Kategorija: Izjave

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, kazao je da je Bošnjaka stranka potpisnica memoranduma koji bi trebalo da bude osnova za formiranje nove manjinske Vlade, gostujući u emisiji „Slobodna zona“ sa Draženom Živkovićem na TV Prva.

„Što se tiče sporazuma mi smo potpisali jedan sporzuma unutar opozicije, odnosno 40 poslanika i čeka se da potpišu URA i SNP“, kazao je on.

On je naveo da je sporazum ono što je definisano u memorandumu, kao i smirivanje tenzija, ubrzan put u EU.

„Takođe, porebno je da se uradi dosta toga što smo definisali vezano za ekonomsku krizu koja je očigledna, vezano za bezbjednosnu krizu. Svi smo svjedoci svjetske krize“, kazao je Ćorović.

On je kazao da sporazum sadrži osuđivanje ruske agresije, pitanje popisa se određuje konsenzusom, ali i priznanje da se u Srebrenici desio genocid.

On je naglsaio da je zadatak Bošnjačke stranke da štite interese bošnjačkog naroda- i naglasio da je članstvom Crne  Gore u NATO, ispunjen jedan od glavnih ciljeva te stranke i da su prirodni partner DPS-a.

„Bošnjacčka stranka je nezavisna i samostalna stranka, ali i tražimo partnere koji imaju programe slične našim. Mi se vodimo našim bazičnim načelima i dosta toga je realizovano iz programa“, naveo je on.

Ćorović je kazao da je tužilaštvo moralo mnogo bolje da radi kada je u pitanju rasvjetljavanju zločina koji su se dogodili na prostoru Crne Gore.

„Bošnjačka stranka osuđuje sve zločine nad civilnim stanovništvom“, kazao je Ćorović.

On je naveo da je izborna volja građana prekršena kada je izabrana ekspertska Vlada.

„Vlada može da pokuša da pomiri Crnu Goru. Aktuelna Vlada u tehničkom mandatu je formirana u manastiru, čime je prekršen Ustav. Ta Vlada je bila jednonacionalna, jednovjerska i izuzetno revanšistička“, naveo je on.

Naglasio je da Crna Gora mora da se kreće ka članstvu u EU.

„Čeka nas dosta posla i trebalo bi puno da se radi na učlanjenju i to je jedan od priroteta naše partije. Imate istraživanja da građani Crne Gore, gotovo 80 odsto, podržava ulazak u EU“, naglasio je on.

Ćorović je kazao da pitanje o ugroženosti Bošnjaka treba pitati Bošnjake iz Pljevalja.

„Pojavili su se grafiti presuđenih ratnih zločinaca. U takvoj atmosferi, svakako da se osjećamo nesigurnim i mi smo više puta pozivali na spuštanje tenzija i pozivali da se institucije pozabave tim. Pozivali smo i Vladu da učestvuje u smirivanju tenzija i da je ova Vlada pala po pitanju sigurnosti građana“, naveo je on.

Kazao je da Bulajić krši demokratiju u Crnoj Gori.

„Kada se desila promjena 30. avgusta, mi smo prihvatili tu realnost, pružili ruku i pošli u opoziciju i sada kada se stvorila nova većina, priča se o kršenju demokratije. Shodno volji većine, baznom principu demokratije, Bulajić treba da sazove Skupštinu“, kazao je Ćorović.

Optimista sam i nadam se da će doći do formiranja manjinske vlade, a taj proces je sada u završnoj fazi, kazao je potpredsjednik Bošnjačke stranke Damir Gutić gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj televiziji.

On je podsjetio da ta stranka nije bila zadovoljna radom izvršne vlasti proteklih skoro godinu i po, te da je sada “aktivni učesnik pregovora”. Takođe navodi da, kao aktivni učesnici u političkom životu Crne Gore, trude se da njihovi ciljevi budu i ostvareni kroz djelovanje i u parlamentu i u javnom životu. Kako je naveo, i u sam proces formiranja vlade “trude se da unesu sve programske prioritete” i zadovoljan je onime što je u tom dijelu urađeno.

“Nismo se vodili time koliko resora ćemo uzeti, nego postavljanja naših strateških odrednica i tako unesemo sve što je nama bitno”, dodao je on i potcrtao da broj resora ne odražava njihovo učešće u novoj vladi.

Potvrdio je, zatim, da je određeni broj resora namijenjen članovima BS, ali da je je njima od broja ministara mnogo važnije da pokrivaju oblasti za koje su najviše zainteresovani. To podrazumijeva ostvarivanje opštih interesa, interesa regija u kojima čine većinsko stanovništvo, a posebno da se “držimo svih odrednica i tekovina onoga što je do sada izgladano u Crnoj Gori”.

O dvije verzije sporazuma – jednu za bivšu opoziciju a drugu za SNP – kaže da je saznao iz medija.

“Ukoliko se postigne sporazum o novoj vladi, biće potpisan isti sporazum za sve njene konstituente. Vodiću se time da mandatar nema neke nama nepoznate ciljeve – što smatramo neprihvatljivim i u takve avanture ne bismo ulazili. Smatramo da ono što budemo potpisali nećemo pogriješiti”, dodao je on.

Za BS ne postoje prepreke za saradnju sa SDP-om i SD-om, kako u vladi tako i van nje, te još jednom ističe da konačna lista konstituenata buduće vlade još nije zaokružena. Podsjeća i da je upravo BS značajno doprinijela padu vlade na čijem je čelu Zdravko Krivokapić, te da će za naredne korake “sarađivati sa bilo kim” – uključujući stranke iz DF-a – za izgradnju bolje Crne Gore.

“Novu vladu mora da podrži 41 poslanik, a ne bih govorio o tome da unaprijed pretpostavljamo ko će koga isključivati iz nje. Vjerovatnoće u njoj biti jedan član koji misli drugačije, ali ukoliko ta vlada i mandatar teže onim vrijednostima za koje se zalažemo, ući ćemo u te procese bez uslovljavanja”, naveo je on i dodao da će u zavisnosti od toga da li će njihovi politički ciljevi biti inkorporirani u program buduće vlade, na kraju vidjeti da li joj je tu mjesto.

Konačno, u eventualnom ultimatumu SNP-a da u vladi ne budu SD-a i SDP-a Gutić kaže da će se “izjasniti na stranačkim organima”, te da mu do sada taj stav nije predočen.

Odbijanje potpredsjednika Skupštine Strahinje Bulajića da zakaže sjednicu Skupštine i za njega je “prikaz samovolje pojedinaca da blokiraju intitucije sistema”. BS će tražiti moguće modalitete da Ibrahimović sazove tu sjednicu, a po Gutiću je veoma važan stav ambasadora Francuske Timonijea da “dom u kome se donose zakoni ne treba da bude zatvoren, već da vrši svoju funkciju, a zakon za takav dom je većina”. Takođe je naveo kako “Bulajić nije vršilac dužnosti predsjednika parlamenta, nego samo jedan od njegovih potpredsjednika”.

“Zašto Ibrahimović ne sazove sjednicu nije pitanje koje je namijenjeno samo njemu, već je isto za sve društvene činioce u zemlji – da ukažu koji je to način na koji se može odblokirati rad Skupštine. A on će uraditi sve ono što je demokratskim pravilima definisano”, rekao je on i podsjetio da postoji još jedan potpredsjednik parlamenta.

U iščekivanju zvančnog stava i potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak iz DF-a o (ne)zakazivanju sjednice, prema riječima Gutića “u toku su široke konsultacije o tome da Ibrahimović to učini”, pod uslovom da se za to obezbijedi parlamentarna većina.

Ukoliko moj kolega (Strahinja) Bulajić odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava. Intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i da počne prvo redovno zasijedanje – poručio je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke.

Kako komentarišete trenutnu situaciju u Skupštini, gdje potpredsjednik Strahinja Bulajić odbija da zakaže sjednicu, dok „divljaju“ cijene osnovnih životnih namirnica, čeka se smanjenje akcize na gorivo…? Kako politički i partijski interesi mogu da budu iznad interesa građana u ovako teškoj ekonomskoj situaciji?

Nijedan pojedinac ne može imati moć da zarobi Skupštinu i da na taj način onemogući građane da vrše vlast onako kako je to propisao Ustav Crne Gore i onako kako se to radi u svim državama parlamentarne, predstavničke demokratije – preko slobodno izabranih predstavnika, poslanika u parlamentu. To je nezamislivo u bilo kojim uslovima, a posebno danas kada je ukrajinska kriza iz temelja promijenila cijeli globalni bezbjednosni, ekonomski i politički kontekst. Mi u Crnoj Gori već osjećamo posljedice te krize u svim aspektima.

U fokusu javnosti su cijene goriva koje su na istorijskom maksimumu, kao i enorman rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smijemo zanemariti ni bezbjednosne i političke aspekte te krize koji traže promptnu reakciju države. Ukrajinska kriza traži da svi državni organi i institucije, Skupština i Vlada posebno, budu u punom kapacitetu kako bi se blagovremeno i efikasno odgovaralo na izazove dinamičnog geopolitičkog i geoekonomskog okruženja. Blokada Skupštine, u takvim okolnostima, predstavlja najilustrativniji primjer stavljanja uskopartijskih interesa iznad interesa građana, koji samo kroz cijenu goriva već plaćaju visoku cijenu tog neodgovornog odnosa prema njima i njihovom životnom standardu, interesa države, ali i iznad Ustava. Dakle, potrebna je hitna deblokada Skupštine, kako bi se kroz izmjenu seta zakona našao model za ublažavanje inflatornog pritiska i ja vjerujem da će interes građana nadvladati interese političkih partija koje blokadom Skupštine drže građane za taoce svoje politike i svojih političkih interesa.

Planirate li Vi, kao potpredsjednik parlamenta, da zakažete sjednicu Skupštine ako Bulajić ostane pri stavu da to ne učini?

Ustav Crne Gore je Crnu Goru definisao kao državu parlamentarne, predstavničke demokratije u kojoj poslanici kao predstavnici građana, vrše vlast u ime građana. Ustav je jasan i po pitanju redovnih zasijedanja i kaže da prvo počinje prvog radnog dana u martu. Dakle, rješenje je u poštovanju Ustava, volje građana i opšteprihvaćenih demokratskih principa.

Sve što bi bilo ko radio mimo toga, zvao se on Ervin Ibrahimović, Strahinja Bulajić ili kako god, bilo bi protivno Ustavu Crne Gore, volji i interesu njenih građana i principima demokratije.

Ukoliko moj kolega Bulajić, ipak, odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava.

Nečuveno je u demokratiji da se zasijedanje Skupštine uslovljava političkim uslovima i dogovorom unutar njemu prihvatljive parlamentarne većine.

To bi predstavljalo ustavno nasilje koje ukida suštinu parlamentarne demokratije, a njena suština je da bilo koji 41 i više poslanika od 81 poslanika predstavljaju parlamentarnu većinu, jer je svaki poslanik isti i ima isti legitimitet.

Mi to niti smijemo, niti hoćemo dopustiti, jer su nas građani birali da u institucijama sistema radimo po Ustavu, a u njihovom interesu, stvarajući im ambijent za kvalitetan i dostojan život, kakav zaslužuje građanin države koja je na pragu EU.

Ono što vam mogu reći jeste da intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i u najvišem predstavničkom domu, u ime građana koji su ih birali, vrše vlast kao i da, opet u skladu sa Ustavom, otpočne prvo redovno zasijedanje Skupštine kako bi se počela rješavati neka egzistencijalna pitanja građana koja je ukrajinska kriza stavila u fokus, ali i mnoga druga važna pitanja. Koji će model biti najoptimalniji, vidjećemo u narednim danima, ali želim da kažem javnosti da će biti u skladu sa Ustavom, kao najvišim pravnim aktom, koji ne može suspendovati ni jedan drugi pravni akt i da ćemo djelovati brzo, jer globalni bezbjednosni, politički i ekonomski kontekst i interesi građana i države to od nas zahtijevaju.

Ja ipak, poznavajući mog kolegu Bulajića i vjerujući u njegovu ljudsku i političku odgovornost i kredibilitet, zaista vjerujem da on neće sebi dozvoliti da uđe u jednu takvu politikantsku, neustavnu i za interese građana štetnu avanturu i da će, na zahtjev većine poslanika, a imamo zahtjeve i iz odlazeće Vlade, postupiti po Ustavu i Poslovniku i zakazati sjednicu.

Koji je ključni uslov Bošnjačke stranke bio za ulazak u manjinsku vladu?

Što se naših uslova tiče, oni su jasni i poznati javnosti. To su da nova vlada ima jasan evropski kurs i opredjeljenje, da njeni prioriteti budu intenziviranje procesa pristupanja EU, da se sve institucije, a posebno sudstvo i tužilaštvo izvedu iz v.d. stanja i da se izaberu čelni ljudi tih institucija, da se posvećeno radi na održivom poboljšanju životnog standarda građana Crne Gore, ravnomjernom regionalnom razvoju, stvaranju uslova za inkluzivni dijalog svih političkih subjekata kako bi se reformisalo izborno zakonodavstvo i otvorenost organa javne uprave i javnih preduzeća za sve građane Crne Gore, uz primjenu afirmativne akciju za manjine.

Manjinska vlada je jedno od rješenja za izlazak iz političke krize i takva Vlada bi, uz jasno postavljene ciljeve i kvalitetnu kadrovsku strukturu, mogla da odblokira brojne procese i ubrza evropske integracije Crne Gore i da, možda i najvažnije, Crnu Goru vrijednosno vrati na evropski put, kazao je u razgovoru za Standard poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.

Smailović kaže da se u ovom trenutku vode intenzivni razgovori potencijalnih činilaca manjinske vlade te da očekuju da u nedjelji pred nama izađu sa konačnim predlogom koji će imati podršku najmanje 49 poslanika. 

”Značajno je da Crna Gori dobije stabilnu i progresivnu Vladu i parlamenatarnu većinu koja je potpuno posvećena demokratizaciji društva, usvajanju evropskih vrijednosti ali i postizanju evropskog kvaliteta života. To je ono što treba našim građanima a to je i poruka koju svakodnevno dobijamo i od naših međunarodnih partnera i to onih u čije društvo želimo da se vrijednosno i pravno integrišemo. Zato i jeste neophodno što prije okupiti proevropske snage oko zajedničkog cilja – ubrzanog ispunjenje uslova za ulazak u EU kako bi gradjani konačno osjetili stvarne boljitke od naše evropske priče”, kazao je Smailović.

Što se tiče Bošnjačke stranke, dodaje Smailović, od samog početka zagovaraju ovaj model izvršne vlasti kao najbolje rješenje koje vodi stabilizaciji političkih prilika nastalih nakon 30. avgusta 2020. godine, kada je, kako kaže, evropska politika odnijela jasnu pobjedu, ali i imala nepremostive probleme unutar te evropske većine koji su pretvaranje te većine u Vladu i vlast činile nemogućom.

”Odstupanje od principa vrijednosnog koaliranja i koaliranje na principima “protiv” nekoga dovelo nas je do Vlade koja je radila sve da nanese štetu Crnoj Gori na mnogim poljima. Narušen je multietnički sklad u državi, ugled države na međunarodnom planu, ugrožen njen evropski put, devastiran multietnički i gradjanski koncept…Rezultat je apsolutni zastoj na evropskom putu sa jedne strane a sa druge se građani svakodnevno suočavaju sa egzistencijalnim problemima – rekordnim stopama nezaposlenosti i rastom cijena osnovnih životnih namirnica i goriva”, kazao je on u razgovoru za Standard.

Ističe da odlazeća vlada, takođe, nije vodila računa o ravnopravnom učešću bošnjačkog naroda i ostalih manje brojnih naroda u izvršnoj vlasti i to je prvi put u zadnjih nekoliko decenija proces naše integracije u društveno – politički život okrenulo u suprotnom smjeru i popravljanje tog stanja treba da bude jedan od glavnih zadataka nove vlade. 

”Još neki od važnih prioriteta manjinske vlade moraju biti unapređenje progovaračkog procesa i dinamizacija pregovora sa EU, izbor čelnih ljudi u pravosuđu, unapređenje izbornog zakona, ubrzani ekonomski razvoj i stvaranje ambijenta za privlačenje kredibilnih stranih investitora posebno u nerazvijenim područjima gdje je već stvorena određena infrastruktura za to, kroz putnu ali i infrastrukturu za razvoj zimskog i ostalih vidova turizma”, rekao je poslanik BS.

Nova Vlada, zaključuje Smailović, mora sanirati razoreno mutlietničko tkivo u Crnoj Gori; mora vratiti građanski i sekularni koncept države; mora ubrzati evropske integracije i mora sa populizma preći na realno vođenje države.

Do kraja naredne sedmice definitivno će se znati koje će partije učestvovati u radu manjinske vlade, potvrđeno je Gradskoj RTV iz Bošnjačke stranke.

“Smatramo da je za rješavanje političke krize u Crnoj Gori u ovom trenutku najbolji model manjinske Vlade. Mi smo ovaj modus nudili odmah nakon završetka parlamentarnih izbora. Ključni zadatak manjinske Vlade mora biti deblokada puta Crne Gore u EU, kao i izbor čelnih ljudi u pravosuđu. Takođe, čeka nas turistička sezona i moramo raditi na pripremi. Vjerujem da je svima jasno da samo evropska i građanska koalicija na vlasti može da osigura nesmetan put Crne Gore ka EU. Nacionalistička retorika, nešto što smo slušali u prethodnih 14 mjeseci, definitivno nije put kojim Crna Gora treba da ide”, kazao je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.

Piše: Sabina Muratović

Prethodnih dana bili smo svjedoci uvreda na društvenoj mreži Facebook, upućenih poslanici u Skupštini Crne Gore i profesorici na Pravnom fakultetu u Podgorici, Draginji Vuksanović Stanković. Brojni portali su objavili izjave poslanice Vuksanović Stanković i te izjave podijelili preko svojih stranica na društvenoj mreži Facebook. U velikom broju komentara objavljenih ispod izjava našla su se i dva komentara izuzetno uvrjedljive sadržine, a napisali su ih, nažalost, dva prosvjetna radnika u Crnoj Gori, i to V.D. direktora u JU OŠ „Marko Miljanov“ Podgorica i profesorica iz gimnazije u Baru. Imena im namjerno neću objavljivati u ovom tekstu, jer ću se prema ovom problemu odnositi kao devijantnoj društvenoj pojavi od strane određenih prosvjetnih radnika.

Po difoltu akcenat vaspitanja je neodvojiv od obrazovanja. Ako je tako, postavlja se pitanje kakvo smo mi društvo postali, u kojem se na račun drugog i drugačijeg od strane prosvjetnih radnika upućuju uvrjedljivi komentari?! Društvo smo koje, na žalost, u posljednjih godinu dana svakim danom sve više stagnira i što je najtužnije, društvo u kojem dva prosvjetna radnika na najprimitivniji način vrijeđaju druge. Obrazovanje u školi se bazira na nauci, nauka razvija kritičko mišljenje, a profesori su ti koji bi trebali kod djece da razvijaju kritički način razmišljanja, prihvatanja i razmatranja tuđih mišljenja i stavova, a nakon toga argumentovano opovrgavnu ili daju podršku tim stavovima. Mogu li takav način razmišljanja da razviju kod djece ova dva prosvjetna radnika? Naravno da ne! Sa ovakvim stavovima i obrascima ponašanja oni su sušta suprotnost svemu tome. Nažalost, ovakvi neodgovorni pojedinci u prosvjeti bacaju ružnu sjenku  na sve one požrtvovane prosvjetare koji svakim danom ulažu ogroman trud kako bi naša djeca bila što obrazovanija, a samim tim i spremnija za život u skladu sa razvijenim ostatkom planete.

Kako očekivati prosperitet našeg društva kada nam djecu u školi vaspitavaju prosvjetni radnici koji javno vrijeđaju poslanicu Draginju Vuksanović Stanković. Danas je to bila ona, a sjutra možemo očekivati da će meta uvreda biti neko drugi. Jedini način da se ovakav devijantni vid ophođenja prema neistomišljenicima zaustavi je da svi zajedno ustanemo i pobunimo se. Ako ne zaustavimo ovakav odnos prema građanima koji imaju različito mišljenje i stav u donosu na druge, možemo očekivati da svi mi postanemo žrtve sličnog načina ponašanja. Posebno je zastrašujuće to što su ove uvrede upućene prije svega jednoj ženi, tako da moramo imati na umu da to sjutra mogu biti naše majke, sestre, supruge, ćerke.

Ono što bi trebalo krasiti jednog prosvjetnog radnika  jeste njegova empatija, koju, vidimo u ovom slučaju, nemaju svi. Ne treba posebno naglašavati da su prosvjetni radnici uzor djeci kojoj predaju, te da iz tog razloga strogo moraju voditi računa o svom ponašanju, kako u školi, tako i nakon završenog radnog vremena.

U eri razvoja i upotrebe društvenih mreža, čiji su korisnici kako prosvjetni radnici, tako i učenici, strogo se mora voditi računa kakve sadržaje će plasirati na društvenim mrežama.To nikako ne smije biti govor mržnje i uvreda, iz razloga što će isti biti usvojen od strane učenika kao prihvatljiv model ponašanja.

Ono što je potrebno uvesti u prosvjeti jeste strogo sankcionisanje neprimjerenog ponašanja i ophođenja prema drugim ljudima da bi smo konačno mogli  stati na kraj svim mizoginim izjavama i uvredama. Da bi borba protiv ovakvog načina ophođenja bila uspješna, potrebno je da Uprava policije i Državno tužilaštvo daju svoj doprinos borbi, tako što će prepoznati govor mržnje na društvenim mrežama i u skladu sa zakonom sankcionisati izvršioce.

Vjerujem, da su ovo bili samo pojedinačni slučajevi kršenja profesorske etike i da se u budućnosti neće ponoviti slični incidenti, te da će prosvjetari i dalje biti pozitivan uzor, kako djeci u školi, tako i široj društvenoj zajednici.

Sabina Muratović je diplomirani profesor pedagogije i članica Foruma žena Bošnjačke stranke

Baštiniti kulturu sjećanja na žrtve holokausta, znači ne zaboravljati sve nevino stradale žrtve, ali i čuvati pouku i poruku da se isti više nikada i nikome ne ponovi, saopštio je Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke, povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti.
“Ako se ne budemo sjećali prošlosti, strašna istorija može se ponoviti“, poručio je Ibrahimović.

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić za CdM kaže da je koncept manjinske Vlade nešto što su oni predlagali od završetka parlamentarnih izbora.

“I tada smo govorili, a i sada kažemo da je to najoptimalniji model za rješenje političke krize. Smatram da je ovakav model dobar za državu Crnu Goru, za njen multietnički sklad. Svi zajedno moramo raditi na očuvanju građanskog koncepta. Pozdravljamo iskorak koji su danas napravili URA i Civis”, navodi Omeragić.

On je istakao da će Bošnjačka stranka na stranačkim organima razmotriti ovaj prijedlog i o njemu se odrediti.

Manjinske stranke u Crnoj Gori su spremne na saradnju sa svima koji uvažavaju evropske vrijednosti, a potvrda toga je i potpisan Memorandum o saradnji sa dijelom partija iz vlasti, kaže u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

On ističe da aktuelna crnogorska Vlada nije pokazala želju za saradnju sa manjinskim narodima i ocjenjuje da je Vlada u kojoj nema Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, osuđena na propast.

-Glas manjina se čuje u parlamentu-

Ibrahimović je u decembru prošle godine izabran za potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Ističe da je to važno za multietnički sklad Crne Gore, ali i poruka da će se glas predstavnika manjinskih naroda čuti u najvišem zakonodavnom domu.

“Počastvovan sam da budem potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Ono što je dobro i za taj multietnički kapacitet Crne Gore, ali isto imponuje, jeste da me 99 odsto kolega podržalo i glasalo za moj izbor. S druge strane, smatram da je to dobar korak našeg parlamentarizma, jer mi smo imali ranije potpredsjednike Skupštine, pripadnike manje brojnog naroda, ali to je bilo u okviru nekih političkih kvota. Sa izmjenom poslovnika, gdje su predstavnici Bošnjačke stranke podnijeli amandman, gdje piše da najjačoj partiji manjina u parlamentu pripada mjesto potpredsjednika, mislim da smo prije svega relaksirali predstavnike manjina da ne zavise od volje jačih partija, nego da taj mandat imaju, a da manjine se na koncu dogovore ko će ih predstavljati u parlamentu. Ponavljam, to je dobro za multietnički kapacitet Crne Gore i dobro je da se čuje glas manjina i sa te najveće stolice u parlamentu“, kaže Ibrahimović.

Poručuje da je parlamentarizam u Crnoj Gori zaživio već više od trideset godina i da je u parlamentu Crne Gore uvijek burno, kao i u drugim parlamentima.

“Ali mislim da možemo da kažemo ono što mislimo i ono što smo birani da predstavljamo narod u tom najvišem domu u našoj državi, da pričamo, odnosno da prenosimo poruku građana, ali isto tako da donosimo zakone koji se tiču interesa građana i da unaprijedimo kvalitet života naših građana“, kaže Ibrahimović.

– Još nisu sve slobode osvojene u Crnoj Gori-

On je u junu prošle godine izabran za predsjednika Bošnjačke stranke, koja u Skupštini Crne Gore ima tri poslanika.

“Imamo tri poslanika u parlamentu i evo imamo zadovoljstvo da imamo potpredsjednika Skupštine, ali to treba da pošalje poruku da predstavnici manjina moraju da se bore za svoje mjesto u parlamentu, samim tim da se bore da budu aktivni sudionici u društveno političkom životu u našoj državi“, kaže Ibrahimović.

Na pitanje kako vidi političku situaciju u Crnoj Gori u ovom trenutku i kako žive Bošnjaci danas, Ibrahimović odgovara da se za slobodu treba boriti.

“Ako bih vam rekao da još nisu sve slobode osvojene u Crnoj Gori, zasigurno bi se neki koji su van granica Crne Gore i iznenadili. Ali, sloboda se osvaja, za slobodu se treba boriti. Crna Gora je zemlja koja je bila primjer multietničkog i multivjerskog sklada. Veliki doprinos tome su dali predstavnici manje brojnih naroda, ali dostigli smo jedan nivo do 2020. godine. Veliku zaslugu u toj demokratizaciji društva, iako nestvarno zvuči, ali je dala i Bošnjačka stranka, samim tim i predstavnici bošnjačkog naroda, odnosno sami građani Bošnjaci. Nije baš prejako reći da ne bi smo imali nezavisnu Crnu Goru da nisu manjine i Bošnjaci nesebično dali glas i skoro plebiscitno glasali za nezavisnu Crnu Goru. Ne bi smo bili u NATO Alijasni danas da sve manjine nisu skoro stoprocentno glasale da uđemo u NATO. Sve drugi demokratski iskoraci u državi nisu mogli da se ostvare bez manjina, ali ponavljam, ni bez drugih građana Crne Gore“, kaže Ibrahimović.

-Smrt Husovića veliki gubitak-

Govoreći o tome da je Bošnjačka stranka autentični zastupnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, Ibrahimović podsjeća da je na čelo stranke došao nakon smrti Rafeta Husovića, dugogodišnjeg lidera stranke.

“Odlaskom Husovića, stranka je doživjela veliki gubitak, ali smo svi stali u isti saf ili red i još jače zbili redove, jače radili za ovu partiju i podsjetiću vas kao rezultat toga, ali naravno i prijašnjeg rada partije, bilježimo rast podrške i sada imamo 6,1 odsto podrške građana Crne Gore. Zašto pričamo o ovim procentima? Partija koja nije više u vlasti, partija koja je izgubila velikog lidera, nastavili smo da rastemo, nastavljamo da radimo ispravno, da zastupamo interese Bošnjaka, ali zasigurno i interese naše države“, kaže Ibrahimović.

-Vlada poslala poruku da ne želi manjine u vlasti-

Govoreći o stanju u Crnoj Gori nakon promjene vlasti i odlaska u opoziciju DPS-a nakon 30 godina vladavine, Ibrahimović kaže da je smjenjivost vlasti dobra za društvo. Ipak, ukazuje da je velika mana aktuelne vlasti što nema pripadnike manjina za partnere.

“Nažalost, aktuelna vlast nije prepoznala šta Crnoj Gori treba, aktuelna vlast se otuđila od interesa Crne Gore. Kada kažem otuđila, oni su dali sebi za pravo da prave Crnu Goru bez jedne trećine stanovništva, odnosno htjeli su da prave Crnu Goru bez Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i drugih predstavnika manje brojnog naroda i naravno to je u startu bilo osuđeno na propast. Ono što još zabrinjava je da u onim sredinama gdje žive manjine, budžetski nisu predviđena ona sredstva koja bi bila neophodna da bi se nastavili kapitalni projekti koje je prethodna vlast uradila i samim tim poslali su poruku građanima da ne žele da se razvijaju ti krajevi gdje žive manje brojni narodi i tu nastaje problem u Crnoj Gori. Umjesto da jačamo povjerenje na talasima promjenjivosti vlasti, uspjeli su nažalost za kratko vrijeme da pojačaju etničku distancu u Crnoj Gori, da pošalju poruku da ne žele manjine u vlasti. Skoro sve institucije su „očišćene“ od Bošnjaka i drugih pripadnika manje brojnih naroda. Nije to evropska Crna Gora“, poručuje Ibrahimović.

Na pitanje da li je rješenje aktuelne političke krize u Crnoj Gori formiranje manjinske Vlade, Ibrahimović odgovara da nije za opciju da se pravi Vlada koja “možda ne može daleko da dobaci“.

“Prije svega sam za to da pogledamo sve aspekte našeg društva, da pogledamo koji su to faktori koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore i zašto ne oko onih vrijednosti krucijalnih, temeljnih, sjesti i dogovarati da li manjinsku vladu ili neke nove prijevremene parlamentarne izbore. Mislim da je glavno da se okupimo oko onoga što nam građani poručuju, više od 70 odsto građana reklo je da treba da smo punopravna članica EU. Da bi smo bili, onda Crna Gora mora nastaviti na putu evropskih vrijednosti. Ovaj eksperiment aktuelne vlade je pokazao koliko može da bude pogubno ako nemamo dobru vlast i da podsjetim da smo mi predlagali odmah nakon parlamentarnih izbora manjinsku vladu, jer smo prepoznali da ova vlada nema kapaciteta. Ova vlast je poražena na svim poljima što se tiče ekonomije, zdravstva i multietničkog života i žao nam je što nas tada nisu poslušali, jer smo izgubili nešto više od godinu dana u ovom vremenu ekonomske i zdravstvene krize“, ističe Ibrahimović.

-Memorandum o saradnji iskorak u pravcu pomirenja-

Govoreći o Memorandumu o saradnji, koji su potpisali URA, SNP, Civis i manjinske stranke, Ibrahimović ističe da je to pokazatelj da je saradnja moguća sa onima koji u pravom smislu njeguju evropske vrijednosti.

“Koji uvažavaju posebnosti ove države i koji stvarno žele da izađu iz partikularnih interesa i žele da budemo što prije punopravna članica EU. Memorandum o saradnji je veliki iskorak u pravcu saradnje, u pravcu pomirenja naše države“, poručuje lider Bošnjačke stranke.

-Ljudi napuštaju region jer im nismo stvorili uslove-

Kada je riječ o stanju u regionu i o sve podgrijanim tenzijama posljednjih mjeseci. Ibrahimović kaže da je region sistem spojenih sudova.

“Ne može nama biti dobro, a komšijama loše. Moramo praviti Zapadni Balkan da bude u pravom smislu dio evropskih vrijednosti. Odgovornost je na političarima i moramo se mnogo odgovornije odnositi, ako smo svi za EU. U saradnju sa EU i SAD, moramo napraviti onaj Balkan koji zasigurno ima potencijala da bude mjesto demokratije i mjesto gdje će ljudi dolaziti, a ne kao sada što imamo da ljudi idu u jednom pravcu, odnosno odlaze iz svojeg zavičaja, baš zbog toga što nijesmo uspjeli da stvorimo uslove za naše građane. Čak i Hrvatska, koja je članica EU, ima problem sa migracijama“, ističe Ibrahimović.

-Türkiye pokazala da je prijatelj Crne Gore-

Govoreći o odnosima Crne Gore i Türkiye, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine ocjenjuje da dvije države imaju sjajne bilateralne odnose.

“Dajem sebi za pravo da kažem da je to normalan slijed stvari, mi tradicionalno sa Republikom Turskom gajimo dobre odnose i mislim da tu uvijek ima prostora za unapređenje. Pomenuo bih kulturni centar “Yunus Emre”, koji doprinosi da se još bolje upoznaju građani Crne Gore sa kulturom, istorijom i tradicijom Turske. Imamo brojne kompanije iz Turske koje posluju u Crnoj Gori. Takođe, kada je riječ o TIKA-i, dovoljno je reći da su preko 20 miliona uložili ovdje. Turska zasigurno ima šta da ponudi Crnoj Gori, ali i Crna Gora, predivna mala država, sa izvanrednim potencijalom, može u saradnju sa Turskom da napravi još uspješnije odnose i na polju ekonomije, kulture i tradicije. Turska je priznala među prvima nezavisnost Crne Gore i pokazala da je u pravom smislu prijatelj Crne Gore, ali isto tako i prošle godine u ovom teškom periodu u kojem je Crna Gora prolazila, među prvima je poslala tehnička i medicinska sredstva i vakcine za naše građane“, zaključio je Ibrahimović.

Mizogene, seksističke i nacionalističke izjave odavno su postale manir ove vlasti, Vlade i njenih funkcionera i službenika, poručila je Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.

“Zato najnovija prizemna, seksistička izjava Jovana Markuša, vladinog člana komisije za UNESCO, upućena Draginji Vuksanović Stanković, koja je zbog svojih brilijantnih javnih nastupa česta meta ovakvih napada, na žalost ne predstavlja nikakav izuzetak već, naprotiv, dosljednost, kontinuitet i praksu vladajuće većine.

Kao poslanicu u Skupštini Crne Gore, ali i kao suprugu, majku i građanku ove države moram istaći da zabrinjava šutnja čelnih ljudi u državi. Njihovo ćutanje doprinosi da skoro svakodnevno imamo ovakve i slične izlive primitivizma prema ženama u politici.

No, umjesto da se javnost navikne na srednjovjekovne vrijednosti koje baštini ova vlast – upravo će ova vlast vrlo brzo postati bivša. I to govori o spremnosti našeg društva da postane dio razvijene Evrope”.