Na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić učestvovala je na Međunarodnom mirovnom forumu za žene, mir i bezbjednost 2024, koji je održan u Priština.
Dvodnevni Forum za žene, mir i bezbjednost (WPS) okupio je lidere iz zemalja regiona i Evrope, stručnjake, akademike, predstavnike civilnog društva, mlade i druge interesne grupe, kako bi razgovarali o aktuelnim globalnim izazovima.
Poslanica Strujić-Harbić govorila je o brojnim izazovima sa kojima se susreće naše društvo u promovisanju prava žena i njihovom učešću u procesima mira, u okviru rasprave na okruglom stolu „Od zakona do akcije“ parlamentarci na čelu WPS agende.
Strujić-Harbić je kazala da upravo ti izazovi predstavljaju prilike za nas “da pokažemo liderstvo i posvećenost stvaranju pravednijeg i mirnijeg svijeta”.
“Moramo dijeliti iskustva, razmjenjivati dobre prakse, prepoznati zajedničke slabosti i pripremiti zajednički odgovor, koji sadrži konkretne aktivnosti vezane za povećano učešće, ali i uticaj žena na mjestima odlučivanja, za njihovo ekonomsko osnaživanje kao i za učešće žena u oružanim snagama. Donošenje i praćenje primjene propisa kojima se žene efikasnije štite od rodno zasnovanog nasilja, seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja kako u svakodnevnom životu, tako i u oružanim sukobima”, istakla je poslanica Bošnjačke stranke.
U svom izlaganju, poslanica Strujić-Harbić je kao primjer dobre prakse, navela i osnivanje Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore.
“Poučena rezultatima ženskom umrežavanja u Crnoj Gori, želim sa vama da podijelim ideju i želju da radimo na stvaranju REGIONALNE ŽENSKE MREŽE, koja bi bila generator zajedničkih rješenja koju bi naši parlamenti zatim mogli usvajati”.
Prijedlog koji je iznijela Strujić Harbić pozitivno je okarakterisan uz najavu parlamentarki iz Parlamenta na Kosovu da će veoma brzo biti dogovoren termin službene posjete Skupštini Crne Gore, gdje će fokus biti upravo na stvaranju uslova za pokretanje “Regionalne ženske mreže”.
Poslanica Bošnjačke stranke osvrnula se i na sjajnu organizaciju ovogodišnjeg Foruma za žene, mir i bezbjednost.
“Našim prijateljima iz NDI koji svima nama već nekoliko decenija pružaju podršku u političkom sazrijevanju, edukaciji i umrežavanju, želim da iskažem posebnu zahvalnost za sve ove godine podrške, kao i za podršku i ovom skupu”.
Ideja WPS bila je da se pozabavi istorijskim prijetnjama bezbjednosti žena zajedno sa novim bezbjednosnim izazovima, sa krajnjim ciljem udruživanja snaga za dalje unaprjeđenje programa.
Uvaženi prijatelji iz Demokratskog saveza Albanaca (DSA), potpuno ste promašili oblast u kojoj je Poslovnikom ustanovljeno pravo poslanika manjinskih partija da imaju potpredsjednika Skupštine Crne Gore.
Naime, ovdje se ne radi o pravu, posebno ne o pravu koje počiva na sili većine, već o demokratskim principima i ustaljenoj demokratskoj praksi. To znači, uvaženi prijatelji, da je potpredsjednik iz reda poslanika manje brojnih partija pravo tih poslanika i o tome treba da se dogovore ti poslanici, a ne da im bilo ko van te grupe nameće rješenje. Upravo na tome počiva to ustanovljeno pravo i u svakom slučaju u kojem bi bilo ko van poslanika manjinskih partija arbitrirao o ovom pitanju, taj potpredsjednik ne bi bio potpredsjednik poslanika manjinskih partija, već aktuelne ili neke ad hok skupštinske većine.
Radi javnosti, želimo saopštiti da od ukupno 11 poslanika manjinskih partija u Skupštini Crne Gore, kandidata BS Damira Gutića je za potpredsjednika Skupštine potpisom podržalo šest poslanika BS, poslanici Adrijan Vuksanović (HGI) i Mehmet Zenka (DUA), dok je usmenu podršku dao i predsjednik Force Genci Nimanbegu. Dakle, 9 od 11 poslanika.
Pozivamo vas da zbog kratkoročnih ličnih i partijskih interesa ne urušavate prava koja smo zajedno mukotrpno sticali.
Bošnjačka stranka poziva potpisnike predloga za izmjenu Poslovnika Skupštine Crne Gore, odnosno šefove klubova poslanika parlamentarne većine, da iz procedure povuku navedeni predlog, koji za cilj ima nametanje potpredsjednika Skupštine iz reda manjinskih partija.
„Predlog odluke o izmjeni Poslovnika kojim ste vi kao poslanici vladajuće većine namjerili da oduzmete postojeće pravo manjinskih poslanika, da sami određuju ko će u njihovo ime biti potpredsjednik Skupštine Crne Gore, predstavlja grubo kršenje ključnih načela Okvirne konvencije Savjeta Evrope o zaštiti prava manjina, Zakona o manjinskim pravima i slobodama, kao i narušavanje ustaljenih dobrih demokratskih praksi u Skupštini Crne Gore.
Manjinski narodi su konačno, tek Poslovnikom iz 2020. godine, stekli pravo da se jedan potpredsjednik Skupštine Crne Gore bira iz reda poslanika manjinskih partija, na predlog svih poslanika manjinskih partija. Cilj te norme je bio jasan – da se poslanicima manjinskih partija omogući da, bez obzira na to jesu li u vlasti ili u opoziciji, imaju potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz svojih redova – kojeg oni predlože, odnosno oko kojeg se oni među sobom dogovore.
Jeste li to kolege iz vladajuće većine odlučili da je par godina tih „finih manira“ i glumljenja poštovanja manjinskih prava bilo dosta i da je vrijeme da ipak vi odlučujute ko će predstavljati nas, po logici da su manjine dobre samo ako su po vašem izboru ili koalicionom sporazumu?
Jeste li zaboravili da je ustaljena demokratska praksa uvijek bila da se Poslovnik Skupštine donosi i mijenja konsenzusom svih, a ne vladajuće većine, jer uređuje pravila rada svih poslanika, a ne samo većine.
Jeste li pomislili da je neprimjereno da 5 poslanika koji nisu poslanici manjinskih partija prepravljaju normu Poslovnika kojom se obezbjeđuju prava poslanika manjinskih partija, zajedno sa samo jednim od ukupno 11 poslanika manjinskih partija i to onim u čijem se interesu ta izmjena vrši?
Znate li da ste predlažući izmjene norme kojom se uređuje način ostvarivanja već stečenih prava manjina prekršili ključne principe koji su promovisani u članu 15 Okvirne Konvencije o zaštiti prava manjina, kao i člana 26 Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojima se država obavezuje da obezbjedi učešće manjinskih naroda u procesu donošenja i predlaganja odluka koje su od interesa za ostvarivanje prava manjinskih naroda – konsultacijama, ispitivanjima javnog mnjenja, dijalogom i posebnim postupcima onih kojih se data odluka neposredno tiče?
Smatrate li da je nepristojno da predlog kojim oduzimate naše pravo da mi sami biramo između nas svojeg predstavnika nazovete doprinosom pluralizmu?
Je li nova definicija pluralizma – „svi se samopredložite, pa ćemo mi izabrati po našoj volji“?
O kakvom deblokirajućem mehanizmu govorite kad znate da je u Ustavu deblokirajući mehanizam kad nakon 54 poslanika odlučuje 49, a Vi hoćete da o manjinama umjesto 11 poslanika odlučuje 1?
Podsjećamo Vas da u Skupštini Crne Gore ima 11 manjinskih poslanika od kojih 9 niste konsultovali prilikom predlaganja izmjene kojom se direktno zadire u naša prava, s namjerom da se ona oduzmu i predaju vladajućoj većini, čime ste prekršili i međunarodne i naše standarde u zaštiti prava manjina.
Pozivamo Vas da povučete ovaj Predlog iz skupštinske procedure, te da zatim otvorimo dijalog o temama „vaše naprasne zabrinutosti za usporeno popunjavanje funkcije potpredsjednika iz reda manjinskih naroda“, uz napomenu da ovih 9 potpisnika ima usaglašen predlog za potpredsjednika Skupštine Crne Gore, koji nije procesuiran samo zbog toga što nedostaje potpis onoga ko se potpisao s Vama, jer mu je draže da s Vama izabere sebe, nego da s nama podrži onog koga nas 9 predlažemo. Jedini deblokirajući mehanizam koji je u skladu sa demokratskim načelima može biti da u slučaju izostanka konsenzusa o kandidatu za potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda poslanika manjinskih partija o kandidatu odlučuje većina od ukupnog broja poslanika manjinskih partija, a da ostali poslanici glasaju za tog kandidata.
Mi ćemo o svemu navedenom obavijestiti naše međunarodne partnere, prije svih Delegaciju EU u Crnoj Gori, ambasade naših prijateljskih država, kao i druge relevantne međunarodne institucije“, navodi se u pismu Kluba poslanika Bošnjačke stranke koje je upućeno podnosiocima Predloga Odluke o izmjeni Poslovnika, koji je podnijet radi stavljanja u skupštinsku proceduru 10. aprila 2024.godine, poslanicima Vasiliju Čarapiću, PES; Slavenu Radunoviću, NSD; Borisu Bogdanoviću, Demokratska Crna Gora; Milanu Kneževiću, DNP; Bogdanu Božoviću, SNP i Nikoli Camaju, Albanska alijansa
Povodom 25 godina od ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, u kojem su pripadnici Vojske Jugoslavije, bez ikakvog povoda ubili civile albanske nacionalnosti, a među kojima je bilo djece, žena i staraca koji su, bježeći od rata na Kosovu, utočište potražili u Crnoj Gori, prilika je da iskažemo pijetet i prisjetimo se žrtava tog zločina.
“Podsjećamo, iako je ovo bio najmasovniji zločin na tom području, u kojem su od 18. aprila do 21. maja ubijene 22 osobe albanske nacionalnosti, još niko nije odgovarao za ubistva ljudi u selu Kaluđerski Laz.
Smatramo da su izborom Vrhovnog državnog tužioca stvorene i formalne pretpostavke da pravosudni organi Crne Gore konačno krenu u procesuiranje tog zločina.
Bez suštinskog suočavanja s prošlošću, nema ni trajnog pomirenja u društvu, ali ni govora o istinskoj pravdi. U tom smislu, ohrabruje nas skorašnja izjava VDT-a Milorada Markovića, da će procesuiranje svih ratnih zločina biti njegovo lično, ali i strateško opredjeljenje Državnog tužilaštva i da su predmeti ratnih zločina prioritet. Marković je to i saopštio u nedavnom susretu sa predsjednikom Bošnjačke stranke mr Ervinom Ibrahimovićem. Zbog toga, u danima kada je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope preporučila prijem Kosova u tu organizaciju, kada je Nacrt rezolucije kojom se 11. jul 1995. proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, važno je da u Crnoj Gori bude pokrenut proces kako bi se do kraja istražio ratni zločin u Kaluđerskom Lazu, kao i svi drugi ratni zločini, a da nalogodavci i počinioci ovog i drugih ratnih zločina budu kažnjeni”.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada, s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija.
Smailović je kazao da kada je u pitanju cjelokupno obrazovanje u Crnoj Gori, situacija nije dobra i da je potrebno urgentno djelovanje u pravcu oporavka obrazovnog sistema u našoj državi.
“Činjenica je da obrazovni sistem mora pretrpjeti ozbiljne reforme, a svakako da postoji veliki broj segmenata na koje se možemo osvrnuti gdje postoje ozbiljni problemi kada je u pitanju ova oblast i to je nemoguće sublimirati u jednom poslaničkom pitanju ili u jednom odgovoru bilo kojeg ministra”, istakao je Smailović.
On je između ostalog kazao da postoje i brojni pozitivni primjeri kada je u pitanju rad nastavnog kadra, ali i kada su u pitanju učenici koji dobijaju nagrade na mnogim međunarodnim takmičenjima.
“Ali, činjenica je da su kompetencije naših učenika i obrazovanja daleko od svjetskog prosjeka, a opet sa druge strane imamo hiper produkciju diploma luča i veliki broj učenika sa odličnim uspjehom, što pokazuje da je sistem loše postavljen. Sve ovo pokazuje da naši učenici stiču nefunkcionalna znanja”.
Poslanik BS-a je posebno istakao to da čekajući ozbiljnu reformu koja se najavljuje, ne smijemo dozvoliti da nam još neka generacija mladih ljudi bude nespremna za savremno tržište rada nakon završenog bilo kojeg nivoa obrazovanja. Potrebna je bolja primjena aktulenih planova i programa, zaključio je Smailović.
Ministarka Jakšić-Stojanović se saglasila sa poslanikom Bošnjačke stranke i kazala da jedan od najvećih problema u našem obrazovanju jeste upravo nefunkcionalno znanje.
Jakšić-Stojanović je najavila mnoge projekte, kao što je pokretanje izrade digitalnih udžbenika, a radiće se i na razvoju digitalnih vještina nastavnika i učenika, sprovodiće se i obuke o bezbjednom korišćenju tehnologije, kao i obuke o medijskoj i informacijskoj pismenosti.
Poslanik Smailović je nakon odgovora na poslaničko pitanje, pohvalio sve projekte koje je resorno ministarstvo realizovalo i koje će realizovati, kao i obezbjeđivanje računarske opreme za škole, naročito na sjeveru, gdje je oprema zastarjela i neupotrebljiva.
“Posebno raduju projekti koji se tiču osposobljavanja nastavnika i učenika za korišćenje te opreme” kazao je Smailović i ukazao na potrebu da se omogući nastavnicima da se više posvete učenicima, a ne da se bave administrativnim poslovima.
Smailović se osvrnuo i na probleme učenika na Karabuškom polju koji nemaju školu u mjestu u kojem žive, i pitao na kom stepenu je realizacija tog projekta. Takođe, izrazio je zabrinutost zbog nepostojanja kontinuiteta kada je u pitanju pristup u reformama obrazovanja zbog čestih kadrovskih promjena.
Pozdravljamo inicijativu 14 NVO i građanskih aktivistkinja upućenu Vladi Crne Gore da i naša država bude među kosponzorima rezolucije UN o genocidu u Srebrenici, poručila je Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.
“Njemačka, Ruanda, Turska, Jordan, Malezija, Severna Makedonija, Sjedinjene Američke Države, Novi Zeland, Albanija, Holandija, Finska, Lihtenštajn, Slovenija, Republika Irska, Italija i Francuska kosponzori su Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici kojom bi se osudilo svako poricanje genocida u Srebrenici kao i svako veličanje ratnih zločinaca osuđenih za taj genocid, pozvalo na obilježavanje Dana genocida u Srebrenici, sjećanje na genocod i čuvanje činenjica o genocidu kroz obrazovne sisteme država članica UN, uspostavio program informisanja UN pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN” te pozvalo na podržavanje obaveza iz Konvencije UN o sprječavanju genocida i pronalaženje i identifikaciju svih nepronađnih žrtava genocida u Srebrenici.
Podsjećam da je Skupština Crne Gore usvojila 9. jula 2009. godine Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i time prihvatila Rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici i proglašenju 11. jula za Dan sećanja na žrtve tog genocida.
Također, 17. juna 2021. godine, Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom se osuđuje genocid u Srebrenici i poziva na kažnjavanje negiranja tog genocida.
Ova dva dokumenta usvojena u Skupštini Crne Gore predstavljala su odnos većinske Crne Gore, ne vladajuće većine, jer su za prvi dokument glasali poslanici vladajuće većine i opozicionog Pokreta za promjene, a drugi dokument usvojen je izostankom glasova nekih partija vladajuće većine i glasovima opozicije.
Zato je Crnoj Gori, kao državi članici NATO pakta, kao državi koja je prva sljedeća članica EU, kao državi koja se obavezala na priznavanje i poštovanje odluka suda u Hagu i kao državi koja ima jasan odnos prema genocidu u Srebrenici i važnosti njegovanja kulture sjećanja na ovaj genocid u cilju prevencije budućih genocida mjesto na listi 17+ država kosponzora ove rezolucije.
Pozivamo Vladu Crne Gore da, kao odgovoran i jedino ispravan stav o ovom pitanju i potvrdu jasne opredijeljenosti Crne Gore da poštuje svoje civilizacijske ali i medjunarodno preuzete obaveze, kao kosponzor podrži Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici”, istakla je Strujić-Harbić.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje.
„Kao što je poznato Bijelo Polje je jedan od najzagađenijih gradova u Crnoj Gori, a sigurno i u regionu. Na to ukazuju brojni podaci koji su vrlo relevantni. Mjerenja kvaliteta vazduha se sprovode na teritoriji opštine Bijelo Polje od 2019. godine, kada je postavljena mjerna stanica u sklopu mreže mjernih stanica za provjeru kvaliteta vazduha. Podatke koje dobijama su vrlo alarmantni kada je u pitanju ta opština“ kazao je Smailović.
On je dodao da je prilikom posjete opštini Bijelo Polje ministar Mujović najavio određene mjere koje su trebale biti realizovane već u martu, kao što su subvencije na visoko-efikasne klima uređaje. Smailović je ovo pitanje postavio upravo zbog velikog interesovanja građana Bijelog Polja koji su očekivali da ta mjera bude realizovana. Smailović je pitao na koji način će ministarstvo riješiti ovaj problem?
Ministar Mujović rješenje ovog problema vidi na dva načina: kratkoročno, odnosno bržom metodom, a to je postepeno ukidanje korišćenja drvne mase i uglja, za potrebe grijanja. Da se poveća energetska efikasnost i da se poveća i pospješi korišćenje solarne energije za potrebe domaćinstava.
Drugi način je da se dugoročno riješi problem a to je kroz izgradnju toplifikacije grada, odnosno kroz izgradnju jednog kombinovanog postrojanja za proizvodnju električne energije i vodene pare.
Ministar je kazao i da je na pragu realizacije program pospješivanja energeteske efikasnosti za sjeverne opštine Crne Gore.
„Taj program već bi se trebao naći na sjednici vlade u četvrtak i od tog dana 8, 8 miliona eura biće na raspolaganju građanima na sjeveru Crne Gore za nabavku klima uređaja, toplotnih pumpi, peći na pelet, za nabavku energetski efikasnih kućanskih aparata, za izradu fasada itd. Za Bijelo Polje biće kreiran specijalan posebni program koji će se ticati subvencija za nabavku klima uređaja. Cilj je da program bude najefikasniji za građane“ , kazao je resorni ministar i najavio zainteresovanost britanskog investitora za izgradnju elektrane toplane.
Poslanik Smailović je ponovio da se se radi o višedecenijskom problemu i treba ga rješavati isključivo dobrom sinergijom Vlade i lokalnih samouprava.
„Raduje sve što ste najavili, ali treba biti oprezan prilikom davanja određenih rokova jer građani imaju očekivanja, posebno jer se radi o veoma kompleksnoj temi. Očekujem da ovo što ste najavili radite na veoma posvećen način kako bi građani Bijelog Polja udisali čistiji vazduh“ kazao je Smailović.
U okviru premijerskog sata i instituta poslaničkih pitanja, šest poslanika Bošnjačke stranke uputilo je 12 pitanja ministrima u Vladi Crne Gore.
Predsjednik BS mr Ervin Ibrahimović pitanja je uputio ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću. Ibrahimović je ministra Šimuna pitao koje su ključne slabosti zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koje je prepoznao nakon 5 mjeseci na čelu tog resora?
“Da li Ministarstvo zdravlja raspolaže sa podacima – kakav uticaj sada ima na zdravstveni sistem i kakve će posledice proizvesti u narednih 10 godina odliv kadrova ukoliko se nastavi ovom tendencijom i na koji način mislite da riješite ovaj problem? U Rožajama ali i drugim gradovima na sjeveru uočava se posebno nedostatak ljekara porodične medicine, a kao jedan od razloga za to je značajno smanjeno interesovanje ljekara za ovu granu medicine. Da li znate što je uzrok tom nedostatku interesovanja i na koji način mislite da riješite taj problem? Da li je tokom 2024. godine planiran nastavak radova na rekonstrukciji Doma zdravlja Rožaje? Tokom dosadašnjih radova odrađeni su fasada, novi prozori i kotlovi, ali je zbog starosti zgrade potrebna potpuna rekonstrukcija dotrajalih vodovodnih i elektro instalacija, kao i opremanje novim namještajem jer je postojeći više nego dotrajao kako bi ova zdravstvena ustanova imala odgovarajuće uslove za rad. Da li će Dom zdravlja Rožaje tokom 2024. godine dobiti digitalni mamograf?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Predsjednik Ibrahimović je ministra Danila Šaranovića pitao da li je zatekao i koje neuspješne tendere u MUP-u?
“Koja je ukupna i pojedinačna vrijednost propalih tenderskih postupaka? Zašto tenderi nijesu realizovani? Da li su propali tenderi razlog zbog kojeg je posljednji komad uniforme pribavljen prije više od 10 godina? Da li policijska vozila odgovaraju EU standardima patrolnih vozila?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Šef kluba poslanika BS Amer Smailović je pitao ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje, dok je ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović pitao koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija?
Poslanica Kenana Strujić-Harbić je ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna pitala kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima i koliko novca je u Budžetu za 2024. godinu izdvojeno za ovu namjenu?
“Šta ćete preduzeti da se riješi problem nedostatka ljekara u Pljevljima, kao i da li ste upoznati da je prije godinu dana potpisan ugovor izmedju ministarstva zdravlja i stambene zadruge zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdravstvene radnike i da do sad nije ništa urađeno tim povodom – da li raspolažete informacijama zbog čega se stalo sa tim”, navodi se u pitanju poslanice Strujić-Harbić.
Ona je pitala ministra Šimuna da li je bilo moguće da Pljevlja dobiju status četvrtog kliničnog bolničkog centra?
“Da li ste spremni da razmotrite moju inicijativu za preispitivanje ove odluke i da obezbjedite da bolnica Pljevlja dobije status četvrtog kliničkog bolničkog centra koji joj na osnovu mnogo kriterijuma pripada, a čime bi se na mnogo pravilniji i pravedniji način izvršila distrubicija zdravstvenih usluga u svim djelovima Crne Gore? Jeste li upoznati sa problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju zbog te odluke, pacijenti iz Pljevalja i okolnih gradova – kada recimo moraju zbog magnetne rezonance da putuju do Berana, a da niko nije promislio ni koliko će, ni čime će, ni kakvim putem će da putuju do tamo, i kakvog to uopšte smisla ima kad se snimak magnetne opet šalje u Podgoricu na očitavanje, pa se još često tokom tog slanja i izgubi?”, stoji u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanica Strujić-Harbić je ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović pitala koje su ključne slabosti prosvjetnog sistema u Crnoj Gori, da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za osnovnoškolske predmete? Da li Ministarstvo ima podatak o tome koliki je procenat osnovaca kojima roditelji plaćaju privatne časove jednom ili više puta tokom školske godine?
“Što je po Vašem mišljenju uzrok, a što rješenje za ovu rastuću pojavu, “koja je najrealniji odraz lošeg stanja u prosvjetnom sistemu Crne Gore i predstavlja ne samo problem prosvjetnog sistema, nego čitavog društva? Da li je Ministarstvo već pokrenulo neke aktivnosti u pravcu detaljnijeg analiziranja i rješavanja ovog problema i ako jeste koje su aktivnosti u pitanju?”, navodi se u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanik Damir Gutić će ministra finansija Novicu Vukovića pitati da li Ministarstvo finansija planira da inicira određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati da li resor na čijem je čelu planira strategiju razvoja turizma i razvoja sjevera koja će predstavljati osnov za razvoj uz održivu valorizaciju prirodnih resursa i očuvanje ljudskog kapitala?
Poslanik Admir Adrović pitaće ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića kada će u Gusinju biti otvorena ispostava policije i kada će stanovnici ove opštine konačno moći da ostvaruju prava koja su uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati šta će Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera učiniti u pravcu saniranja privremenog odlagališta „Mostina“ na teritoriji Opštine Rožaje koji je decenijski problem te opštine?
Poslanik Mirsad Nurković pitaće ministra finansija Novicu Vukovića o načinu raspodjele novčanih sredstava po opštinama opredijeljenih u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koja se realizuju posredstvom Uprave za kapitalne projetke, dok će ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janka Odovića pitati u vezi Prostornog plana Crne Gore, i primjedbama koje su na nacrt ovog dokumenta iznijeli predstavnici Opštine Rožaje.
Potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović i poslanik BS Mirsad Nurković, prisustvovali su 7.Kongresu Sandžačke demokratske partije (SDP) koji je održan u Novom Pazaru, na kojem je izabrano novo rukovodstvo ove partije.
Potpredsjednik BS Jasmin Ćorović, u obraćanju delegatima Kongresa, kazao je da mu je čast što je u društvu svojih sunarodnika i prijatelja iz SDP.
“Vaša partija ima jasnu viziju i ciljeve, realno sagledava sve okolnosti, vodeći računa o narodu i zaštiti identiteta, u nimalo lakim okolnostima i na tome vam čestitam. Za ponos je činjenica da je u sandžačkim opštinama najveći stepen tolerancije. Za sve rezultate koje imate zasluženi su ljudi, a SDP stranka ih zaista ima, rekao je Ćorović.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, poslanica Kenana Strujić Harbić i Izet Ćorović, šef Kabineta predsjednika BS, boravili su trećeg dana Bajrama u bajramskoj posjeti Sarajevu.
Oni su se tokom boravka u Sarajevu sreli sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem gdje su, između ostalog, razgovarali i o političkoj situaciji u regionu, globalnim političkim pitanjima, nužnosti ozbiljnijeg angažmana međunarodne zajednice na zaustavljanju agresije na Gazu i rješavanju teške humanitane krize, te važnosti integracija država regije u NATO i EU.
Na poziv predsjednika Naroda i pravde i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina DinaKonakovića, a na osnovu inicijative potekle sa zajedničkog iftara koji je predsjednik Ibrahimović organizovao u Podgorici, delegacija BS prisustvovala je radnom bajramskom ručku uz koji se razgovaralo o potrebi snažnije saradnje bošnjačkih političara u regiji.
Na ručku je konstatovana snažna potreba za tješnjom i sadržajnijom saradnjom bošnjačkih političara u regiji te važnost evropskih i euroatlanskih integracija svih država u kojima žive Bošnjaci za položaj, status i budućnost bošnjačkog naroda, ali i cijele regije i svih ostalih naroda kojo žive u državama regije.
Predsjednik Ibrahimović naglasio je važnost ovakve saradnje te podvukao da je veoma važno da ovakva forma saradnje može biti uspješna samo ako se za jednom stolom nađu sve relevantne političke partije Bošnjaka. On je naglasio da je ovakva saradnja potpuno u skladu sa evropskim i euroatlanskim integrativnim procesom i da bošnjačke političke partije i kroz ovakvu saradnju, budući da se sve programski i stvarno zalažu za EU i NATO, mogu tom procesu dati novu dinamiku.
Predsjednik Ibrahimović sa saradnicima tokom boravka u Sarajevu bio je u bajramskoj posjeti i udruženju ” Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe” gdje je razgovarao sa Munirom Subašić, Ramizom Gurdić i saradnicama. Majke Srebrenice upoznale su predsjednika sa aktivnostima i planovima udruženja, a predsjednik Ibrahimović zahvalio im se na svemu što rade na utvrđivanju istine o genocidu u Srebrenici i uspostavljanju kulture sjećanja, kako se nikada i nikome ne bi dogodilo ništa slično onome što se dogodilo u Srebrenici.
