Kategorija: Izjave

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje govor mržnje i uvrede koje je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj izrekao u prethodna dva dana, govoreći o Crnogorkama, Cetinjankama i poslanici SDP-a Draginji Vuksanović-Stanković, kazao je portparol BS Adel Omeragić.

„Vojislav Šešelj je političar prošlosti. Njegovi politički stavovi više nikoga ne zanimaju i nikada nismo reagovali na njegove spinove i političke analize, upravo iz razloga jer on nije budućnost, već upravo suprotno, daleka prošlost, kao i svi oni koji slijede njegov put. Međutim, brutalne uvrede koje je izrekao na račun časnih Crnogorki, žena Cetinja i uvažene poslanice Vuksanović-Stanković su nešto što je prešlo granicu i mjeru moralnog i ljudskog. Zajedno s Marićem“, istakao je Omeragić.

Autorski tekst za “BORBU” ERVINA IBRAHIMOVIĆA- predsjednika Bošnjačke stranke

Za nas u Bošnjačkoj stranci, 2021. godina ostaće upamćena po tome da smo izgubili velikog lidera i čovjeka Rafeta Husovića. On je neko ko je svojom vizijom i mudrošću stvarao nove vrijednosti na političkoj sceni i na nama je velika odgovornost i obaveza da nastavimo da koračamo putem koji je on trasirao.

Godinu na izmaku obilježila je i velika zdravstvena kriza i ovo je prilika da se zahvalim svim našim ljekarima i medicinskom osoblju, koji već skoro dvije godine vode svakodnevnu borbu protiv koronavirusa.

Kada je riječ o politici, iz mog ugla, događaji su koji su obilježili godinu koja je na izmaku su politička nestabilnost, Vlada koju podržava samo jedan poslanik, revanšistički odnos prema pripadnicima bošnjačkog naroda, kao i porast nezaposlenosti i visoka stopa smrtnosti od koronavirusa.

Crna Gora je danas, umjesto da bude na pragu članstva u EU, otišla korak unazad. Naš pregovarački proces sa EU je skoro pa zaustavljen i potrebna je nova Vlada, koja će cijeli proces pokrenuti.

Naš cilj je članstvo u EU, za šta aktuelna Vlada nema kapaciteta.

Rezultati Vlade, godinu nakon što je izabrana, pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u brojnim oblastima.

Aktuelna Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema.

Prethodnih 365 dana, Crna Gora je prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni sa drugim narodima, do činjinice da su danas sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz institucija i procesa odlučivanja.

Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala ni jednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca.

Nažalost, ovo je Vlada čiji je ministar javno negirao genocid u Srebrenici i na taj način svjetskoj javnosti poslao poruku da je Crna Gora država koja ne poštuje međunarodne ugovore i presude.

Za godinu dana enormno je povećan broj nezaposlenih, dok se bilježi snažan rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.

Nema ozbiljnih investicija ni u najavi.

S druge strane, maćehinski odnos prema sjeveru Crne Gore, posebno prema opštinama gdje žive Bošnjaci, govori nam da ova Vlada osim što kadriranje vrši po etničkom ključu, na sličan način planira i budžete za razvoj opština.

Vlada je krenula i u obračun sa našom dijasporom – segmentom koji je neraskidivi dio društvenog bića Crne Gore.

Vjerujem da će Crna Gora tokom naredne godine dobiti novu, proevropsku, jaku Vladu.

Treba nam Vlada koja će da bude zastupnik svakog građanina Crne Gore, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili partijsku pripadnost.

Očekujem da u narednoj godini svi damo doprinos i Crnu Goru izvučemo iz institucionalne blokade.

Društvo od nas očekuje da radimo u pravcu smanjenja nezaposlenosti, boljeg standarda za sve građane.

Moramo privući strane investitore i poslati poruku da je Crna Gora destinacija pogodna za investiranje.

Preduslov svega je politička stabilnost, koje sada nema, a koja će se, vjerujem, stvoriti tokom 2022. godine.

Najnovija dešavanja na političkoj sceni Crne Gore daju mi za pravo da vjerujem da naše društvo ima snage da udruži sve potencijale kako bi smo stvorili kvalitetniji standard i život naših građana i bolju perspektivu u narednom periodu.

Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore, kazao je u intervjuu za “Dan” predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. Smatra i da je atmosfera vezana za održavanje popisa dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori, te da se oko tog pitanja moraju uključiti međunarodni partneri, prije svega Eurostat.

• Kada se osvrnemo na političke događaje u prethodnom periodu, po čemu ćete pamtiti ovu godinu i šta očekujete od 2022. godine?
– Na političkoj sceni, ono što je obilježilo 2021. godinu jeste politička nestabilnost, koja se ogleda u tome da aktuelnu vladu podržava samo jedan poslanik. Takođe, ono što je bilo veoma vidljivo jeste revanšistički odnos predstavnika vlasti prema pripadnicima bošnjačkog naroda. Imali smo na djelu “čišćenje” institucija od predstavnika manjinskih naroda i to je nešto što nije dobra vijest. Izdvojio bih dva događaja za koja smatram da su dobar kapital na planu pomirenja. U junu je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. To je put ka pomirenju, put ka suočavanju s prošlošću, što je dokaz evropskog kapaciteta našeg društva. Izuzetno sam zadovoljan kao predlagač tog teksta što su dvije trećine poslanika glasale za taj dokument.

• Potpisali ste nedavno Memorandum o saradnji, koji su neke partije parlamentarne većine okarakterisale kao sporazum uoči stvaranja manjinske vlade podržane DPS-om. Kako ovo komentarišete s obzirom na to da Vi od samog početka podržavate koncept manjinske vlade i da li mislite da su još neke partije trebale da potpišu ovaj sporazum?

– Memorandum je veliki iskorak u pravcu jačanja povjerenja i odnosa. Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore. Cilj potpisnika memoranduma prije svega je okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.

• Kako komentarišete to što nije održan popis u 2021. godini, ako uzmemo u obzir da ste ranije isticali da se Bošnjačka stranka zalaže da se popis stanovništva održi i da tretira pitanja, koja se odnose na naciju, vjeru i jezik?
–Popis je statističko pitanje i odraz demokratske svijesti jednog društva. Zato je važno da se popis stanovništva održi u skladu sa zakonskim procedurama. S druge strane, atmosfera vezana za održavanje popisa sugurno je dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori. Mislim da se oko ovog pitanja moraju uključiti naši međunarodni partneri, prije svega Eurostat. Bez njihovog monitoringa, siguran sam da se ne mogu stvoriti regularni uslovi za održavanje popisa. Na osnovu podataka sa popisa, koji se odnose na vjeru, naciju i jezik, manjinski narodi ostvaruju svoja prava, zagarantovana Ustavom. Ustavno načelo srazmjerne zastupljenosti se ostvaruje na osnovu podataka sa popisa.

Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom

Ibrahimović navodi i da rezultati Vlade, godinu pošto je izabrana, pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u brojnim oblastima.

– Aktuelna vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Prethodnih 365 dana Crna Gora je prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni s drugim narodima, do činjinice da su danas sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz institucija i procesa odlučivanja – navodi Ibrahimović.

Aktuelna vlada će, kako navodi, biti upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala nijednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca.
– Imamo maćehinski odnos i prema sjeveru Crne Gore, posebno prema opštinama gdje žive Bošnjaci, i to nam govori da ova vlada, osim što kadriranje vrši po etničkom ključu, na sličan način planira i budzete za razvoj opština. Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom – segmentom koji je neraskidivi dio društvenog bića – poručio je Ibrahimović.

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović je u razgovoru za Standard rekao da učinke ove vlade ne treba gledati samo kroz prizmu određene nacionalne ili vjerske skupine, već je dovoljno istaći činjenicu da trenutno u Crnoj Gori nema osobe koja će reći nešto pohvalno o njoj i o njenim učincima.

“Previše pogrešnih poteza i pogrešnih odluka su donijeli da bi mogli govoriti o bilo kakvim pozitivnim pomacima.  Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala ni jednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca. Rezultati rada ove Vlade su i blokada institucija. Takođe, imamo danas i zdravstvenu krizu u državi, što je pokazatelj da određeni procesi nijesu vođeni na adekvatan način”, rekao je Ibrahimović.

Šta je izgubila Crna Gora činjenicom da Bošnjaka nema u strukturama vlasti?

– Izgubili smo multietnički i građanski koncept Crne Gore, ono čime smo se ponosili i po čemu je bila prepoznata država u međunarodnim okvirima. Aktuelna Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Crna Gora je izgubila jednu četvrtinu energije i potencijala koji se nalaze upravo u redovima manjinskih naroda. U vremenu kada nam je potreban svaki čovjek koji može da doprinese izlasku iz ove krize, previše je neozbiljno odreći se pripadnika manje brojnih naroda.

Zašto ste, precizno, odbili saradnju sa Vladom Zdravka Krivokapića?

– Ova Vlada, kroz konkretne primjere je to pokazala, nije željela iskren i partnerski odnos sa predstavnicima manjinskih naroda. Podsjetiću vas da je sastanak mandatara Zdravka Krivokapića i našeg tadašnjeg lidera rahmetli Rafeta Husovića održan 16. oktobra 2020. godine. Na tom sastanku,  Krivokapić je samo govorio o tome kako vidi trenutnu političku situaciju, uz obrazloženje da on nije dobio dozvolu za pregovore od strane lidera tri koalicije.

GO je donio jednoglasan stav da BS ne treba da nastavi pregovore o ulasku u vladu, zbog neozbiljnosti vladajuće većine. Procjena Predsjedništva stranke tada je bila da buduća vlada neće dobro funkcionisati, da koncept ekspertske vlade nije održiv i da će taj svojevrsni eksperiment biti poguban za građane i državu, što se i potvrdilo.

Mi smo tada, kao najbolji model u datim okolnostima ponudili manjinsku Vladu. Vjerujem da smo našim jasnim stavovima i principijelnošću potvrdili baš kao i 2016. godine, da o temeljnim principima na kojima počiva Bošnjačka stranka, nema pogađanja.

Nacionalnu netrpeljivost u Crnoj Gori je došla do kritične tačke?

– Bošnjačka stranka je na vrijeme upozorila na opasnost od eskalacije međunacionalne i međuvjerske mržnje. Očito ta naša upozorenja nisu ozbiljno shvaćena i bojim se da smo propustili šansu da to sasječemo u korijenu. Etnička distanca je posebno vidljiva poslije 30. avgusta i samo se pojačavala u narednom period. Jednostavno, potreban je restart društva i promjena vladajuće većine. Potreban je dijalog, kako bi se prevazišle te podjele i kako bi se vratili građanskom konceptu Crne Gore koji nas je krasio do 30. avgusta 2020. godine.

Kako do suštinskog razumijevanja i na koji način ubijediti sve da je CG komotna država za sve njene narode?

• Potrebno je jačati institucije sistema i poštovanje Ustava, vladavinu prava, različitosti Crne Gore, za koju smatram da je najveće bogatstvo našeg društva. Podvlačim, najveću odgovornost imaju predstavnici partija koje čine većinu, zatim državne institucije i na kraju poslanici i lideri opozicionih stranaka. Političari svojim ponašanjem i međusobnim uvažavanjem trebaju biti primjer građanima, dok neka nova vlada treba da bude konkretnija i da donosi kvalitetne odluke koje će imati za posljedicu mir i blagostanje za sve građane, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Da li nedavno potpisani Memorandum o sradanji može biti model za buduću vladu i način vladanja u Crnoj Gori?

-Cilj potpisnika Memoranduma je prije svega okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta Memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.

Šta je realno rješenje poltičke krize u Crnoj Gori?

– Jasno je da je ova vlada suštinski već pala. U prilog tome govori i otkazivanje premijerskog sata, usljed nezainteresovanosti poslaničkih klubova pozicije i opozicije da postave premijeru pitanja. To je presedan u polititičkoj praksi i jasan znak da Krivokapić nema podršku ni onih koji su ga prije godinu podržali. Rješenje je manjinska vlada, koja bi imala za cilj zaustavljanje sunovrata Crne Gore i vraćanja povjerenja kod naših međunarodnih partnera. Ali, BS uvijek zagovara ideju da je test naroda najbolji model da saznamo kako smo radili u prethodnom periodu. Ako nema rješenja krize, izbori su uvijek opcija.

Šta ste zapamtili iz ove godine, a šta ne želite da pamtite?

-Podsjetiću vas da su u ovoj godini Bošnjačka stranka i bošnjački narod izgubili velikog lidera Rafeta Husovića i to je za mene obilježilo ovu godinu na izmaku. Sa druge strane, sam veoma srećan i zadovoljan kako smo kao stranka odgovorili tom izazovu gubitka lidera i kako smo uspjeli zajedničkim snagama da Bošnjačku stranku vratimo na pobjednički kolosjek i da smo danas faktor bez kojeg nema i ne može biti proevropske i građanske Crne Gore. Sva istražavanja koja su rađena u prethodnom periodu pokazuju trend rasta povjerenja BS-u, što je rezultat velikog rada, ali i ispravnih odluka koje smo donosili.

Godina na izmaku je definitivno bila u znaku pandemije koronavirusa. Naši ljekari i medicinsko osoblje su iznijeli najveći teret i zasigurno su oni naši heroji.

Ružne scene i nemili događaji iz Pljevalja proizvod su 30. avgusta prošle godine i smjene vlasti koja je dovela do identiteske promjene u Crnoj Gori, ocijenio je Mirsad Azemović iz Bošnjačke stranke, u emisiji “Presing” Gradske televizije.

“Žao mi je što se to dešava u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori. Mislio sam, kao relativno mlad čovjek, da su ta ratna vremena 90-tih iza nas. Posebno sam iznenađen, da ne kažem zgrožen, odnosom lokalne vlasti i predsjednika opštine Igora Golubovića prema tom problemu, za koji nema opravdanja. Koalicioni smo partneri u Pljevljima, što je dodatna obaveza da bude kritičniji i jasniji u izjavama. Ostaje da narod sudi o njegovim postupcima i izjavama”, rekao je Azemović, komentarišući krečenje grafita posvećenog ratnom zločincu Ratku Mladiću sa fasade zgrade u Pljevljima nakon više od deset dana.

Dobro je, poručuje, što se grafit prekrečio, ali, kako ističe, postupci nekih ljudi se “ne mogu prekrečiti” i ostaju kao trajni kamen spoticanja u popravljanju međuljudskih i međuvjerskih odnosa u sredini kao što su Pljevlja.

“Kao narod moramo preći preko ovoga i poslati poruku pomirenja, jer nije u redu i nije dobro da ostavljamo teret novim generacijama. Ali za to pomirenje je potrebna volja dvije strane”, smatra Azemović.

Kada je riječ o političko-društvenoj situaciji u Crnoj Gori ona je, ističe, veoma kompleksna.

“Predloženi Budžet je diskriminišući prema gradovima na sjeveru, u kojima žive pripadnici manje brojnog naroda. On je i neodrživ, jer će zaustaviti sve razvojne i kapitane projekte koje smo mi započeli u prethodnom mandatu Vlade. Da li je namjera sadašnje vlasti da se na sjeveru ne realizuju ti projekti, ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali će 2022. pokazati jesam li bio u pravu. Bojim se da jesam i da će životni standard kod građana sjevera dodatno pasti, kao i da će dosta ljudi ostati bez posla…”, rekao je Azemović.

Upitan je, dodaje, način obezbjeđivanja novca za povećanje zarada.

“Nadam se da neće proći na plenumu, jer nije ni realan, ni održiv. Njihovi koaliconi partneri veoma su kritični i ako smo svi ozbiljni političari i ljudi, onda budžet koji su tako zdušno kritikovali neće ni glasati”, kazao je Azemović.

Saglasan je sa poslanikom DPS-a Predragom Boškovićem da je budžet ekonomski neodrživ i da će, u krajnjem, Crnu Goru dovesti u zavisan položaj prema Srbiji.

“Jako je teško održati javne finansije sa ovim povećanjem, jer sa prihodne strane nema ni jednog elementa da će u Crnu Goru stići priliv novca kroz otvaranje novih radnih mjesta, ili investicije iz inostranstva. Boškovićeva priča da će Crna Gora doći u vrlo nezavidan položaj i da će vjerovatno morati da ide u nova zaduženja ima jak osnov. Vjerovatno će, po principu Nikšića, Srbija se ponuditi da izađe u susret svom susjedu i možda pod nekim uslovima koje će nam ponuditi se i zadužimo kod njih što u suštini do sada nije bila praksa”, kazao je Azemović

To bi bio jasan pokazatelj da Crna Gora više nije finansijski nezavisna država i da ne može da funkcioniše samostalno.

Komentarišući pristajanje Vlade na jedan broj amandmana na Budžet i dodatno zaduženje od 64 miliona, kaže da način trgovine “kao na pijaci” govori da se neozbiljno prišlo izradi zakona o budžetu.

“Ne mogu da shvatim da tako ozbljni političari i stručnjaci, kako sebe nazivaju, tako rizikuju da svoju državu guraju u ambis”, zaključio je Azemović.

Odluka menadžmenta Radio televizije Crne Gore (RTCG) i generalnog direktora Borisa Raonića da Javni servis prikaže film “Quo vadis Aida”, koji govori o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, korak je naprijed na putu suočavanja s prošlošću, kazao je Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke.

On je istakao da je film “Quo vadis Aida” na Filmskom festivalu u  Berlinu proglašen za najbolje ovogodišnje filmsko ostvarenje u Evropi, dok je Jasna Đuričić, koja tumači lik Aide, proglašena je za najbolju evropsku glumicu.

“Nema trajnog pomirenja bez suočavanja s prošlošću. Iako je rat u Bosni i Hercegovini završen prije više od 25 godina, nažalost i danas svjedočimo negiranju genocida u Srebrenici i veličanju presuđenih ratnih zločinaca. Kakvo smo mi to onda društvo, ako su nam heroji ratni zločinci? Siguran sam da će odluka RTCG-a da publici prikaže ovaj film biti doprinos u pravcu istinskog pomirenja. Razumijevanje prošlosti kroz interpretaciju činjenica, važan je segment kako bi smo bili svjesni šta se to dogodilo u Potočarima 1995. godine, ali i opomena da nam se više nikada ne ponovi Srebrenica”, kazao je Omeragić.

Podsjeća i da je Bošnjačka stranka u prethodnom periodu sve odluke koje je donosila, to činila s ciljem pomirenja u društvu.

“I kada smo predložili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, to smo učinili s razlogom da kao društvo pošaljemo poruku da je suočavanje s prošlošću preduslov pomirenja”, istakao je Omeragić.

Politička dešavanja i kriza trenutne većine potvrdili su ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate – kazao je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine.

Ibrahimović je kazao i da su se predstavnici manjinskih partija prije potpisivanja Sporazuma o saradnji sa Urom, SNP-om i Civisom, nekoliko puta sastajali sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, ali, kako je istakao, nikada tema razgovora nijesu bila kadrovska pitanja i učešće BS u aktuelnoj Vladi, već način kako sačuvati građanski koncept države i evropske integracije.

Govorili ste ranije da je manjinska ili prelazna vlada koja bi organizovala vanredne izbore izlaz iz duboke političke krize. Je li Memorandum o saradnji manjinskih partija, Ure, SNP-a i Civisa korak ka manjinskoj vladi, čega se pribojavaju DF i Demokrate?

Memorandum o saradnji prevashodno ima za cilj pomirenje i okupljanje demokratskih i proevropskih snaga u Crnoj Gori. Politička dešavanja i kriza trenutne većine su potvrdili ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate. Tada se nije imalo dovoljno razumijevanja za taj naš prijedlog i godinu poslije mogu sa žaljenjem da konstatujem da su najviše izgubili građani naše države, zato što nije prihvaćen taj naš prijedlog izlaska iz političke i institucionalne krize. Ponoviću još jednom da je glavni cilj i svrha potpisivanja Memoranduma nastavak evroatlantskog puta Crne Gore, jačanja vladavine prava, multietničkog i multivjerskog sklada, kao i smanjenja međuetničke distance koja je postala izraženija od 30. avgusta prošle godine do danas.

Funkcioner Ure Ilir Harasani u intervjuu za Euronjuz govorio je o manjinskoj vladi kao jednom od modela za rješenje političke krize. Kazao je da nije isključeno da Albanac bude premijer. Je li uoči potpisivanja Sporazuma o saradnji sa predstavnicima dijela većine razgovarano o funkcijama? Je li Abazović nudio određena mjesta manjinskim partijama i koja? Konkretno, Bošnjačkoj stranci?

Mislim da se nepotrebna prašina digla oko intervjua gospodina Harasanija. U međuvremenu su Harasani kao i lider Ure, gospodin Abazović, pojasnili da je bilo riječi o modalitetima izlaska iz političke krize i da su pojedini mediji izvukli iz konteksta taj dio o Albancu kao budućem premijeru, vjerovatno aludirajući na gospodina Abazovića.

Sa Abazovićem smo se ja i moje kolege iz albanskih stranaka sreli par puta i nikada tema sastanka nijesu bila kadrovska pitanja i eventualno učešće Bošnjačke stranke u ovoj vladi, već smo isključivo pričali o tome kako da sačuvamo građanski koncept Crne Gore i kako da budemo efikasniji i brži na polju eurointegracija.

Nik Đeljošaj iz Albanske liste je prilikom potpisivanja Sporazuma kazao da je manjinama nuđeno da uđu u Vladu i, kako je kazao, budu zamjena za Uru. Jeste li prisustvovali tom sastanku i možete li nam preciznije reći o čemu se radi, šta vam je tom prilikom nuđeno?

Stav Bošnjačke stranke je da dajemo prednost dijalogu i uvijek smo se odazivali i odazivaćemo se i ubuduće svakom pozivu za razgovor kada su teme tih sastanaka poboljšanje standarda građana, evroatlantski put Crne Gore i unapređenje poštovanja vladavine prava. Odazvali smo se pozivu iz premijerovog kabineta i održali smo neformalan sastanak u Vladi, na kojem smo iznijeli stav i izrazili negodovanje postupcima koje aktuelna većina, na čelu sa premijerom Krivokapićem sprovodi nad pripadnicima manje brojnog naroda. Takođe smo jasno kazali da smatramo tendencioznim odnos Vlade prema sredinama i opštinama gdje većinsko stanovništvo čine pripadnici manje brojnog naroda. Tu, prije svega, mislimo na nekoliko započetih kapitalnih projekata koji su obustavljeni ili je dinamika realizacije na nedopustivo niskom nivou.

Vidite li ostale partije opozicije, uključujući DPS, kao dio ove saradnje definisane Sporazumom?

Memorandum nije nikakav politički sporazum niti platforma za početak pregovora o novoj vladi. Jasno sam kazao odmah poslije potpisivanja Memoranduma da su dobrodošli svi politički subjekti, koji dijele iste vrijednosti i imaju ista ili slična programska načela kao Bošnjačka stranka, i da bih bio najsrećniji kada bih vidio potpise svih lidera na onom memorandumu. Tako bismo poslali jasnu poruku građanima i Evropi da sazrijevamo kao društvo i da smo ostavili iza sebe vrijeme podjela i tenzija koje su bile često proizvod ishitrenih poteza i pogrešnih odluka političkih elita.

DF je ranije pozvao manjinske partije i većinu da skrate mandat parlamentu i da se ide na nove izbore. Kakav je odgovor Bošnjačke stranke?

Uz dužno poštovanje kolega iz DF-a, ja sam političar koji drži do svog digniteta i smatram da bi bilo neozbiljno da se određujemo prema nečemu što je još u domenu neformalne priče i koje mi više liči na pokušaj disciplinovanja premijera od strane DF-a. Da budem jasan, organi stranke će zauzeti stav onog dana kada dobijemo zvaničan poziv za tu inicijativu.

Nedavno ste izabrani za potpredsjednika Skupštine. Kako sa te pozicije komentarišete nedostatak dijaloga u crnogorskom parlamentu o najvažnijim pitanjima, poput izbora Tužilačkog savjeta? Je li moguće ostvariti dijalog u ovako podijeljenoj Crnoj Gori?

Ustavna uloga Skupštine je usvajanje zakona i kontrola Vlade. Uspješan rad predsjednika i potpredsjednika Skupštine zavisi od toga koliko su poslanici, koje je narod birao da ih zastupa, svjesni uloge koja im je povjerena i ozbiljnosti momenta u kojem se nalazi cijelo društvo. Poslanici treba da budu glas razuma, da drže visok nivo međusobnog uvažavanja tokom diskusija i da na principu dijaloga dolaze do najboljih rješenja. Poštovanje, međusobno uvažavanje i kultura dijaloga su recept za prevazilaženje nesuglasica i spuštanje tenzija među političarima.

Ova neozbiljna vlada će brzo pasti

Je li razgovarano u opoziciji da li će i kada procesuirati novu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi? Šta očekujete tim povodom?

Mišljenja sam da tako ozbiljne inicijative treba da prati i ozbiljnost u njenoj pripremi i realizaciji. Izvjesno je da će ova neozbiljna vlada vrlo brzo pasti, ali da taj proces treba da prati i raspoloženje kod građana, tj. da građani koji su glasali za promjene, a tu mislim prije svega na glasače Ure i donekle Demokratske Crne Gore, budu jasni da su nezadovoljni radom ove vlade i da traže promjene da li kroz formiranje neke druge vlade ili održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Trenutno, velika većina građana je vidno razočarana i nezadovoljna potezima i učincima ove vlade i pitanje je trenutka kada će to svoje nezadovoljstvo javno ispoljiti.

Aktuelna vlada pokazala je, u institucionalnom smislu, vrlo rigidan odnos prema pripadnicima manjinskih naroda, ocijenio je predsjednik Političkog savjeta Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, u emisiji „Znam da znaš“ Gradske radio televizije.

On je rekao da su manjinski narodi integralni dio društva i da trebaju biti u institucijama.

„Ono što je činjeno u vrijeme prethodne vlasti je za ponos Crne Gore, iako ulazak manjina u institucije vlasti nikada nije dostigao procenat koji one imaju u društvu“, istakao je Mustafić.

Kaže da međunarodna zajednica budno prati procese i da je više puta reagovala.

„Mi se trudimo da na svakoj adresi predstavimo stanje u Crnoj Gori onakvim kakvo jeste. Smjena vlasti je demokratska tekovina svakog društva, ali to ne znači da treba isključiti pripadnike manjinskih partija samo zato što su u većini podržavale prethodnu vlast“, rekao je Mustafić.

„Nivo političke kulture u Crnoj Gori opao“

Govoreći o trenutnom rejtingu Skupštine, kaže da je nivo političke kulture u Crnoj Gori opao i da svakog dana prisustvujemo besprizornom političkom vokabularu i načinu komunikacije sa drugom stranom, u kojoj se ne biraju sredstva.

„To će imati trajne i dugoročne posljedice po stanje našeg društva i imaćemo veliki problem da to ispravimo u narednim godinama. Ono što se dešava na čitavom Zapadnom Balkanu, a u Crnoj Gori posebno, ne daje mnogo razloga za optimizam. Najvažnije je sačuvati društvo i mlade generacije da ne usvajaju poremećeni sistem vrijednosti“, istakao je Mustafić.

Komentarišući sveprisutan govor mržnje u javnom prostoru, navodi da je samo pitanje kada će ko biti na meti.

„Etnička i svaka druga distanca se neumitno uvećava oko elementarnih vrijednosti koje čine društvo raznolikim. Crna Gora je multietnička država vjekovima unazad. Te vrijednosti treba čuvati. Politički profit koji neko izvlači iz toga je kratkoročan, dugoročna je šteta koja se stvara i djeca svih nas će imati problem da žive u društvu u kome su iskopani takvi rovovi“, rekao je Mustafić.

Komentarišući imenovanje predsjednika BS, Ervina Ibrahimovića, za potpredsjednika Skupštine, kaže da mu je drago što se kontinuitet nastavlja, i da je to dobra poruka, pogotovo kada se i većina i opozicija oko toga ujedine.

„Ali nije dovoljno taj konsenzus pokazati samo u parlamentu, već u svakodnevnom životu. Poruke koje se čuju od pojedinaca iz političkih grupacija ne idu u prilog tome“, rekao je Mustafić.

„Najbolji indikator rada Vlade Izvještaj EK“

Činjenica je, kako je kazao, da politički subjekti koji su podržali Vladu iskazuju brojne rezerve kada je riječ o njenim učincima.

„Na međunarodnom planu najbolji indikator rada Vlade smo dobili kroz Izvještaj Evropske komisije, koji je usmjeren na zastoj u pregovorima, na činjenicu da je u sistemu javne uprave napravljen rez neprimjeren za zemlje evropske demokratije, puki politički revanšizam. Izmijenjen je, suprotno evropskoj legislativi, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, i doveden priličan broj kadrova koji nijesu imali reference nego druge vrste preporuka“, naveo je Mustafić.

Ukazuje da je od nekoliko stotina imenovanih funkcionera i rukovodnih kadrova svega nekoliko pripadnika manje brojnih naroda.

„U nekim institucijama sistema desilo se etničko čišćenje pripadnika manjinskih naroda, naročito u školstvu, gdje su svi kadrovi, ne ulazeći u rezultate njihovog rada, brutalno zamijenjeni i marginalizovani, i na njihovo mjesto dovedeni ljudi vrlo upitnih referenci“, rekao je Mustafić.

Govoreći o ekonomskoj politici Vlade, kaže da svjedočimo nevjerovatnim poskupljenjima goriva, životnih namirnica, povećanju nezaposlenosti, lošem odgovoru na zdravstvenu situaciju.

„Pravdati se da je ostavljena spržena zemlja možete mjesec ili dva, ali ako to traje duže vremena i dobijete šamar EK u vidu izvještaja, u pitanju je nedoraslost poslu koji radite. Prema manjinskim narodima postoji ignorantski odnos, čak i na elementarnoj bazi onoga što su zakonske obaveze poštovanja prava“, rekao je Mustafić.

Komentarišući da li će 3. januara doći do smjene vlade, kaže da to zavisi od odnosa poslanika većine, koja formalno podržava Vladu, prema interpelacijama za smjenu ministara.

„Postavlja se pitanje legitimiteta Vlade ukoliko bi i opstala, s obzirom na to da je već jedan ministar smijenjen. Subjekti koji podržavaju vladu svakog dana se utrkuju ko će upotrijebiti težu kvalifikaciju za njen rad“, ukazao je Mustafić.

„Memorandum poruka građanskog pomirenja u Crnoj Gori“

Kaže da je namjera Memoranduma o saradnji između URE, SNP-a, CIVIS-a i manjinskih partija okupljanje oko evropskih vrijednosti u Crnoj Gori, slobode i demokratije, borbe protiv kriminala, jačanja institucija sistema, vrijednosti ekološke države, inkluzivne Crne Gore.

„To je poruka građanskog pomirenja u Crnoj Gori“, rekao je Mustafić.

Navodi da je najava DNP-a da će podnijeti prijave protiv premijera Zdravka Krivokapića i ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratka Mitrovića, nakon smjene diektorice NPCG, samo jedna u nizu stvari koja pokazuje da u tom odnosu političkih subjekata nikad nije postojala neka vrsta saradnje koja je normalna u političkom sistemu.

Mustafić je, govoreći o budžetu i programu „Evropa sad“, naveo da pad budžeta znači pad vlade u svim državama.

„Sve ono što su predstavnici parlamentarne većine rekli o tim programima govori da on neće imati toliku podršku. Mi ćemo se vrlo ozbiljno i odgovorno odnijeti prema svim pitanjima. Podržaćemo sva rješenja koja idu u prilog boljem standardu građana, vodićemo računa da budžet bude održiv“, rekao je Mustafić, dodajući da nije siguran da će prihodna strana budžeta uspjeti da isprati rashodnu bez većih zaduženja.

Bošnjačka stranka će podržati povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, poručila je Kenana Strujić-Harbić, šefica kluba poslanika BS.

„Od osnivanja partije težimo da popravimo status onih koji primaju najniže zarade. Međutim, ovaj prijedlog se mora posmatrati i iz drugih aspekata. Slom javnih finansija u suštinskom smislu pašće na teret građana Crne Gore. Mi ćemo glasati za ovaj zakon kako bi građani nadoknadili makar dio rashoda izazvan poskupljenjima koje iz dana u dan ugrožavaju njihov socijalni status. Sva odgovornost je na kreatorima ove šarene laže. Na nama je da doprinesemo i podržimo neke ideje koje smatramo dobrim, iako neostvarivim, jer će ostati samo mrtvo slovo na papiru zbog loše finansijske situacije u državi”, kaže Strujić-Harbić.

Ona je poručila da će BS podržati sva zakonska rješenja koje idu u prilog svim kategorijama društva koje izdržavaju svoje porodice od minmalne ili veoma niske zarade.

“Ovim zakonskim rješenjima će se otežati poslovanje mikro i malim preduzećima. Svjedoci smo da poslodavci traže potpisivanje ugovora sa skraćenim radnim vremenom. Nisam sigurna da država može spriječiti ovakve anomalije”, kazala je poslanica BS.