Kategorija: Aktuelnosti

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović čestitao je svim novinarima i medijskim uposlenicima 23. januar, Dan novinara Crne Gore.

“Slobodni mediji su temelj demokratije svakog društva. Pravo na izražavanje mišljenja je osnovno ljudsko pravo, a novinari su uvijek bili u prvim redovima otpora protiv zatvorenog društva. Od fundamentalnog je značaja uloga medija da objektivnim, pravovremenim i istinitim informisanjem građana, doprinesu ukupnoj demokratizaciji društva u Crnoj Gori. Izgradnja mehanizama samoregulacije, od velike je važnosti za sveukupni napredak u ovoj oblasti”, stoji u čestitki predsjednika BS-a.

Husović je napomenuo obavezu države u obezbjeđivanju medijskog ambijenta, u kome će se na slobodan i profesionalan način izvještavati o svim aktuelnostima.

“Uvjeren sam da je crnogorsko društvo na dobrom putu jačanja slobode, nezavisnosti i samoregulacije medija”, navodi se u čestitki Husovića.

Povodom obilježavanja 20. novembra, Dana Sandžaka, koji se ujedno obilježava i kao Dan opštine Pljevlja, Opštinski odbor Bošnjačke stranke uputio je čestitku svim građanima.

Tim povodom, članice OO BS Pljevlja Amra Strujić i Nermina Bašić-Škrijelj položile su jutros cvijeće na platou ispred gimnazije u Pljevljima.

“Na dan 20. novembar 1943. godine u gimnaziji u Pljevljima održano je zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS). Bio je to dan koji je ujedinio sve snage u borbi protiv fašizma. Borba za vrijednosti antifašizma i naše zalaganje da Pljevlja i Crna Gora uvijek budu svjetionik multikulturalizma i zajedništva, kategorije su na koje ćemo dosljedno i istrajno podsjećati.

Čestitamo i Dan opštine Pljevlja, uz najljepše želje da naš grad nastavi svoj ubrzani razvoj, posebno u oblastima energetike, poljoprivrede i turizma, koji predstavljaju dobru osnovu za perspektivan život Pljevljaka u svom gradu”, navodi se u čestitiki OO BS Pljevlja.

Sve ono što smo zajednički postigli od 2006. kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije države. To će biti test za novu većinu – kazao je u intervjuu Pobjedi Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.

Husović je odbacio ocjene pojedinih partija da se BS vodila ličnim, a ne interesima svog naroda, u odluci da ne bude dio nove vlade. Takve ocjene nazvao je ,,besmislenim“ i ,,primjerom političkog populizma“.

Šta je to preko čega Bošnjačka stranka nije mogla da pređe kada je donosila odluku da ne bude dio nove vlade?

Analizirajući novi sastav vladajuće većine, od samog starta se i u javnosti postavljalo pitanje da li je Bošnjačkoj stranci, kao jednoj nacionalnoj stranci, proevropske orjentacije, mjesto u koaliciji sa, po nama, neprirodnim saveznicima. Sastav nove većine čine i neke partije koje se ideološki dosta razlikuju od BS i naša jedinstvena odluka na Glavnom odboru je rezultat principijelnog razmišljanja.

Smatramo da u ovom trenutku mi ne treba da budemo dio aktuelne vladajuće većine. Na taj način dajemo šansu svim onim subjektima sa kojima ne dijelimo ista razmišljanja o prošlosti, ali i o budućnosti Crne Gore, da pokažu da istinski žele da grade građansku Crnu Goru i da iskreno i manjinske narode vide kao partnere.

Je li na sastanku sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem bilo riječi o konkretnim mjestima za BS u budućoj vladi?

Bio je to jedan konstruktivan razgovor, gdje sam sa mandatarom Krivokapićem, na njegov poziv, razgovarao o tome kako vidimo budućnost Crne Gore. Saglasili smo se da je pred nama period pun izazova, kako u političkom, tako i u ekonomskom pogledu. Konkretno, pozvao sam mandatara Krivokapića da krenemo da gradimo neku vrstu partnerstva i saradnje, kako bi došli do međusobnog povjerenja, a sve u cilju da Crna Gora bude mjesto za život svih njenih građana.

Kada je riječ o mjestima u vladi, o tome nije bilo riječi.

Kako komentarišete ocjene pojedinih članica koalicije ,,Crno na bijelo“, konkretno Stranke pravde i pomirenja, da ste, odbijanjem učešća u vladi, „lični interes stavili ispred unapređenja položaja sopstvenog naroda“?

Već sam negdje rekao, odluka da ne budemo dio vlade je poslije referenduma najbolja politička odluka BS. Ocjena pojedinih partija i političara da smo se vodili ličnim interesima, u startu je besmislena i primjer je političkog populizma.

Podsjećam da je na GO donesena jedinstvena odluka da BS ne treba da bude dio nove vladajuće većine. Ako znamo da su članovi GO dominantno ministri, direktori, sekretari, savjetnici i drugi dosadašnji vladini funkcioneri, i da su oni glasanjem da ne budu više dio vlasti, glasali da ostanu bez tih pozicija, onda je jasno da su principi na kojima smo gradili partiju svih ovih godina presudili kada smo donijeli ovu odluku.

Kako gledate na izjavu predsjednika Ure Dritana Abazovića da je odluka BS očekivana, ali da će nova vlada imati Bošnjake i Albance?

Zaista se radujem da se i u ovoj vladi, kao i u prethodnim, nađu i Bošnjaci i Albanci. Ključno je to da li će ti predstavnici imati legitimitet da predstavljaju Bošnjake. Na osnovu izbornog rezultata, Bošnjačka stranka je legitimni i jedini od naroda izabrani predstavnik svog naroda. Najbolja potvrda tome je skoro 16.500 glasova. Ako Abazović misli da će neko ko nema legitimitet ni kod svog naroda, a pritom nema ni jedan poslanički mandat u Skupštini, da taj neko zastupa interese cijelog jednog naroda, u ovom slučaju bošnjačkog, onda se grdno vara i riječ je o izjavi koja je pokušaj davanja legitimiteta novoj većini.

Kako komentarišete izjavu Nika Đeljošaja da manjinske partije treba da sarađuju sa budućom vladom?

Mislim da treba da sačekamo konačnu odluku, prije nego damo bilo kakav komentar. U suštini, partije manjinskih naroda trabalo bi da sarađuju ili budu dio vlade, ali pod uslovom da subjekti koji čine tu vladu, manjinske narode kao i njihove legitimne političke predstavnike vide kao ravnopravne u svim aspektima, a ne kao puki dekor koji će maskirati njihov pravi karakter. Kao što sam mnogo puta ponovio, neki politički subjekti, koji su danas ključni konstituenti nove vlasti u Crnoj Gori, otvoreno su iskazivali negativan stav prema pripadnicima manjinskih naroda i zato smatram da u ovom trenutku partijama manjinskih naroda nije mjesto u ovakvoj vladajućoj većini. Dajemo im šansu da, kao vršioci vlasti, u narednom periodu pokažu iskreni otklon od takve retorike i uvjere nas da žele istinsku saradnju na ravnopravnim osnovama.

Očekujete li da će nova parlamentarna većina uspjeti da u roku formira vladu?

Mislim da hoće. Uprkos svim problemima koje imaju, vjerovatno će naći kompromis. Ipak, ako vidimo da nema konsenzusa oko sastava vlade, oko podjele resora, pitanje je zaista kako će ova nova većina usaglasiti politiku vlade, kako će dogovoriti nastavak evropskog puta Crne Gore. Ako na sve to dodamo da nas čeka izazovan period na planu ekonomije, onda je sve vezano za novu većinu put u neizvjesnost.

Predsjednik LP Andrija Popović kazao je u Skupštini da je, od formiranja parlamentarne većine, država Crna Gora u opasnosti. Kakav je Vaš stav?

Sve ono što smo zajednički radili od 2006, kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Kada to kažem, mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije države. I to će biti test za novu većinu, da pokaže da zaista uvažava da je Crna Gora građanska država, da su manjinski narodi, koji su dali pečat nezavisnosti Crne Gore, dio društvenog bića ove države.

Husović još ne zna hoće li se ponovo kandidovati za predsjednika

Hoćete li se na predstojećem kongresu ponovo kandidovati za predsjednika BS?

Mi smo na posljednjoj sjednici GO donijeli odluku da krenemo u pripremne radnje i određivanje datuma za održavanje kongresa. Plan je da to bude u prvoj polovini naredne godine. U ovom trenutku još je rano da odgovorim da li ću se ponovo kandidovati. Ipak, uvjeren sam da ćemo izabrati rukovodstvo i partijska tijela, koja će biti snaga naše partije u narednih desetak godina. Sada smo i kadrovski mnogo spremniji.

Svaki napad na bilo kog Bošnjaka napad je na građansku Crnu Goru

Kakav je danas položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i kako se osjećaju Bošnjaci nakon svega što su doživjeli u Pljevljima nakon parlamentarnih izbora?

Ako se vratimo unazad 15 godina i pogledamo danas položaj bošnjačkog naroda, onda moramo konstatovati da se taj položaj značajno popravio. Bošnjaci su, dobrim dijelom zahvaljujući mudroj politici BS postali dio procesa, kako na političkoj, tako i na društvenoj sceni Crne Gore.

Ono što je indikativno jeste da smo u prethodnom periodu, upravo od nekih subjekata koji će sada vršiti vlast mogli čuti da Bošnjaci i Albanci ne mogu upravljati Crnom Gorom. I tokom izbornog slavlja, svjedočili smo da su Bošnjaci bili meta napada, u Pljevljima i drugim gradovima. Moja je poruka svima da su Bošnjaci svoji na svome, da je ovo naša država i da je svaki napad na bilo kojeg Bošnjaka, napad na građansku i multietničku Crnu Goru.

Odluka Bošnjačke stranke da ne uđe u Krivokapićevu vladu poslije referenduma je najvažnija odluka BS, kazao je predjednik te partije Rafet Husović gostujući u “Drugačijoj radio vezi” na Radiju Antena M.

Kao jedan od razloga za tu odluku navodi da je nejasno šta će uraditi nova većina.

“Govore o ekspertskoj vladi, pa vladi od političara, imamo uticaj crkve, uticaj sa strane, zaista smatramo da se u ovom trenutku mora dati šansa ovim ljudima da vidimo da li oni mogu ozbiljno da vode državu ili ne”.

Husović dodaje da su im upravo građani sugerisali da ne uđu u Vladu.

Abazović će uskoro shvatiti da je u nezgodnijoj situaciji, nego BS

Kada je posrijedi Sporazum tri koalicije nakon izbora, Husović je kazao da se odmah na prvom zasijedanju parlamenta pokazalo da se taj dokument ne poštuje.

“Nijesam siguran da će se u budućnosti sporazum poštovati, ali prepustimo to njima da vidimo kako će sve, što su zapisali realizovati”.

Komentarišući izjavu lidera GP URA Dritana Abazovića “ko neće da uđe u Vladu, utoliko gore za njega”, Husović je kazao da ta poruka zvuči prijeteće.

“Abazović će tek nakon formiranja Vlade shvatiti da će biti u mnogo nezgodnijoj situaciji od BS”, naveo je Husović.

Govoreći o dešavanjima u Pljevljima nakon izbora, Husović je kazao da su trojica lidera, kao nova vlast, trebalo da preuzmu odgovornost.

“Jasno je da moraju da pokažu jesu li za građanski koncept. Moraju da pokušaju da za retoriku, koja je svih ovih godina na svakom mjestu bila svađalačka, prezmu odgovornost. Mi nijesmo nikad rekli da su pripadnici srpskog naroda krivi za događaje, mi smo uvijek pričali da njihove vođe kreiraju mišljenje koje dospije do svakog građanina Crne Gore i tu mi vidimo njihovu odgovornost”.

Upitan da li će genocid u Srebrenici biti tabu tema novoj Vladi, Husović smatra da je to pitanje vrlo važno za manjinske narode.

“To je ključ nesaradnje sa njima, za njih je to veliki ispit i mislim da oni nemaju snage da to prihvate jer ljudi koji koordiniraju aktivnostima u svemu ovome morali bi, vjerovatno, i sebe da negiraju kada je u pitanju genocid u Srebrenici”. 

Nema Crne Gore bez Crnogoraca, nadam se da Bošnjaci neće opet morati da pakuju kofere

Husović napominje da SPP nema legitimitet da predstavlja Bošnjake u novoj vlasti.

“Ako se malo ozbiljnije bavimo analizom proteklih izbora vidjećemo da je 98 odsto Bošnjaka glasalo za suverenistički blok, ali očekujem da trojna koalicija nađu nekog ko će predstavljati Bošnjake ili makar da se čuje neko ime koje će da predstavlja Bošnjake”.

Precizirajući da bi takvio prisustvo Bošnjaka u Vladi bilo pro forme, a ne suštinsko zastupanje interesa toga korpusa, Husović podsjeća na svoje riječi u osvit referenduma o nezavisnosti Crne Gore:

“Pripadnici manjinskih naroda na ovim prostorima uvijek su imali spakovane kofere za odlazak. 2006. sam rekao – dobijemo li nezavisnu Crnu Goru, raspakujte Bošnjaci svoje kofere za sva vremena. Mnogi me pitaju da li to važi i danas, mislim da važi. Učinićemo sve da moja izjava važi za sva vremena u Crnoj Gori”.

Husović naglašava da nas retorika koju čujemo ne upućuje na to da je građanski koncept i prozapadna orijentacija Crne Gore u sigurnim rukama, te da ne može sa sigurnošću da kaže da će tim putem ići Crna Gora.

“Nema Crne Gore bez Crnogoraca. Ko kod misli da može imati Crnu Goru bez Crnogoraca to je neodrživo i neprihvatljivo”, zaključio je Husović.

Borba protiv koronavirusa zahtijeva da svi zajedno moramo striktno poštovati epidemiloške mjere, te preporuke nadležnih zdravstvenih institucija, kako bi na taj način sačuvali najveću vrijednost – ljudske živote.

Aktuelna epidemiloška situacija, gdje na dnevnom nivou imamo konstantno između stotinu i dvije stotine zaraženih, rezultirala je da se svakodnevno povećava i broj umrlih od koronavirusa. Kao društvo koje baštini vrijednosti čovjekoljublja, moramo pokazati visok stepen odgovornosti i na taj način čuvati sebe i druge.

Borba za život je najveća ljudska borba. Zato pozivamo sve organizacije, institucije, kao i građane Crne Gore da budemo na visini zadatka. Mjere koje je propisala struka, moraju se poštovati i to je jedini način da smanjimo kako broj zaraženih, tako i broj umrlih.

U vremenu krize, moramo misliti i na budućnost naše države. Svaki izgubljen život u borbi sa koronavirusom, nenadoknadiv je gubitak za društvo.

U Skupštini Crne Gore danas je formiran poslanički klub Bošnjačke stranke.

U klubu poslanika BS-a su mr Ervin Ibrahimović, Amer Smailović i Kenana Strujić-Harbić.

Šef kluba biće mr Ervin Ibrahimović.

Na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta, Bošnjačka stranka je osvojila tri poslanička mandata, odnosno, 16.279 glasova.

Na juče održanim lokalnim izborima u Gusinju, Bošnjačka stranka ostvarila je dobar rezultat i zabilježila porast glasova za više od 100 posto u odnosu na 2016. godinu.

Izborna lista “Ispravno za Gusinje-Rafet Husović”, koju su činili BS i Liberalna partija osvojila je 241 glas, odnosno tri odbornika u SO Gusinje.

Na lokalnim izborima u Gusinju 2016. godine Bošnjačka stranka je imala 115 glasova.

Porast podrške Bošnjačkoj stranci u Gusinju rezultat je ispravne politike koju partija vodi kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. Trend rasta podrške, sigurni smo, nastaviće se i u narednom periodu.

Na juče održanim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, Bošnjačka stranka osvojila je 16.286 glasova i tri poslanička mandata i ostvarila najbolji izborni rezultat od osnivanja partije.

Prema zvaničnim rezultatima Državne izborne komisije, BS je najviše glasova osvojila u Rožajama, 6.395, dok je sjajan rezultat ostvaren u Bijelom Polju, gdje je BS podržalo 2.856 glasača.

Dobar izborni rezultat zabilježen je i u Podgorici, gdje je BS osvojila 1.405 glasova, u Baru 1.183, u Plavu 1.024, Tuzima 920, Pljevljima 752, Petnjici 489, Beranama 489, Ulcinju 325 i Gusinju 217 glasova.

Prema preliminarnim podacima Državne izborne komisije na jučerašnjim parlamentarnih izbora na osnovu 100 odsto prebrojanih glasova, prema kojima je Demokratska partija socijalista osvojila 35,06 odsto, odnosno 143.548 glasova, a koalicija Za budućnost Crne Gore 32,55 odsto (133.267), koalicija Mir je naša nacija je osvojila 12,53 odsto (51.297), Crno na bijelo 5,53 (22.649).

Socijaldemokrate su osvojile 4,10 odsto (16.769), Bošnjačka stranka 3,98 odsto (16.286), SDP – Jaka Crna Gora 3,14 odsto(12.839), Albanska lista 1,58 odsto (6.488), a Albanska koalicija Jednoglasno 1,14 odsto (4.675).

Cenzus nisu prešle Hrvatska građanska inicijativa koja je osvojila 0,27 (1.115), a Hrvatska reformska stranka 0.13 odsto, odnosno 532 glasa.

Ministar saobraćaja i pomorstva i potpredsjednik Bošnjačke stranke Osman Nurković i ministar rada i socijalnog staranja i potpredsjednik BS Kemal Purišić boravili su u radnoj posjeti opštini Plav.

Tokom posjete, ministri Nurković i Purišić su održali niz neformalnih sastanaka sa mještanima i preduzetnicima u plavskoj opštini.

U okviru radne posjete, ministri su obišli i novoizgrađeni trg u centru Plava, radove na trasi puta Plav-Vojno selo-Gusinje dužine 10 km, završne radove rekonstruisane Ribarske i Prnjavorske ulice, kao i selo Bogićevica, preko kojeg će prolaziti budući magistralni put Plav-Bogićevica-Peć.

Nurković i Purišić su izrazili zadovoljstvo razvojnim projektima koji su još 2016. godine bili uvršteni u kapitalni budžet države.