Forum žena Bošnjačke stranke organizovao je u Sarajevu seminar na temu „ Kako graditi zajedništvo, liderstvo,vidljivost i ravnopravnost“ gdje su učesnice seminara imale priliku da bolje razumiju važnost većeg učešća žena u javnom životu, pogotovo na mjestima donošenja odluka, kao i da shvate značajnost osnaživanja Foruma žena.
Predsjednica Foruma žena Bošnjačke stranke, Sabina Muratović je kazala i da je jedan od ciljeva seminara bio da članice foruma prepoznaju mehanizme za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, kao i sticanje vještina za zastupanje političkih stavova na organima stranke, u medijima i online prostoru.
„Ženski aktivizam predstavlja veliku pokretačku snagu u funkcionisanju Bošnjačke stranke, te je samim tim organizacija ovog seminara dio borbe za bolji položaj svake od nas. Ovo je bila prilika da shvatimo važnost umrežavanja i osnaživanja Foruma žena Bošnjačke stranke. Da postavimo pitanje da li politika mijenja žene ili one mijenjaju politiku, kako želimo da nas mediji vide i kako nas oni predstavljaju. Bošnjačka stranka je napravila važne pomake u osnaživanju političkog aktivizma žena, ali smo u Crnoj Gori i dalje na marginama i često služimo kao demokratski dekor a ne kao faktor odlučivanja “, istakla je Muratović.
O svim ovim temama učesnice iz Petnjice, Rožaja, Berana, Bijelog Polja, Pljevalja, Plava, Podgorice i Ulcinja stekle su nova znanja uz pomoć trenerskog tima UNDP za rodnu ravnopravnost, Nataše Vuković i Snežane Jonice, kao i ekspertkinje za digitalni marketing Biljane Martinić.
Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je ministra finansija Novicu Vukovića o načinu raspodjele novčanih sredstava po opštinama opredijeljenih u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koja se realizuju posredstvom Uprave za kapitalne projetke.
“Obrazloženje ovog pitanja temeljim na činjenici da smo prilikom usvajanja budžeta na kraju 2023. a za 2024. godinu, na sjednici Odbora za ekonomiju, finasije i budžet, uložili određene amandmane koji su tada odbijeni uz konstataciju da će dio tih amandmana koji su podnešeni, a odbijeni, realizovati upravo kroz kumulativnu stavku za ove projekte. Međutim, to što je tada rečeno je izostalo u daljoj raspodjeli sredstava i u tome sam našao za shodno da postavim ovo pitanje”, kazao je Nurković.
Poslanik Bošnjačke stranke je naglasio da su nepravednom raspodjelom sredstava znatno ugrožene manje razvijene opštine na sjeveru.
“ Ne boli nas što je malo već što nije pravo. Berane 2 miliona i 200 hiljada eura, Plav 950 hiljada eura, Gusinje 250 hiljada eura, Petnjica, jedna od najnerazvijenih opština kojoj je nasušno potrebno mnogo više, svega 150 hiljada eura. Bijelo Polje koje je treće po veličini u državi 600 hiljada eura, Kolašin million ipo, Mojkovac million i 300 hiljada, Tuzi 5 miliona eura i ono što je nas zaboljelo jeste činjenica da je Rožaje u ovoj raspodjeli dobilo svega 200 hiljada eura. Dakle, od 20 miliona svega 1 odsto. Problem je u nepravdi, a ne što je malo. Narod sjevera i Rožaja je naučio da trpi, i to su građani koji su uvijek bili na rubu dešavanja. Ovdje se radi o nepradi”, zaključio je poslanik Nurković.
Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić pitao je ministra javne uprave Marasha Dukaja da li će inicirati određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina.
Poslanik Gutić je naglasio da je decentralizacija sistemska stvar i da po tom pitanju Crna Gora mora da uradi mnogo više.
„Bošnjačka stranka je najzainteresovaniji politički subjekat za decentralizaciju iz razloga što smo jedina partija kojoj sjedište nije u Podgorici, a znamo da centralizacija označava sve ono što se dešava u glavnom gradu, i u tom segmentu mi uvijek naglašavamo tu našu potrebu i smatramo da je to jedan skriveni razvojni resurs koji još nije korišten, i zato uporno insistiramo na tome da se decentralizacija poboljšava i da lokalne samouprave preuzimaju odgovornost za svoje funkcionisanje“.
Poslanik Gutić je kazao da ukoliko nastavimo sa postojećim načinom funkcionisanja lokalnih samouprava, dovodimo do toga da veliki broj opština na sjeveru ostaje bez stanovništva i da većina dolazi u Podgoricu.
„Na taj način se sve centralizuje i sve bude u glavnom gradu. Ukoliko ne želimo da nam se sve preseli u Podgoricu i da na takav način preopteretimo infrastrukturu i sve ostalo, moramo dati dodatni doprinos kako bi se razvijale opštine i lokalne samouprave na sjeveru i da ti građani budu zadržani i da im se obezbijede uslovi za rad. Ministarstvo javne uprave mora dati dodatni doprinos tome i mora biti brže i efikasnije kako ne bi bilo kasno za takve poteze“, naglasio je poslanik Gutić.
On je kazao da je decantralizacija hitno potrebna, jer lokalne samouprave bolje poznaju svoju strukturu, potrebe, prioritete i kapacitete, „ i u tom segmentu kada raspolažu onim resursima koje oni znaju oni će ih na bolji način iskoristiti“.
Takođe, lokalne samuprave bolje poznaju administraciju i kulturu sopstvenih prihoda. One trebaju imati veću odgovornost kada je u pitanju prostorno planiranje.
Dodao je i da Crna Gora ne prati ni evropske trendove koji se tiču decentralizacije i prenošenja nadležnosti.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je ministra zdravlja dr Vladislava Šimuna kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima, uz podsjećanje da je izgradnja trebala početi prošlog ljeta.
Strujić- Harbić je pitala i šta je ministar uradio, nakon što je posjetio opštu bolnicu u Pljevljima i uvjerio se u loše uslove za rad i određene kadrovske probleme.
„Opšta Bolnica u Pljevljima sad ima svega 35 ljekara, iako ih je po sistematizaciji planirano preko 50, pa me interesuje da li vi kao ministar smatrate ovaj podatak zabrinjavajućim i šta ćete konkretno preduzeti da se taj problem riješi, na koji način i kada? Pitala sam takođe, i za ugovor između ministarstva zdravlja i stambene zadruge za zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdrastvene radnike koji je potpisan prije godinu dana, šta ćete vi kao ministar preduzeti da u što kraćem roku počne realizacija tog ugovora i kada se to može očekivati? “.
Poslanicu Bošnjačke stranke je interesovalo i da li će ministar Šimun razmotriti ideju da bolnica u Pljevljima dobije status Kliničko-bolničkog centra. Takođe, Strujić-Harbić je pitala i šta je sa novcem građana koji su u prethodnom periodu izdvajali za zdravstveni fond, i podsjetila na činjenicu da su Pljevljaci na vrhu ljestvice kada su upitanju oboljenja sa respiratornim sistemom.
Poslanica Strujić-Harbić je kazala da se mladim ljekarima mora pomoći u rješavanju stambenog pitanja, kako bi ih zadržali u Pljevljima.
“ Vi morate naći način i morate mapirati u svojoj agendi pod hitno, da svim specijalistima koji rade u Pljevljima, riješite stambeno pitanje, te ćete ih tako na neki način zadržati da nam pružaju kvalitetnu zdrastvenu zaštitu”.
Strujić-Harbić je kazala da se u Pljevljima na godišnjem nivou rađa svega 180 beba, a da žene iz tog grada, ginekološke usluge koriste u susjednoj državi, jer nema dovoljno ginekologa.
Poslanica Bošnjačke stranke na kraju je zaključila da će, ako se nastavi ustaljenom dinamikom izgradnje bolnice, i smanjenjem broja stanovnika, za 20 godina kada Pljevlja dobiju kvalitetan zdrastveni objekat, biti dovoljna i ambulanta.
Predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik u Skupštini Crne Gore mr Ervin Ibrahimović pitao je ministra zdravlja Vojislava Šimuna da li je analizirao i prepoznao slabosti u zdravstvenom sistemu Crne Gore, i kako će izgledati naše zdrastvo za 10 godina, ako se nastavi sa tendencijom odlaska ljekara.
Ibrahimović se posebno osvrnuo na zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore.
„Čitajući i razgovarajaći sa građanima, naročito sam se interesovao za zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore i došao sam do nekih podataka koji su veliki izazov za građane na sjeveru. Samo da napomenem da imamo u Rožajama nedostatak ljekara, posebno porodične medicine. U Rožajama imamo 6 ljekara koji bi mogli da se prijave za specijalizaciju porodične medicine, ali se nisu prijavili. Tako da imamo šest izabranih ljekara, od kojih je jedan na bolovanju. Ako to pretvorimo u cifre, dolazimo do zabrinjavajućeg podatka da imamo 5 ljekara za odrasle na 20 hiljada građana, odnosno jedan doktor na 4 hiljade građana, što naravno niti može biti validno niti izvodljivo. Pa me stoga interesuje da li ste prepoznali zašto ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu? “, pitao je Ibrahimović.
Takođe, pitao je ministra Šimuna i da li će se u ovoj godini nastaviti sa rekonstrukcijom Doma zdravlja u Rožajama, i da li će biti obezbijeđena sredstva za nabavku digitalnog mamografa?
Ministar Šimun je kazao da je nabavka digitalnog mamografa već na listi prioriteta, kao i da je projekat rekonstrukcija stepeništa i dijela radiologije Doma zdravlja u Rožajama, u vrijednosti od 40 hiljada eura, u proceduri.
Ibrahimović je kazao da posebno raduje činjenica da će biti obezbijeđena sredstva za digitalni mamograf, ali odgovorom o rekonstrukciji Doma Zdravlja u Rožajama, nije u potpunosti zadovoljan, napominjući da se mora više uraditi, „a ne samo da se oslanjamo na dijasporu koja je u proteklom periodu značajno pomogla u nabavljanju medicinske opreme“.
Takođe, kazao je da je ljekarima na sjeveru, potrebno stvoriti bolje uslove i obezbijediti dodatne stimulanse kako ne bi odlazili, već da ostanu onamo gdje se najbolje osjećaju i gdje su potrebni.
Uvažena porodico Jahić, veoma me potresla vijesti o preseljenju na ahiret vašeg i našeg Dževada. Njegov odlazak na bolji svijet veliki je gubitak za vašu porodicu, ali i za cijelu bošnjačku nacionalnu zajednicu kojoj je u naslijeđe ostavio ozbiljan naučni kapital nemjerljivo značajan za njen kulturni identitet.
Prof. dr Dževad Jahić bio je jedan od najznačajnijih intelektualaca našeg vremena, a njegova posvećenost utemeljivanju i podizanju svijesti o kulturi, naslijeđu i istoriji bošnjačkog naroda trebala bi biti primjer svima. Njegov naučni rad u oblasti lingvistike, krunisan kroz enciklopedijski Rječnik bosanskog jezika, ostaće da kao svojevrstan stećak svjedoči o trajanju bosanskog jezika, kao jednom od ključnih elemenata bošnjačkog nacionalnog identiteta.
Siguran sam da je akademik Dževad Jahić, kroz svoj javni naučni angažman, ali i profesuru kroz koju je imao priliku da generacijama stidenata usadi svijest o važnosti jezika za identitet naroda i identiteta za njegov opstanak, posijao dovoljno sjemena da se iz njega izrode novi veliki pregaoci u ovoj oblasti.
Uvažena porodico Jahić, želim da vas uvjerim da smo u ovim teškim trenucima uz vas, a za našeg Dževada upućujemo dove Allahu dz. sh. da ga obraduje dženetom.
🖊Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović
Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janka Odovića u vezi Prostornog plana Crne Gore, i primjedbama koje su na nacrt ovog dokumenta iznijeli predstavnici Opštine Rožaje.
“Nacrtom Prostornog plana Crne Gore, tunel Rožaje – Peć je predviđen kao tunel (put) od lokalnog karaktera. Isti treba promijeniti i dati mu rang magistralnog puta, jer izgradnjom pomenutog tunela ne bi dobilo samo Rožaje, već cijela Crna Gora”, kazao je Nurković.
On je poručio da ni jedan evropski fond neće ući u proces finansiranja lokalnog putnog pravca i s toga, kako je poručio Nurković, što prije treba promijeniti kategorizaciju puta.
“Izgradnjom tunela Rožaje – Peć, čija bi dužina bila 7,2 km, sa sadašnjih sat vremena, trajanje putovanja bi iznosilo oko 18 minuta. Tunel bi doprinio da veliki broj turista posjeti zimske centre Štedim i Kolašin”, istakao je poslanik BS.
On je podsjetio da je za izgradnju tunela već potpisan Memorandum između Vlada Crne Gore i Kosova, a da se sredstva za izgradnju tunela mogu obezbijediti putem međugranične saradnje i evropskih fondova ili putem koncesija i privatno-javnog partnerstva.
Nurković je i ukazao da je postojećim Prostornim planom bila predviđena trasa Rožaje – Petnjica- Bijelo Polje, ali da je nacrtom novog Prostornog plana, ova trasa je izbrisana.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za određene školske predmete?
“U svom pitanju ukazala sam na rastuću pojavu koja predstavlja značajan problem, a tiče se plaćanja privatnih časova, jer danas živimo vrijeme u kojem neki roditelji čak i za prvake plaćaju privatne časove, a u višim razredima osnovne i u srednjoj školi je to potpuno redovna pojava. Zato sam pitala Ministarstvo prosvjete raspolaže li zvanično tim podacima – kako bi zajedno danas ovdje mogli da procjenimo sve aspekte štete koju za prosvjetni sistem, te za vaspitanje i obrazovanje djece, ali i za porodične budžete ovo nosi”, kazala je Strujić-Harbić.
Ona je ocijenila da su kvalitet vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori na samom dnu ljestvice.
“Nastavni program je preobiman, neprilagođen uzrastu, a nastavnici, učitelji, vaspitači, profesori, nedovoljno motivisani da pronađu način da djeca zavole učenje i nova saznanja. Zašto djeca kojima je potrebna dodatna i dopunska nastava ne pohađaju takav vid nastave kako bi savladala gradivo odnosno unaprijedila znanja? Odgovor je jasan, i za jedno i za drugo, rješenje su privatni časovi”, kazala je poslanica BS.
Ona je podsjetila da je minimalna zarada u Crnoj Gori 450 eura, da je prosječna zarada za mart iznosila 821 euro, a sindikalna potrošačka korpa za period od januar/mart je 1.900e, a da u tu „korpu“ nismo računali cjene privatnih časova koje, konkretno u Pljevljima iznose za engleski jezik od 10 do 15 eura, hemija 20 eura, matematika od 10 do 20 eura, fizika od 10 do 15 eura.
“Iz ovoga proizilazi da je ugrožen porodični budžet značajnog broja porodica, priča se da nekad roditelji uzimaju kredite da bi platili djeci pripremu, naročito za maturski ispit ili ispit za prijem na fakultete, kao i u toku školske godine kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi. Država mora da do detalja izanalizira ovu pojavu, da pribavi vrlo precizne podatke i da se pozabavi rjeṣ̌avanjem, koje neće biti lako, jer ukorijenjene navike se ne mogu ni brzo ni lako mijenjati”, istakla je Strujić-Harbić.
Ona je ministarku Jakšić-Stojanović pozvala da se uradi sveobuhvatna analiza vezano za private časove, da se pronađe način da se “isprovocira” kritičko mišljenje kod učenika.
“Ispitati koliko se pokazao sistem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, zbog obimnosti kao i obrazovnog programa. Takođe, razmisliti i o vraćanju policajaca u dvorišta škola zbog veoma učestale pojave vršnjačkog nasilja, kao i veoma česte pojave upotrebe psihoaktivnih supstanci u dvorištima i unutar škole. Pozabaviti se i rješavanjem problema oko kladionica, koje su neke tik uz obrazovne institucije. Takođe, zabrana upotrebe telefona u školama, vraćanje dopunske i dodatne nastave u obrazovni system i povećanje zarada prosvjetnim radnicima koji su ključ za kvalitetno obrazovanje i vaspitanje djece i mladih.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, na danas održanoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, pozvao je poslanike parlamentarne većine da povuku predlog izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, koji se odnosi na izbor potpredsjednika iz reda manjinskih partija.
Ibrahimović je jasno poručio da devet poslanika iz reda manjina bolje znaju šta je za njih dobro, za razliku od onih koji su ovo rješenje predložili.
„Ukoliko istrajete u ovome, vi šaljete poruku da demokratiju doživljavate kao vladavinu brojeva. Mi u BS drugačije doživljavamo demokratiju“, kazao je Ibrahimović.
On je istakao da ovakvim odnosom većine, „dovodimo se u situaciju da se bira potpredsjednik Skupštine iz reda manjina na predlog većine, bez konsultacije sa 90 odsto predstavnika manjinskih poslanika, koje su građani birali.
„Ovdje se direktno ugrožavaju evropska načela, koja jasno propisuju da se manjine konsultuju. Hoćemo u EU, a direktno kršimo prava manjina. Ovakvim načinom većine, pokušavate da remetite odnose među manjinama“, kazao je Ibrahimović.
