Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, mr Ervin Ibrahimović učestvovao je danas na Samitu o Zapadnom Balkanu gdje su se vodili razgovori o evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana i mogućnostima za dinamiziranje procesa proširenja EU.
Ibrahimović je, govoreći na Samitu, kazao da kao predsjednik Bošnjačke stranke potvrđuje nepokolebljivu posvećenost Evropskoj Uniji i njenim vrijednostima i istakao da BS, kao ponosni član EPP, dijeli viziju ujedinjene, stabilne i prosperitetne Evrope.
“Kao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore, koja je zatvaranjem tri poglavlja postigla opipljiv i mjerljiv uspjeh u procesu EU integracija, želim da vas uvjerim da je Crna Gora odlučna u sprovođenju evropske agende i da ostaje dosljedno na putu integracija posvećeno sprovodeći neophodne reforme, gradeći partnerske odnose sa članicama EU, razvijajući dobrosusjedske odnose i saradnju u regiji” – istakao je Ibrahimović.
On je naglasio i da je za Zapadni Balkan važno da se proces pristupanja zasniva na zaslugama, kako bi države koje ispune kriterijume i pokažu spremnost da sprovode reforme imale mogućnost da napreduju bez odlaganja.
“Takvim pristupom podstiču se reforme i jača kredibilitet procesa EU integracija”, poručio je Ibrahimović.
Ibrahimović je iskoristio priliku i da se zahvali EPP na liderstvu i podršci Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu.
“Na kraju, želim da izrazim zahvalnost na liderstvu i podršci Evropske narodne partije. Ovaj forum, odražava našu zajedničku viziju budućnosti Evrope i Zapadnog Balkana, a Crna Gora je spremna da u potpunosti doprinese tome”, zaključio je predsjednik Ibrahimović svoje obraćanje na Samitu.
U razgovoru sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen, Ibrahimović je istakao važnost snažne podrške EK Crnoj Gori u procesu EU integracija, a u vezi sa izazovima pred kojim se nalazi naša država i cijeli Zapadni Balkan kada su u pitanju hibridni i drugi uticaji država koje ne dijele evropske i evroatlanske vrijednosti.
Podsjećamo, na Samitu o Zapadnom Balkanu u organizaciji Evropske narodne partije danas su se u Briselu sastali i o integracijama Zapadnog Balkana u EU razgovarali: predsjednik EPP Manfred Weber, predsjednica EK Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, dva predsjednika država, 7 predsjednika i 5 potpredsjednika vlada, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit, te više predsjednika i potpredsjednika partija iz EU i sa Zapadnog Balkana. Iz regiona Zapadnog Balkana na Samitu, pored predsjednika Ibrahimovića, učestvovali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije, Hristijan Mickoski i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Predsjednik Bošnjačke stranke i ministar vanjskih poslova, mr Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 19. decembra, na Samitu o Zapadnom Balkanu koji u Briselu organizuje Evropska narodna partija (EPP).
Na samitu će se, na najvišem nivou, razgovarati o evropskoj perpsektivi Zapadnog Balkana i mogućnostima i instrumentima za dinamiziranje procesa proširenja EU.
Na sastanku će učestvovati predsjednik EPP Manfred Weber, predsjednica EK Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, dva predsjednika država, 7 predsjednika i 5 potpredsjednika vlada, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit, te više predsjednika i potpredsjednika partija iz EU i sa Zapadnog Balkana. Iz regiona Zapadnog Balkana na Samitu će, pored predsjednika Ibrahimovića, učestvovati predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Republike Hrbatske Andrej Plenković, i Hristijan Mickoski, predsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije.
Bošnjačka stranka je članica EPP, najborjnije poslaničke grupe u Evropskom parlamentu i partije iz koje dolazi predsjednica Evropske komisije (EK), predsjednica Evropskog parlamenta, značajan broj komesarki i komesara u EK kao i drugih visokih dužnosnika EK te predsjednika, premijera i ministara u državama članicama EU.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović reagovao je povodom današnje sjednice Ustavnog odbora. Smailović je kazao da Crnoj Gori, koja ubrzanim koracima ide ka članstvu u Evropskoj uniji, najmanje što je potrebno jesu jednostrani potezi.
“ I izazivanje tenzija koje mogu dovesti do duboke političke i institucionalne krize. Crna Gora se nalazi pred vratima EU, te je od ključne važnosti da svi politički akteri pokažu visok stepen odgovornosti prema građanima, ostavljajući po strani partikularne i partijske interese”.
On je naglasio da je uspostavljanje dijaloga od esencijalne važnosti, posebno prilikom izbora čelnih pozicija u pravosuđu, a naročito prilikom izbora sudija Ustavnog suda kao najviše pravne instance.
“Pozivamo sve političke aktere u Crnoj Gori na poštovanje Ustava i zakona, da se uzdrže od jednostranih poteza i rješenja koja nisu u skladu sa našim evropskim težnjama, a kojima se produbljuje politička kriza koja će nas udaljiti od članstva u EU”, zaključio je Smailović.
Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova mr Ervin Ibrahimović, kazao je da je Međuvladina konferencija Crne Gore i EU bila sjajna prilika da se osvrnemo na uspjehe u EU integracijama Crne Gore i pošaljemo poruku izvjesnosti EU perspektive.
” Zatvaranje 3 poglavlja, uz stvorene uslove za zatvaranje još jednog, veliki je iskorak Crne Gore prema EU ali i EU prema CG i državama Zapadnog Balkana. Uspjeh Crne Gore u EU integracijama predstavlja važnu prekretnicu u procesu proširenja EU kroz oživljavanje procesa EU integracija, potvrdu izvjesnosti EU perspektive i rast eurooptimizma, podsticanje reformi u CG i ostalim državama Zapadnog Balkana i sveukupno podsticanje demokratskih procesa u regiji”.
Ibrahimović je naglasio i da je pred nama još mnogo posla do cilja odnosno zatvaranja svih poglavlja do 2026. godine i punopravnog članstva do 2028. godine.
” Poslednja, politički najosjetljivija i najzahtjevnija faza EU integracija, zahtijeva od svih u CG apsolutnu fokusiranost na integracije i sprovođenje neophodnih i suštinskih reformi, intenziviranje bilateralne saradnje sa državama članicama EU i sinhronizaciju institucija sistema i svih političkih subjekata u CG u cilju ostvarenja vizije naše evropske budućnosti. Niko nema pravo ni mandat od građana CG da sprovodi politike suprotne viziji naše evropske budućnosti niti bilo ko ima pravo da pristane na nametanje takvih politika jer je najdominantnija politička većina u CG ona koja CG 2028. godine vidi u EU” .
Ibrahimović je kazao i da raduje i ohrabruje snažna i nepodijeljena podrška EU i EK Crnoj Gori i svim državama koje su u procesu pristupanja EU.
“Uvaženom kolegi Peteru Sijartu posebno sam se zahvalio na podršci Mađarske za vrijeme mađarskog predsjedavanja Savjetom EU”, napisao je Ibrahimović na X mreži.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović sastao se u Sarajevu sa potpredsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Harisom Zahiragićem.
Tokom sastanka, Smailović je naglasio važnost održavanja i jačanja dobrih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te značaj međusobnog povezivanja i saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa. Posebno je istakao važnost daljeg političkog, ekonomskog i kulturnog povezivanja ovih dviju zemalja.
Zahiragić je izrazio punu podršku Bošnjačkoj stranci u njenom političkom djelovanju, naročito na polju ostvarivanja prava i interesa bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
Smailović i Zahiragić su se saglasili da je zajedničko političko djelovanje ključno za ostvarivanje evropske budućnosti zemalja regije i zaštitu interesa bošnjačkog naroda, te da će nastaviti blisku saradnju kako bi osigurali bolju budućnost za građane Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Najoštrije osuđujemo besprizornu hajku koja se nakon sjajnog i istorijskog rezultata koji je Bošnjačka stranka ostvarila na lokalnim izborima u Beranama vodi protiv glasača i BS u toj opštini.
Prebrojavanja bošnjačkih i muslimanskih kuća po beranskim naseljima te brojanje koliko na kojem biračkom mjestu ili u kojem beranskom naselju ima „muslimanskih ušiju“ ili „bošnjačkih ušiju“ predstavlja opasni povratak u vremena za koja smo smatrali da su iza nas i koja će, sigurno, biti iza nas jer je to evropska vrijednost i vrijednost građanskog društva za koje smo se sa onima što nas prebrojavaju zajedno borili. Neko sa više, neko sa manje a neko bez iskrenosti. Onima koji nas prebrojavaju poručujemo da nas ima, da se niti plašimo niti stidimo da kažemo da smo Bošnjakinje i Bošnjaci kao i da se bošnjački narod više ne stidi, ne plaši i ne krije da podržava svoju Bošnjačku stranku.
Brojanje glasova Bošnjačke stranke na pojedinim biračkim mjestima i traženje ko je to tamo mogao glasati za Bošnjačku stranku predstavlja nedopustiv, nedemokratski i u Krivičnom zakoniku inkriminisani čin povrede slobode opredjeljenja pri glasanju te u tom kontekstu pozivamo državno tužilaštvo da hitno reaguje i utvrdi je li bilo elemenata ovog krivičnog djela u hajci koja se na društvenim mrežama a juče i u Skupštini Crne Gore vodi protiv glasača Bošnjačke stranke.
Najočitiji spin, laž i manipulacija ogleda se u informaciji koja se prvo pojavila na društvenim mrežama a zatim je iznešena od strane poslanika Nikole Zirojevića u Skupštini Crne Gore da je u beranskom naselju Dolac za listu Bošnjačke stranke glasalo 46 glasača. Da ova informacija predstavlja zlonamjerno plasiranu laž kojom se želi poduprijeti prije dva dana kreirani spin da je neko poklonio Bošnjačkoj stranci glasove u Beranama potvrđuju uredno i bez primjedbi potpisani zapisnici sa dva izborna mjesta u naselju Dolac, i to sa izbornog mjesta broj 6, na kojem je Bošnjačka stranka osvojila 1 glas, i izbornog mjesta broj 55, na kojem Bošnjačka stranka nije osvojila ni jedan glas.
Važno nam je da svi građanke i građani Crne Gore a posebno glasači Bošnjačke stranke i bošnjački narod i na ovom primjeru vide kakvim se sve manipulacijama, lažima i spinovima služe naši politički protivnici u obračunu sa Bošnjačkom strankom a uplašeni rastom Bošnjačke stranke i političkim sazrijevanjem bošnjačkog naroda.
Našim glasačima, simpatizerima i članovima u Beranama još jednom čestitamo na istorisjkom uspjehu i poručujemo da hrabro i dostojanstveno brane svoje pravo na slobodan izbor.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, reagovala je povodom seksualnog uznemiravanja bivše učenice od strane profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“, i kazala da se ovaj slučaj ne smije tolerisati i da odmah mora biti sankcionisan.
” Seksualno uznemiravanje, posebno kada dolazi od osobe u poziciji autoriteta poput profesora, je ozbiljan incident koji ne smije biti tolerisan i mora biti sankcionisan od strane uprave Gimnazije i nadležnog ministarstva, odmah! Ovaj slučaj mora biti primjer koliko je važno da kao društvo, institucije i političari hitno reagujemo na ovakve situacije, osiguravajući adekvatne mehanizme zaštite žrtve”.
Strujić Harbić je naglasila da ovo sigurno nije izolovan slučaj, i da pod hitno treba uspostaviti Krizne centre za žrtve seksualnog nasilja.
“To je potrebno kako bi se žrtve što bolje zaštitile i smanjila dodatna viktimizacija. Neophodno je stvarati sigurno okruženje u kojem nijedna učenica i žena neće biti žrtva sličnih manipulacija, nasilja i mobinga. Takođe, smatram da je neophodno da se izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika CG predvidi i krivično djelo seksualno uznemiravanje o čemu sam i ranije govorila u svojim diskusijama, a što bi bilo značajno kako za prevenciju tako i za praktično rješavaje ovih situacija koji su zbog nedostatka odgovarajuće zakonske regulative i dalje nevidljive, a prisutne u društvu” .
Poslanica BS je istakla da bi ovo ohrabrilo žrtve seksualnog uznemiravanja da isto prijave i zatraže stručnu pomoć i podršku.
“Što sada zbog nepostojanja kvalifikacije krivičnog djela seksualnog uznemiravanja, a samim tim i zbog nepovjerenja u institucije sistema nisu u dovolnoj mjeri ohrabrene da urade”.
Strujić Harbić je pozvala sve relevantne institucije da odmah preduzmu potrebne korake i pruže punu podršku žrtvama ovakvih postupaka.
Klub poslanika Bošnjačke stranke, danas je, kao dopunu Dnevnog reda sjednice Skupštine Crne Gore, koja je najavljena za sjutra, predložio Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima.
“S obzirom na činjenicu da se ove godine navršilo stotinu godina od ovog zločina, da se zločin desio u mirnodopskom periodu, te da nikada nije pokrenut nijedan sudski ni bilo koji drugi postupak, da niko nikada nije odgovarao niti je postojala osuda od strane tadašnje vlasti, a ni kasnije, smatramo neophodnim da se kao zrelo društvo suočimo s ovim zločinom kako se on više nikada i nikome ne bi ponovio. To suočavanje vidimo kao civilizacijski čin usvajanja ove rezolucije, gdje očekujemo podršku svih poslanika, i pozicije i opozicije. Nije nam cilj da upiremo prstom ni u koga, ni u jedan narod, jer svi počinioci ovog gnusnog čina odavno nisu među živima. Želimo da ovom rezolucijom, koliko je to moguće, zadovoljimo pravdu i jasno kao društvo pokažemo da smo sazreli, te da se ubijanje nevinih ljudi ne može pravdati samo zato što su druge vjere ili nacije”.
Predsjednica Foruma žena Bošnjačke stranke Sabina Muratović kazala je na okruglom stolu „Žene i tranziciona pravda“ da su iz vizure sadašnjeg vremena žene možda i najveće žrtve koje su ratnja dešavanja stvorila.
„Žene su bile žrtve rata u prošlosti, ali su i danas isto, samo u novom obliku. Danas su žrtve sistema. Beskrajno dugi parnični postupci, sporo izvođenje izvršioca nasilja pred licem pravde tjera žene da one konstantno prolaze kroz svoje traume a najjezivije od svega je to da niko ne zna kada će se to završiti“.
Muratović je naglasila i da su upravo žene bile najveće žrtve rata i to na najužasniji način.
„Na Balkanu često čujemo izreku da je žena stub kuće. I kao takva morala je, mora, i moraće misliti na svaki detalj koji njenu porodicu drži na okupu. Kada je počeo rat žene su se najprije suočile ne saamo sa potencijalnim gubitkom svog života, već i sa gubitkom svojih najbližih. U tim teškim vremenima one nisu samo mislile kako sačuvati svoju glavu, već i kako sačuvati svoje najbliže. Morale su se suočavati sa najstrašnijim situacijama. U ratu su se žene porađale bez adekvatne medicinske pomoći, obezbjeđivale obroke iako namirnica gotovo da nije ni bilo. Živjele su sa strahom da za njih više sigurnog mješta za život nema. U ratu one nisu bile nježniji pol, one su bile heroine. Prema raznim svjedočenjima žrtava najeziviji i najmonstuozniji zločini protiv čovječnosti su se dešavali baš njima. Djeca su im ubijana u naručjijima, a one su bile masovne žrtve seksualnog nasilja i silovanja.
Sabina Muratović je istakla da je tokom rata 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije izvršen jedan od najmorbidnijih zločina, a to je silovanje žena, djevojaka i djevojčica.
„ Na osnovu utvrđenih slučajeve radi se o velikom procentu, čija se brojka kreće i do 50.000. silovanih žena. To je zvaničan podatak, pretpostavlja se da je broj i veći, s obzirom na to da mnoge žene nisu silovanje prijavile. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju objavio je da su „sistematsko silovanje“ i „seksualno ropstvo“ u vrijeme rata zločin protiv čovječnosti, od čega je teži samo ratni zločin genocida. Veliki dio žena tu grozotu nijesu doživjele samo jednom. Treba napomenuti da žrtve seksualnog nasilja u ratu nisu bile samo punoljetne žene, mahom su žrtve bile i djevojčice“.
Muratović je kazala da se brojne žrtve silovanja nisu odvažile da prijave zločin zbog konzervativnosti i potencijalne osude iako su preživjele tu strahotu.
„Traume koje su doživjele obelježile su čitav njihov život, a i danas zbog toga pate znajući da veliki broj počinioca slobodno kreće i „bezbrižno šeta“.
Sudski sporovi se rješavaju sporo i kao po pravilu okončaju se sa minimalnim presudama. Najjezivije od svega je činjenica da se veliki broj njih i susreće sa silovateljima koji su na slobodi. Veliki je to teret koji je jednoj ženi stavljen na pleća“, istakla je Muratović.
Predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović se zapitala kako to da na našim prostorima uvijek bude da su ženske traume iza svih ostalih krucijalnih dešavanja?
„ Nakon ratnog perioda žene su uprkos svemu što su preživjele uspjele da nastave život i sa svojim porodicama grade novu budućnost. Trebalo je dosta vremena da sve strahote i posljedice rata sagledaju. A onda imamo praktično dizanje iz pepela naroda koji je prvo morao misliti gdje će nastaviti život, jer znamo da su im domovi mahom uništeni a veliki broj njih je bio prisiljen da napusti svoj kućni prag. Zatim imamo porodice koje su nekompletne, traganje za nestalim, pronalazak masovnih grobnica te se počelo izvještavati o svim posljedicama rata uopšteno a zločini nad ženama i traume koje su doživjele su došle na red tek poslije svega toga. Bilo je potrebno iz jednog haotičnog stanja uspostaviti koliko toliko temelje normalnog života. A za te temelje je bila potrebna jaka žena. Svoje traume je jednim djelom sama potisnula a drugim djelom ih sistem nije predstavio kao prioritetnim. Možda je i njima bilo lakše da ih zaborave ako je moguće zaboraviti tako nešto. Tek mnogo kasnije u postratnom periodu su ženska stradanja su objelodanja. Kroz svjedočenja na sudu, zlosrećne sudbine ovih žene su postale interesantne medijima i tek tada su one počele iznositi svoja traumatična iskustva“.
Muratović smatra i da iskustva žrtvi silovanja nisu adekvatno zabilježena.
„ Da se razumijemo za žene je svjedočenje i izvješavanje toga šta su preživjele predstavljalo ponovno oživljavanje prošlosti. Ali više nisu morale same da nose taj ogroman teret na svojim plećima već su ga se sa svakom izjavljenom rečenicom oslobađale. Iskreno smatram da njihova iskustva nijesu adekvatno zabilježena. Nažalost, mali je broj televizijskih reportaža na tu temu, a novinski članci, zabilješke , kolumne i publikacije su nam otvorile oči da shvatimo šta su to, žene, doživjele i preživjele“.
Muratović je istakla i da bi jedno društvo u cilju ozdravljena, prije svega, moralo da se suoči sa prošlošću.
„Da se jasno i glasno priča o stradanjima, da se zločini osude, a počinioci kazne i ne glorifikuju. Da se otvoreno i jasno priča o traumama koje su ljudi doživjeli i preživjeli i da kroz psiho socijalnu pomoć stručnih lica nastave da žive sa istim. Žene su te koje su preživjele strašne oblike nasilja i njima je neophodna posebna podrška. Strahote koje su preživjele se ne mogu izbrisati ali se uz srtučnu pomoć one moraju osnažiti da nastave svoj život i poslije trauma. U vremenu sveukupne tranzicije sve je manje vremena i sredstava koji se odvajaju u te namjene“.
Ona je istakla da mi ni danas nemamo sistemsko rješenje koje bi ponudili ženama koje su preživjele rat.
„U posljednih par godina jako je zapažen program pod nazivom „ Zajedničke niti“ koji je osmislila grupa psihološkinja iz Geteborga a koji se sprovodi u BIH gdje žene iskazuju svoju traumu bez riječi. Glavni cilj programa je da ponudi put ka psihičkom ozdravljenju koji slijedi nakon traume. Potrebno je sistemski pristupiti rješavanju ovog problema. Naime, moramo uticati na podizanje kolektivne svijesti koliko je bitno da se ovakve stvari ne guraju pod tepih već da se o njima javno govori. Moramo odgajati nove generacije koje će kroz redovan obrazovni sistem učiti o svim strahotama rata. Moraju se ženske traume aktuelizovati na način što će bar pravda biti zadovoljena. Moramo udariti jasan pečat koji će kroz osudu zaustaviti ponavljanje zločina silovanja ili svih zločina. Jedan od prioriteta bi trebao biti bolja instituciona podrška ženama koje su tranzicione žrtve. Pružiti im psihosocijalnu pomoć kako bi se počele oslobađati od trauma koje su preživjele. To nam je prijeko potrebno jer se ovdje ne radi o pojedinačnim primjerima, ovdje se radi o kolektivnom osvješćenju koji bi doprinio zdravijem odgajanju budućih generacija koje breme ovih trauma neće ili pak ne bi trebali osjećati“, zaključila je Muratović.
Predsjednik BS i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, mr Ervin Ibrahimović čestitao je 24. novembar – Dan opštine Bar, predsjedniku opštine Bar Dušanu Raičeviću, predsjedniku Skupštine opštine Bar Branislavu Neneziću,odbornicama i odbornicima SO Bar i svim građanima Bara.
“ Svaki 24. novembar predstavlja izuzetnu priliku da se svi zajedno prisjetimo kako se na vrijednostima antifašizma, suživota, tolerancije i zajedničke okrenutosti budućnosti i prosperitetu može graditi bolje i bogatije društvo i ostvarivati napredak zajednice za dobrobit svih.
Naša je zajednička obaveza da vrijednosti koje u Baru simbolizuje 24. novembar njegujemo u Baru i cijeloj Crnoj Gori kao jedine vrijednosti u kojima multietničko, multikulturalno i multivjersko društvo Bara i Crne Gore može napredovati”, poručio je u čestitki Ibrahimović.
