Kategorija: Izjave

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović je u razgovoru za Standard rekao da učinke ove vlade ne treba gledati samo kroz prizmu određene nacionalne ili vjerske skupine, već je dovoljno istaći činjenicu da trenutno u Crnoj Gori nema osobe koja će reći nešto pohvalno o njoj i o njenim učincima.

“Previše pogrešnih poteza i pogrešnih odluka su donijeli da bi mogli govoriti o bilo kakvim pozitivnim pomacima.  Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala ni jednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca. Rezultati rada ove Vlade su i blokada institucija. Takođe, imamo danas i zdravstvenu krizu u državi, što je pokazatelj da određeni procesi nijesu vođeni na adekvatan način”, rekao je Ibrahimović.

Šta je izgubila Crna Gora činjenicom da Bošnjaka nema u strukturama vlasti?

– Izgubili smo multietnički i građanski koncept Crne Gore, ono čime smo se ponosili i po čemu je bila prepoznata država u međunarodnim okvirima. Aktuelna Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Crna Gora je izgubila jednu četvrtinu energije i potencijala koji se nalaze upravo u redovima manjinskih naroda. U vremenu kada nam je potreban svaki čovjek koji može da doprinese izlasku iz ove krize, previše je neozbiljno odreći se pripadnika manje brojnih naroda.

Zašto ste, precizno, odbili saradnju sa Vladom Zdravka Krivokapića?

– Ova Vlada, kroz konkretne primjere je to pokazala, nije željela iskren i partnerski odnos sa predstavnicima manjinskih naroda. Podsjetiću vas da je sastanak mandatara Zdravka Krivokapića i našeg tadašnjeg lidera rahmetli Rafeta Husovića održan 16. oktobra 2020. godine. Na tom sastanku,  Krivokapić je samo govorio o tome kako vidi trenutnu političku situaciju, uz obrazloženje da on nije dobio dozvolu za pregovore od strane lidera tri koalicije.

GO je donio jednoglasan stav da BS ne treba da nastavi pregovore o ulasku u vladu, zbog neozbiljnosti vladajuće većine. Procjena Predsjedništva stranke tada je bila da buduća vlada neće dobro funkcionisati, da koncept ekspertske vlade nije održiv i da će taj svojevrsni eksperiment biti poguban za građane i državu, što se i potvrdilo.

Mi smo tada, kao najbolji model u datim okolnostima ponudili manjinsku Vladu. Vjerujem da smo našim jasnim stavovima i principijelnošću potvrdili baš kao i 2016. godine, da o temeljnim principima na kojima počiva Bošnjačka stranka, nema pogađanja.

Nacionalnu netrpeljivost u Crnoj Gori je došla do kritične tačke?

– Bošnjačka stranka je na vrijeme upozorila na opasnost od eskalacije međunacionalne i međuvjerske mržnje. Očito ta naša upozorenja nisu ozbiljno shvaćena i bojim se da smo propustili šansu da to sasječemo u korijenu. Etnička distanca je posebno vidljiva poslije 30. avgusta i samo se pojačavala u narednom period. Jednostavno, potreban je restart društva i promjena vladajuće većine. Potreban je dijalog, kako bi se prevazišle te podjele i kako bi se vratili građanskom konceptu Crne Gore koji nas je krasio do 30. avgusta 2020. godine.

Kako do suštinskog razumijevanja i na koji način ubijediti sve da je CG komotna država za sve njene narode?

• Potrebno je jačati institucije sistema i poštovanje Ustava, vladavinu prava, različitosti Crne Gore, za koju smatram da je najveće bogatstvo našeg društva. Podvlačim, najveću odgovornost imaju predstavnici partija koje čine većinu, zatim državne institucije i na kraju poslanici i lideri opozicionih stranaka. Političari svojim ponašanjem i međusobnim uvažavanjem trebaju biti primjer građanima, dok neka nova vlada treba da bude konkretnija i da donosi kvalitetne odluke koje će imati za posljedicu mir i blagostanje za sve građane, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Da li nedavno potpisani Memorandum o sradanji može biti model za buduću vladu i način vladanja u Crnoj Gori?

-Cilj potpisnika Memoranduma je prije svega okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta Memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.

Šta je realno rješenje poltičke krize u Crnoj Gori?

– Jasno je da je ova vlada suštinski već pala. U prilog tome govori i otkazivanje premijerskog sata, usljed nezainteresovanosti poslaničkih klubova pozicije i opozicije da postave premijeru pitanja. To je presedan u polititičkoj praksi i jasan znak da Krivokapić nema podršku ni onih koji su ga prije godinu podržali. Rješenje je manjinska vlada, koja bi imala za cilj zaustavljanje sunovrata Crne Gore i vraćanja povjerenja kod naših međunarodnih partnera. Ali, BS uvijek zagovara ideju da je test naroda najbolji model da saznamo kako smo radili u prethodnom periodu. Ako nema rješenja krize, izbori su uvijek opcija.

Šta ste zapamtili iz ove godine, a šta ne želite da pamtite?

-Podsjetiću vas da su u ovoj godini Bošnjačka stranka i bošnjački narod izgubili velikog lidera Rafeta Husovića i to je za mene obilježilo ovu godinu na izmaku. Sa druge strane, sam veoma srećan i zadovoljan kako smo kao stranka odgovorili tom izazovu gubitka lidera i kako smo uspjeli zajedničkim snagama da Bošnjačku stranku vratimo na pobjednički kolosjek i da smo danas faktor bez kojeg nema i ne može biti proevropske i građanske Crne Gore. Sva istražavanja koja su rađena u prethodnom periodu pokazuju trend rasta povjerenja BS-u, što je rezultat velikog rada, ali i ispravnih odluka koje smo donosili.

Godina na izmaku je definitivno bila u znaku pandemije koronavirusa. Naši ljekari i medicinsko osoblje su iznijeli najveći teret i zasigurno su oni naši heroji.

Ružne scene i nemili događaji iz Pljevalja proizvod su 30. avgusta prošle godine i smjene vlasti koja je dovela do identiteske promjene u Crnoj Gori, ocijenio je Mirsad Azemović iz Bošnjačke stranke, u emisiji “Presing” Gradske televizije.

“Žao mi je što se to dešava u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori. Mislio sam, kao relativno mlad čovjek, da su ta ratna vremena 90-tih iza nas. Posebno sam iznenađen, da ne kažem zgrožen, odnosom lokalne vlasti i predsjednika opštine Igora Golubovića prema tom problemu, za koji nema opravdanja. Koalicioni smo partneri u Pljevljima, što je dodatna obaveza da bude kritičniji i jasniji u izjavama. Ostaje da narod sudi o njegovim postupcima i izjavama”, rekao je Azemović, komentarišući krečenje grafita posvećenog ratnom zločincu Ratku Mladiću sa fasade zgrade u Pljevljima nakon više od deset dana.

Dobro je, poručuje, što se grafit prekrečio, ali, kako ističe, postupci nekih ljudi se “ne mogu prekrečiti” i ostaju kao trajni kamen spoticanja u popravljanju međuljudskih i međuvjerskih odnosa u sredini kao što su Pljevlja.

“Kao narod moramo preći preko ovoga i poslati poruku pomirenja, jer nije u redu i nije dobro da ostavljamo teret novim generacijama. Ali za to pomirenje je potrebna volja dvije strane”, smatra Azemović.

Kada je riječ o političko-društvenoj situaciji u Crnoj Gori ona je, ističe, veoma kompleksna.

“Predloženi Budžet je diskriminišući prema gradovima na sjeveru, u kojima žive pripadnici manje brojnog naroda. On je i neodrživ, jer će zaustaviti sve razvojne i kapitane projekte koje smo mi započeli u prethodnom mandatu Vlade. Da li je namjera sadašnje vlasti da se na sjeveru ne realizuju ti projekti, ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali će 2022. pokazati jesam li bio u pravu. Bojim se da jesam i da će životni standard kod građana sjevera dodatno pasti, kao i da će dosta ljudi ostati bez posla…”, rekao je Azemović.

Upitan je, dodaje, način obezbjeđivanja novca za povećanje zarada.

“Nadam se da neće proći na plenumu, jer nije ni realan, ni održiv. Njihovi koaliconi partneri veoma su kritični i ako smo svi ozbiljni političari i ljudi, onda budžet koji su tako zdušno kritikovali neće ni glasati”, kazao je Azemović.

Saglasan je sa poslanikom DPS-a Predragom Boškovićem da je budžet ekonomski neodrživ i da će, u krajnjem, Crnu Goru dovesti u zavisan položaj prema Srbiji.

“Jako je teško održati javne finansije sa ovim povećanjem, jer sa prihodne strane nema ni jednog elementa da će u Crnu Goru stići priliv novca kroz otvaranje novih radnih mjesta, ili investicije iz inostranstva. Boškovićeva priča da će Crna Gora doći u vrlo nezavidan položaj i da će vjerovatno morati da ide u nova zaduženja ima jak osnov. Vjerovatno će, po principu Nikšića, Srbija se ponuditi da izađe u susret svom susjedu i možda pod nekim uslovima koje će nam ponuditi se i zadužimo kod njih što u suštini do sada nije bila praksa”, kazao je Azemović

To bi bio jasan pokazatelj da Crna Gora više nije finansijski nezavisna država i da ne može da funkcioniše samostalno.

Komentarišući pristajanje Vlade na jedan broj amandmana na Budžet i dodatno zaduženje od 64 miliona, kaže da način trgovine “kao na pijaci” govori da se neozbiljno prišlo izradi zakona o budžetu.

“Ne mogu da shvatim da tako ozbljni političari i stručnjaci, kako sebe nazivaju, tako rizikuju da svoju državu guraju u ambis”, zaključio je Azemović.

Odluka menadžmenta Radio televizije Crne Gore (RTCG) i generalnog direktora Borisa Raonića da Javni servis prikaže film “Quo vadis Aida”, koji govori o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, korak je naprijed na putu suočavanja s prošlošću, kazao je Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke.

On je istakao da je film “Quo vadis Aida” na Filmskom festivalu u  Berlinu proglašen za najbolje ovogodišnje filmsko ostvarenje u Evropi, dok je Jasna Đuričić, koja tumači lik Aide, proglašena je za najbolju evropsku glumicu.

“Nema trajnog pomirenja bez suočavanja s prošlošću. Iako je rat u Bosni i Hercegovini završen prije više od 25 godina, nažalost i danas svjedočimo negiranju genocida u Srebrenici i veličanju presuđenih ratnih zločinaca. Kakvo smo mi to onda društvo, ako su nam heroji ratni zločinci? Siguran sam da će odluka RTCG-a da publici prikaže ovaj film biti doprinos u pravcu istinskog pomirenja. Razumijevanje prošlosti kroz interpretaciju činjenica, važan je segment kako bi smo bili svjesni šta se to dogodilo u Potočarima 1995. godine, ali i opomena da nam se više nikada ne ponovi Srebrenica”, kazao je Omeragić.

Podsjeća i da je Bošnjačka stranka u prethodnom periodu sve odluke koje je donosila, to činila s ciljem pomirenja u društvu.

“I kada smo predložili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, to smo učinili s razlogom da kao društvo pošaljemo poruku da je suočavanje s prošlošću preduslov pomirenja”, istakao je Omeragić.

Politička dešavanja i kriza trenutne većine potvrdili su ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate – kazao je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine.

Ibrahimović je kazao i da su se predstavnici manjinskih partija prije potpisivanja Sporazuma o saradnji sa Urom, SNP-om i Civisom, nekoliko puta sastajali sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, ali, kako je istakao, nikada tema razgovora nijesu bila kadrovska pitanja i učešće BS u aktuelnoj Vladi, već način kako sačuvati građanski koncept države i evropske integracije.

Govorili ste ranije da je manjinska ili prelazna vlada koja bi organizovala vanredne izbore izlaz iz duboke političke krize. Je li Memorandum o saradnji manjinskih partija, Ure, SNP-a i Civisa korak ka manjinskoj vladi, čega se pribojavaju DF i Demokrate?

Memorandum o saradnji prevashodno ima za cilj pomirenje i okupljanje demokratskih i proevropskih snaga u Crnoj Gori. Politička dešavanja i kriza trenutne većine su potvrdili ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate. Tada se nije imalo dovoljno razumijevanja za taj naš prijedlog i godinu poslije mogu sa žaljenjem da konstatujem da su najviše izgubili građani naše države, zato što nije prihvaćen taj naš prijedlog izlaska iz političke i institucionalne krize. Ponoviću još jednom da je glavni cilj i svrha potpisivanja Memoranduma nastavak evroatlantskog puta Crne Gore, jačanja vladavine prava, multietničkog i multivjerskog sklada, kao i smanjenja međuetničke distance koja je postala izraženija od 30. avgusta prošle godine do danas.

Funkcioner Ure Ilir Harasani u intervjuu za Euronjuz govorio je o manjinskoj vladi kao jednom od modela za rješenje političke krize. Kazao je da nije isključeno da Albanac bude premijer. Je li uoči potpisivanja Sporazuma o saradnji sa predstavnicima dijela većine razgovarano o funkcijama? Je li Abazović nudio određena mjesta manjinskim partijama i koja? Konkretno, Bošnjačkoj stranci?

Mislim da se nepotrebna prašina digla oko intervjua gospodina Harasanija. U međuvremenu su Harasani kao i lider Ure, gospodin Abazović, pojasnili da je bilo riječi o modalitetima izlaska iz političke krize i da su pojedini mediji izvukli iz konteksta taj dio o Albancu kao budućem premijeru, vjerovatno aludirajući na gospodina Abazovića.

Sa Abazovićem smo se ja i moje kolege iz albanskih stranaka sreli par puta i nikada tema sastanka nijesu bila kadrovska pitanja i eventualno učešće Bošnjačke stranke u ovoj vladi, već smo isključivo pričali o tome kako da sačuvamo građanski koncept Crne Gore i kako da budemo efikasniji i brži na polju eurointegracija.

Nik Đeljošaj iz Albanske liste je prilikom potpisivanja Sporazuma kazao da je manjinama nuđeno da uđu u Vladu i, kako je kazao, budu zamjena za Uru. Jeste li prisustvovali tom sastanku i možete li nam preciznije reći o čemu se radi, šta vam je tom prilikom nuđeno?

Stav Bošnjačke stranke je da dajemo prednost dijalogu i uvijek smo se odazivali i odazivaćemo se i ubuduće svakom pozivu za razgovor kada su teme tih sastanaka poboljšanje standarda građana, evroatlantski put Crne Gore i unapređenje poštovanja vladavine prava. Odazvali smo se pozivu iz premijerovog kabineta i održali smo neformalan sastanak u Vladi, na kojem smo iznijeli stav i izrazili negodovanje postupcima koje aktuelna većina, na čelu sa premijerom Krivokapićem sprovodi nad pripadnicima manje brojnog naroda. Takođe smo jasno kazali da smatramo tendencioznim odnos Vlade prema sredinama i opštinama gdje većinsko stanovništvo čine pripadnici manje brojnog naroda. Tu, prije svega, mislimo na nekoliko započetih kapitalnih projekata koji su obustavljeni ili je dinamika realizacije na nedopustivo niskom nivou.

Vidite li ostale partije opozicije, uključujući DPS, kao dio ove saradnje definisane Sporazumom?

Memorandum nije nikakav politički sporazum niti platforma za početak pregovora o novoj vladi. Jasno sam kazao odmah poslije potpisivanja Memoranduma da su dobrodošli svi politički subjekti, koji dijele iste vrijednosti i imaju ista ili slična programska načela kao Bošnjačka stranka, i da bih bio najsrećniji kada bih vidio potpise svih lidera na onom memorandumu. Tako bismo poslali jasnu poruku građanima i Evropi da sazrijevamo kao društvo i da smo ostavili iza sebe vrijeme podjela i tenzija koje su bile često proizvod ishitrenih poteza i pogrešnih odluka političkih elita.

DF je ranije pozvao manjinske partije i većinu da skrate mandat parlamentu i da se ide na nove izbore. Kakav je odgovor Bošnjačke stranke?

Uz dužno poštovanje kolega iz DF-a, ja sam političar koji drži do svog digniteta i smatram da bi bilo neozbiljno da se određujemo prema nečemu što je još u domenu neformalne priče i koje mi više liči na pokušaj disciplinovanja premijera od strane DF-a. Da budem jasan, organi stranke će zauzeti stav onog dana kada dobijemo zvaničan poziv za tu inicijativu.

Nedavno ste izabrani za potpredsjednika Skupštine. Kako sa te pozicije komentarišete nedostatak dijaloga u crnogorskom parlamentu o najvažnijim pitanjima, poput izbora Tužilačkog savjeta? Je li moguće ostvariti dijalog u ovako podijeljenoj Crnoj Gori?

Ustavna uloga Skupštine je usvajanje zakona i kontrola Vlade. Uspješan rad predsjednika i potpredsjednika Skupštine zavisi od toga koliko su poslanici, koje je narod birao da ih zastupa, svjesni uloge koja im je povjerena i ozbiljnosti momenta u kojem se nalazi cijelo društvo. Poslanici treba da budu glas razuma, da drže visok nivo međusobnog uvažavanja tokom diskusija i da na principu dijaloga dolaze do najboljih rješenja. Poštovanje, međusobno uvažavanje i kultura dijaloga su recept za prevazilaženje nesuglasica i spuštanje tenzija među političarima.

Ova neozbiljna vlada će brzo pasti

Je li razgovarano u opoziciji da li će i kada procesuirati novu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi? Šta očekujete tim povodom?

Mišljenja sam da tako ozbiljne inicijative treba da prati i ozbiljnost u njenoj pripremi i realizaciji. Izvjesno je da će ova neozbiljna vlada vrlo brzo pasti, ali da taj proces treba da prati i raspoloženje kod građana, tj. da građani koji su glasali za promjene, a tu mislim prije svega na glasače Ure i donekle Demokratske Crne Gore, budu jasni da su nezadovoljni radom ove vlade i da traže promjene da li kroz formiranje neke druge vlade ili održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Trenutno, velika većina građana je vidno razočarana i nezadovoljna potezima i učincima ove vlade i pitanje je trenutka kada će to svoje nezadovoljstvo javno ispoljiti.

Aktuelna vlada pokazala je, u institucionalnom smislu, vrlo rigidan odnos prema pripadnicima manjinskih naroda, ocijenio je predsjednik Političkog savjeta Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, u emisiji „Znam da znaš“ Gradske radio televizije.

On je rekao da su manjinski narodi integralni dio društva i da trebaju biti u institucijama.

„Ono što je činjeno u vrijeme prethodne vlasti je za ponos Crne Gore, iako ulazak manjina u institucije vlasti nikada nije dostigao procenat koji one imaju u društvu“, istakao je Mustafić.

Kaže da međunarodna zajednica budno prati procese i da je više puta reagovala.

„Mi se trudimo da na svakoj adresi predstavimo stanje u Crnoj Gori onakvim kakvo jeste. Smjena vlasti je demokratska tekovina svakog društva, ali to ne znači da treba isključiti pripadnike manjinskih partija samo zato što su u većini podržavale prethodnu vlast“, rekao je Mustafić.

„Nivo političke kulture u Crnoj Gori opao“

Govoreći o trenutnom rejtingu Skupštine, kaže da je nivo političke kulture u Crnoj Gori opao i da svakog dana prisustvujemo besprizornom političkom vokabularu i načinu komunikacije sa drugom stranom, u kojoj se ne biraju sredstva.

„To će imati trajne i dugoročne posljedice po stanje našeg društva i imaćemo veliki problem da to ispravimo u narednim godinama. Ono što se dešava na čitavom Zapadnom Balkanu, a u Crnoj Gori posebno, ne daje mnogo razloga za optimizam. Najvažnije je sačuvati društvo i mlade generacije da ne usvajaju poremećeni sistem vrijednosti“, istakao je Mustafić.

Komentarišući sveprisutan govor mržnje u javnom prostoru, navodi da je samo pitanje kada će ko biti na meti.

„Etnička i svaka druga distanca se neumitno uvećava oko elementarnih vrijednosti koje čine društvo raznolikim. Crna Gora je multietnička država vjekovima unazad. Te vrijednosti treba čuvati. Politički profit koji neko izvlači iz toga je kratkoročan, dugoročna je šteta koja se stvara i djeca svih nas će imati problem da žive u društvu u kome su iskopani takvi rovovi“, rekao je Mustafić.

Komentarišući imenovanje predsjednika BS, Ervina Ibrahimovića, za potpredsjednika Skupštine, kaže da mu je drago što se kontinuitet nastavlja, i da je to dobra poruka, pogotovo kada se i većina i opozicija oko toga ujedine.

„Ali nije dovoljno taj konsenzus pokazati samo u parlamentu, već u svakodnevnom životu. Poruke koje se čuju od pojedinaca iz političkih grupacija ne idu u prilog tome“, rekao je Mustafić.

„Najbolji indikator rada Vlade Izvještaj EK“

Činjenica je, kako je kazao, da politički subjekti koji su podržali Vladu iskazuju brojne rezerve kada je riječ o njenim učincima.

„Na međunarodnom planu najbolji indikator rada Vlade smo dobili kroz Izvještaj Evropske komisije, koji je usmjeren na zastoj u pregovorima, na činjenicu da je u sistemu javne uprave napravljen rez neprimjeren za zemlje evropske demokratije, puki politički revanšizam. Izmijenjen je, suprotno evropskoj legislativi, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, i doveden priličan broj kadrova koji nijesu imali reference nego druge vrste preporuka“, naveo je Mustafić.

Ukazuje da je od nekoliko stotina imenovanih funkcionera i rukovodnih kadrova svega nekoliko pripadnika manje brojnih naroda.

„U nekim institucijama sistema desilo se etničko čišćenje pripadnika manjinskih naroda, naročito u školstvu, gdje su svi kadrovi, ne ulazeći u rezultate njihovog rada, brutalno zamijenjeni i marginalizovani, i na njihovo mjesto dovedeni ljudi vrlo upitnih referenci“, rekao je Mustafić.

Govoreći o ekonomskoj politici Vlade, kaže da svjedočimo nevjerovatnim poskupljenjima goriva, životnih namirnica, povećanju nezaposlenosti, lošem odgovoru na zdravstvenu situaciju.

„Pravdati se da je ostavljena spržena zemlja možete mjesec ili dva, ali ako to traje duže vremena i dobijete šamar EK u vidu izvještaja, u pitanju je nedoraslost poslu koji radite. Prema manjinskim narodima postoji ignorantski odnos, čak i na elementarnoj bazi onoga što su zakonske obaveze poštovanja prava“, rekao je Mustafić.

Komentarišući da li će 3. januara doći do smjene vlade, kaže da to zavisi od odnosa poslanika većine, koja formalno podržava Vladu, prema interpelacijama za smjenu ministara.

„Postavlja se pitanje legitimiteta Vlade ukoliko bi i opstala, s obzirom na to da je već jedan ministar smijenjen. Subjekti koji podržavaju vladu svakog dana se utrkuju ko će upotrijebiti težu kvalifikaciju za njen rad“, ukazao je Mustafić.

„Memorandum poruka građanskog pomirenja u Crnoj Gori“

Kaže da je namjera Memoranduma o saradnji između URE, SNP-a, CIVIS-a i manjinskih partija okupljanje oko evropskih vrijednosti u Crnoj Gori, slobode i demokratije, borbe protiv kriminala, jačanja institucija sistema, vrijednosti ekološke države, inkluzivne Crne Gore.

„To je poruka građanskog pomirenja u Crnoj Gori“, rekao je Mustafić.

Navodi da je najava DNP-a da će podnijeti prijave protiv premijera Zdravka Krivokapića i ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratka Mitrovića, nakon smjene diektorice NPCG, samo jedna u nizu stvari koja pokazuje da u tom odnosu političkih subjekata nikad nije postojala neka vrsta saradnje koja je normalna u političkom sistemu.

Mustafić je, govoreći o budžetu i programu „Evropa sad“, naveo da pad budžeta znači pad vlade u svim državama.

„Sve ono što su predstavnici parlamentarne većine rekli o tim programima govori da on neće imati toliku podršku. Mi ćemo se vrlo ozbiljno i odgovorno odnijeti prema svim pitanjima. Podržaćemo sva rješenja koja idu u prilog boljem standardu građana, vodićemo računa da budžet bude održiv“, rekao je Mustafić, dodajući da nije siguran da će prihodna strana budžeta uspjeti da isprati rashodnu bez većih zaduženja.

Bošnjačka stranka će podržati povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, poručila je Kenana Strujić-Harbić, šefica kluba poslanika BS.

„Od osnivanja partije težimo da popravimo status onih koji primaju najniže zarade. Međutim, ovaj prijedlog se mora posmatrati i iz drugih aspekata. Slom javnih finansija u suštinskom smislu pašće na teret građana Crne Gore. Mi ćemo glasati za ovaj zakon kako bi građani nadoknadili makar dio rashoda izazvan poskupljenjima koje iz dana u dan ugrožavaju njihov socijalni status. Sva odgovornost je na kreatorima ove šarene laže. Na nama je da doprinesemo i podržimo neke ideje koje smatramo dobrim, iako neostvarivim, jer će ostati samo mrtvo slovo na papiru zbog loše finansijske situacije u državi”, kaže Strujić-Harbić.

Ona je poručila da će BS podržati sva zakonska rješenja koje idu u prilog svim kategorijama društva koje izdržavaju svoje porodice od minmalne ili veoma niske zarade.

“Ovim zakonskim rješenjima će se otežati poslovanje mikro i malim preduzećima. Svjedoci smo da poslodavci traže potpisivanje ugovora sa skraćenim radnim vremenom. Nisam sigurna da država može spriječiti ovakve anomalije”, kazala je poslanica BS.

Bošnačka stranka će podržati Predlog izmjena i dopuna Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti kojim se predviđa da sva djeca do 18 godina primaju dječiji dodatak.

“Bez dileme ćemo podržati predložene izmjene i vjerujem da će se uvođenjem dječijeg dodatka radovati veliki broj djece i njihovi roditelji. Kada govorimo o zaštiti prava i interesa djece, kao jedne od najosjetljivijih kategorija našeg društva, želim da naglasim da je Bošnjačka stranka, kroz dosadašnju praksu i djelovanje pokazala da će uvijek biti pouzdan partner svima koji žele da doprinesu poboljšanju položaja djece i omladine u Crnoj Gori. To smo pokazali i mnogo puta do sada i nesporno je da ćemo uvijek podržati sva rješenja koja na održiv način mogu da poprave status kako djece, tako i roditelja”, kazao je Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke.

Istakao je da zabrinjava negativan prirodni priraštaj u većini opština u Crnoj Gori.

“Država mora pronaći mehanizme i kreirati strategije u cilju suzbijanja ove pojave. Jedan od načina je i uvođenje dječijeg dodatka”, poručio je Smailović.

Dijalog između partija parlamentarne većine i opozicije u ovom trenutku je neophodan i ključan za sve dalje procese u Crnoj Gori, ocijenio je poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović, u emisiji “Presing” Gradske televizije.

On je, komentarišući povlačenje inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi, rekao da se opozicija nakon konsultacija i novih okolnosti, poput zahtjeva Demokratskog fronta za skraćenje mandata Skupštini, odlučila na taj korak.

“Uvjereni smo da ćemo vrlo brzo naći rješenje za političku krizu. Na relaciji između parlamentarne većine i Vlade stvari se ne odvijaju kako treba. Uspjeli smo da probudimo evropsku i građansku Crnu Goru i ukažemo na sve nedostatke ove Vlade. Pokazuje se da je najbolje rješenje manjinska vlada koja bi bila oročena i vjerujem da će se svi proevropski subjekti okupiti oko te ideje”, kazao je Smailović.

Činjenica je, dodaje, da je Crna Gora posljednjih godinu nazadovala u integracijama i da to zabrinjava građane, ali i evropske partnere.

“Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji juče je jasno naglasio da je za dalji nastavak evropskog puta Crne Gore potrebna stabilna vlada i parlamentarna većina, a na to je ukazivala opozicija”, rekao je Smailović.

Ističe da veliki dio vladajuće većine iskreno ne podržava evropski put Crne Gore.

“Varhelji je jasno naglasio da je vladavina prava nešto što će odrediti tempo daljih pregovora. Za to je neophodan ozbiljniji pristup. Svjedoci smo da su, na prethodnim parlamentarnim izborima, građani ipak dali podršku evropskom putu Crne Gore”, naveo je Smailović i dodao da vjeruje u saradnju proevropskih subjekata.

Smatra da nema adekvatnog političkog dijaloga i povjerenja između partija parlamentarne većine, kao ni na relaciji parlamentarna većina – opozicija i da sukobi ovih dana kulminiraju.

“Volio bih da partije koje su trenutno na vlasti shvate ozbiljnost situacije. Građani očekuju da što prije usvojimo evropski standard života, ali teško do toga dolazi. Evropski put je pri dnu agende pojedinih partija iz vlasti. Ne postoji volja za dijalog, a neophodan je u ovom trenutku i ključan za sve dalje procese u Crnoj Gori”, istakao je Smailović.

“Vladajuća većina počiva na ucjenama, demokratija ispašta“

Kaže da mnogo zakona u Skupštini čeka na usvajanje, a da rok ističe 31. decembra.

“Rad parlamenta je usporen jer je riječ o opstrukciji. Vladajuća većina počiva na principu ucjena, a to nije dobro za demokratiju. Uskoro je planirano usvajanje budžeta, ali već ulazimo u trku s vremenom. Činjenica je da građani najviše trpe od svih političkih dešavanja. Krajnje je vrijeme za ozbiljnost svih aktera”, jasan je Smailović.

Navodi da nemaju dovoljno podataka o projektu “Evropa sad”.

“Ne znamo kako će se nadomjestiti rupe u budžetu, nije jasna njegova prihodna strana. Ne vidimo kako će projekat unaprijediti privrednu aktivnost i kako će se povećati broj zaposlenih. BS će se odnijeti odgovorno prema ovom prijedlogu. Volio bih da ovaj plan nije populistička mjera, kako to na prvi pogled izgleda”, ocijenio je Smailović.

“Situacija u KAP-u alarm za državu”

Dodaje da su u BS zabrinuti zbog dešavanja u KAP-u i da to mora biti alarm, jer 550 radnika može ostati bez posla.

“Relacija između Uniproma i Elektroprivrede ne ide u prilog rješenju cjelokupne situacije, ali vjerujem u dogovor ukoliko postoji iskrena želja za tim”, kazao je Smailović.

Navodi da je stopa obolijevanja od koronavirusa i dalje visoka, kao i da Vlada nije odgovorna u sprovođenju mjera.

“Vjerujem da je zdravlje svima prioritet i da novogodišnji praznici treba da budu proslavljeni skromnije. Vlada i građani moraju shvatiti ozbiljnost situacije. Očekujem da Vlada donese adekvatne mjere”, zaključio je Smailović.

Novoizabrani potpredsjedsjednik Skupštine Crne Gore i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kazao je da očekuje pad aktuelne crnogorske vlade, o čijem će se povjerenju raspravljati na sjednici parlamenta u ponedjeljak 13. decembra.

Govoreći o očekivanjima u vezi s inicijativom opozicije o izglasavanju nepovjerenja Vladi Crne Gore, Ibrahimović je u Jutarnjem programu TVCG rekao da očekuje otvorenu raspravu.

“Svi smo svjesni da ova nema podršku i očekujem da se u argumentovanoj raspravi zahvalimo ovoj vladi i krenemo u kreiranje neke nove vlade. Bošnjačka stranka je za nove parlamentarne izbore”, podsjetio je sagovornik TVCG.

Prekinuti agoniju vladajuće koalicije

On smatra i da aktuelna vladajuća koalicija ne može da iznese kvalitet reformi u našoj zemlji, zbog čega bi trebalo razmišljati o manjinskoj, evropskoj vladi.

“Vjerujem, ne samo ja, nego i građani, da želimo da se prekine agonija vladajuće koalicije. Tolika heterogenost, posebno na Balkanu, ne može donijeti napredak. Mislim da je vrijeme da kao odgovorni ljudi kažemo da ovo ne ide, i da ovaj rasplet doživi kraj, pa da pravimo vladu koja će u pravom smislu biti za razvoj ove prelijepe zemlje”, rekao je Ibrahimović.

U susret lokalnim izborima naredne godine u više crnogorskih opština, Ibrahimović je rekao da očekuje dobar rezultat Bošnjačke stranke.

“Podgorica mora poslati poruku da je za Evropu, i za evroatlantske vrijednosti i za multietnički i multivjerski sklad”, rekao je Ibrahimović.

Komentarišući nedavne lokalne izbore i to da li će njihov rezultat imati uticaj na politička dešavanja na državnom nivou, Ibrahimović je rekao da je na minulim izborima poslata poruka “nama političarima da nešto dobro ne radimo i da očekuju promjene”.

Podrška Ibrahimoviću, potvrda ispravne politike BS-a

Nikola Mugoša, koji je juče izabran za predsjednika Državne izborne komisije (DIK), prema mišljenju Ibrahimovića zavređuje da bude na čelu te institucije, ohrabrujući i druge kvalitetne ljude da se prijave za druge funkcije.

On je kazao da je izbor predstavnika manjina za potpredsjednika parlamenta važan korak u Crnoj Gori.

Navodi kako imponuje gotovo jednoglasna podrška njegovom izboru, Ibrahimović je rekao da je sve to potvrda ispravne politike Bošnjačke stranke.

“Ali to obavezuje i mene da nastavimo tu ispravnu politiku, koju su prepoznali ne samo kolege u parlamentu, već i građani”, rekao je Ibrahimović.