Kategorija: Izjave

Baštiniti kulturu sjećanja na žrtve holokausta, znači ne zaboravljati sve nevino stradale žrtve, ali i čuvati pouku i poruku da se isti više nikada i nikome ne ponovi, saopštio je Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke, povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti.
“Ako se ne budemo sjećali prošlosti, strašna istorija može se ponoviti“, poručio je Ibrahimović.

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić za CdM kaže da je koncept manjinske Vlade nešto što su oni predlagali od završetka parlamentarnih izbora.

“I tada smo govorili, a i sada kažemo da je to najoptimalniji model za rješenje političke krize. Smatram da je ovakav model dobar za državu Crnu Goru, za njen multietnički sklad. Svi zajedno moramo raditi na očuvanju građanskog koncepta. Pozdravljamo iskorak koji su danas napravili URA i Civis”, navodi Omeragić.

On je istakao da će Bošnjačka stranka na stranačkim organima razmotriti ovaj prijedlog i o njemu se odrediti.

Manjinske stranke u Crnoj Gori su spremne na saradnju sa svima koji uvažavaju evropske vrijednosti, a potvrda toga je i potpisan Memorandum o saradnji sa dijelom partija iz vlasti, kaže u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

On ističe da aktuelna crnogorska Vlada nije pokazala želju za saradnju sa manjinskim narodima i ocjenjuje da je Vlada u kojoj nema Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, osuđena na propast.

-Glas manjina se čuje u parlamentu-

Ibrahimović je u decembru prošle godine izabran za potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Ističe da je to važno za multietnički sklad Crne Gore, ali i poruka da će se glas predstavnika manjinskih naroda čuti u najvišem zakonodavnom domu.

“Počastvovan sam da budem potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Ono što je dobro i za taj multietnički kapacitet Crne Gore, ali isto imponuje, jeste da me 99 odsto kolega podržalo i glasalo za moj izbor. S druge strane, smatram da je to dobar korak našeg parlamentarizma, jer mi smo imali ranije potpredsjednike Skupštine, pripadnike manje brojnog naroda, ali to je bilo u okviru nekih političkih kvota. Sa izmjenom poslovnika, gdje su predstavnici Bošnjačke stranke podnijeli amandman, gdje piše da najjačoj partiji manjina u parlamentu pripada mjesto potpredsjednika, mislim da smo prije svega relaksirali predstavnike manjina da ne zavise od volje jačih partija, nego da taj mandat imaju, a da manjine se na koncu dogovore ko će ih predstavljati u parlamentu. Ponavljam, to je dobro za multietnički kapacitet Crne Gore i dobro je da se čuje glas manjina i sa te najveće stolice u parlamentu“, kaže Ibrahimović.

Poručuje da je parlamentarizam u Crnoj Gori zaživio već više od trideset godina i da je u parlamentu Crne Gore uvijek burno, kao i u drugim parlamentima.

“Ali mislim da možemo da kažemo ono što mislimo i ono što smo birani da predstavljamo narod u tom najvišem domu u našoj državi, da pričamo, odnosno da prenosimo poruku građana, ali isto tako da donosimo zakone koji se tiču interesa građana i da unaprijedimo kvalitet života naših građana“, kaže Ibrahimović.

– Još nisu sve slobode osvojene u Crnoj Gori-

On je u junu prošle godine izabran za predsjednika Bošnjačke stranke, koja u Skupštini Crne Gore ima tri poslanika.

“Imamo tri poslanika u parlamentu i evo imamo zadovoljstvo da imamo potpredsjednika Skupštine, ali to treba da pošalje poruku da predstavnici manjina moraju da se bore za svoje mjesto u parlamentu, samim tim da se bore da budu aktivni sudionici u društveno političkom životu u našoj državi“, kaže Ibrahimović.

Na pitanje kako vidi političku situaciju u Crnoj Gori u ovom trenutku i kako žive Bošnjaci danas, Ibrahimović odgovara da se za slobodu treba boriti.

“Ako bih vam rekao da još nisu sve slobode osvojene u Crnoj Gori, zasigurno bi se neki koji su van granica Crne Gore i iznenadili. Ali, sloboda se osvaja, za slobodu se treba boriti. Crna Gora je zemlja koja je bila primjer multietničkog i multivjerskog sklada. Veliki doprinos tome su dali predstavnici manje brojnih naroda, ali dostigli smo jedan nivo do 2020. godine. Veliku zaslugu u toj demokratizaciji društva, iako nestvarno zvuči, ali je dala i Bošnjačka stranka, samim tim i predstavnici bošnjačkog naroda, odnosno sami građani Bošnjaci. Nije baš prejako reći da ne bi smo imali nezavisnu Crnu Goru da nisu manjine i Bošnjaci nesebično dali glas i skoro plebiscitno glasali za nezavisnu Crnu Goru. Ne bi smo bili u NATO Alijasni danas da sve manjine nisu skoro stoprocentno glasale da uđemo u NATO. Sve drugi demokratski iskoraci u državi nisu mogli da se ostvare bez manjina, ali ponavljam, ni bez drugih građana Crne Gore“, kaže Ibrahimović.

-Smrt Husovića veliki gubitak-

Govoreći o tome da je Bošnjačka stranka autentični zastupnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, Ibrahimović podsjeća da je na čelo stranke došao nakon smrti Rafeta Husovića, dugogodišnjeg lidera stranke.

“Odlaskom Husovića, stranka je doživjela veliki gubitak, ali smo svi stali u isti saf ili red i još jače zbili redove, jače radili za ovu partiju i podsjetiću vas kao rezultat toga, ali naravno i prijašnjeg rada partije, bilježimo rast podrške i sada imamo 6,1 odsto podrške građana Crne Gore. Zašto pričamo o ovim procentima? Partija koja nije više u vlasti, partija koja je izgubila velikog lidera, nastavili smo da rastemo, nastavljamo da radimo ispravno, da zastupamo interese Bošnjaka, ali zasigurno i interese naše države“, kaže Ibrahimović.

-Vlada poslala poruku da ne želi manjine u vlasti-

Govoreći o stanju u Crnoj Gori nakon promjene vlasti i odlaska u opoziciju DPS-a nakon 30 godina vladavine, Ibrahimović kaže da je smjenjivost vlasti dobra za društvo. Ipak, ukazuje da je velika mana aktuelne vlasti što nema pripadnike manjina za partnere.

“Nažalost, aktuelna vlast nije prepoznala šta Crnoj Gori treba, aktuelna vlast se otuđila od interesa Crne Gore. Kada kažem otuđila, oni su dali sebi za pravo da prave Crnu Goru bez jedne trećine stanovništva, odnosno htjeli su da prave Crnu Goru bez Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i drugih predstavnika manje brojnog naroda i naravno to je u startu bilo osuđeno na propast. Ono što još zabrinjava je da u onim sredinama gdje žive manjine, budžetski nisu predviđena ona sredstva koja bi bila neophodna da bi se nastavili kapitalni projekti koje je prethodna vlast uradila i samim tim poslali su poruku građanima da ne žele da se razvijaju ti krajevi gdje žive manje brojni narodi i tu nastaje problem u Crnoj Gori. Umjesto da jačamo povjerenje na talasima promjenjivosti vlasti, uspjeli su nažalost za kratko vrijeme da pojačaju etničku distancu u Crnoj Gori, da pošalju poruku da ne žele manjine u vlasti. Skoro sve institucije su „očišćene“ od Bošnjaka i drugih pripadnika manje brojnih naroda. Nije to evropska Crna Gora“, poručuje Ibrahimović.

Na pitanje da li je rješenje aktuelne političke krize u Crnoj Gori formiranje manjinske Vlade, Ibrahimović odgovara da nije za opciju da se pravi Vlada koja “možda ne može daleko da dobaci“.

“Prije svega sam za to da pogledamo sve aspekte našeg društva, da pogledamo koji su to faktori koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore i zašto ne oko onih vrijednosti krucijalnih, temeljnih, sjesti i dogovarati da li manjinsku vladu ili neke nove prijevremene parlamentarne izbore. Mislim da je glavno da se okupimo oko onoga što nam građani poručuju, više od 70 odsto građana reklo je da treba da smo punopravna članica EU. Da bi smo bili, onda Crna Gora mora nastaviti na putu evropskih vrijednosti. Ovaj eksperiment aktuelne vlade je pokazao koliko može da bude pogubno ako nemamo dobru vlast i da podsjetim da smo mi predlagali odmah nakon parlamentarnih izbora manjinsku vladu, jer smo prepoznali da ova vlada nema kapaciteta. Ova vlast je poražena na svim poljima što se tiče ekonomije, zdravstva i multietničkog života i žao nam je što nas tada nisu poslušali, jer smo izgubili nešto više od godinu dana u ovom vremenu ekonomske i zdravstvene krize“, ističe Ibrahimović.

-Memorandum o saradnji iskorak u pravcu pomirenja-

Govoreći o Memorandumu o saradnji, koji su potpisali URA, SNP, Civis i manjinske stranke, Ibrahimović ističe da je to pokazatelj da je saradnja moguća sa onima koji u pravom smislu njeguju evropske vrijednosti.

“Koji uvažavaju posebnosti ove države i koji stvarno žele da izađu iz partikularnih interesa i žele da budemo što prije punopravna članica EU. Memorandum o saradnji je veliki iskorak u pravcu saradnje, u pravcu pomirenja naše države“, poručuje lider Bošnjačke stranke.

-Ljudi napuštaju region jer im nismo stvorili uslove-

Kada je riječ o stanju u regionu i o sve podgrijanim tenzijama posljednjih mjeseci. Ibrahimović kaže da je region sistem spojenih sudova.

“Ne može nama biti dobro, a komšijama loše. Moramo praviti Zapadni Balkan da bude u pravom smislu dio evropskih vrijednosti. Odgovornost je na političarima i moramo se mnogo odgovornije odnositi, ako smo svi za EU. U saradnju sa EU i SAD, moramo napraviti onaj Balkan koji zasigurno ima potencijala da bude mjesto demokratije i mjesto gdje će ljudi dolaziti, a ne kao sada što imamo da ljudi idu u jednom pravcu, odnosno odlaze iz svojeg zavičaja, baš zbog toga što nijesmo uspjeli da stvorimo uslove za naše građane. Čak i Hrvatska, koja je članica EU, ima problem sa migracijama“, ističe Ibrahimović.

-Türkiye pokazala da je prijatelj Crne Gore-

Govoreći o odnosima Crne Gore i Türkiye, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine ocjenjuje da dvije države imaju sjajne bilateralne odnose.

“Dajem sebi za pravo da kažem da je to normalan slijed stvari, mi tradicionalno sa Republikom Turskom gajimo dobre odnose i mislim da tu uvijek ima prostora za unapređenje. Pomenuo bih kulturni centar “Yunus Emre”, koji doprinosi da se još bolje upoznaju građani Crne Gore sa kulturom, istorijom i tradicijom Turske. Imamo brojne kompanije iz Turske koje posluju u Crnoj Gori. Takođe, kada je riječ o TIKA-i, dovoljno je reći da su preko 20 miliona uložili ovdje. Turska zasigurno ima šta da ponudi Crnoj Gori, ali i Crna Gora, predivna mala država, sa izvanrednim potencijalom, može u saradnju sa Turskom da napravi još uspješnije odnose i na polju ekonomije, kulture i tradicije. Turska je priznala među prvima nezavisnost Crne Gore i pokazala da je u pravom smislu prijatelj Crne Gore, ali isto tako i prošle godine u ovom teškom periodu u kojem je Crna Gora prolazila, među prvima je poslala tehnička i medicinska sredstva i vakcine za naše građane“, zaključio je Ibrahimović.

Mizogene, seksističke i nacionalističke izjave odavno su postale manir ove vlasti, Vlade i njenih funkcionera i službenika, poručila je Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.

“Zato najnovija prizemna, seksistička izjava Jovana Markuša, vladinog člana komisije za UNESCO, upućena Draginji Vuksanović Stanković, koja je zbog svojih brilijantnih javnih nastupa česta meta ovakvih napada, na žalost ne predstavlja nikakav izuzetak već, naprotiv, dosljednost, kontinuitet i praksu vladajuće većine.

Kao poslanicu u Skupštini Crne Gore, ali i kao suprugu, majku i građanku ove države moram istaći da zabrinjava šutnja čelnih ljudi u državi. Njihovo ćutanje doprinosi da skoro svakodnevno imamo ovakve i slične izlive primitivizma prema ženama u politici.

No, umjesto da se javnost navikne na srednjovjekovne vrijednosti koje baštini ova vlast – upravo će ova vlast vrlo brzo postati bivša. I to govori o spremnosti našeg društva da postane dio razvijene Evrope”.

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje govor mržnje i uvrede koje je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj izrekao u prethodna dva dana, govoreći o Crnogorkama, Cetinjankama i poslanici SDP-a Draginji Vuksanović-Stanković, kazao je portparol BS Adel Omeragić.

„Vojislav Šešelj je političar prošlosti. Njegovi politički stavovi više nikoga ne zanimaju i nikada nismo reagovali na njegove spinove i političke analize, upravo iz razloga jer on nije budućnost, već upravo suprotno, daleka prošlost, kao i svi oni koji slijede njegov put. Međutim, brutalne uvrede koje je izrekao na račun časnih Crnogorki, žena Cetinja i uvažene poslanice Vuksanović-Stanković su nešto što je prešlo granicu i mjeru moralnog i ljudskog. Zajedno s Marićem“, istakao je Omeragić.

Autorski tekst za “BORBU” ERVINA IBRAHIMOVIĆA- predsjednika Bošnjačke stranke

Za nas u Bošnjačkoj stranci, 2021. godina ostaće upamćena po tome da smo izgubili velikog lidera i čovjeka Rafeta Husovića. On je neko ko je svojom vizijom i mudrošću stvarao nove vrijednosti na političkoj sceni i na nama je velika odgovornost i obaveza da nastavimo da koračamo putem koji je on trasirao.

Godinu na izmaku obilježila je i velika zdravstvena kriza i ovo je prilika da se zahvalim svim našim ljekarima i medicinskom osoblju, koji već skoro dvije godine vode svakodnevnu borbu protiv koronavirusa.

Kada je riječ o politici, iz mog ugla, događaji su koji su obilježili godinu koja je na izmaku su politička nestabilnost, Vlada koju podržava samo jedan poslanik, revanšistički odnos prema pripadnicima bošnjačkog naroda, kao i porast nezaposlenosti i visoka stopa smrtnosti od koronavirusa.

Crna Gora je danas, umjesto da bude na pragu članstva u EU, otišla korak unazad. Naš pregovarački proces sa EU je skoro pa zaustavljen i potrebna je nova Vlada, koja će cijeli proces pokrenuti.

Naš cilj je članstvo u EU, za šta aktuelna Vlada nema kapaciteta.

Rezultati Vlade, godinu nakon što je izabrana, pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u brojnim oblastima.

Aktuelna Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema.

Prethodnih 365 dana, Crna Gora je prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni sa drugim narodima, do činjinice da su danas sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz institucija i procesa odlučivanja.

Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala ni jednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca.

Nažalost, ovo je Vlada čiji je ministar javno negirao genocid u Srebrenici i na taj način svjetskoj javnosti poslao poruku da je Crna Gora država koja ne poštuje međunarodne ugovore i presude.

Za godinu dana enormno je povećan broj nezaposlenih, dok se bilježi snažan rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.

Nema ozbiljnih investicija ni u najavi.

S druge strane, maćehinski odnos prema sjeveru Crne Gore, posebno prema opštinama gdje žive Bošnjaci, govori nam da ova Vlada osim što kadriranje vrši po etničkom ključu, na sličan način planira i budžete za razvoj opština.

Vlada je krenula i u obračun sa našom dijasporom – segmentom koji je neraskidivi dio društvenog bića Crne Gore.

Vjerujem da će Crna Gora tokom naredne godine dobiti novu, proevropsku, jaku Vladu.

Treba nam Vlada koja će da bude zastupnik svakog građanina Crne Gore, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili partijsku pripadnost.

Očekujem da u narednoj godini svi damo doprinos i Crnu Goru izvučemo iz institucionalne blokade.

Društvo od nas očekuje da radimo u pravcu smanjenja nezaposlenosti, boljeg standarda za sve građane.

Moramo privući strane investitore i poslati poruku da je Crna Gora destinacija pogodna za investiranje.

Preduslov svega je politička stabilnost, koje sada nema, a koja će se, vjerujem, stvoriti tokom 2022. godine.

Najnovija dešavanja na političkoj sceni Crne Gore daju mi za pravo da vjerujem da naše društvo ima snage da udruži sve potencijale kako bi smo stvorili kvalitetniji standard i život naših građana i bolju perspektivu u narednom periodu.

Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore, kazao je u intervjuu za “Dan” predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. Smatra i da je atmosfera vezana za održavanje popisa dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori, te da se oko tog pitanja moraju uključiti međunarodni partneri, prije svega Eurostat.

• Kada se osvrnemo na političke događaje u prethodnom periodu, po čemu ćete pamtiti ovu godinu i šta očekujete od 2022. godine?
– Na političkoj sceni, ono što je obilježilo 2021. godinu jeste politička nestabilnost, koja se ogleda u tome da aktuelnu vladu podržava samo jedan poslanik. Takođe, ono što je bilo veoma vidljivo jeste revanšistički odnos predstavnika vlasti prema pripadnicima bošnjačkog naroda. Imali smo na djelu “čišćenje” institucija od predstavnika manjinskih naroda i to je nešto što nije dobra vijest. Izdvojio bih dva događaja za koja smatram da su dobar kapital na planu pomirenja. U junu je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. To je put ka pomirenju, put ka suočavanju s prošlošću, što je dokaz evropskog kapaciteta našeg društva. Izuzetno sam zadovoljan kao predlagač tog teksta što su dvije trećine poslanika glasale za taj dokument.

• Potpisali ste nedavno Memorandum o saradnji, koji su neke partije parlamentarne većine okarakterisale kao sporazum uoči stvaranja manjinske vlade podržane DPS-om. Kako ovo komentarišete s obzirom na to da Vi od samog početka podržavate koncept manjinske vlade i da li mislite da su još neke partije trebale da potpišu ovaj sporazum?

– Memorandum je veliki iskorak u pravcu jačanja povjerenja i odnosa. Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore. Cilj potpisnika memoranduma prije svega je okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.

• Kako komentarišete to što nije održan popis u 2021. godini, ako uzmemo u obzir da ste ranije isticali da se Bošnjačka stranka zalaže da se popis stanovništva održi i da tretira pitanja, koja se odnose na naciju, vjeru i jezik?
–Popis je statističko pitanje i odraz demokratske svijesti jednog društva. Zato je važno da se popis stanovništva održi u skladu sa zakonskim procedurama. S druge strane, atmosfera vezana za održavanje popisa sugurno je dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori. Mislim da se oko ovog pitanja moraju uključiti naši međunarodni partneri, prije svega Eurostat. Bez njihovog monitoringa, siguran sam da se ne mogu stvoriti regularni uslovi za održavanje popisa. Na osnovu podataka sa popisa, koji se odnose na vjeru, naciju i jezik, manjinski narodi ostvaruju svoja prava, zagarantovana Ustavom. Ustavno načelo srazmjerne zastupljenosti se ostvaruje na osnovu podataka sa popisa.

Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom

Ibrahimović navodi i da rezultati Vlade, godinu pošto je izabrana, pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u brojnim oblastima.

– Aktuelna vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Prethodnih 365 dana Crna Gora je prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni s drugim narodima, do činjinice da su danas sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz institucija i procesa odlučivanja – navodi Ibrahimović.

Aktuelna vlada će, kako navodi, biti upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala nijednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca.
– Imamo maćehinski odnos i prema sjeveru Crne Gore, posebno prema opštinama gdje žive Bošnjaci, i to nam govori da ova vlada, osim što kadriranje vrši po etničkom ključu, na sličan način planira i budzete za razvoj opština. Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom – segmentom koji je neraskidivi dio društvenog bića – poručio je Ibrahimović.

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović je u razgovoru za Standard rekao da učinke ove vlade ne treba gledati samo kroz prizmu određene nacionalne ili vjerske skupine, već je dovoljno istaći činjenicu da trenutno u Crnoj Gori nema osobe koja će reći nešto pohvalno o njoj i o njenim učincima.

“Previše pogrešnih poteza i pogrešnih odluka su donijeli da bi mogli govoriti o bilo kakvim pozitivnim pomacima.  Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala ni jednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca. Rezultati rada ove Vlade su i blokada institucija. Takođe, imamo danas i zdravstvenu krizu u državi, što je pokazatelj da određeni procesi nijesu vođeni na adekvatan način”, rekao je Ibrahimović.

Šta je izgubila Crna Gora činjenicom da Bošnjaka nema u strukturama vlasti?

– Izgubili smo multietnički i građanski koncept Crne Gore, ono čime smo se ponosili i po čemu je bila prepoznata država u međunarodnim okvirima. Aktuelna Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Crna Gora je izgubila jednu četvrtinu energije i potencijala koji se nalaze upravo u redovima manjinskih naroda. U vremenu kada nam je potreban svaki čovjek koji može da doprinese izlasku iz ove krize, previše je neozbiljno odreći se pripadnika manje brojnih naroda.

Zašto ste, precizno, odbili saradnju sa Vladom Zdravka Krivokapića?

– Ova Vlada, kroz konkretne primjere je to pokazala, nije željela iskren i partnerski odnos sa predstavnicima manjinskih naroda. Podsjetiću vas da je sastanak mandatara Zdravka Krivokapića i našeg tadašnjeg lidera rahmetli Rafeta Husovića održan 16. oktobra 2020. godine. Na tom sastanku,  Krivokapić je samo govorio o tome kako vidi trenutnu političku situaciju, uz obrazloženje da on nije dobio dozvolu za pregovore od strane lidera tri koalicije.

GO je donio jednoglasan stav da BS ne treba da nastavi pregovore o ulasku u vladu, zbog neozbiljnosti vladajuće većine. Procjena Predsjedništva stranke tada je bila da buduća vlada neće dobro funkcionisati, da koncept ekspertske vlade nije održiv i da će taj svojevrsni eksperiment biti poguban za građane i državu, što se i potvrdilo.

Mi smo tada, kao najbolji model u datim okolnostima ponudili manjinsku Vladu. Vjerujem da smo našim jasnim stavovima i principijelnošću potvrdili baš kao i 2016. godine, da o temeljnim principima na kojima počiva Bošnjačka stranka, nema pogađanja.

Nacionalnu netrpeljivost u Crnoj Gori je došla do kritične tačke?

– Bošnjačka stranka je na vrijeme upozorila na opasnost od eskalacije međunacionalne i međuvjerske mržnje. Očito ta naša upozorenja nisu ozbiljno shvaćena i bojim se da smo propustili šansu da to sasječemo u korijenu. Etnička distanca je posebno vidljiva poslije 30. avgusta i samo se pojačavala u narednom period. Jednostavno, potreban je restart društva i promjena vladajuće većine. Potreban je dijalog, kako bi se prevazišle te podjele i kako bi se vratili građanskom konceptu Crne Gore koji nas je krasio do 30. avgusta 2020. godine.

Kako do suštinskog razumijevanja i na koji način ubijediti sve da je CG komotna država za sve njene narode?

• Potrebno je jačati institucije sistema i poštovanje Ustava, vladavinu prava, različitosti Crne Gore, za koju smatram da je najveće bogatstvo našeg društva. Podvlačim, najveću odgovornost imaju predstavnici partija koje čine većinu, zatim državne institucije i na kraju poslanici i lideri opozicionih stranaka. Političari svojim ponašanjem i međusobnim uvažavanjem trebaju biti primjer građanima, dok neka nova vlada treba da bude konkretnija i da donosi kvalitetne odluke koje će imati za posljedicu mir i blagostanje za sve građane, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Da li nedavno potpisani Memorandum o sradanji može biti model za buduću vladu i način vladanja u Crnoj Gori?

-Cilj potpisnika Memoranduma je prije svega okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta Memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.

Šta je realno rješenje poltičke krize u Crnoj Gori?

– Jasno je da je ova vlada suštinski već pala. U prilog tome govori i otkazivanje premijerskog sata, usljed nezainteresovanosti poslaničkih klubova pozicije i opozicije da postave premijeru pitanja. To je presedan u polititičkoj praksi i jasan znak da Krivokapić nema podršku ni onih koji su ga prije godinu podržali. Rješenje je manjinska vlada, koja bi imala za cilj zaustavljanje sunovrata Crne Gore i vraćanja povjerenja kod naših međunarodnih partnera. Ali, BS uvijek zagovara ideju da je test naroda najbolji model da saznamo kako smo radili u prethodnom periodu. Ako nema rješenja krize, izbori su uvijek opcija.

Šta ste zapamtili iz ove godine, a šta ne želite da pamtite?

-Podsjetiću vas da su u ovoj godini Bošnjačka stranka i bošnjački narod izgubili velikog lidera Rafeta Husovića i to je za mene obilježilo ovu godinu na izmaku. Sa druge strane, sam veoma srećan i zadovoljan kako smo kao stranka odgovorili tom izazovu gubitka lidera i kako smo uspjeli zajedničkim snagama da Bošnjačku stranku vratimo na pobjednički kolosjek i da smo danas faktor bez kojeg nema i ne može biti proevropske i građanske Crne Gore. Sva istražavanja koja su rađena u prethodnom periodu pokazuju trend rasta povjerenja BS-u, što je rezultat velikog rada, ali i ispravnih odluka koje smo donosili.

Godina na izmaku je definitivno bila u znaku pandemije koronavirusa. Naši ljekari i medicinsko osoblje su iznijeli najveći teret i zasigurno su oni naši heroji.

Ružne scene i nemili događaji iz Pljevalja proizvod su 30. avgusta prošle godine i smjene vlasti koja je dovela do identiteske promjene u Crnoj Gori, ocijenio je Mirsad Azemović iz Bošnjačke stranke, u emisiji “Presing” Gradske televizije.

“Žao mi je što se to dešava u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori. Mislio sam, kao relativno mlad čovjek, da su ta ratna vremena 90-tih iza nas. Posebno sam iznenađen, da ne kažem zgrožen, odnosom lokalne vlasti i predsjednika opštine Igora Golubovića prema tom problemu, za koji nema opravdanja. Koalicioni smo partneri u Pljevljima, što je dodatna obaveza da bude kritičniji i jasniji u izjavama. Ostaje da narod sudi o njegovim postupcima i izjavama”, rekao je Azemović, komentarišući krečenje grafita posvećenog ratnom zločincu Ratku Mladiću sa fasade zgrade u Pljevljima nakon više od deset dana.

Dobro je, poručuje, što se grafit prekrečio, ali, kako ističe, postupci nekih ljudi se “ne mogu prekrečiti” i ostaju kao trajni kamen spoticanja u popravljanju međuljudskih i međuvjerskih odnosa u sredini kao što su Pljevlja.

“Kao narod moramo preći preko ovoga i poslati poruku pomirenja, jer nije u redu i nije dobro da ostavljamo teret novim generacijama. Ali za to pomirenje je potrebna volja dvije strane”, smatra Azemović.

Kada je riječ o političko-društvenoj situaciji u Crnoj Gori ona je, ističe, veoma kompleksna.

“Predloženi Budžet je diskriminišući prema gradovima na sjeveru, u kojima žive pripadnici manje brojnog naroda. On je i neodrživ, jer će zaustaviti sve razvojne i kapitane projekte koje smo mi započeli u prethodnom mandatu Vlade. Da li je namjera sadašnje vlasti da se na sjeveru ne realizuju ti projekti, ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali će 2022. pokazati jesam li bio u pravu. Bojim se da jesam i da će životni standard kod građana sjevera dodatno pasti, kao i da će dosta ljudi ostati bez posla…”, rekao je Azemović.

Upitan je, dodaje, način obezbjeđivanja novca za povećanje zarada.

“Nadam se da neće proći na plenumu, jer nije ni realan, ni održiv. Njihovi koaliconi partneri veoma su kritični i ako smo svi ozbiljni političari i ljudi, onda budžet koji su tako zdušno kritikovali neće ni glasati”, kazao je Azemović.

Saglasan je sa poslanikom DPS-a Predragom Boškovićem da je budžet ekonomski neodrživ i da će, u krajnjem, Crnu Goru dovesti u zavisan položaj prema Srbiji.

“Jako je teško održati javne finansije sa ovim povećanjem, jer sa prihodne strane nema ni jednog elementa da će u Crnu Goru stići priliv novca kroz otvaranje novih radnih mjesta, ili investicije iz inostranstva. Boškovićeva priča da će Crna Gora doći u vrlo nezavidan položaj i da će vjerovatno morati da ide u nova zaduženja ima jak osnov. Vjerovatno će, po principu Nikšića, Srbija se ponuditi da izađe u susret svom susjedu i možda pod nekim uslovima koje će nam ponuditi se i zadužimo kod njih što u suštini do sada nije bila praksa”, kazao je Azemović

To bi bio jasan pokazatelj da Crna Gora više nije finansijski nezavisna država i da ne može da funkcioniše samostalno.

Komentarišući pristajanje Vlade na jedan broj amandmana na Budžet i dodatno zaduženje od 64 miliona, kaže da način trgovine “kao na pijaci” govori da se neozbiljno prišlo izradi zakona o budžetu.

“Ne mogu da shvatim da tako ozbljni političari i stručnjaci, kako sebe nazivaju, tako rizikuju da svoju državu guraju u ambis”, zaključio je Azemović.

Odluka menadžmenta Radio televizije Crne Gore (RTCG) i generalnog direktora Borisa Raonića da Javni servis prikaže film “Quo vadis Aida”, koji govori o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, korak je naprijed na putu suočavanja s prošlošću, kazao je Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke.

On je istakao da je film “Quo vadis Aida” na Filmskom festivalu u  Berlinu proglašen za najbolje ovogodišnje filmsko ostvarenje u Evropi, dok je Jasna Đuričić, koja tumači lik Aide, proglašena je za najbolju evropsku glumicu.

“Nema trajnog pomirenja bez suočavanja s prošlošću. Iako je rat u Bosni i Hercegovini završen prije više od 25 godina, nažalost i danas svjedočimo negiranju genocida u Srebrenici i veličanju presuđenih ratnih zločinaca. Kakvo smo mi to onda društvo, ako su nam heroji ratni zločinci? Siguran sam da će odluka RTCG-a da publici prikaže ovaj film biti doprinos u pravcu istinskog pomirenja. Razumijevanje prošlosti kroz interpretaciju činjenica, važan je segment kako bi smo bili svjesni šta se to dogodilo u Potočarima 1995. godine, ali i opomena da nam se više nikada ne ponovi Srebrenica”, kazao je Omeragić.

Podsjeća i da je Bošnjačka stranka u prethodnom periodu sve odluke koje je donosila, to činila s ciljem pomirenja u društvu.

“I kada smo predložili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, to smo učinili s razlogom da kao društvo pošaljemo poruku da je suočavanje s prošlošću preduslov pomirenja”, istakao je Omeragić.