Kategorija: Izjave

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Ervin Ibrahimović, čestitao je jevrejski praznik Pesah, predsjednici Jevrejske zajednice Crne Gore Nini Ofner Bokan, vrhovnom rabinu Lucianu Moše Preleviću i svim pripadnicima ove zajednice.

“Vama i svim pripadnicima Jevrejske zajednice u Crnoj Gori najsrdačnije čestitam veliki praznik Pesah, sa željom da ga provedete u radosti, duhovnom miru i istinskom blagostanju sa svojim najmilijima.

Iskreno želim da Jevrejska zajednica u Crnoj Gori nastavi da se razvija u duhu tolerancije i međusobnog razumijevanja”, navodi se u čestitki Ibrahimovića.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Amer Smailović kazao je za “Dan” da je Crna Gora u stalnoj kampanji i da bi bilo dobro za sveukupne procese da izbori budu održani u jednom danu.

“Uostalom, to su i preporuke naših međunarodnih partnera. Na taj način bi se i atmosfera u društvu relaksirala, smanjile bi se tenzije, jer bismo imali izbore na svake četiri godine. Za nas je bitno da izbori budu po demokratskim standardima. Ovdje je potrebno temeljno pristupiti izbornoj reformi, koja je teško i komplikovano pitanje – i politički, i pravno, i tehnički. Za takvu odluku je potreban konsenzus opozicije i vlasti, ali i partnera iz nevladinog sektora koji se bave izbornim zakonodavstvom. Vjerujemo da će Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva nastaviti sa radom i da će upravo ovo pitanje biti jedno od prioritetnijih”, kazao je Smailović.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Ervin Ibrahimović podržava inicijativu da se 22. mart proglasi danom sjećanja na sve žrtve koronavirusa u Crnoj Gori.

„Sjećamo se i odajemo počast svim žrtvama koronavirusa u Crnoj Gori. Danas je tačno dvije godine od prve žrtve Covid-19 u Crnoj Gori. Nažalost, do danas je 2.696 naših građana izgubilo život od ove opake bolesti.

S tim u vezi, podržao sam i ove godine inicijativu aktiviste za ljudska prava Aleksandra Zekovića da se 22. mart proglasi Danom žalosti i Danom nacionalnog sjećanja na sve žrtve koronavirusa u Crnoj Gori” kazao je Ibrahimović.

Otvoreno pismo prof. Dzemala Hota, predsjednika (emeritus) Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike:

Kao Bošnjak i predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u mandatu 2004/2005. koji smo s velikim uspjehom pokrenuli inicijativu u Kongresu i Senatu SAD, da se usvoji Rezolucija, da se 11.jula 1995. godine nad više od 8.000 bošnjačkih civila tzv. UN zaštićene enklave u Srebrenici od strane Vojske bosanskih Srba i vojnih formacija Vojske SRJ, dogodio zločin genocida, koji se nakon zločina “Holokausta” nad Jevrejima, smatra najvećim zločinom protiv čovjecnosti kvalifikovanim kao genocid, učinjenim nakog Drugog svjetskog rata.

Obije Rezolucije, USA Kongres pod brojem: 199. i u USA Senatu broj:134. jednoglasno su usvojene 9. jula 2005. godine na desetu godišnjicu genocida.

Sa velikom pažnjom sam pratio inicijativu Bošnjačke Stranke u Parlementu Crne Gore 2021.godine, da se na dnevni red stavi i usvoji Rezolucija o genocidu u Srebrenici, što je velika istorijska pobjeda istine nad propagandom, da se zločini genocida, posebno 11.jula 1995. godine nad bošnjačkim civilima Srebrenice minimiziraju i kvakilifikuju krivično pravno kao ZLOČIN.

Rezolucija je usvojena zahvaljujući prije svega pokretačima inicijative iz BS, poslaniku Ervinu Ibrahimoviću kao predsjedniku i poslanici Kenani Strujić Harbić. To me podsjetilo na naše zalaganje i uspjeh koji smo uspjeli realizovati u USA Kongresu i Senatu.

S tim u vezi, osuđujem sve zlonamjerne tekstove na nekim portalima u Crnoj Gori koji pokušavaju minimizirati ulogu i značaj Bošnjačke stranke, posebno predsjednika gospodina Ervina Ibrahimovića, koji čvrsto stoje na braniku demokratske i evropske Crne Gore i njenih građanskih vrijednosti.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, kazao je da je Bošnjaka stranka potpisnica memoranduma koji bi trebalo da bude osnova za formiranje nove manjinske Vlade, gostujući u emisiji „Slobodna zona“ sa Draženom Živkovićem na TV Prva.

„Što se tiče sporazuma mi smo potpisali jedan sporzuma unutar opozicije, odnosno 40 poslanika i čeka se da potpišu URA i SNP“, kazao je on.

On je naveo da je sporazum ono što je definisano u memorandumu, kao i smirivanje tenzija, ubrzan put u EU.

„Takođe, porebno je da se uradi dosta toga što smo definisali vezano za ekonomsku krizu koja je očigledna, vezano za bezbjednosnu krizu. Svi smo svjedoci svjetske krize“, kazao je Ćorović.

On je kazao da sporazum sadrži osuđivanje ruske agresije, pitanje popisa se određuje konsenzusom, ali i priznanje da se u Srebrenici desio genocid.

On je naglsaio da je zadatak Bošnjačke stranke da štite interese bošnjačkog naroda- i naglasio da je članstvom Crne  Gore u NATO, ispunjen jedan od glavnih ciljeva te stranke i da su prirodni partner DPS-a.

„Bošnjacčka stranka je nezavisna i samostalna stranka, ali i tražimo partnere koji imaju programe slične našim. Mi se vodimo našim bazičnim načelima i dosta toga je realizovano iz programa“, naveo je on.

Ćorović je kazao da je tužilaštvo moralo mnogo bolje da radi kada je u pitanju rasvjetljavanju zločina koji su se dogodili na prostoru Crne Gore.

„Bošnjačka stranka osuđuje sve zločine nad civilnim stanovništvom“, kazao je Ćorović.

On je naveo da je izborna volja građana prekršena kada je izabrana ekspertska Vlada.

„Vlada može da pokuša da pomiri Crnu Goru. Aktuelna Vlada u tehničkom mandatu je formirana u manastiru, čime je prekršen Ustav. Ta Vlada je bila jednonacionalna, jednovjerska i izuzetno revanšistička“, naveo je on.

Naglasio je da Crna Gora mora da se kreće ka članstvu u EU.

„Čeka nas dosta posla i trebalo bi puno da se radi na učlanjenju i to je jedan od priroteta naše partije. Imate istraživanja da građani Crne Gore, gotovo 80 odsto, podržava ulazak u EU“, naglasio je on.

Ćorović je kazao da pitanje o ugroženosti Bošnjaka treba pitati Bošnjake iz Pljevalja.

„Pojavili su se grafiti presuđenih ratnih zločinaca. U takvoj atmosferi, svakako da se osjećamo nesigurnim i mi smo više puta pozivali na spuštanje tenzija i pozivali da se institucije pozabave tim. Pozivali smo i Vladu da učestvuje u smirivanju tenzija i da je ova Vlada pala po pitanju sigurnosti građana“, naveo je on.

Kazao je da Bulajić krši demokratiju u Crnoj Gori.

„Kada se desila promjena 30. avgusta, mi smo prihvatili tu realnost, pružili ruku i pošli u opoziciju i sada kada se stvorila nova većina, priča se o kršenju demokratije. Shodno volji većine, baznom principu demokratije, Bulajić treba da sazove Skupštinu“, kazao je Ćorović.

Optimista sam i nadam se da će doći do formiranja manjinske vlade, a taj proces je sada u završnoj fazi, kazao je potpredsjednik Bošnjačke stranke Damir Gutić gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj televiziji.

On je podsjetio da ta stranka nije bila zadovoljna radom izvršne vlasti proteklih skoro godinu i po, te da je sada “aktivni učesnik pregovora”. Takođe navodi da, kao aktivni učesnici u političkom životu Crne Gore, trude se da njihovi ciljevi budu i ostvareni kroz djelovanje i u parlamentu i u javnom životu. Kako je naveo, i u sam proces formiranja vlade “trude se da unesu sve programske prioritete” i zadovoljan je onime što je u tom dijelu urađeno.

“Nismo se vodili time koliko resora ćemo uzeti, nego postavljanja naših strateških odrednica i tako unesemo sve što je nama bitno”, dodao je on i potcrtao da broj resora ne odražava njihovo učešće u novoj vladi.

Potvrdio je, zatim, da je određeni broj resora namijenjen članovima BS, ali da je je njima od broja ministara mnogo važnije da pokrivaju oblasti za koje su najviše zainteresovani. To podrazumijeva ostvarivanje opštih interesa, interesa regija u kojima čine većinsko stanovništvo, a posebno da se “držimo svih odrednica i tekovina onoga što je do sada izgladano u Crnoj Gori”.

O dvije verzije sporazuma – jednu za bivšu opoziciju a drugu za SNP – kaže da je saznao iz medija.

“Ukoliko se postigne sporazum o novoj vladi, biće potpisan isti sporazum za sve njene konstituente. Vodiću se time da mandatar nema neke nama nepoznate ciljeve – što smatramo neprihvatljivim i u takve avanture ne bismo ulazili. Smatramo da ono što budemo potpisali nećemo pogriješiti”, dodao je on.

Za BS ne postoje prepreke za saradnju sa SDP-om i SD-om, kako u vladi tako i van nje, te još jednom ističe da konačna lista konstituenata buduće vlade još nije zaokružena. Podsjeća i da je upravo BS značajno doprinijela padu vlade na čijem je čelu Zdravko Krivokapić, te da će za naredne korake “sarađivati sa bilo kim” – uključujući stranke iz DF-a – za izgradnju bolje Crne Gore.

“Novu vladu mora da podrži 41 poslanik, a ne bih govorio o tome da unaprijed pretpostavljamo ko će koga isključivati iz nje. Vjerovatnoće u njoj biti jedan član koji misli drugačije, ali ukoliko ta vlada i mandatar teže onim vrijednostima za koje se zalažemo, ući ćemo u te procese bez uslovljavanja”, naveo je on i dodao da će u zavisnosti od toga da li će njihovi politički ciljevi biti inkorporirani u program buduće vlade, na kraju vidjeti da li joj je tu mjesto.

Konačno, u eventualnom ultimatumu SNP-a da u vladi ne budu SD-a i SDP-a Gutić kaže da će se “izjasniti na stranačkim organima”, te da mu do sada taj stav nije predočen.

Odbijanje potpredsjednika Skupštine Strahinje Bulajića da zakaže sjednicu Skupštine i za njega je “prikaz samovolje pojedinaca da blokiraju intitucije sistema”. BS će tražiti moguće modalitete da Ibrahimović sazove tu sjednicu, a po Gutiću je veoma važan stav ambasadora Francuske Timonijea da “dom u kome se donose zakoni ne treba da bude zatvoren, već da vrši svoju funkciju, a zakon za takav dom je većina”. Takođe je naveo kako “Bulajić nije vršilac dužnosti predsjednika parlamenta, nego samo jedan od njegovih potpredsjednika”.

“Zašto Ibrahimović ne sazove sjednicu nije pitanje koje je namijenjeno samo njemu, već je isto za sve društvene činioce u zemlji – da ukažu koji je to način na koji se može odblokirati rad Skupštine. A on će uraditi sve ono što je demokratskim pravilima definisano”, rekao je on i podsjetio da postoji još jedan potpredsjednik parlamenta.

U iščekivanju zvančnog stava i potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak iz DF-a o (ne)zakazivanju sjednice, prema riječima Gutića “u toku su široke konsultacije o tome da Ibrahimović to učini”, pod uslovom da se za to obezbijedi parlamentarna većina.

Ukoliko moj kolega (Strahinja) Bulajić odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava. Intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i da počne prvo redovno zasijedanje – poručio je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke.

Kako komentarišete trenutnu situaciju u Skupštini, gdje potpredsjednik Strahinja Bulajić odbija da zakaže sjednicu, dok „divljaju“ cijene osnovnih životnih namirnica, čeka se smanjenje akcize na gorivo…? Kako politički i partijski interesi mogu da budu iznad interesa građana u ovako teškoj ekonomskoj situaciji?

Nijedan pojedinac ne može imati moć da zarobi Skupštinu i da na taj način onemogući građane da vrše vlast onako kako je to propisao Ustav Crne Gore i onako kako se to radi u svim državama parlamentarne, predstavničke demokratije – preko slobodno izabranih predstavnika, poslanika u parlamentu. To je nezamislivo u bilo kojim uslovima, a posebno danas kada je ukrajinska kriza iz temelja promijenila cijeli globalni bezbjednosni, ekonomski i politički kontekst. Mi u Crnoj Gori već osjećamo posljedice te krize u svim aspektima.

U fokusu javnosti su cijene goriva koje su na istorijskom maksimumu, kao i enorman rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smijemo zanemariti ni bezbjednosne i političke aspekte te krize koji traže promptnu reakciju države. Ukrajinska kriza traži da svi državni organi i institucije, Skupština i Vlada posebno, budu u punom kapacitetu kako bi se blagovremeno i efikasno odgovaralo na izazove dinamičnog geopolitičkog i geoekonomskog okruženja. Blokada Skupštine, u takvim okolnostima, predstavlja najilustrativniji primjer stavljanja uskopartijskih interesa iznad interesa građana, koji samo kroz cijenu goriva već plaćaju visoku cijenu tog neodgovornog odnosa prema njima i njihovom životnom standardu, interesa države, ali i iznad Ustava. Dakle, potrebna je hitna deblokada Skupštine, kako bi se kroz izmjenu seta zakona našao model za ublažavanje inflatornog pritiska i ja vjerujem da će interes građana nadvladati interese političkih partija koje blokadom Skupštine drže građane za taoce svoje politike i svojih političkih interesa.

Planirate li Vi, kao potpredsjednik parlamenta, da zakažete sjednicu Skupštine ako Bulajić ostane pri stavu da to ne učini?

Ustav Crne Gore je Crnu Goru definisao kao državu parlamentarne, predstavničke demokratije u kojoj poslanici kao predstavnici građana, vrše vlast u ime građana. Ustav je jasan i po pitanju redovnih zasijedanja i kaže da prvo počinje prvog radnog dana u martu. Dakle, rješenje je u poštovanju Ustava, volje građana i opšteprihvaćenih demokratskih principa.

Sve što bi bilo ko radio mimo toga, zvao se on Ervin Ibrahimović, Strahinja Bulajić ili kako god, bilo bi protivno Ustavu Crne Gore, volji i interesu njenih građana i principima demokratije.

Ukoliko moj kolega Bulajić, ipak, odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava.

Nečuveno je u demokratiji da se zasijedanje Skupštine uslovljava političkim uslovima i dogovorom unutar njemu prihvatljive parlamentarne većine.

To bi predstavljalo ustavno nasilje koje ukida suštinu parlamentarne demokratije, a njena suština je da bilo koji 41 i više poslanika od 81 poslanika predstavljaju parlamentarnu većinu, jer je svaki poslanik isti i ima isti legitimitet.

Mi to niti smijemo, niti hoćemo dopustiti, jer su nas građani birali da u institucijama sistema radimo po Ustavu, a u njihovom interesu, stvarajući im ambijent za kvalitetan i dostojan život, kakav zaslužuje građanin države koja je na pragu EU.

Ono što vam mogu reći jeste da intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i u najvišem predstavničkom domu, u ime građana koji su ih birali, vrše vlast kao i da, opet u skladu sa Ustavom, otpočne prvo redovno zasijedanje Skupštine kako bi se počela rješavati neka egzistencijalna pitanja građana koja je ukrajinska kriza stavila u fokus, ali i mnoga druga važna pitanja. Koji će model biti najoptimalniji, vidjećemo u narednim danima, ali želim da kažem javnosti da će biti u skladu sa Ustavom, kao najvišim pravnim aktom, koji ne može suspendovati ni jedan drugi pravni akt i da ćemo djelovati brzo, jer globalni bezbjednosni, politički i ekonomski kontekst i interesi građana i države to od nas zahtijevaju.

Ja ipak, poznavajući mog kolegu Bulajića i vjerujući u njegovu ljudsku i političku odgovornost i kredibilitet, zaista vjerujem da on neće sebi dozvoliti da uđe u jednu takvu politikantsku, neustavnu i za interese građana štetnu avanturu i da će, na zahtjev većine poslanika, a imamo zahtjeve i iz odlazeće Vlade, postupiti po Ustavu i Poslovniku i zakazati sjednicu.

Koji je ključni uslov Bošnjačke stranke bio za ulazak u manjinsku vladu?

Što se naših uslova tiče, oni su jasni i poznati javnosti. To su da nova vlada ima jasan evropski kurs i opredjeljenje, da njeni prioriteti budu intenziviranje procesa pristupanja EU, da se sve institucije, a posebno sudstvo i tužilaštvo izvedu iz v.d. stanja i da se izaberu čelni ljudi tih institucija, da se posvećeno radi na održivom poboljšanju životnog standarda građana Crne Gore, ravnomjernom regionalnom razvoju, stvaranju uslova za inkluzivni dijalog svih političkih subjekata kako bi se reformisalo izborno zakonodavstvo i otvorenost organa javne uprave i javnih preduzeća za sve građane Crne Gore, uz primjenu afirmativne akciju za manjine.

Manjinska vlada je jedno od rješenja za izlazak iz političke krize i takva Vlada bi, uz jasno postavljene ciljeve i kvalitetnu kadrovsku strukturu, mogla da odblokira brojne procese i ubrza evropske integracije Crne Gore i da, možda i najvažnije, Crnu Goru vrijednosno vrati na evropski put, kazao je u razgovoru za Standard poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.

Smailović kaže da se u ovom trenutku vode intenzivni razgovori potencijalnih činilaca manjinske vlade te da očekuju da u nedjelji pred nama izađu sa konačnim predlogom koji će imati podršku najmanje 49 poslanika. 

”Značajno je da Crna Gori dobije stabilnu i progresivnu Vladu i parlamenatarnu većinu koja je potpuno posvećena demokratizaciji društva, usvajanju evropskih vrijednosti ali i postizanju evropskog kvaliteta života. To je ono što treba našim građanima a to je i poruka koju svakodnevno dobijamo i od naših međunarodnih partnera i to onih u čije društvo želimo da se vrijednosno i pravno integrišemo. Zato i jeste neophodno što prije okupiti proevropske snage oko zajedničkog cilja – ubrzanog ispunjenje uslova za ulazak u EU kako bi gradjani konačno osjetili stvarne boljitke od naše evropske priče”, kazao je Smailović.

Što se tiče Bošnjačke stranke, dodaje Smailović, od samog početka zagovaraju ovaj model izvršne vlasti kao najbolje rješenje koje vodi stabilizaciji političkih prilika nastalih nakon 30. avgusta 2020. godine, kada je, kako kaže, evropska politika odnijela jasnu pobjedu, ali i imala nepremostive probleme unutar te evropske većine koji su pretvaranje te većine u Vladu i vlast činile nemogućom.

”Odstupanje od principa vrijednosnog koaliranja i koaliranje na principima “protiv” nekoga dovelo nas je do Vlade koja je radila sve da nanese štetu Crnoj Gori na mnogim poljima. Narušen je multietnički sklad u državi, ugled države na međunarodnom planu, ugrožen njen evropski put, devastiran multietnički i gradjanski koncept…Rezultat je apsolutni zastoj na evropskom putu sa jedne strane a sa druge se građani svakodnevno suočavaju sa egzistencijalnim problemima – rekordnim stopama nezaposlenosti i rastom cijena osnovnih životnih namirnica i goriva”, kazao je on u razgovoru za Standard.

Ističe da odlazeća vlada, takođe, nije vodila računa o ravnopravnom učešću bošnjačkog naroda i ostalih manje brojnih naroda u izvršnoj vlasti i to je prvi put u zadnjih nekoliko decenija proces naše integracije u društveno – politički život okrenulo u suprotnom smjeru i popravljanje tog stanja treba da bude jedan od glavnih zadataka nove vlade. 

”Još neki od važnih prioriteta manjinske vlade moraju biti unapređenje progovaračkog procesa i dinamizacija pregovora sa EU, izbor čelnih ljudi u pravosuđu, unapređenje izbornog zakona, ubrzani ekonomski razvoj i stvaranje ambijenta za privlačenje kredibilnih stranih investitora posebno u nerazvijenim područjima gdje je već stvorena određena infrastruktura za to, kroz putnu ali i infrastrukturu za razvoj zimskog i ostalih vidova turizma”, rekao je poslanik BS.

Nova Vlada, zaključuje Smailović, mora sanirati razoreno mutlietničko tkivo u Crnoj Gori; mora vratiti građanski i sekularni koncept države; mora ubrzati evropske integracije i mora sa populizma preći na realno vođenje države.

Do kraja naredne sedmice definitivno će se znati koje će partije učestvovati u radu manjinske vlade, potvrđeno je Gradskoj RTV iz Bošnjačke stranke.

“Smatramo da je za rješavanje političke krize u Crnoj Gori u ovom trenutku najbolji model manjinske Vlade. Mi smo ovaj modus nudili odmah nakon završetka parlamentarnih izbora. Ključni zadatak manjinske Vlade mora biti deblokada puta Crne Gore u EU, kao i izbor čelnih ljudi u pravosuđu. Takođe, čeka nas turistička sezona i moramo raditi na pripremi. Vjerujem da je svima jasno da samo evropska i građanska koalicija na vlasti može da osigura nesmetan put Crne Gore ka EU. Nacionalistička retorika, nešto što smo slušali u prethodnih 14 mjeseci, definitivno nije put kojim Crna Gora treba da ide”, kazao je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.

Piše: Sabina Muratović

Prethodnih dana bili smo svjedoci uvreda na društvenoj mreži Facebook, upućenih poslanici u Skupštini Crne Gore i profesorici na Pravnom fakultetu u Podgorici, Draginji Vuksanović Stanković. Brojni portali su objavili izjave poslanice Vuksanović Stanković i te izjave podijelili preko svojih stranica na društvenoj mreži Facebook. U velikom broju komentara objavljenih ispod izjava našla su se i dva komentara izuzetno uvrjedljive sadržine, a napisali su ih, nažalost, dva prosvjetna radnika u Crnoj Gori, i to V.D. direktora u JU OŠ „Marko Miljanov“ Podgorica i profesorica iz gimnazije u Baru. Imena im namjerno neću objavljivati u ovom tekstu, jer ću se prema ovom problemu odnositi kao devijantnoj društvenoj pojavi od strane određenih prosvjetnih radnika.

Po difoltu akcenat vaspitanja je neodvojiv od obrazovanja. Ako je tako, postavlja se pitanje kakvo smo mi društvo postali, u kojem se na račun drugog i drugačijeg od strane prosvjetnih radnika upućuju uvrjedljivi komentari?! Društvo smo koje, na žalost, u posljednjih godinu dana svakim danom sve više stagnira i što je najtužnije, društvo u kojem dva prosvjetna radnika na najprimitivniji način vrijeđaju druge. Obrazovanje u školi se bazira na nauci, nauka razvija kritičko mišljenje, a profesori su ti koji bi trebali kod djece da razvijaju kritički način razmišljanja, prihvatanja i razmatranja tuđih mišljenja i stavova, a nakon toga argumentovano opovrgavnu ili daju podršku tim stavovima. Mogu li takav način razmišljanja da razviju kod djece ova dva prosvjetna radnika? Naravno da ne! Sa ovakvim stavovima i obrascima ponašanja oni su sušta suprotnost svemu tome. Nažalost, ovakvi neodgovorni pojedinci u prosvjeti bacaju ružnu sjenku  na sve one požrtvovane prosvjetare koji svakim danom ulažu ogroman trud kako bi naša djeca bila što obrazovanija, a samim tim i spremnija za život u skladu sa razvijenim ostatkom planete.

Kako očekivati prosperitet našeg društva kada nam djecu u školi vaspitavaju prosvjetni radnici koji javno vrijeđaju poslanicu Draginju Vuksanović Stanković. Danas je to bila ona, a sjutra možemo očekivati da će meta uvreda biti neko drugi. Jedini način da se ovakav devijantni vid ophođenja prema neistomišljenicima zaustavi je da svi zajedno ustanemo i pobunimo se. Ako ne zaustavimo ovakav odnos prema građanima koji imaju različito mišljenje i stav u donosu na druge, možemo očekivati da svi mi postanemo žrtve sličnog načina ponašanja. Posebno je zastrašujuće to što su ove uvrede upućene prije svega jednoj ženi, tako da moramo imati na umu da to sjutra mogu biti naše majke, sestre, supruge, ćerke.

Ono što bi trebalo krasiti jednog prosvjetnog radnika  jeste njegova empatija, koju, vidimo u ovom slučaju, nemaju svi. Ne treba posebno naglašavati da su prosvjetni radnici uzor djeci kojoj predaju, te da iz tog razloga strogo moraju voditi računa o svom ponašanju, kako u školi, tako i nakon završenog radnog vremena.

U eri razvoja i upotrebe društvenih mreža, čiji su korisnici kako prosvjetni radnici, tako i učenici, strogo se mora voditi računa kakve sadržaje će plasirati na društvenim mrežama.To nikako ne smije biti govor mržnje i uvreda, iz razloga što će isti biti usvojen od strane učenika kao prihvatljiv model ponašanja.

Ono što je potrebno uvesti u prosvjeti jeste strogo sankcionisanje neprimjerenog ponašanja i ophođenja prema drugim ljudima da bi smo konačno mogli  stati na kraj svim mizoginim izjavama i uvredama. Da bi borba protiv ovakvog načina ophođenja bila uspješna, potrebno je da Uprava policije i Državno tužilaštvo daju svoj doprinos borbi, tako što će prepoznati govor mržnje na društvenim mrežama i u skladu sa zakonom sankcionisati izvršioce.

Vjerujem, da su ovo bili samo pojedinačni slučajevi kršenja profesorske etike i da se u budućnosti neće ponoviti slični incidenti, te da će prosvjetari i dalje biti pozitivan uzor, kako djeci u školi, tako i široj društvenoj zajednici.

Sabina Muratović je diplomirani profesor pedagogije i članica Foruma žena Bošnjačke stranke