Autor: portparol

  • Ibrahimović za Standard: Potreban je restart društva, rješenje je manjinska vlada

    Ibrahimović za Standard: Potreban je restart društva, rješenje je manjinska vlada

    Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović je u razgovoru za Standard rekao da učinke ove vlade ne treba gledati samo kroz prizmu određene nacionalne ili vjerske skupine, već je dovoljno istaći činjenicu da trenutno u Crnoj Gori nema osobe koja će reći nešto pohvalno o njoj i o njenim učincima.

    “Previše pogrešnih poteza i pogrešnih odluka su donijeli da bi mogli govoriti o bilo kakvim pozitivnim pomacima.  Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala ni jednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca. Rezultati rada ove Vlade su i blokada institucija. Takođe, imamo danas i zdravstvenu krizu u državi, što je pokazatelj da određeni procesi nijesu vođeni na adekvatan način”, rekao je Ibrahimović.

    Šta je izgubila Crna Gora činjenicom da Bošnjaka nema u strukturama vlasti?

    – Izgubili smo multietnički i građanski koncept Crne Gore, ono čime smo se ponosili i po čemu je bila prepoznata država u međunarodnim okvirima. Aktuelna Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Crna Gora je izgubila jednu četvrtinu energije i potencijala koji se nalaze upravo u redovima manjinskih naroda. U vremenu kada nam je potreban svaki čovjek koji može da doprinese izlasku iz ove krize, previše je neozbiljno odreći se pripadnika manje brojnih naroda.

    Zašto ste, precizno, odbili saradnju sa Vladom Zdravka Krivokapića?

    – Ova Vlada, kroz konkretne primjere je to pokazala, nije željela iskren i partnerski odnos sa predstavnicima manjinskih naroda. Podsjetiću vas da je sastanak mandatara Zdravka Krivokapića i našeg tadašnjeg lidera rahmetli Rafeta Husovića održan 16. oktobra 2020. godine. Na tom sastanku,  Krivokapić je samo govorio o tome kako vidi trenutnu političku situaciju, uz obrazloženje da on nije dobio dozvolu za pregovore od strane lidera tri koalicije.

    GO je donio jednoglasan stav da BS ne treba da nastavi pregovore o ulasku u vladu, zbog neozbiljnosti vladajuće većine. Procjena Predsjedništva stranke tada je bila da buduća vlada neće dobro funkcionisati, da koncept ekspertske vlade nije održiv i da će taj svojevrsni eksperiment biti poguban za građane i državu, što se i potvrdilo.

    Mi smo tada, kao najbolji model u datim okolnostima ponudili manjinsku Vladu. Vjerujem da smo našim jasnim stavovima i principijelnošću potvrdili baš kao i 2016. godine, da o temeljnim principima na kojima počiva Bošnjačka stranka, nema pogađanja.

    Nacionalnu netrpeljivost u Crnoj Gori je došla do kritične tačke?

    – Bošnjačka stranka je na vrijeme upozorila na opasnost od eskalacije međunacionalne i međuvjerske mržnje. Očito ta naša upozorenja nisu ozbiljno shvaćena i bojim se da smo propustili šansu da to sasječemo u korijenu. Etnička distanca je posebno vidljiva poslije 30. avgusta i samo se pojačavala u narednom period. Jednostavno, potreban je restart društva i promjena vladajuće većine. Potreban je dijalog, kako bi se prevazišle te podjele i kako bi se vratili građanskom konceptu Crne Gore koji nas je krasio do 30. avgusta 2020. godine.

    Kako do suštinskog razumijevanja i na koji način ubijediti sve da je CG komotna država za sve njene narode?

    • Potrebno je jačati institucije sistema i poštovanje Ustava, vladavinu prava, različitosti Crne Gore, za koju smatram da je najveće bogatstvo našeg društva. Podvlačim, najveću odgovornost imaju predstavnici partija koje čine većinu, zatim državne institucije i na kraju poslanici i lideri opozicionih stranaka. Političari svojim ponašanjem i međusobnim uvažavanjem trebaju biti primjer građanima, dok neka nova vlada treba da bude konkretnija i da donosi kvalitetne odluke koje će imati za posljedicu mir i blagostanje za sve građane, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

    Da li nedavno potpisani Memorandum o sradanji može biti model za buduću vladu i način vladanja u Crnoj Gori?

    -Cilj potpisnika Memoranduma je prije svega okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta Memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.

    Šta je realno rješenje poltičke krize u Crnoj Gori?

    – Jasno je da je ova vlada suštinski već pala. U prilog tome govori i otkazivanje premijerskog sata, usljed nezainteresovanosti poslaničkih klubova pozicije i opozicije da postave premijeru pitanja. To je presedan u polititičkoj praksi i jasan znak da Krivokapić nema podršku ni onih koji su ga prije godinu podržali. Rješenje je manjinska vlada, koja bi imala za cilj zaustavljanje sunovrata Crne Gore i vraćanja povjerenja kod naših međunarodnih partnera. Ali, BS uvijek zagovara ideju da je test naroda najbolji model da saznamo kako smo radili u prethodnom periodu. Ako nema rješenja krize, izbori su uvijek opcija.

    Šta ste zapamtili iz ove godine, a šta ne želite da pamtite?

    -Podsjetiću vas da su u ovoj godini Bošnjačka stranka i bošnjački narod izgubili velikog lidera Rafeta Husovića i to je za mene obilježilo ovu godinu na izmaku. Sa druge strane, sam veoma srećan i zadovoljan kako smo kao stranka odgovorili tom izazovu gubitka lidera i kako smo uspjeli zajedničkim snagama da Bošnjačku stranku vratimo na pobjednički kolosjek i da smo danas faktor bez kojeg nema i ne može biti proevropske i građanske Crne Gore. Sva istražavanja koja su rađena u prethodnom periodu pokazuju trend rasta povjerenja BS-u, što je rezultat velikog rada, ali i ispravnih odluka koje smo donosili.

    Godina na izmaku je definitivno bila u znaku pandemije koronavirusa. Naši ljekari i medicinsko osoblje su iznijeli najveći teret i zasigurno su oni naši heroji.

  • Azemović za Gradsku TV: Scene iz Pljevalja posljedica 30. avgusta

    Azemović za Gradsku TV: Scene iz Pljevalja posljedica 30. avgusta

    Ružne scene i nemili događaji iz Pljevalja proizvod su 30. avgusta prošle godine i smjene vlasti koja je dovela do identiteske promjene u Crnoj Gori, ocijenio je Mirsad Azemović iz Bošnjačke stranke, u emisiji “Presing” Gradske televizije.

    “Žao mi je što se to dešava u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori. Mislio sam, kao relativno mlad čovjek, da su ta ratna vremena 90-tih iza nas. Posebno sam iznenađen, da ne kažem zgrožen, odnosom lokalne vlasti i predsjednika opštine Igora Golubovića prema tom problemu, za koji nema opravdanja. Koalicioni smo partneri u Pljevljima, što je dodatna obaveza da bude kritičniji i jasniji u izjavama. Ostaje da narod sudi o njegovim postupcima i izjavama”, rekao je Azemović, komentarišući krečenje grafita posvećenog ratnom zločincu Ratku Mladiću sa fasade zgrade u Pljevljima nakon više od deset dana.

    Dobro je, poručuje, što se grafit prekrečio, ali, kako ističe, postupci nekih ljudi se “ne mogu prekrečiti” i ostaju kao trajni kamen spoticanja u popravljanju međuljudskih i međuvjerskih odnosa u sredini kao što su Pljevlja.

    “Kao narod moramo preći preko ovoga i poslati poruku pomirenja, jer nije u redu i nije dobro da ostavljamo teret novim generacijama. Ali za to pomirenje je potrebna volja dvije strane”, smatra Azemović.

    Kada je riječ o političko-društvenoj situaciji u Crnoj Gori ona je, ističe, veoma kompleksna.

    “Predloženi Budžet je diskriminišući prema gradovima na sjeveru, u kojima žive pripadnici manje brojnog naroda. On je i neodrživ, jer će zaustaviti sve razvojne i kapitane projekte koje smo mi započeli u prethodnom mandatu Vlade. Da li je namjera sadašnje vlasti da se na sjeveru ne realizuju ti projekti, ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali će 2022. pokazati jesam li bio u pravu. Bojim se da jesam i da će životni standard kod građana sjevera dodatno pasti, kao i da će dosta ljudi ostati bez posla…”, rekao je Azemović.

    Upitan je, dodaje, način obezbjeđivanja novca za povećanje zarada.

    “Nadam se da neće proći na plenumu, jer nije ni realan, ni održiv. Njihovi koaliconi partneri veoma su kritični i ako smo svi ozbiljni političari i ljudi, onda budžet koji su tako zdušno kritikovali neće ni glasati”, kazao je Azemović.

    Saglasan je sa poslanikom DPS-a Predragom Boškovićem da je budžet ekonomski neodrživ i da će, u krajnjem, Crnu Goru dovesti u zavisan položaj prema Srbiji.

    “Jako je teško održati javne finansije sa ovim povećanjem, jer sa prihodne strane nema ni jednog elementa da će u Crnu Goru stići priliv novca kroz otvaranje novih radnih mjesta, ili investicije iz inostranstva. Boškovićeva priča da će Crna Gora doći u vrlo nezavidan položaj i da će vjerovatno morati da ide u nova zaduženja ima jak osnov. Vjerovatno će, po principu Nikšića, Srbija se ponuditi da izađe u susret svom susjedu i možda pod nekim uslovima koje će nam ponuditi se i zadužimo kod njih što u suštini do sada nije bila praksa”, kazao je Azemović

    To bi bio jasan pokazatelj da Crna Gora više nije finansijski nezavisna država i da ne može da funkcioniše samostalno.

    Komentarišući pristajanje Vlade na jedan broj amandmana na Budžet i dodatno zaduženje od 64 miliona, kaže da način trgovine “kao na pijaci” govori da se neozbiljno prišlo izradi zakona o budžetu.

    “Ne mogu da shvatim da tako ozbljni političari i stručnjaci, kako sebe nazivaju, tako rizikuju da svoju državu guraju u ambis”, zaključio je Azemović.

  • Omeragić: Odluka RTCG-a da prikaže film “Quo vadis Aida” korak naprijed na putu sauočavanja s prošlošću

    Omeragić: Odluka RTCG-a da prikaže film “Quo vadis Aida” korak naprijed na putu sauočavanja s prošlošću

    Odluka menadžmenta Radio televizije Crne Gore (RTCG) i generalnog direktora Borisa Raonića da Javni servis prikaže film “Quo vadis Aida”, koji govori o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, korak je naprijed na putu suočavanja s prošlošću, kazao je Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke.

    On je istakao da je film “Quo vadis Aida” na Filmskom festivalu u  Berlinu proglašen za najbolje ovogodišnje filmsko ostvarenje u Evropi, dok je Jasna Đuričić, koja tumači lik Aide, proglašena je za najbolju evropsku glumicu.

    “Nema trajnog pomirenja bez suočavanja s prošlošću. Iako je rat u Bosni i Hercegovini završen prije više od 25 godina, nažalost i danas svjedočimo negiranju genocida u Srebrenici i veličanju presuđenih ratnih zločinaca. Kakvo smo mi to onda društvo, ako su nam heroji ratni zločinci? Siguran sam da će odluka RTCG-a da publici prikaže ovaj film biti doprinos u pravcu istinskog pomirenja. Razumijevanje prošlosti kroz interpretaciju činjenica, važan je segment kako bi smo bili svjesni šta se to dogodilo u Potočarima 1995. godine, ali i opomena da nam se više nikada ne ponovi Srebrenica”, kazao je Omeragić.

    Podsjeća i da je Bošnjačka stranka u prethodnom periodu sve odluke koje je donosila, to činila s ciljem pomirenja u društvu.

    “I kada smo predložili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, to smo učinili s razlogom da kao društvo pošaljemo poruku da je suočavanje s prošlošću preduslov pomirenja”, istakao je Omeragić.

  • Ibrahimović za Pobjedu: Politička dešavanja potvrdila ispravnost naše ideje o manjinskoj vladi

    Ibrahimović za Pobjedu: Politička dešavanja potvrdila ispravnost naše ideje o manjinskoj vladi

    Politička dešavanja i kriza trenutne većine potvrdili su ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate – kazao je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine.

    Ibrahimović je kazao i da su se predstavnici manjinskih partija prije potpisivanja Sporazuma o saradnji sa Urom, SNP-om i Civisom, nekoliko puta sastajali sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, ali, kako je istakao, nikada tema razgovora nijesu bila kadrovska pitanja i učešće BS u aktuelnoj Vladi, već način kako sačuvati građanski koncept države i evropske integracije.

    Govorili ste ranije da je manjinska ili prelazna vlada koja bi organizovala vanredne izbore izlaz iz duboke političke krize. Je li Memorandum o saradnji manjinskih partija, Ure, SNP-a i Civisa korak ka manjinskoj vladi, čega se pribojavaju DF i Demokrate?

    Memorandum o saradnji prevashodno ima za cilj pomirenje i okupljanje demokratskih i proevropskih snaga u Crnoj Gori. Politička dešavanja i kriza trenutne većine su potvrdili ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate. Tada se nije imalo dovoljno razumijevanja za taj naš prijedlog i godinu poslije mogu sa žaljenjem da konstatujem da su najviše izgubili građani naše države, zato što nije prihvaćen taj naš prijedlog izlaska iz političke i institucionalne krize. Ponoviću još jednom da je glavni cilj i svrha potpisivanja Memoranduma nastavak evroatlantskog puta Crne Gore, jačanja vladavine prava, multietničkog i multivjerskog sklada, kao i smanjenja međuetničke distance koja je postala izraženija od 30. avgusta prošle godine do danas.

    Funkcioner Ure Ilir Harasani u intervjuu za Euronjuz govorio je o manjinskoj vladi kao jednom od modela za rješenje političke krize. Kazao je da nije isključeno da Albanac bude premijer. Je li uoči potpisivanja Sporazuma o saradnji sa predstavnicima dijela većine razgovarano o funkcijama? Je li Abazović nudio određena mjesta manjinskim partijama i koja? Konkretno, Bošnjačkoj stranci?

    Mislim da se nepotrebna prašina digla oko intervjua gospodina Harasanija. U međuvremenu su Harasani kao i lider Ure, gospodin Abazović, pojasnili da je bilo riječi o modalitetima izlaska iz političke krize i da su pojedini mediji izvukli iz konteksta taj dio o Albancu kao budućem premijeru, vjerovatno aludirajući na gospodina Abazovića.

    Sa Abazovićem smo se ja i moje kolege iz albanskih stranaka sreli par puta i nikada tema sastanka nijesu bila kadrovska pitanja i eventualno učešće Bošnjačke stranke u ovoj vladi, već smo isključivo pričali o tome kako da sačuvamo građanski koncept Crne Gore i kako da budemo efikasniji i brži na polju eurointegracija.

    Nik Đeljošaj iz Albanske liste je prilikom potpisivanja Sporazuma kazao da je manjinama nuđeno da uđu u Vladu i, kako je kazao, budu zamjena za Uru. Jeste li prisustvovali tom sastanku i možete li nam preciznije reći o čemu se radi, šta vam je tom prilikom nuđeno?

    Stav Bošnjačke stranke je da dajemo prednost dijalogu i uvijek smo se odazivali i odazivaćemo se i ubuduće svakom pozivu za razgovor kada su teme tih sastanaka poboljšanje standarda građana, evroatlantski put Crne Gore i unapređenje poštovanja vladavine prava. Odazvali smo se pozivu iz premijerovog kabineta i održali smo neformalan sastanak u Vladi, na kojem smo iznijeli stav i izrazili negodovanje postupcima koje aktuelna većina, na čelu sa premijerom Krivokapićem sprovodi nad pripadnicima manje brojnog naroda. Takođe smo jasno kazali da smatramo tendencioznim odnos Vlade prema sredinama i opštinama gdje većinsko stanovništvo čine pripadnici manje brojnog naroda. Tu, prije svega, mislimo na nekoliko započetih kapitalnih projekata koji su obustavljeni ili je dinamika realizacije na nedopustivo niskom nivou.

    Vidite li ostale partije opozicije, uključujući DPS, kao dio ove saradnje definisane Sporazumom?

    Memorandum nije nikakav politički sporazum niti platforma za početak pregovora o novoj vladi. Jasno sam kazao odmah poslije potpisivanja Memoranduma da su dobrodošli svi politički subjekti, koji dijele iste vrijednosti i imaju ista ili slična programska načela kao Bošnjačka stranka, i da bih bio najsrećniji kada bih vidio potpise svih lidera na onom memorandumu. Tako bismo poslali jasnu poruku građanima i Evropi da sazrijevamo kao društvo i da smo ostavili iza sebe vrijeme podjela i tenzija koje su bile često proizvod ishitrenih poteza i pogrešnih odluka političkih elita.

    DF je ranije pozvao manjinske partije i većinu da skrate mandat parlamentu i da se ide na nove izbore. Kakav je odgovor Bošnjačke stranke?

    Uz dužno poštovanje kolega iz DF-a, ja sam političar koji drži do svog digniteta i smatram da bi bilo neozbiljno da se određujemo prema nečemu što je još u domenu neformalne priče i koje mi više liči na pokušaj disciplinovanja premijera od strane DF-a. Da budem jasan, organi stranke će zauzeti stav onog dana kada dobijemo zvaničan poziv za tu inicijativu.

    Nedavno ste izabrani za potpredsjednika Skupštine. Kako sa te pozicije komentarišete nedostatak dijaloga u crnogorskom parlamentu o najvažnijim pitanjima, poput izbora Tužilačkog savjeta? Je li moguće ostvariti dijalog u ovako podijeljenoj Crnoj Gori?

    Ustavna uloga Skupštine je usvajanje zakona i kontrola Vlade. Uspješan rad predsjednika i potpredsjednika Skupštine zavisi od toga koliko su poslanici, koje je narod birao da ih zastupa, svjesni uloge koja im je povjerena i ozbiljnosti momenta u kojem se nalazi cijelo društvo. Poslanici treba da budu glas razuma, da drže visok nivo međusobnog uvažavanja tokom diskusija i da na principu dijaloga dolaze do najboljih rješenja. Poštovanje, međusobno uvažavanje i kultura dijaloga su recept za prevazilaženje nesuglasica i spuštanje tenzija među političarima.

    Ova neozbiljna vlada će brzo pasti

    Je li razgovarano u opoziciji da li će i kada procesuirati novu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi? Šta očekujete tim povodom?

    Mišljenja sam da tako ozbiljne inicijative treba da prati i ozbiljnost u njenoj pripremi i realizaciji. Izvjesno je da će ova neozbiljna vlada vrlo brzo pasti, ali da taj proces treba da prati i raspoloženje kod građana, tj. da građani koji su glasali za promjene, a tu mislim prije svega na glasače Ure i donekle Demokratske Crne Gore, budu jasni da su nezadovoljni radom ove vlade i da traže promjene da li kroz formiranje neke druge vlade ili održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

    Trenutno, velika većina građana je vidno razočarana i nezadovoljna potezima i učincima ove vlade i pitanje je trenutka kada će to svoje nezadovoljstvo javno ispoljiti.

  • Bošnjačka stranka predložila nove amandmane: Više novca za projekte u Plavu, sredstva za izgradnju vodovoda u priobalnom dijelu Bara, otvaranje graničnog prelaza prema Tutinu

    Bošnjačka stranka predložila nove amandmane: Više novca za projekte u Plavu, sredstva za izgradnju vodovoda u priobalnom dijelu Bara, otvaranje graničnog prelaza prema Tutinu

    Poslanici Bošnjačke stranke podnijeli su nove amandmane na Predlog Zakona o budžetu za 2022. godinu.

    Cilj predloženih amandmana je da se krene u rješavanje potreba građana, ali i da se ubrza realizacija započetih projekata.

    „Predloženim amandmanom, traženo je 800.000 eura za rekonstrukciju puta Plav – Bogićevica, odnosno, 369 hiljada više od predviđenih sredstava. Kako je regionalni put značajan za lokalno stanovništvo i kako bi se što više valorizovali potencijali Bogićevice i Hridskog jezera, smatramo da treba izdvojiti veći iznos u 2022. godini i nastojati da se u naredne dvije godine ubrzaju aktivnosti ove investicije, čija ukupna vrijednost iznosi 10 miliona“.

    Drugim amandmanom traženo je pola miliona eura za izvođenje radova na zaštiti Plavkog jezera. Urađena je studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, za šta je izdvojeno oko 250.000 eura. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i da u narednom periodu treba uložiti oko 16 miliona eura za zaštitu Plavkog jezera.

    „Trećim amandmanom traženo je tri miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju regionalnog puta R-6 Zeleni – Vuča. Uprava za saobraćaj zaključila je ugovor o projektovanju sa d.o.o  Put Inžinjering iz Podgorice. Završena je izrada i revizija glavnog projekta. Na dionici naznačenog putnog pravca u dužini od 28 km se oslanjaju naselja Grahovo, Bijela Crkva, Biševo, Radetina, Paučina, Bukovica, Crnča i Vuča“.

    Četvrtim amandmanom traženo je 100.000 eura za projektovanje izgradnje vodovodne infrastrukture u priobalnom dijelu Bara, koji obuhvata naselja Dobra voda, Pečurice i Kunje, na osnovu studije vodosnabdijevanja opštine Bar, koju je finansirala Vlada Crne Gore kroz kapitalni budžet Uprave javnih radova. Priobalno područje opštine Bar, kao dio prostorne zone „Pečurice“, čine naselja Nišiće, Dobra Voda, Pečurice, Veliki Pijesak, Utjeha i ostala naselja duž morske obale u prostoru od tunela „Ćafe“ do granice sa opštinom Ulcinj. Ovo područje karakteriše značajna izgrađenost sa potpuno neriješenim organizovanim načinom snabdijevanja vodom i odvođenjem otpadnih voda. Na cijelom tom prostoru nema prirodnih izvorišta sa kojih bi se moglo vršiti vodosnabdijevanje, a priključenje na barski vodovodni sistem nije bilo moguće zbog ograničenog kapaciteta istog. Trenutno se vodosnabdijevanje vrši individualnim cistjernama i rezervoarima za vodu koji se pune kišnicom ili dovođenjem vode autocistjernama. U ljetnjoj sezoni, cijena po m3 vode iznosi 5 eura i lako je izračunati koliko se novca odlije u privatne džepove umjesto u državni budžet i budžet opštine.

    Poslanici BS predložili su amandman kojim se kroz budžet moraju obezbijediti sredstva za normalan rad Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

    „Fond se finansira iz budžeta Crne Gore i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Budžetom Crne Gore će se za ove namjene opredijeliti najmanje 0,15 odsto od tekućeg budžeta. Međutim, prijedlogom Zakona o Budžetu Crne Gore za 2022. godinu, Fondu su opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 1,39 miliona eura. Imajući u vidu da ovim prijedlogom, tekući budžet iznosi 1,01 miliona eura, prostom matematičkom operacijom možemo utvrditi da 0,15 odsto od tekućeg budžeta iznosi 1,52 miliona eura, što treba da bude minimalni iznos za finansiranje Fonda, ispod kojeg se po Zakonu ne može ići. Zato, predlažemo da se ispravi navedena greška i nadoknadi nedostajući iznos od 133.932 eura, kako ne bismo došli u situaciju da kršimo Zakon i ne ispoštujemo taj zagarantovani minimum od 0,15 odsto od tekućeg budžeta.

    Takođe, poslanici Bošnjačke stranke su kroz amandmansko djelovanje zatražili izdvajanje sredstava za otvaranje graničnog prelaza prema Tutinu.

    „Predloženim amandmanom, sredstva od 100.000 eura bi se koristila za izradu neophodne dokumentacije za projektovanje i izgradnju magistralnog puta Petnjica – Bor – Savin Bor – Haništa, kako bi se nakon završenih svih procedura koje se odnose na dokumentaciju, planirala sredstva za početak izvođenje radova u 2023. godini, na ovom značajnom putnom pravcu koji vodi prema graničnom prema Srbiji. Takođe, sredstva su planirana i za izradu neophodne dokumentacije, kako bi se početkom 2023. godine, krenulo sa izgradnjom graničnog prelaza „Haništa“ prema Srbiji. Od graničnog prelaza do grada Tutina u Srbiji ima 12 kilometara, tako da bi otvaranje graničnog prelaza pored svih drugih benefita za lokalno stanovništvo Bihora, imalo i značajan ekonomski potencijal“.

  • Ervin Ibrahimović čestitao katolički Božić

    Ervin Ibrahimović čestitao katolički Božić

    Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović čestitao je Badnji dan i Božić sveštenstvu i svim pripadnicima katoličke vjeroispovjesti.

    „Želim da ovaj veliki blagdan proslavite u miru, radosti i porodičnoj sreći zajedno za svojim najbližima, prijateljima i komšijama. Blagdani su uvijek prilika za zajedničko podsjećanje na to da se u Crnoj Gori njeguju različitosti, uz međusobno uvažavanje, poštovanje i razumijevanje.

    Neka naredni dani svima donesu mir, blagostanje i dobro zdravlje“, navodi se u čestitki Ibrahimovića.

  • BS predložila amandmane: Više sredstava za ski centar „Hajla-Štedim“, izgradnja škola u Rožajama i na Karabuškom polju i Doma starih u Plavu

    BS predložila amandmane: Više sredstava za ski centar „Hajla-Štedim“, izgradnja škola u Rožajama i na Karabuškom polju i Doma starih u Plavu

    Poslanici Bošnjačke stranke podnijeli su amandmane na Predlog Zakona o budžetu za 2022. godinu.

    Cilj predloženih amandmana je da se krene u rješavanje potreba građana, ali i da se ubrza realizacija započetih projekata.

    „Prvim amandmanom traženo je 2.500.000 eura više sredstava za Ski centar na lokalitetu „Hajla“. Sredstva koja su tražena, odnose se na Izradu glavnog projekta i izgradnju Bazne stanice po principu projektuj i izgradi na lokalitetu ski centra „Hajla – Štedim“ u Rožajama. Od strane Uprave javnih radova izrađen je idejni projekat na osnovu kojeg treba odraditi Glavni projekat i izgraditi objekat. Procijenjena vrijednost radova je 4.5 miliona eura“.

    Drugim amandmanom, traženo je 550.000 eura za eksproprijaciju zemljišta, radi potrebe izgradnje III osnovne škole u opštini Rožaje. Za osnovnu školu u Rožajama, urađen je glavni projekat i revizija projekta i neophodno je izvršiti eksproprijaciju zemljišta na lokalitetu parcele Hodžići – Gornji Ibar. Nakon završetka eksproprijacije stvorili bi se uslovi za početak radova na izgradnji osnovne škole, gdje je vrijednost radova procijenjena na 5.5 miliona eura.

    „Trećim amandmanom, traženo je 300.000 eura za eksproprijaciju zemljišta radi potrebe izgradnje osnovne škole u „Karabuškom polju“ opština Tuzi. Za osnovnu školu na „Karabuškom polju“ sredstva bi se koristila za sprovođenje Javnog konkursa za izbor urbanističko-arhitektonskog rješenja, izradu i reviziju tehničke dokumentacije, troškove ekproprijacije i izvođenje radova. Objekat se sufinansira iz sredstava EIB-a. Ukupna vrijednost investicije iznosi 3.000.000 eura“.

    Takođe, poslanici BS su predložili amandman u kojem se traži pola miliona eura za početak radova I faze izgradnje Doma starih u Plavu. Za ovaj projekat, projektna dokumentacija postoji, otkupljeno je zemljište i izvršene sve radnje koje prethode otpočinjanju građevinskih radova. Ukupna investicija za I fazu iznosi 2.314.049  eura.

  • Smailović amandmanom traži milion eura za rekonstrukciju puta Srđevac-Sušica

    Smailović amandmanom traži milion eura za rekonstrukciju puta Srđevac-Sušica

    Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović zatražio je amandmanski povećanje iznosa za rekonstrukciju puta Srđevac-Sušica.

    Riječ je o putnom pravcu koji je od izuzetne važnosti za veliki broj sela koja gravitiraju na području Bihora, u opštini Bijelo Polje.

    Smailović je kroz amandman zatražio da se predviđeni iznos od 172.000 eura uveća na milion eura, da bi dio radova na prvoj fazi puta, za koju su ugovoreni radovi u iznosu od 2,4 miliona eura, što prije započeo, nakon sticanja svih uslova i završetka postupka eksproprijacije zemljišta.

    “Ukupna dužina puta je 8,6 km, a ugovoreni su radovi za I fazu u iznosu od 2,461,983 eura. U međuvremenu je izvršena eksproprijacija zemljišta za I fazu (Srđevac – Lozna). Ovaj put je dio strateškog plana opštine Bijelo Polje. Predviđenim Kapitalnim budžetom za ovaj projekat nisu izdvojena sredstva koja bi omogućila realizaciju ovog projekta. Stanovništvu ovog područja je neophodno obezbijediti bolje uslove za život. Na području Bihora se nalazi veliki broj sela koja su idealna za bavljenje stočarstvom, međutim loša putna infrastruktura koči razvoj ovoga kraja i jedan je od uzroka iseljavanja stanivništva iz ovog kraja. Jedan od glavnih loklanih puteva koji povezuje većinu bihorskih sela je u lošem stanju i zahtijeva rekonstrukciju. Neophodno je što prije započeti radove na I fazi”, saopšteno je iz BS.

  • Ervin Ibrahimović primio treću dozu vakcine protiv koronavirusa

    Ervin Ibrahimović primio treću dozu vakcine protiv koronavirusa

    Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Ervin Ibrahimović, primio je treću, buster dozu vakcine protiv koronavirusa i pozvao sve građane da se vakcinišu.

    “Borba protiv pandemije COVID-a je globalna borba. Jedini način na koji možemo pobijediti COVID je putem masovne vakcinacije. Posebno moramo voditi računa o starijoj populaciji. Pozivam sve građane da poslušaju savjete ljekara, da prime treću dozu vakcine i tako zaštite sebe, ali i druge oko sebe. Novi soj virusa, omikron, koji je sada prisutan i u Crnoj Gori, mora biti upozorenje da borba protiv koronavirusa i dalje traje. Poštovani građani, molim vas da  pružite šansu životu i vakcinišete se, jer samo tako možemo biti sigurni da ćemo biti brži od virusa i zaustaviti njegovo širenje”, poručio je Ibrahimović.

  • Smailović: Asistenti u nastavi da dobiju status nastavnog kadra

    Smailović: Asistenti u nastavi da dobiju status nastavnog kadra

    Bošnjačka stranka će sa zadovoljstvom podržati predložene izmjene Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i zalažemo se da asistenti u nastavi dobiju status nastavnog kadra, poručio je Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke.

    On je u Skupštini Crne Gore kazao da na nivou države ima oko 400 zaposlenih asistenata, dok djece sa smetnjama u razvoju, ili novi termin koji je nedavno usvojen djece sa invaliditetom, ima pet puta više. 

    „Još 2008. godine, roditeljska udruženja su pokrenula servis u školama, asistencije u nastavi i uključivanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama.  Zamisao je bila da radi jedan asistent na jedno dijete, da asistenta ima i dijete sa lakšim smetnjama, i sve je ukazivalo na uspješan program i ako je bilo dosta poteškoća na koje su nailazila i djeca i asistenti, ali i roditelji. Glavni nosioci cijelog tereta definitivno su asistenti. Time može da se bavi neko ko ima izuzetne sposobnosti, vrline, empatiju, hrabrost i znanje“, istakao je Smailović.

    On podsjeća da se broj djece kojima je potreban asistent u nastavi povećava iz godine u godinu.

    „Godine 2015, Ministarstvo prosvjete preuzelo je brigu o finansiranju asistenata i unaprijedilo položaj u inkluzivnom obrazovanju, što je tada bio veliki iskorak za društvo, jer zemlje u regionu još uvijek nisu imale dovoljno dobro razvijen servis. Opet bih pripisao velike zasluge asistentima u nastavi, jer su se oni potrudili da to izgleda onako kako treba, i u većini slučajeva budu toj djeci roditelj, psiholog, pedagog, predavač i drug, a nikako samo tehnička podrška.  Sva odgovornost je na asistentima i sva dostignuća su u rukama asistenta koji su se borili godinama i dali veliki doprinos društvu i inkluzivnom obrazovanju.
    Ja lično smatram, jer sam radio kao nastavnik, da je osmočasovno radno vrijeme prevelika norma za ovako težak i stresan posao, gdje se asistent bori sa raznim oblicima hiper aktivnosti, ali i sa pridruženim zdravstvenim problemima i da nerijetko budu i medicinski radnici“, rekao je Smailović.

    On je pozvao da se omogući da asistenta u anstavi imaju i djeca sa lakšim smetnjama.

    „Danas se nalazimo ovdje da govorimo o asistentima i o njihovim potrebama. To su ljudi koji nisu nastavni kadar i djeci sa invaliditetom predstavljaju sve. Crna Gora će biti lider u Evropi ako se donese zakon  u korist asistenata. Evropa ima druge modele i specijalne škole za djecu sa smetnjama, a inkluzivni model je bolji od specijalnih skola. Hrvatska i dalje finansira asistente putem projekata, i ima problem uopšte naći asistente. BiH je sada na nivou kao kad smo mi bili 2008, dok je u Srbiji finansiranje putem projekata. Zaključujem ovim da je Crna Gora lider u regionu, a i šire. Zato se zalažemo da se asistentima riješi radno pravni status po modelu nastavnog kadra, što podrazumijeva da ako u matičnoj školi nemaju punu normu, ona može biti popunjena u drugoj ustanovi u kojoj postoji potreba“, zaključio je Smailović.