Kategorija: Izjave

Portal: Politički.ba – Razgovarao: Sead Numanović 

Jasmin Ćorović, potpredsjednik je Bošnjačke stranke. 

Ova je stranka podnijela tom domu inicijativu za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. 

Ćorović za politicki.ba govori o tome, kao i odnosima prema novoj Vladi Crne Gore na čelu s Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem. 

 Negiranje zločina je zločin

Zašto ste inicirali usvajanje rezolucije?

– Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način.

Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid.

Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, kada najjače države svijeta konstantiraju da se genocid desio, nedopustivo je da imamo negiranja ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore, koje u posljednje vrijeme sve prisutnije. Takvom varvarizmu treba stati u kraj.

Negiranje zločina je zločin.

Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopće u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tlo za kršenje ljudskih prava.

Sa druge strane, prethodna Vlada, u kojoj je participirala i BS se jasno odredila po ovom pitanju.

Genocid u Srebrenici je nešto što je prihvaćeno kao realnost i nešto na čemu treba graditi bolje odnose u zemlji.

Nismo sigurni kako na ova pitanja gleda nova Vlast koju podržavaju i neke desničarske srpske stranke u Crnoj Gori. Pitanje Srebrenice je jedno do najbolnijih pitanja bošnjačkog naroda, to je crvena linija ispod koje se ne ide.

Pitanja odnosa sa novom vlašću umnogome zavisi od odnosa te vlasti prema pitanju genocida u Srebrenici.

Koje su prve reakcije iz drugih stranaka u Skupštini Crne Gore?

– Reakcije su različite, naši koalicioni partneri iz prethodne vlasti, Demokratska partija socijalista je podržala ovu inicijativu. Podršku su dale i Socijaldemokrate, Socijal demokratska partija (SDP), Liberalna partija i albanske partije.

Lider Demokratske Crne Gore, stranke sadašnje vladajuće većine i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je takođe uvažio realnost presude Haškog tribunala da se genocid desio, iako nije pristalica donošenja nove rezolucije, jer on smatra da se to pitanje riješilo Deklaracijom iz 2009. godine.

Predstavnici URA-e nisu željeli da se izjasne po pitanju ove inicijative prije nego se ona nađe u skupštinskoj proceduri. Većina prosrpskih partija iz Demokratskog fronta je protiv usvajnja ove Rezolucije.  

Šta očekujete? Hoće li rezolucija u konačnici proći?

– Neizvjesno je. Ostaje da se vidi.

U svakom slučaju Bošnjačka stranka, kao nacionalna stranka će inicirati i u narednom periodu teme od interesa bošnjačkog naroda. Novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali usta su puna poruka pomirenja, ujedinjana Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda, evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da zaista stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo civilizacijski iskorak.

Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovaj, prije svega državnički iskorak ostaje da se vidi.

Kako će se BS odnositi prema Vladi Krivokapića i Abazovića, ako većina (što bi se moglo desiti) odbije prijedlog Rezolucije?

– Svakako da bi podrška te vlasti ovoj inicijativi bila korak ka izgradnji povjerenja. Mi smo već iznijeli stav da će Bošnjačka stranka biti konstruktivan faktor u parlamentu, podržat ćemo sve kvalitetne prijedloge vlasti i zakonska rješenja koja budu dobra, nećemo se voditi uskogrudim i uskostranačkim interesom i apriori odbaciti sve ono što dolazi od nove vlasti. U zavisnosti od kvaliteta ponuđenih zakonskih i drugih akata zavisit će i naša podrška. Ukoliko odbiju našu inicijativu o Rezoluciji o Srebrenici to svakako neće biti dobra poruka, smatramo da se time ide dva koraka u nazad.

Naš odnos prema vlasti zavisit će od odnosa vlasti prema nacionalnim pitanjima i nacionalnih interesa Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

U toku je „čišćenje“ nepravoslavaca iz vlasti Crne Gore, koliko je kadrova BS, te državnih službenika bošnjačke nacionalnosti, do sada smijenjeno?

– Obzirom da Bošnjačka stranka ne participira u novoj vlasti za očekivati je da dođe do smjene naših kadrova koji se nalaze na političkim funkcijama. Toga smo svjesni i prihvatamo to kao političku i demokratsku realnost.

Ono što je neprihvatljivo tiče se nagovještaja i namjera nove vlasti da se dobar dio bošnjačkih kadrova, kako ste kazali „očisti“ po dubini, tj kroz izmjene sistematizacija i na druge načine smanji boj zaposlenih službenika, prije svega nepravoslavaca koji su primljeni po konkursu.

To bi izazvalo ozbiljne probleme.

Vjerujemo da to toga ipak neće doći, jer takav potez Vlade ne bi se mogao drugačije tumačiti osim kao šovinistički i revanšitički, i to revašistički prema jednom narodu, a ne partiji.

Čišćenje Bošnjaka iz vlasti

Da li su na njihova mjesta , makar u jednom slučaju, postavljeni opet Bošnjaci?

– Podsjetit ću vaše čitaoce da je prethodna Vlada imala pet ministara iz korpusa bošnjačkog naroda i jednog potpredsjednika Vlade. Dva ministra i potpredsjednik Vlade bili su iz Bošnjačke stranke, nova Vlada nema ni jednog pripadnika iz bošnjačkog naroda. Ni jedan ministar nije nepravoslavac čime se poslala poruka oštre diskriminacije ne samo prema Bošnjacima nego i prema ostalim manjinskim narodima, Albancima, Hrvatima i dr. Smatram da ni jedna jednonacionalna i jednovjerska Vlada nema budućnost u Crnoj Gori.

Zato smatram da će ova Vlada biti Vlada kratkog trajanja.

Šta Vam govori uklanjanje kadrova iz Vlasti Crne Gore o istinskoj politici Vlade Krivokapić – Abazović?

– To mi govori da je Vlada diskontinuiteta, kako sebe nazivaju, zapravo Vlada regresa. Mi imamo jednu lošiju i nazadniju Vladu u odnosu na prethodnu ako govorimo o manjinskim pravima, proporcionalnoj zastupljenosti manjinskih naroda u državnim institucijama i državi jednakih šansi za sve.

Nova vlast je sve to dovela u pitanje.

Nisam pristalica da jednu vladajuću garnituru, iako je na ona vlasti 30 godina, treba mijenjati samo kako bi se ta dugogodišnja vladavina prekinula, ako ćemo umjesto nje dovesti goru Vladu. Promjena je dobra samo ako je promjena na bolje, ako to nije slučaj čemu onda diskontinuitet vladavine ako će građani gore živjeti, ako će se kršiti ljudska prava, prava manjinskih naroda, jednom riječju čemu kretanje ako ćemo se kretati unazad i anulirati brojna evropska dostignuća.

Poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić rekla je da se nova većina u Crnoj Gori kroz imenovanje kadrova ophodi na način suprotan demokratskim principima. Ona je u razgovoru za Dan istakla da sve što se dešava neće promaći nevladinim organizacijama, kao ni ambasadama.

“Netransparentnost i nepoznavanje sistema javne uprave, kao i klasično partijsko zapošljavanje, karakteristike su po kojima se prepoznaje prvih mjesec dana nove vlade. Kroz imenovanje kadrova, nova većina ophodi se na način suprotan demokratskim principima. Smjenjuju se dosadašnji rukovodioci, izabrani na konkursima, a imenuju partijski činovnici nove većine. Iako je bilo najava da neće biti revanšizma, svjedočimo upravo suprotnom. Takođe, na sceni imamo i klasičan nepotizam vidimo da poslanici i političari na odgovorna mjesta u Vladi zapošljavaju bračne drugove”, kazala je Strujić Harbić.

Kako je dodala, treba se sjetiti predizbornih poruka sada nove vladajuće većine o profesionalizaciji javne uprave.

“Nije, međutim, prošlo ni mjesec dana, a već su pokazali da im je jedino važno da se kadrovi bivše vlasti eliminišu, kako bi se otvorio prostor za njihove partijske vojnike. Sigurna sam da ovo neće promaći ambasadama, ali ni nevladinom sektoru”, rekla je Strujić Harbić.

Ona je naglasila da su vladavina prava i poštovanje ljudskih i manjinskih prava pod budnom pažnjom EU.

“Nova vlada je pokazala da joj nije mnogo stalo do toga da se prava manjina unapređuju. Naprotiv, imamo Vladu bez ijednog predstavnika manjina među ministrima, a vidimo da su i „po dubini“ manjine stavljene po strani. Plašim se da je ovo veliki korak unazad, posebno u dijelu srazmjerne zastupljenosti”, navela je Strujuć Harbić.

Ona smatra da je predstojeći kongres Bošnjačke stranke prilika da se zaokruži jedan uspješan ciklus od 15 godina djelovanja.

“Mi ćemo na kongresu pokazati da nastavljamo u pravcu promocije građanskih vrijednosti, evropskih integracija i brige za Bošnjake i sve građane Crne Gore. To će biti i prilika da mladim ljudima iz naše partije, koji su kompetentni, stručni i obrazovani, pružimo podršku da nastave da uspješno vode procese”, kazala je Strujić Harbić.

Nova Vlada se mora okrenuti ekonomiji i poboljšanju standarda građana, dok pokretanje inicijative da vjeronauka bude sastavni dio obrazovnog sistema od strane političkih subjekata vladajuće većine nije ništa drugo do usmjeravanje u političke svrhe prava na slobodu izražavanja vjerskih ubjeđenja, poručuje Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke.

On ističe da se BS zalaže za sekularno uređenje države, što znači odvojenost vjerskih od javnih institucija.
“Pred nama je period ekonomske neizvjesnosti koja se može prevazići isključivo ako se rješavanje realnih problema i potreba građana postavi kao prioritet u radu Vlade. Prijedlog uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem je antisekularni zahtjev. Kao što nauka i obrazovni sistem imaju svoju ulogu u jednom društvu, tako i religija i vjerske institucije imaju svoju ulogu. Oba ova segmenta treba razvijati, ali ne miješati” kaže Smailović.

On ističe da je pitanje vjere intimno pitanje odnosa čovjeka prema onom uzvišenom, pa je treba sačuvati od birokratizacije, banalizovanja i nametanja putem obrazovnog sistema.
“Isto tako i obrazovni sistem treba sačuvati od dogmi koje obično nižim uzrastima nijesu dokučive i razumljive. U demokratskim društvima ovo pitanje trebalo bi da bude stvar izbora, lične intime i razvoja kroz vjerske, a ne javne institucije. Uvođenjem vjeronauke u sistem obrazovanja dovodi se u pitanje princip neutralnosti po vjerskim pitanjima, koji bi obrazovne institucije morale da imaju. Time bi neminovno došlo do razvijanja diskriminacije po osnovu vjeroispovijesti odnosno uvjerenja, što bi u konačnom ugrozilo i princip građanske države kojim se Crna Gora diči”, kaže poslanik BS.

Zato, poručuje da se društvo u cjelini mora usmjeriti u pravcu vaspitanja i edukacije djece sa ciljem razvijanja vještina tolerancije, kulture dijaloga, uvažavanja i poštovanja tuđih mišljenja i ponašanja.
“Postojanje posebnih vjerskih škola mnogo je bolje rješenje od uvođenja vjeronauke u klasični obrazovni sistem. Vjerovanje treba da bude stvar izbora, a ne nametanja kroz obrazovni sistem. U tom kontekstu država treba da ima ulogu da obezbijedi jednake uslove za razvoj svih vjerskih institucija i stvara klimu slobode izbora, a ne nametanja vjerovanja, što uvođenje vjeronauke u obrazoni sistem u izvjesnom smislu jeste”, zaključuje Smailović.

Bošnjačka stranka ima lidera koji čvrstvo drži kormilo, koji ima podršku u narodu, u dijaspori, kao i u međunarodim krugovima, poručio je šef poslaničkog kluba BS Ervin Ibrahimović.

On je gostujući na Radiju Antena M, u emisija Drugačija radio veza, na pitanje voditelja da li u Bošnjačkoj stranci postoji krilo koje planira da se otcijepi, kazao da predsjednik Rafet Husović čvrsto drži kormilo.

„On ima podršku u narodu, u dijaspori, kao i u međunarodim krugovima. Svi oni se slažu da Rafet Husović vodi dobru i ispravnu politiku i prije svega politiku koja misli dobro Bošnajcima, građanima Crne Gore i koja vidi našu državu kao ravnopravnu članicu EU“, istakao je Ibrahimović.

Klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je Skupštini inicijativu za usvajanje rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici. To je, prema riječima portparola ove stranke Adela Omeragića, logičan slijed onoga što se već desilo.

Poslanici Bošnjačke stranke će danas, na konferenciji za novinare, javnost upoznati sa prijedlogom rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici.

– Kao društvo moramo da budemo svjesni da nepriznavanje genocida iznova otvara rane. Bošnjačka stranka je dala doprinos u prošlosti, ali i sadašnjim djelovanjem, da se u crnogorskom parlamentu priča o genocidu u Srebrenici. Sada idemo korak dalje i želimo da se ovo pitanje trajno riješi – kazao je Omeragić u izjavi za Pobjedu.

Imamo, kako je rekao, presude međunarodno priznatih sudova, a prije dva dana je i Senat SAD usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

– Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način – istakao je Omeragić.

Podsjetio je da se, iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj ne pominje da se tamo desio genocid.

Omeragić je u ime BS-a pozvao sve političke subjekte koji se zalažu za trajno pomirenje na ovim prostorima da, nakon 25 godina od genocida u Srebrenici, „svi zajedno zaštitimo istinu od onih koji je negiraju, jer je to najbolji način da spriječimo da se genocid ponovi“. U BS-u očekuju da njihovu inicijativu prihvate sve političke grupacije koje u svojim programima zagovaraju pomirenje i suživot.

– Ako su međunarodni subjekti i organizacije ustvrdili na osnovu činjenica da se u Srebrenici desio genocid, onda i ovaj naš region mora istini da pogleda u oči – zaključio je Omeragić.

Ukoliko šef parlamenta Aleksa Bečić ne prepozna potrebu da manjinske partije i neko od predstavnika manjina treba da bude jedan od potpredsjednika Skupštine i ako se takva praksa ne reguliše kroz poslovnik, to će biti korak unazad u odnosu na prethodne skupštinske sazive, poručio je Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke.

Klub poslanika BS je Radnoj grupi za izmjenu poslovnika predložio da manjinske partije imaju potpredsjedničko mjesto u parlamentu, a da ono pripada partiji manjina koja ima najviše mandata.

Međutim, Bečić je nedavno predložio da Skupština kao i do sada ima tri potpredsjednika, dva iz vlasti i jednog iz opozicije. U tom slučaju, predstavnika manjina na mjestu potpredsjednika najvjerovatnije neće biti.

“Ovo je sigurno korak unazad i nešto što treba da nas zabrine kao društvo. Krećemo se jednom linijom gdje se prosto manjinski narodi i tamo gdje su do sada imali mjesta, polako istiskuju. To nije dobro za demokratiju i evropske integracije naše države i ovo sigurno nije poruka da je Crna Gora država svih. Očekivali smo da će šef parlamenta imati više sluha u odnosu prema potrebi afirmacije politike manjina”, kaže Smailović.

On poručuje da zemlje okruženja, koje su u prošlosti u odnosu na Crnu Goru zaostajale kada su u pitanju poštovanje prava manjinskih naroda i principa afirmativne akcije, danas su korak ispred nas u odnosu prema manjinskim narodima.

“Imate države u regionu koje su manjinskim narodima obezbijedile mjesta predsjednika i potpredsjednika Skupštine. Nažalost, mi umjesto da idemo naprijed i da pratimo pozitivne trendove, mi se na ovaj način vraćamo unazad. U prošlom sazivu Vlade imali smo potpredsjednika Vlade i pet ministara iz redova manjinskih naroda, kao i potpredsjednika Skupštine, što je od strane naših međunarodnih partnera prepoznato kao pozitivan primjer ne samo na Balkanu, već i šire. Danas, imamo skoro jednovjersku i jednonacionalnu izvršnu i zakonodavnu vlast”, ističe Smailović.

Na ovaj način, jedna četvrtina građana Crne Gore je potpuno marginalizovana i to ne ide u prilog nastavku demokratizacije društva, poručuje poslanik BS.

Izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojima se traži smanjenje radnog staža za pojedine funkcije u državnoj upravi, suprotne su ideji profesionalizacije javne uprave, smatra Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke.

Šefovi klubova nove parlamentarne većine podnijeli su prijedlog izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u kojima traže smanjenje radnog staža za pojedine funkcije u državnoj upravi, kao i brisanje uslova iz postojećeg zakona kojim je bilo predviđeno da posao u državnom organu ne može obavljati osoba protiv koje je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti.

“Ne želeći da ulazimo u prave namjere jedne ovakve ideje, smatramo da je u pravcu profesionalizacije javne uprave ovo korak unazad. Jasno propisani kriterijumi za rukovodeća mjesta i uopšte za mjesta u javnoj upravi, predstavljaju način da odgovorne pozicije obavljaju osobe sa iskustvom, pojedinci koji na osnovu stručnosti mogu odgovoriti zadatku.

U konačnom, prijedlog da u javnoj upravi mogu doći i pojedinci koji su krivično gonjeni po službenoj dužnosti, vjerujem da nije ništa drugo već pokušaj da se krene u pravcu revanšizma i da partije aktuelne većine po ključu partijskog zapošljavanja svoje kadrove zaposle po “dubini”. To je intencija nove većine, koja je skoro do juče držala predavanja celokupnoj javnosti kako će profesionalizovati javnu upravu. Nažalost, svakim danom se pokazuje da imenovanja kadrova nove Vlade imaju partijska obilježja. Vjerujem da će sve ove namjere prepoznati i organizacije međunarodne zajednice i nevladin sektor i da će pravovremeno reagovati”, kazao je Omeragić.

Novoimenovana ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojanić tek drugi radni od kada je na novoj funkciji, a već je napravila skandal upisivanjem Kosova sa zvjezdicom, što je naišlo na oštre kritike crnogorske javnosti.

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić komentarišući današnju grešku ministarke zdravlja napominje da je Crna Gora 2008. godine priznala nezavisnost Kosova, te da je to činjenica oko koje nema prostora za bilo kakvo sporenje. “I pored svojevrsnog skandala, koji je skoro pa nezabilježen u diplomatskim odnosima, želimo da vjerujemo da je riječ o grešci ili neznanju nove strukture unutar Ministarstva zdravlja. Bez obzira što je došlo do promjene vlasti u našoj državi, međunarodni sporazumi su akti koji se moraju poštovati. Crna Gora je 2008. godine priznala nezavisnost Kosova i to je činjenica oko koje nema prostora za bilo kakvo sporenje”, kazao je Omeragić u razgovoru za portal Standard.

Podsjećanja radi, u dokumentu o novim mjerama koji je danas objavilo Ministarstvo zdravlja na čijem je čelu novoimenovana ministarka Jelena Borovinić Bojović, u kategoriji o saobraćaju i putovanjima Kosovo je označeno zvjezdicom, kao što se to radi u dokumentima Srbije koja ne priznaje nezavisnost Kosova.