Kategorija: Aktuelnosti

Obavještavamo javnost da će dženaza Rafetu Husoviću biti u četvrtak, 11. marta u Rožajama. Dženaza polazi u 12.20 časova od Centralne džamije, a klanjaće se na gradskom trgu. Dženaza će se izvršiti na groblju Top.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović preselio je ahiret, u Podgorici, u 57. godini, nakon kraće bolesti.

Rafet Husović, rođen je 02.04.1964. godine, u Rožajama. Osnovnu i srednju školu završio je u Rožajama. Diplomirao je na Prirodno – matematičkom fakultetu u Prištini. Oženjen je i otac četvoro djece.

Bio je član Stranke Demokratske Akcije (SDA). Jedan je od osnivača, ujedno i član partije Bošnjačko – muslimanski savez (BMS) čiji je primarni, strateški cilj bio da objedini bošnjačke političke stranke u jednu respektabilnu političku partiju.

Svojim angažovanjem i autoritetom dao je značajan doprinos objedinjavanju političkih partija bošnjačkog naroda u jedinstvenu partiju – Bošnjačka Stranka.

Za predsjednika Bošnjačke stranke izabran je na osnivačkoj skupštini stranke 26. februara 2006. godine, što je jednoglasno potvrđeno i na kongresu Bošnjačke stranke.

Na II kongresu Bošnjačke stranke 18.06.2011. godine ponovo je izabran za predsjednika Bošnjačke stranke.

Obavljao je funkciju ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore u periodu od 2009-2012. godine. Nakon parlamentarnih izbora 2012. godine, izabran je za potpredsjednika Vlade Crne Gore za regionalni razvoj.

Na III kongresu Bošnjačke stranke 25.07.2015. godine ponovo je izabran za predsjednika Bošnjačke stranke.

Funkciju potpredsjednika Vlade Crne Gore za regionalni razvoj obnašao je i u periodu 2016-2020.

Bio je čovjek posebne vrijednosti, čija je obzirnost, plemenitost, ljubav, posvećenost opštem dobru bila bogatstvo koje ga je izdvajalo. Do posljednjeg dana svog života bio je posvećen ideji prosperiteta Bošnjačke stranke, napretka cjelokupnog društva i građanske Crne Gore.

Dao je nemjerljiv doprinos našim partijskim uspjesima, kao i značajnim državnim, istorijskim procesima. Svojim bogatim iskustvom znao je kako da i u politici prevaziđe naizgled nepremostive razlike.

Dženaza Rafetu Husoviću biće u Rožajama. O datumu dženaze i drugim detaljima, javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Predsjedništvo Bošnjačke stranke, u ime Glavnog Odbora, Opštinskih odbora, članstva i simpatizera Bošnjačke stranke iskazuje neizmjernu zahvalnost dosadašnjem predsjedniku Rafetu Husoviću, na velikom doprinosu stranci u prethodnih 15 godina.

Vizija i liderstvo našeg uvaženog predsjednika u kreiranju nacionalne politike Bošnjačke stranke, kao i strategijsko djelovanje sa pozicije državnika, učinile su da je BS danas prepoznata kao partija koja se istinski bori za prava svog naroda, u nezavisnoj, evropskoj, multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori.

Trajanje Bošnjačke stranke na političkoj sceni Crne Gore i pozicioniranje na strani evropskih i građanskih vrijednosti, prihvaćeni su kod bošnjačkog naroda kao jedino ispravno političko djelovanje.

BS je danas partija čiju okosnicu čine mladi, obrazovani, stručni i kompetentni ljudi, što je ogroman zalog za budućnost. U tom smislu, uloga Rafeta Husovića u svim ovim procesima je nemjerljiva i pokazuje viziju trajanja partije.

Bošnjačka stranka, kao istinski i autentični zastupnik svog naroda, lojalna državi Crnoj Gori, ostaje dosljedna svojoj politici koju je, zajedno sa svojim saradnicima, trasirao Rafet Husović.

Ispravnost svih naših strateških odluka potvrdilo je vrijeme, od 2006. pa sve do danas.

Svjesni ugleda i poštovanja koji danas uživa Bošnjačka stranka, nastavljamo ispravnim putem u cilju prosperiteta svih građana Crne Gore.

Našem dosadašnjem predsjedniku želimo ozdravljenje i brz oporavak!

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Osman Nurković i politički direktor Suljo Mustafić razgovarali su danas sa ambasadorom SR Njemačke u Podgorici Dr Robertom Weberom o aktuelnoj političkoj situaciji i dešavanjima u Crnoj Gori .

Predstavnici Bošnjačke stranke ukazali su na važnost nastavka evropskih procesa i demokratizacije društva u Crnoj Gori, jačanja institucija vladavine prava i prozapadnih snaga u društvu. Ukazano je na neke zabrinjavajuće trendove koji ugrožavaju stepen inkluzivnosti manjinskih zajednica u društvenim procesima.

“Potpuno je logična tranzicija vlasti u skladu sa demokratskih rezultatima izbora. Ali, vidljive su tendencije koje dovode u pitanje i evropske vrijednosti i politiku jedne članice NATO. Očigledna je  desekularizacija društva, ogoljena marginalizacija manjinskih naroda u institucijama i udaljavanje sa mjesta donošenja odluka, politički revanšizam i bezbjednosni izazovi i trendovi koji ugrožavaju stabilnost i multietnički sklad. Zabrinjavajuće je što o tome ćuti i nevladin sektor i medijska zajednica i time doprinose stvaranju nimalo prijatnog ambijenta u Crnoj Gori” ukazali su predstavnici BS.

Ukazano je, takođe, na neophodnost donošenja krucijalnih zakonskih rješenja iz oblasti pravosuđa, uz što širi politički koncenzus i uvažavanje dobrih iskustava iz razvijenih zemalja i poštovanje preporuka Venecijanske komisije. Potenciran je i značaj nastavka izradnje infrastrukture na sjeveru Crne Gore, kao preduslov privrednog oporavka.

“Bošnjačka stranka je državotvorna partija, podržavamo reforme i zakonska rješenja koja idu u tom smjeru, jer smatramo da evropski put Crne Gore nema alternativu i tu očekujemo snažnu podršku SR  Njemačke i drugih zemalja EU. Mi ćemo se kao članica Evropske narodne partije (EPP), potruditi da i na tim partnerskim adresama ukažemo na probleme u društvu i važnost demokratskih procesa i očuvanja stabilnosti našeg društva“, kazali su predstavnici BS.

Ambasador Dr Robert Veber je naglasio važnost očuvanja demokratskih procesa, evropskog puta Crne Gore i posebno multietničke stabilnosti. Ukazao je nedopustivost izazova i incidenata, usmjerenih prema manjinama koji su se desili u Pljevljima i Nikšiću, kao i pokušaj imenovanja ulice u Beranama.

On je naglasio  važnost političkog dijaloga i ohrabrivanja proevropskih snaga u društvu i potencirao značaj manjinskih partija, s tim u vezi i Bošnjačke stranke, u tom procesu.

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović razgovarao je danas putem video linka sa predstavnicima Venecijanske komisije, povodom konsultacija oko inicijative o izmjeni tužilačkih zakona.

Ibrahimović je kazao da je stav Bošnjačke stranke da svim zakonima iz oblasti tužilaštva koji budu u proceduri, treba da prethodi široka javna rasprava, a da fokus novih zakonskih rješenja moraju biti profesionalnost, transparentnost i samostalnost u radu tužilačke organizacije, bez kojih nema kvalitetne kontrole u radu državnih institucija.

On je predstavnike Venecijanske komisije upoznao i sa činjenicom da je vrlo mali broj pripadnika bošnjačkog naroda dio tužilačke organizacije u Crnoj Gori, a da je samo jedan član Tužilačkog savjeta iz redova bošnjačkog naroda.

 „Usvajanje tužilačkih zakona i drugih zakona, nemoguće je bez društvenog dijaloga i bez saglasnosti sa evropskim partnerima. Takođe, smatramo da je potrebno uključiti nevladin sektor i brojna strukovna udruženja, uz ekspertizu Venecijanske komisije“, poručio je Ibrahimović.

Odbornica Bošnjačke stranke u Plavu, Jasmina Cikotić, izabrana je danas za predsjednicu Skupštine Opštine Plav.

Cikotić je tako postala prva žena u istoriji Plava koja je izabrana na ovu funkciju. Za njen izbor glasali su odbornici Bošnjačke stranke, DPS-a, SD-a, kao i jedan odbornik AA.

Jasmina Cikotić je dugogodišnji prosvjetni radnik, profesorica maternjeg jezika i književnosti u srednjoj školi „Bećo Bašić“ u Plavu. Članica je OOBS Plav i Foruma žena BS.

Za Antenu M piše: Ahmed Avlijani

Rafet Husović, po mom skromnom sudu i uvjerenju najznačajniji bošnjački političar i najznačajnije ime bošnjačkog naroda u Crnoj Gori u njegovoj novijoj istoriji, najavio je juče, nakon 15 godina provedenih na čelu Bošnjačke stranke, povlačenje sa te pozicije i iz političkog života uopšte.

Političar i lider a ne demagog i populista

Postoje dvije vrste političara. Jedni su veliki na riječima a mali na djelima, a drugi su na riječima škrti a na djelima izdašni.

Moj prijatelj Rafet udžbenički je predstavnik ovih drugih političara koji su tiha voda koja dolazi do svog cilja.

Blag i skroman; pošten i častan; inteligentan i harizmatičan; posvećen porodici i prijateljima; visokog nivoa nacionalne svijesti i društvene odgovornosti; jasno postavljenih ciljeva; vizijom kako da ih postigne i hrabrošću da krene da ih ostvaruje; genijalne socijalne inteligencije i osjećaja za strategiju bio je pravi čovjek, na pravom mjestu u pravom trenutku.

Snažno je zagovarao i sigurno predvodio jednu novu, do tada nepostojeću, proaktivnu tendenciju bošnjačke politike u Crnoj Gori – politiku aktivnog učešća u kreiranju političkih procesa, preuzimanja odgovornosti i upravljanja njima te raskid sa politikom tihovanja i pukog pristajanja na ono što se događa po principu “daj šta daš i radi šta god hoćeš samo nas nemoj tući”.

Političko liderstvo nad politički i nacionalno dezorijentisanim Bošnjacima preuzeo je u prelomnim trenucima za Crnu Goru i Bošnjake u Crnoj Gori, kada su se donosile ključne i strateške političke odluke za narod i državu.

Snažno svrstavajući bošnjački narod na, ispostaviće se, pravu stranu raspolućenog društva u Crnoj Gori donio je sa Bošnjacima prevagu državotvornom bloku koji je Crnu Goru poveo putem evroatlantskih integracija i građanskog koncepta države u trenutku kada je druga mogućnost bila totalni gubitak državnosti i vraćanje mračnom srednjevjekovlju i nazadnoj velikosroskoj politici.

(Olako se prenabregava da je u tim danima postojala ozbiljna i snažna kampanja koja je dolazila iz dijela Sandžaka u Republici Srbiji da Bošnjaci podrže ostanak Crne Gore u savez sa Srbijom.)

Ohrabreni i ojačani tim novim državotvornim kapitalom Bošnjaci su, predvođeni Rafetom i BS, jače i otvorenije krenuli u ostvarivanje svojih manjinskih prava i političkih ciljeva i u društvenu i političku degetoizaciju Bošnjaka čije je aktivno političko djelovanje bilo svedeno na par opština u kojima su Bošnjaci apsolutna većina.

Iako svjestan dugogodišnje pozicije “jezička na vagi” odbijao je ponekad i jake unutarstranačke tendencije i očekivanja birača da političku ucjenu i trgovinu afirmiše kao metod ostvarivanja političkih, nacionalnih i ličnih ciljeva dok je insistirao na institucionalnom rješavanju bošnjačkih nacionalnih pitanja afirmišući ozbiljnu nacionalnu politiku i pouzdana politička partnerstva zasnovana na zajedničkim ideološkim temeljima, vrijednosnim sistemima i političko-društvenim ciljevima.

Nikada nije politikantski povlađivao i ponašao se u skladu sa onim sto od njega očekuje javno mišljenje. O njemu je vodio računa, osluškivao ga i analizirao, ali je uvijek gledao i vidio dalje nego što ono gleda i vidi i odlučivao strateški i planski, a ne spontano i refleksno.

U kreiranju nacionalne bošnjačke politike vodio je računa o državnim interesima Crne Gore nalazeći da se ova dva interesa i ove dvije politike savršeno prožimaju u konceptu demokratske, građanske Crne Gore, članice NATO pakta i Evropske unije.

Posvećeno je zagovarao politiku ravnomjerne regionalne razvijenosti i uspio je da fokus razvoja sa juga i centra dobrim dijelom prebaci na nerazvijeni sjever što je rezultiralo ozbiljnim investicijama u infrastrukturu neophodnu za iskorištavanje turističkih i drugih privrednih potencijala sjevera.

Odbijanjem premijerske pozicije koja mu je nuđena 2016. g. i odbijanjem da zarad očuvanja funkcija uđe u aktuelnu vlast sa partijama dijametralno suprotnih političkih filozofija i težnji još je jednom pokazao da su njemu i stranci na čijem je čelu od osnivanja nacionalni i državni interes, program, ideologija i principi iznad ličnih i partijskih interesa.

U interpersonalnim odnosima, bilo privatnim ili zvaničnim, on je strpljiv i blag, uvijek naglašeno optimističan, uliva povjerenje, ne arbitrira u mišljenjima premda jasno iznosi svoje kojim, istina, često utiče na ishod rasprave i na tuđe stavove, ali skoro nikada autoritetom funkcije već autoritetom znanja i povjerenja.

A njemu se vjeruje iz jednog veoma prostog razloga – njegova riječ ima moralni kredibilitet i moralno pokriće u njemu samom i njegovom životu.

Više polaže na argumente nego na hijerarhiju i više je zagledan u postizanje svrhe nego u sticanje političkih poena. Zato mu i izlaganja, ponekad, oskudijevaju retorikom, ali u njima nikada nema demagogije i političkog šarlatanstva. Demagogiju i politikanstvo mrzi iz dna svoje duše i smatra da se politički ciljevi postižu radom, a ne parolama.

Posvećeno je radio na kreiranju političkog ambijenta za progresivne promjena istovremeno znajući da one ne nastaju “preko noći” već kao rezultat ljudske borbe onih kojima te promjene donose benefite, kojima su one iznimno važne i čine neophodnost za unapređenje njihovih i života njihovih potomaka.

Donio značajne promjene

Te promjene, doduše, nikada nisu epohalne, one su spore i neosjetne na kratkoročnom nivou, ali danas, kada se okrenemo i pogledamo 15 godina unazad, te promjene su velike i bilo bi nam nezamislivo da do njih nije došlo.

Vjerujem da je Rafet vrlo često davao ključni podsticaj tim promjenama nalazeći uvijek pravi način, vrijeme i mjeru za njih.

Članstvo u NATO-u; afirmativna akcija pri zapošljavanju; podizanje procenta zastupljenosti u državnoj upravi i javnim preduzećima; jača prepoznatljivost Bošnjaka u javnosti; infrastruktura prema i na sjeveru Crne Gore; skijališta na sjeveru među kojima i ono na Hajli i približavanje EU – neki su od postignutih ciljeva na koje može biti izuzetno ponosan.

Popularniji i od same stranke na čijem je čelu bio od njenog osnivanja on je paradigma vrijednosti koje baštine Bošnjaci, Bošnjačka stranka i on sam i istivremeno jak korektivni faktor svim stranačkim devijacijama.

Bošnjačkoj stranci, na čijem je čelu od osnivanja, ali i državnoj politici davao je prepoznatljiv lični pečat tokom cijelog svog političkog djelovanja.

Vjerujem da će pogled sa istorijske distance na njegovu političku ulogu u afirmaciji bošnjačkih nacionalnih i političkih interesa, ali i u Crnoj Gori uopšte pokazati da je ona daleko veća i značajnija nego što iko od nas to danas misli.

Ako bih htio da ga opišem u nekoliko riječi, rekao bih da je on i kao čovjek i kao politicar jedna posebna pojava i izuzetna osobenost, da je prije svega dobar čovjek, a zatim političar i državnik koji je nezamjenjivo učestvovao u stvaranju istorijskih šansi za Bošnjake u Crnoj Gori i Crnu Goru uopšte.

Čvrsto, kao Bošnjak, građanin Crne Gore po rođenju i opredjeljenju, političko biće prilično upućeno u političke procese i neko ko lično poznaje Rafeta Husovića, vjerujem da je njegov izlazak iz politike veliki gubitak za Bošnjake, njihov položaj i njihovu politiku u Crnoj Gori, Bošnjačku stranku ali, istivremeno, i za građansku Crnu Goru uopšte.

Ja, naime, sa potpunom uvjerenošću u ispravnost ovoga što ću reći, kažem da njegovim izlaskom iz politike Bošnjaci postaju politički jetimi (siročad) a da građanska Crna Gora ostaje bez čvrstog oslonca u jednoj ličnosti koja je snažni, dominantni, autentični i legitimni predstavnik većine Bošnjaka u Crnoj Gori.

Ovo je, sasvim sam siguran, najveće postreferendumsko političko iskušenje za Bošnjake u Crnoj Gori i Bošnjačku stranku.

Na kraju, uz iskrenu zahvalnost za sve što je uradio za ovih 15 godina, a uradio je mnogo, želim mu da se što prije oporavi i za to se iskreno i skrušeno molim Bogu.

Povodom učestalih pojava ispisivanja grafita i slanja neprimjerenih poruka na račun bošnjačkog naroda, predsjednik OO BS Petnjica, Ervin Duraković za portal radija Petnjica je istakao da u Crnoj Gori postoje ljudi koji još uvijek osjećaju mržnju.

„Nažalost, svjedoci smo da postoje ljudi koji osjećaju mržnju svemu prema drugačijem, koji propagiraju govor mržnje i netoleranciju u smislu međunacionalnih i međuvjerskih odnosa naroda koji žive u našoj državi. Takođe, ti isti ljudi veličaju ratne zločince opravdavajući tako i same zločine. Po prirodi stvari to se manifestuje kroz razne provokacije, uvrede, skrnavljenje vjerskih objekata i ispisivanje grafita itd., i uvijek su ta nedjela upućena prema pripadnicima manjinskih naroda. Toga je bilo nažalost i ranije kod nas i ne predstavlja ništa novo. Međutim, od 90-tih godina prošlog vijeka, nije bilo učestalo kao u poslednje vrijeme. Mislim da trebamo razmisliti o razlozima zašto se ta učestalost pojavljivanja ovakvih nedjela dešava i ja smatram da jedan od najvažnijih razloga jeste u ovakvom odnosu aktuelne državne vlasti prema pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori za koji se usuđujem reći da je disktriminatorski. Konkretno, za ispisivanje grafita, svaki fukcioner BS je osudio takav jedan sramotan čin i to ćemo uvijek raditi bilo li da su grafiti upućeni nama ili nekima drugima”, rekao je Duraković.

On je dodao da je važno naglasiti aspekt uticaja odnosa državne vlasti na sva ova dešavanja.

“Ovih dana je aktuelno pitanje ko je počinilac ovih djela, uglavnom se pominju dva – prvi je ili zagovornici retrogradne četničke ideologije, a drugi da su to pripadnici doskorašnje vlasti ili tajnih službi koje su bliske njima. Ja naravno ne mogu znati odgovor na to pitanje i ne mogu ga dati. Smatram da ne treba ništa prejudicirati, već sačekati da istražni organi obave svoj dio posla. Možemo samo iskazati nadu da će nadležni organi na pravi način odraditi svoj dio posla i pronaći počinioce ko god da je u pitanju i adekvatno ih sankcionisati”, rekao je Duraković.

Po pitanju druge teme koja je bila aktuelna ovih dana, to je predlog da jedna od beranskih ulica dobije ime po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, Duraković je napomenuo  da taj predlog nije nikako mogao da dođe iz kuhinje dosadašnje vlasti.

“Uzmimo u obzir da je inicijator takvog predloga i promoter te priče u medijima funkcioner DF, odbornik u lokalnom parlamentu, predsjednik Savjeta koji je nadležan za davanje naziva ulicama i u prošlom sazivu je bio čak predsjednik SO. Kada bi prihvatili takvu tvrdnju da sve to dolazi iz kuhinje DPS, onda bi izveli jedan zaključak da pomenuti funkcioner DF radi za tu partiju. Mislim da to ovdje nije u pitanju već da postoji jedan dio građana naše države koji nažalost se i dalje vode tom fašističkom ideologijom, velikodržavnim projektima, veličanjem četničkih pokreta i nažalost takvih ljudi imamo u partijama koje su konstituenti vlasti na državnom nivou. Mislim da sve te partije treba toga da budu svjesne, to prvo priznaju sebi a onda drugima i da se na odgovarajući način bore protiv takvih pojava“, istakao je Ervin Duraković koji je iskoristio priliku da negira postojanje ulice u Petnjici koja nosi ime Osmana Rastodera kao dogovor na tvrdnju nekih medija.

„To je dezinformacija što i jeste. Svi znamo da u Petnjici imaju drugačije nazive. Ne institucionalno je neko označio jednu ulicu u Petnjici tim imenom, to nijesu radile institucije lokalne uprave odnosno nadležni organi. Bilo je priče u prvom sazivu lokalnog parlamenta i o tom predlogu i ono što moram istaći, napravio bih jasnu razliku između likova Ratka Mladića i Osmana Rastodera iz razloga što je Mladić presuđeni ratni zločinac dok je Osman Rastoder bio samo optužen za ratne zločine, odnosno saradnju sa okupatorima i nikada mu se nije desilo suđenje, nikada nije zvanično osuđen. On je ubijen na jedan misteriozan način i svim građani Petnjice je jasno ko je to uradio. To je uradila komunistička vlast jer nije bio zagovornik komunizma i na taj način su se obračunavala sa neistomišljenicima. Međutim, bio sam na čelu tog Savjeta koji je zadužen za davanja imena i došao je predlog da jedna ulica nosi njegovo ime. Mi smo i pored svih ovih razlika koje postoje između ova dva lika, ipak sagledali zakon, a u zakonskoj regulativi važi u CG da svaka ličnost koja ima neku negativnu konotaciju u određeno istorijskom periodu, ne može dobiti ulica ime po njemu i mi smo u startu taj takav predlog odbijen, tačnije, odbijen je po sili zakona. Nijesmo ga uopšte ni razmatrali niti je bio kao predlog ni Savjeta niti je usvojen“, rekao je Duraković.

Upitan da li osjećaju odgovornost s obzirom da su bili izvršna vlast i da nijesu adekvatno vodili politiku prema nacio-šovinističkim pojavama, istakao je da svaki konstituent državne vlasti mora da snosi odgovornost za sve što se dešavalo za vrijeme njegovog mandata.

„Međutim, malo prije sam govorio o učestalosti ovih incidenata. Svjedoci smo svi da se u poslednjih nekoliko mjeseci, kako se promijenila državna vlast, da je inteziviran broj pojavljivanja takvih slučajeva. Baš to govori da je prethodna vlast radila više po tom pitanju. U startu sam optužio vlast na državnom nivou da gaji jedan diskriminatoski odnos prema manjinskim narodima, a evo i obrazloženja. Počećemo od samog perioda nakon parlametarnih izbora kada se kalkulisalo o formiranju nove vlasti, znamo da je tadašnji mandatar, a sadašnji premijer napravio veliki broj grešaka posebno gledano sa aspekta manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Počelo se od upoređivanja ministara sa apostolima. Na taj način je doveden na privilegovan položaj jedne vjerske zajednice u odnosu na sve ostale. Prilikom formiranja vlade, mandatar tadašnji je preložio 12 ministara koji su pripadnici samo jedne vjeroispovijesti. Ne mogu da prihvatim da nije mogao da nađe niti jednog eksperta iz redova pripadnika drugih vjeroispovijesti i da neko obnaša funkciju ministra u novoj vladi. Kasnije prilikom raspodjeli pozicija po dubini, svjedoci smo da ni na jednoj važnoj poziciji još uvijek nije imenovan niti jedan pripadnik manjinskih nacionalnih zajednica. Krenulo se u smjenjivanju dosadašnjih funkcionera prethodne vlasti i ništa nije neobično. Međutim, nije očekivano, nije moralno i nije politički korektno biti selektivan u tom procesu. Reći vam primjer tog selektivnog odnosa. U upravnom odboru jednog državnog preuzeća koji čini pet članova, smijenjen je samo jedan član Upravnog odbora koji se izjašnjava kao Bošnjak. Klasičan primjer selektivnog odnosa. Dešavale su se situacije da državna vlast obavi posjetu određenoj opštini, kao primjer u našoj susjednoj opštini, i tom prilikom izvrši posjetu manastira, a zaobiđe džamiju. Sve ove stvari šalju jednu ružnu poruku pripadnicima manjinskim naroda i mene navode na zaključak da odnos aktuelne državne vlasti prema manjinama možemo definisati kao diskriminatorski odnos“, istakao je između ostalog Ervin Duraković, predsjednik OO BS Petnjica koji je poslao poruku da pripadnike bošnjačkog naroda ne može niko uplašiti i da se to ne smije dozvoliti, jer je svima jasno da je cilj ovih necivilizacijskih provokacija i incidenata uplašiti pripadnike manjinskih naroda, da treba biti mudar i ne nasijedati na takve provokacije kao i ne uzvraćati istom mjerom.

Izvor: Radio Petnjica

Poslanici Bošnjačke stranke prisustvovati će sjednicama Skupštine Crne Gore i radnih tijela parlamenta i na taj način dati doprinos dijalogu i kompromisu, koji su nužno potrebni Crnoj Gori, kazao je šef poslaničkog kluba BS Ervin Ibrahimović.

„Bošnjačka stranka na ovaj način pokazuje spremnost da želi da nastavi da bude aktivni sudionik svih procesa u našem društvu. Svjesni činjenice da se naše društvo nalazi u delikatnom političkom momentu, koji je dodatno otežan složenom epidemiološkom situacijom, vjerujem da ćemo našim konstruktivnim pristupom doprinijeti nastavku dijaloga i jačanju kontrolne uloge parlamenta, koji su neophodni za uspostavljanje konsenzusa u našem društvu.

S obzirom da smo iscrpili pravne mehanizme kroz podnošenje inicijative Ustavnom sudu po pitanju usvojenih zakonskih rješenja na sjednici održanoj krajem prošle godine, stekli su se uslovi da poslanici BS kroz skupštinske diskusije, kao i kroz učešće u radnim tijelima parlamenta, daju doprinos nastavku demokratskih procesa, reformi, vladavine prava, kao i nastavku evropskog puta Crne Gore. Očekujemo da će se i Ustavni sud ubrzo oglasiti povodom navedenih inicijativa“, rekao je Ibrahimović.

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje najnoviji incident koji se jutros desio u Nikšiću, prilikom kojeg je oskrnavljena Hadži Ismailova džamija, koja je između ostalog pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika Crne Gore i jedina sačuvana u ovom gradu, poručio je Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

„Ne znamo ko ovo čini, kome je interes da se urušavaju međuljudski i međunacionalni odnosi u Crnoj Gori, ali je jasno da se radi o zloj namjeri i pokušaju da se zastraše manje brojni narodi u Crnoj Gori i da se manipuliše njihovim osjećanjima. Još jednom naglašavamo da se ovim neće i ne može zastrašiti bošnjački narod u Nikšiću i Crnoj Gori, ali je nedopustivo da nadležne institucije već duže vrijeme ne mogu da otkriju počinioce ovih ispada“, kazao je Ćorović.

On je pozvao koordinatora za bezbjednosne službe Crne Gore i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da učini dodatni napor da se otkriju i procesuiraju počinioci i da se stane sa ovom praksom.

Ćorović upozorava da se skrnavljenje džamije u Nikšiću desilo samo 24 časa nakon skrnavljenja džamije u Podgorici.

„Pozivamo i sve relevantne domaće i međunarodne subjekte da se uključe i reaguju na ove sve učestalije pojave vrijeđanja i zastrašivanja manjinskih naroda. Pozivamo i građane Nikšića da nastavimo da čuvamo dobre komšijske odnose, jer sigurni smo da ovo nije potpis građana Nikšića, već onih ratnohuškačkih snaga iz devedesetih godina“, kazao je Ćorović.