Kategorija: Klub poslanika

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović, na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore, kazao je da će BS podržati Zakon o lobiranju, kao i sve one zakone koji su neophodni za dobijanje IBAR-a.

“Ovaj zakon će, vjerujem, donijeti određena poboljšanja kada je u pitanju oblast lobiranja i smanjiti mogućnost koruptivnih aktivnosti kada je sam proces u pitanju. Takođe, proširiće djelokrug onoga čime se lobisti bave, a svakako i sam pojam lobista će biti proširen i zakon će imati širu primjenu. Ono što je važno naglasiti jeste da će klub poslanika Bošnjačke stranke podržati ovaj zakon, jer se radi o kvalitetnijem zakonskom rješenju, ali i ono što je za nas relevantno jeste i činjenica da je Zakon dobio i pozitivno mišljenje Evropske komisije i usaglašen je sa pravnom tekovinom EU”.

Smailović je naglasio da tek nakon dobijanja IBAR-a slijedi ozbiljan posao.

“Svjedoci smo da poslanici u Skupštini Crne Gore nisu imali dovoljno vremena da se pozabave na kvalitetan način svim ovim obimnim i vrlo važnim sistemskim zakonima, ali svakako da ćemo i u narednom periodu nakon svih ovih procesa imati priliku da vidimo kako će svi ovi zakoni biti implementirani. To će prije svega zavisiti od određene političke stabilnosti”.

Smailović je podsjetio da se BS od osnivanja zalaže za EU I NATO integracije, i izrazio žaljenje što i ranije nije bilo ovakvog konsenzusa.

“Želim istaći da je ovaj proces jedan od ključnih programskih načela BS i zadovoljstvo mi je što danas možemo svi zajedno raditi na ostvarenju tog važnog cilja. Vidjeli smo neka istraživanja koja pokazuju koliko je važan ovaj proces prije svega za pripadnike manje brojnih naroda u Crnoj Gori i da upravo oni daju najveću podršku NATO i EU integracijama. Žao mi je što ranije nismo imali ovakav vid konsenzusa kada su u pitanju evropske integracije i članstvo u NATO, imajući u vidu šta sve ono što ti procesi nude”.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić, poručio je tokom današnje rasprave u vezi izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, da Bošnjaci u Crnoj Gori nisu nacionalna manjina već manje brojni narod i kazao da se promjene Poslovnika ne odnose na nacionalne manjine već na manjinske partije.

„Dakle, tiranija većine nad manjinom, moguće je samo onda kada su pravila manipulativno postavljena, odnosno kada vode supremaciji parlamentarne većine nad opozicijom koja time osakaćuje i paralizuje dejstvo parlamentarne demokratije.

Poslanik Gutić je kazao i da poslovničke procedure koje se prilagođavaju trenutnoj većini omogućavaju monopolistički položaj zakonodavne vlasti.

„Serviraju većini legalno uzdizanje na poziciju neprikosnovenog samovoljnig donosioca odluka u parlamentu i postaju koruptivni. Poslovnik Skupštine Crne Gore koji u određenim segmentima prati ustavne odredbe, gdje je postojao običaj da se donosi konsenzusom, sada postaje instrument razračunjavanja parlamentarne većine nad manjinom. I to ne parlamentarne većine nad parlamentarnom manjinom, nego parlamentarne većine nad predstavnicima manje brojnih naroda, odnosno nad poslanicima manjinskih partija“.

Poslanik Gutić je pitao i čemu žurba za izmjenama poslovnika, bez prethodnog dijaloga u Parlamentu, i da li postoji neka skrivena namjera.

„Prvo nije u redu, da se predlažu izmjene Poslovnika bez konsultacija između poslanika parlamentarne većine i opozicije, jer je do sada tako rađeno, a Poslovnik uglavnom usvajan ili mijenjan konsezusom. Drugo, nije u redu da se zalazi u korpus manjinskih prava koja su definisana Ustavom, u čl. 79 gdje se manje brojnim narodima garantuju prava, između ostalog i na autentičnu zastupljenost u Skupštini, kao i na srazmjernu zastupljenost u organima državne vlasti. Treće, nije u redu da se zalazi u korpus manjinskih prava, a da se prethodno o tome ne povede dijalog sa predstavnicima manje brojnih naroda zastupljenih u Skupštini. Četvrto, nije u redu da parlamentarna većina izigrava medijatora i sudiju u odnosima između manjinskih partija i manje brojnih naroda. Peto, nije u redu da jedan predstavnik manjinskih partija, u dogovoru sa parlamentarnom većinom ruši koncept saradnje manjinskih partija koji je uspostavljen od 2012. godine. Na kraju, nije u redu da predstavnici većine sabotiraju dogovor manjinskih partija, preuzimajući pravo da nam oni biraju potpredsjednika,“ istakao je Gutić.

On je između ostalog i kazao i da Bošnjačka stranka nema problem da se uđe u procedure izmjene Poslovnika i ovog člana, koji je do sada zahtijevao konsenzus manjinskih partija, ali izmjene trebaju biti prvo prihvaćene većinom u korpusu manjinskih partija.

„Način izmjena Poslovnika nas navodi na zaključak da ćete nam birati potpredsjednika samo i isključivo ako je po vašoj volji. A ja smatram da takav izbor manjinskim partijama nije ni potreban“.

Na kraju je pozvao da se ovakav prijedlog izmjene Poslovnika povuče.

„To je jedino ispravno i odgovorno. Pozivamo predstavnike manjinskih partija da oni dogovore izmjenu čl. 19 ukoliko je potrebna. Bošnjačka stranka se oštro protivi najavljenim, jednostranim izmjena Poslovnika bez konsultacija, a nastavljamo saradnju, na zajedničkoj platformi u kojoj učestvujue 9 od 11 poslanika manjinskih partija“.

Klub Bošnjačke stranke će podržati prijedlog zakona o dopunama Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći, kazao je poslanik BS Admir Adrović.

“ Smatramo da je veoma važno da svi građani imaju što lakšu i bolju dostupnost medicinskoj zaštiti, u ovom slučaju hitnoj medicinskoj zaštiti. Smatramo da je dobro da se u novim opštinama formiraju ovakvi centri hitne pomoći”.

Adrović se osvrnuo i na potrebu obezbeđivanja vozila za hitnu pomoć u Petnjici.

“Koristim priliku da se pridružim incijativi da se jedinici Hitne pomoći u Petnjici obezbijedi vozilo, jer postoji objektivna potreba i nije mi jasno zbog čega već tri godine otkako postoji jedinica, to nije urađeno”.

Poslanik Adrović je posebno naglasio činjenicu da jedinice hitne pomoći u Rožajama i Plavu ne zadovoljavaju onaj nivo kvaliteta i standarda koji zaslužuju.

“ Što se tiče Rožaja, jedinica Hitne pomoći je smještena u podrumu Doma zdravlja i ti prostori ne ispunjavaju osnovne uslove za adekvatnu medicinsku zaštitu. I osoblje koje radi tamo ne može na pravi način, iako znam da daju sve od sebe, u tim uslovima da odgovore radnom zadatku”.

On je kazao i da postoji obećanje Zavoda za hitnu pomoć da se izvrši rekonstrukcija tog objekta.

“Iako je postojala inicijativa da se jedinica Hitne pomoći u Rožajama premjesti na neko adekvatnije mjesto, nije postojala spremnost i ni dan danas ništa nije urađeno po tom pitanju. Na tom polju nije bilo nikakvih aktivnosti iako su građani iz dijaspore i turska Agencija TIKA bili spremni da realizuju određenje donacije. Takođe, i jedinica Hitne pomoći u Plavu nije na zadovoljavajućem nivou, postoji incijativa da se ona izmjesti u susjednu zgradu gdje su optimalniji uslovi, ali nedostaju sredstva. Zato pozivam Zavod za hitnu pomoć da se pozabave ovim pitanjima”.

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović poručio je danas u Skupštini Crne Gore da su manje brojni narodi u Crnoj Gori podržali sve strateški važne odrednice države na putu ka EU i da je značajno voditi računa o položaju manje brojnih naroda, posebno u kontekstu evropskih integracija.

Smailović je ministarku evropskih poslova Maidu Gorčević pitao o aktuelnom položaju manje brojnih naroda u kontekstu evropskih integracija.

“Manje brojni narodi i njihovi politički predstavnici su podržali nezavisnost Crne Gore, članstvo u NATO i proces EU integracija”, podsjetio je Smailović.

On je istakao da često imamo kršenjenje Zakona o manjinskm prava.

“Osim toga, Ustav garantuje manjinskim narodima pravo na srazmjernu zastupljenost. Međutim, stanje u praksi nije baš tako. Bošnjaka nema u važnim institucijama unutar sudske i tužilačke grane vlasti, kao i u drugim veoma važnim državnim i javnim ustanovama”, rekao je Smailović.

U svom odgovoru, ministarka Maida Gorčević je istakla da prava svakog pojedinca moraju biti jednaka.

“Zato su pitanja manje brojnih naroda od izuzetnog značaja u procesu evropskih integracija”, odgovorila je Gorčević.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović kazao je tokom Premijerskog sata, da je pitanje genocida u Srebrenice suštinsko i pokazuje da li pripadamo onom dijelu civiliziranog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno.

“Na ovome ćemo da vidimo da li 44. Vlada u pravom smislu želi da bude u društvu evropskih i svjetskih država. I iskreno da vam kažem, ne osjećam se prijatno kada danas ponovo pretresamo genocid u Srebrenici i zloupotrebljavamo žrtve. Vrlo sam ozbiljno čitao tekst o Rezoluciji, nigdje se ne pominje da je jedan narod genocidan i sa indignacijom odbijam svaku primisao da jedan narod može biti genocidan” poručio je Ibrahimović, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću da li će Crna Gora podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.

On je dodao i da Njemačka ima puno pravo da inicira ovu Rezoluciju, nakon svega što je prošla i čiji je narod jasno osudio one koji su u njihovo ime počinili strašne zločine.

“Zamislite danas neko ovdje šalje poruku da preko Rezolucije želimo da se dijelimo po nacijama. Naprotiv, usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici jasno se dijelimo na one koji su za moralne, univerzalne civilizacijske vrijednosti i one koji ne prizanju ili podržavaju taj genocid. Zato će na ovom pitanju 44. Vlada pokazati je li suštinski ili demagoški za EU i njene vrijednosti”.

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru kazao da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.

“ Nikakav problem to nije, glasaćemo za. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo. Mi smo 100 posto usklađeni sa evropskom, spoljnom, bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Tu nema dileme. Vlada će o tome raspravljati naravno, ali mislim da je izlišno to pominjati, jer smo se mi obavezali da vodimo proevropsku politiku”, kazao je Spajić.

Predsjednik Ibrahimović je nakon odgovora premijera Spajića izrazio zadovoljstvo što je danas javnost čula da će Vlada podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ali i naglasio da bi volio da svi predstavnici vlade istinski shvate da je nama mjesto sa svim onim zemljama koje su kosponzorisale ovu Rezoluciju.

“To je civilizacijska potreba ovog društva. Ovdje ne treba da se nadmećemo ko je kriv, a ko nije. I vi predsjedniče Vlade i ja, svako sa svoje pozicije treba da objasnimo građanima da se ova rezolucija ne bavi time ko je kriv. Krivicu je utvrdio Haški tribunal. Rezolucija nas samo svrstava da li smo u drštvu razvijenih demokratija i da li negiramo genocid”.

Predsjednik Ibrahimović je komentarisao i dva upitna amandmana Vlade i kazao da su nepotrebna.

“Nigdje ne piše da jedan narod može biti genocidan. Samo mogu biti genocidni oni krivci izvršioci i ideolozi. Zato, mislim da su ovi amandmani nepotrebni. Zato budite hrabri, snažnije odgovorite, budimo koosponzori ove Rezolucije i nemojte predavati ova dva amandmana, suvisla su”, poručio je Ibrahimović.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković kazao je danas tokom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, čijim izmjenama se predviđa povećanje naknada novorođenim bebama, da bi se izmjene trebale odnositi na populacione mjere, a ne “da ulazimo u populističku priču i koristimo najosjetljiviju kategoriju, a to su djeca”.

“Kada su u pitanju obrazovanje, zdravstvo, ekonomija i pravosuđe, kao i one teme koje život znače, svi prijedlozi su uvijek imali podršku kluba poslanika Bošnjačke stranke, tako će biti i ovog puta. S tim, što zaista ovom pitanju ne možemo pristupiti na tako jednostavan način, jer kao što sam već kazao, radi se o vrlo senzibilnom pitanju.”

Nurković je naglasio i da nije siguran koliko se stalnim predlaganjem izmjena Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koliko se u stvarnosti i realnom životu dobija pozitivan ishod, imajući u vidu da je MONSTAT objavio zabrinjavajuće podatke kada je u pitanju natalitet u svim opštinama u Crnoj Gori.

„Ovdje je suština da mi dođemo do većeg nataliteta, i mislim da je ovo zaista trebalo biti populaciona priča iz koje ćemo izvući ono najbolje, a to je kako da ohrabrimo našu mladu populaciju da širi svoju porodicu. Podaci MONSTAT-a govore kako je u januaru i februaru u Crnoj Gori bilo 1.160 novorođenčadi, dok je u istom periodu preminulo 1.285“, kazao je Nurković.

On smatra da predlaganjem ovih mjera ponovo nije urađena detaljna analiza.

„Tvrdim da se nismo na precizan način bavili ovom tematikom, jer nemamo mišljenje Vlade Crne Gore kada je ovaj zakon u pitanju i to u trenutku kada treba da vodimo polemiku. Donekle se može naslutiti kakav je stav Vlade, ukoliko uzmemo u obzir da je poslanik Vasilije Čarapić u ime PES-a podnio amandman da se primjena odlaže za 2025. godinu što tumačim kao stav Vlade da u ovoj godini nisu obezbijeđena sredstva za ovu namjenu“.

Nurković je na kraju zaključio da je ovaj prijedlog zakona bolji nego ništa, ali da je bilo bolje ući u veću reformu tog zakona na način da to bude dugotrajnije.

„U svakom slučaju i ovo je dobro, zato smo i dali podršku“.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović kazao je u Skupštini Crne Gore da su poslanici BS-a uvijek glasali kada je u pitanju mir i sigurnost i da će podržati odluku o slanju crnogorskih vojnika u mirovnu misiju na Kipru.

„Podsjetiću da je Bošnjačka stranka jedna od prvih partija koja je insistirala i promovisala učlanjenje u NATO, jer smo sa našim tadašnjim koalicionim partnerima mislili da je to značajno za jednu malu državu i da je značajno biti sa najjačim i najrazvijenim zemljama kako bismo zajedno očuvali globalni mir i sigurnost u svijetu. Sa ove istorijske distance možemo da vidimo koliko je Bošnjačka stranka imala ispravno i kvalitetno razmišljanje kada je u pitanju bezbijednost naše države, i koliko je značajno biti u vrijednosnom i snažnom vojnom sistemu kao što je NATO“, podsjetio je Ibrahimović.

On je kazao i da sa sigurnošću možemo da kažemo da Crna Gora ima kvalitetnu odbranu, i da treba pozdraviti glasanje u parlamentu da Crna Gora bude članica Alijanse.

„Danas smo svi svjesni globalizacije, i ne možemo reći da ako se neki događaj dešava na nekom drugom kontinentu da neće doći i do nas. Imamo sijaset tih primjera. Sjetimo se samo pandemije koja je zarobila planetu, zatim ako dođe do zastoja na Sueckom kanalu odmah imamo promjene na svjetskom tržištu, svjedoci smo i agresije Rusije na Ukrajinu, gdje imamo određena ugrožavanja tržišta. Dakle, ne možemo pričati o izolaciji od dešavanja u svijetu“, poručio je Ibrahimović.

Predsjednik Ibrahimović je zaključio da će klub Bošnjačke stranke, vodeći se interesima građana i države Crne Gore, podržati ovu odluku uz želje da naši vojnici obave svoj zadatak i da se vrate svojoj domovini.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, pitao je premijera Crne Gore Milojka Spajića, hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski, a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civiliziranog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno.

U nastavku je pitanje u cjelini koje je predsjednik Ibrahimović uputio Spajiću, koji će na pitanja poslanika odgovarati u četvrtak, 9.maja, kada je i zakazan Premijerski sat:

-Na osnovu člana 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavljam sledeće pitanje predsjedniku Vlade Crne Gore, gospodinu Milojku Spajiću:

“Poštovani predsjedniče Vlade,

Hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali SR Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Briatanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 država, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija – i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civiliziranog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno”?

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić, pitao je ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića da li resor na čijem je čelu planira strategiju razvoja turizma i razvoja sjevera koja će predstavljati osnov za razvoj uz održivu valorizaciju prirodnih resursa i očuvanje ljudskog kapitala?.

“ Svjedoci smo da se sjever prazni kada je broj stanovnika u pitanju, a bez mladih, bez ideja, bez energije i kreativnosti nema opstanka niti razvoja. I oni koji su započeli određeni posao ostaju bez radne snage. Čemu to mogu da se nadaju preduzetnici koji su u Gusinju, Plavu, Andrijevici, Beranama, Rožajama, Bijelom Polju, Mojkovcu, Žabljaku. Potoje li planovi za razvoj tih sredina” pitao je Gutić.

Ministar Martinović je kazao da Ministarstvo na čijem je čelu planira da u koordinaciji sa svim opštinama sjevernog regiona i nadležnim institucijama na državnom nivou, do kraja tekuće godine izradi program sa sveobuhvatnom analizom postojećeg stanja, definisanje mjerila, identifikovanje projekata čijom realizacijom će se stvoriti uslov za razvoj devirzifikovane autentične ponude, te će se na taj način stvoriti osnov da sjever Crne Gore bude pokretačka snaga naše države.

Ministar je naglasio i da će kada je u pitanju razvoj ruralnih područja, kroz program koji realizuju sa međunarodnim partnerima, obezbijediti preko 500 hiljada eura za seoska domaćinstva.

Poslanik Gutić je kazao da iako je ministar bio korektan u odgovoru, nije zadovoljan, jer ne daje nadu da će se stvari na sjeveru brzo mijenjati. Osvrnuo se i na kriterijume po kojima se usmjerava kapitalni budžet.

“Bošnjačka stranka se zalaže za drugačiji pristup usmjeravanja kapitalnog budžeta, na način da se pola kapitalnog budžeta raspoređuje po prioritetnim državnim projektima, a da se pola raspoređuje na način da se u svaku opštinu mora uložiti dio kapitalnog budžeta, pri čemu bi kriterijumi bili: površina opštine, broj stanovnika i doprinos iz te opštine centralnom nivou kroz centralizovani porez, odnosno PDV.

Poslanik Gutić je kritikovao i Nacionalnu turističku organizaciju (NTO) koja kada je u pitanju sjever ne radi nikakve promocije.

“Promocije se ne rade na sjeveru, nema seminara i edukacija. Dakle, da ne komentarišem njihov sajt, brošure, publikacija, kao ni zastupljenost lokalnih turističkih organizacija na sajmovima u inostranstvu. To se mora mijenjati”, kazao je Gutić.

Poslanik Gutić je na kraju zaključio da je finalni problem lošeg gazdovanja prirodnim resursima na sjeveru, nedovoljno ulaganje u svaku vrstu infrastrukture, kako bi se privreda razvijala a stanovništvo u tim sredinama vidjelo perspektivu.

Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović pitao je ministra Vladimira Martinovića šta će Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera učiniti u pravcu saniranja privremenog odlagališta „Mostina“ na teritoriji Opštine Rožaje koji je decenijski problem te opštine?

“Opština Rožaje ne može samostalno da riješi pitanje ovog odlagališta koji je višedecenijski problem i za koji je potrebna podrška države. Za sanaciju deponije trebalo bi uložiti million eura, ali ni to ne bi trajno riješilo taj problem. U lokalnoj upravi smatraju da je jedino održivo i dugoročno rješenje izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom” kazao je Adrović.

Ministar Martinović je istakao da je predviđena izgradnja transferstanice sa sortirnicom otpada, a u prilog tome stoji i činjenica da je prije nekoliko dana usvojen zakon upravljanja otpadom. On je pozvao opštinu Rožaje da pristupe dijalogu jer, kako je kazao, ovaj problem je u njihovoj nadležnosti, ali je izrazio spremnost da zajedno nađu konstruktivno rješenje za ovaj problem.

Poslanik Adrović je kazao da raduje to što je resorni ministar izrazio spremnost da se uključi u rješavanje ovog problema, jer iako je lokalna samouprava u nadležnosti, opština Rožaje taj problem ne može riješiti bez pomoći ministarstva na čijem je čelu Martinović.

Poslanik Adrović je kazao da bi trebalo uzeti u obzir i saradnju sa opštinama iz susjedne države.
“Imali smo tužbu prije desetak godina od opštine Tutin koja je zbog velike količine smeća koje je završavalo u jezeru Ribariće nanosilo veliku štetu, mislim da nam takve stvari ne trebaju. Takođe, imamo indicije i od nekoliko lokalnih samouprava u tom dijelu Sandžaka, koje bi iz fondova za prekograničnu saradnju pokušale da riješe ovaj problem”, zaključio je Adrović.