Kategorija: Klub poslanika

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović kazao je u Skupštini Crne Gore da su poslanici BS-a uvijek glasali kada je u pitanju mir i sigurnost i da će podržati odluku o slanju crnogorskih vojnika u mirovnu misiju na Kipru.

„Podsjetiću da je Bošnjačka stranka jedna od prvih partija koja je insistirala i promovisala učlanjenje u NATO, jer smo sa našim tadašnjim koalicionim partnerima mislili da je to značajno za jednu malu državu i da je značajno biti sa najjačim i najrazvijenim zemljama kako bismo zajedno očuvali globalni mir i sigurnost u svijetu. Sa ove istorijske distance možemo da vidimo koliko je Bošnjačka stranka imala ispravno i kvalitetno razmišljanje kada je u pitanju bezbijednost naše države, i koliko je značajno biti u vrijednosnom i snažnom vojnom sistemu kao što je NATO“, podsjetio je Ibrahimović.

On je kazao i da sa sigurnošću možemo da kažemo da Crna Gora ima kvalitetnu odbranu, i da treba pozdraviti glasanje u parlamentu da Crna Gora bude članica Alijanse.

„Danas smo svi svjesni globalizacije, i ne možemo reći da ako se neki događaj dešava na nekom drugom kontinentu da neće doći i do nas. Imamo sijaset tih primjera. Sjetimo se samo pandemije koja je zarobila planetu, zatim ako dođe do zastoja na Sueckom kanalu odmah imamo promjene na svjetskom tržištu, svjedoci smo i agresije Rusije na Ukrajinu, gdje imamo određena ugrožavanja tržišta. Dakle, ne možemo pričati o izolaciji od dešavanja u svijetu“, poručio je Ibrahimović.

Predsjednik Ibrahimović je zaključio da će klub Bošnjačke stranke, vodeći se interesima građana i države Crne Gore, podržati ovu odluku uz želje da naši vojnici obave svoj zadatak i da se vrate svojoj domovini.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, pitao je premijera Crne Gore Milojka Spajića, hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski, a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civiliziranog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno.

U nastavku je pitanje u cjelini koje je predsjednik Ibrahimović uputio Spajiću, koji će na pitanja poslanika odgovarati u četvrtak, 9.maja, kada je i zakazan Premijerski sat:

-Na osnovu člana 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavljam sledeće pitanje predsjedniku Vlade Crne Gore, gospodinu Milojku Spajiću:

“Poštovani predsjedniče Vlade,

Hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali SR Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Briatanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 država, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija – i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civiliziranog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno”?

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić, pitao je ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića da li resor na čijem je čelu planira strategiju razvoja turizma i razvoja sjevera koja će predstavljati osnov za razvoj uz održivu valorizaciju prirodnih resursa i očuvanje ljudskog kapitala?.

“ Svjedoci smo da se sjever prazni kada je broj stanovnika u pitanju, a bez mladih, bez ideja, bez energije i kreativnosti nema opstanka niti razvoja. I oni koji su započeli određeni posao ostaju bez radne snage. Čemu to mogu da se nadaju preduzetnici koji su u Gusinju, Plavu, Andrijevici, Beranama, Rožajama, Bijelom Polju, Mojkovcu, Žabljaku. Potoje li planovi za razvoj tih sredina” pitao je Gutić.

Ministar Martinović je kazao da Ministarstvo na čijem je čelu planira da u koordinaciji sa svim opštinama sjevernog regiona i nadležnim institucijama na državnom nivou, do kraja tekuće godine izradi program sa sveobuhvatnom analizom postojećeg stanja, definisanje mjerila, identifikovanje projekata čijom realizacijom će se stvoriti uslov za razvoj devirzifikovane autentične ponude, te će se na taj način stvoriti osnov da sjever Crne Gore bude pokretačka snaga naše države.

Ministar je naglasio i da će kada je u pitanju razvoj ruralnih područja, kroz program koji realizuju sa međunarodnim partnerima, obezbijediti preko 500 hiljada eura za seoska domaćinstva.

Poslanik Gutić je kazao da iako je ministar bio korektan u odgovoru, nije zadovoljan, jer ne daje nadu da će se stvari na sjeveru brzo mijenjati. Osvrnuo se i na kriterijume po kojima se usmjerava kapitalni budžet.

“Bošnjačka stranka se zalaže za drugačiji pristup usmjeravanja kapitalnog budžeta, na način da se pola kapitalnog budžeta raspoređuje po prioritetnim državnim projektima, a da se pola raspoređuje na način da se u svaku opštinu mora uložiti dio kapitalnog budžeta, pri čemu bi kriterijumi bili: površina opštine, broj stanovnika i doprinos iz te opštine centralnom nivou kroz centralizovani porez, odnosno PDV.

Poslanik Gutić je kritikovao i Nacionalnu turističku organizaciju (NTO) koja kada je u pitanju sjever ne radi nikakve promocije.

“Promocije se ne rade na sjeveru, nema seminara i edukacija. Dakle, da ne komentarišem njihov sajt, brošure, publikacija, kao ni zastupljenost lokalnih turističkih organizacija na sajmovima u inostranstvu. To se mora mijenjati”, kazao je Gutić.

Poslanik Gutić je na kraju zaključio da je finalni problem lošeg gazdovanja prirodnim resursima na sjeveru, nedovoljno ulaganje u svaku vrstu infrastrukture, kako bi se privreda razvijala a stanovništvo u tim sredinama vidjelo perspektivu.

Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović pitao je ministra Vladimira Martinovića šta će Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera učiniti u pravcu saniranja privremenog odlagališta „Mostina“ na teritoriji Opštine Rožaje koji je decenijski problem te opštine?

“Opština Rožaje ne može samostalno da riješi pitanje ovog odlagališta koji je višedecenijski problem i za koji je potrebna podrška države. Za sanaciju deponije trebalo bi uložiti million eura, ali ni to ne bi trajno riješilo taj problem. U lokalnoj upravi smatraju da je jedino održivo i dugoročno rješenje izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom” kazao je Adrović.

Ministar Martinović je istakao da je predviđena izgradnja transferstanice sa sortirnicom otpada, a u prilog tome stoji i činjenica da je prije nekoliko dana usvojen zakon upravljanja otpadom. On je pozvao opštinu Rožaje da pristupe dijalogu jer, kako je kazao, ovaj problem je u njihovoj nadležnosti, ali je izrazio spremnost da zajedno nađu konstruktivno rješenje za ovaj problem.

Poslanik Adrović je kazao da raduje to što je resorni ministar izrazio spremnost da se uključi u rješavanje ovog problema, jer iako je lokalna samouprava u nadležnosti, opština Rožaje taj problem ne može riješiti bez pomoći ministarstva na čijem je čelu Martinović.

Poslanik Adrović je kazao da bi trebalo uzeti u obzir i saradnju sa opštinama iz susjedne države.
“Imali smo tužbu prije desetak godina od opštine Tutin koja je zbog velike količine smeća koje je završavalo u jezeru Ribariće nanosilo veliku štetu, mislim da nam takve stvari ne trebaju. Takođe, imamo indicije i od nekoliko lokalnih samouprava u tom dijelu Sandžaka, koje bi iz fondova za prekograničnu saradnju pokušale da riješe ovaj problem”, zaključio je Adrović.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović je pitao ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da li su propali tenderi razlog zbog kojeg je posljednji komad uniforme pribavljen prije više od 10 godina, kao i da li policijska vozila odgovaraju EU standardima patrolnih vozila?”.

Pitao je “da li odvajamo dovoljno budžetskih sredstava za policijske službenike kako bi mogli kvalitetno i uspješno da rade svoj posao”.

Predsjednik Ibrahimović je poručio “da ne smijemo dozvoliti” da policajci nose 10 godina stare uniforme, da pojedini nemaju cipele, već da kupuju patike, i u takvoj opremi zaustavljaju građane. Pojedini se čak plaše i pitaju kako bi odgovorili zadatku ukoliko bi se desila neka vanredna situacija, kazao je Ibrahimović.

“Ne možemo očekivati rezultate od policijskih službenika ukoliko im nismo stvorili elementarne uslove, ne možemo očekivati rezultate ukoliko nisu adekvatno plaćeni za taj posao. Jeste da im je povećana zarada, ali nije adekvatna za posao kojim se bave i svakodnevno rizikuju svoj život kako bi čuvali nas, našu djecu i našu državu“.

Ministar Šaranović je u odgovoru kazao da moramo da razumijemo da smo malo tržište i da je bilo propalih tendera iz raznih razloga. Takođe, istakao je da je 2023. godine realizacija javnih nabavki bila na nivou od svega 20 odsto”. Dodao je i da je raspisan tender za nove uniforme i auta.

Nakon odgovora ministra Šaranovića, predsjednik Ibrahimović je kazao da svi treba da budemo zabrinuti stanjem u policiji i odnosom države prema tom sektoru. Posebno kada su u pitanju neispravna vozila.

“Ni vi, a ni ja, ne bismo polovinu tih auta koristili kao službena i vozili se u njima. I ti ljudi imaju porodice. Poštenije je da tehnički neispravna auta isključimo iz saobraćaja, neka trpi posao, a ne da rizikujemo život naših policijskih službenika.

“Policijski službenici, odnosno ovaj državni aparat mora da ima posebnu pažnju svih nas, prije svega moraju imati adekvatne uslove za rad i satisfakciju da rade kako bi obavljali vrlo odgovoran posao, moraju imati pomoć institucija” poručio je Ibrahimović.

Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović pitao je ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića kada će u Gusinju biti otvorena ispostava policije i kada će stanovnici ove opštine konačno moći da ostvaruju prava koja su uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima.

“Ove godine opština Gusinje obilježava jubilej, deset godina od povratka samostalne opštine. Međutim, u toj opštini koja po posljednjem popisu ima 4.652 stanovnika, još uvijek nemamo ispostavu policije, a informacije govore da je na terenu prisutan samo jedan policajac i to u prvoj smjeni. Zgrada u kojoj je planirano da bude stacionirana policijska uprava se rekonstruiše već godinama. Važno je imati u vidu da veliki broj turista tokom cijele godine obilazi Gusinje, što znači da je nužna potreba da ta opština konačno dobije ispostavu policije” naglasio je Adrović.

Ministar Šranović je kazao da ima namjeru da obezbijedi rješavanje svih zatečenih dugo gomilanih problema, i tražio hitno djelovanje MUP-a kako bi građani Gusinja mogli ostvarivati svoja zakonska prava. Šaranović je podsjetio da je dodijeljena jedna kancelarija u zgradi odjeljenja bezbjednosti Plav, koja služi za potrebe stanice policije Gusinje.

Poslanik Adrović je naglasio da su građani Gusinja zbog prava koja moraju regulisati u susjednoj opštini izloženi nepotrebnim troškovima i mnogim komplikacijama. Kazao je i da prethodnih godina nije bilo policijskih službenika na terenu kako bi spriječili mnoga krivična djela u toj opštini i zaštitili građane. Posebno je istakao probleme tokom ljetnih mjeseci kada je prisutan veliki broj ljudi iz dijaspore.

“Dešava se često, da i taj jedan policijski službenik bude prebačen tokom ljetnje turističke sezone kao ispomoć na primorju i da u tim mjesecima nemamo ni jednog policajca u opštini Gusinje, što smatram nedopustivim, jer u tim mjesecima imamo veliko prisustvo dijaspore, i smatram da time treba da se pozabavite” poručio je Adrović.

Apelovao je da ministar Šaranović u nekom razumnom roku riješi sve ove probleme kako bi građani Gusinja konačno ostvarili svoja zakonska prava.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je ministra finansija Novicu Vukovića o načinu raspodjele novčanih sredstava po opštinama opredijeljenih u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koja se realizuju posredstvom Uprave za kapitalne projetke.

“Obrazloženje ovog pitanja temeljim na činjenici da smo prilikom usvajanja budžeta na kraju 2023. a za 2024. godinu, na sjednici Odbora za ekonomiju, finasije i budžet, uložili određene amandmane koji su tada odbijeni uz konstataciju da će dio tih amandmana koji su podnešeni, a odbijeni, realizovati upravo kroz kumulativnu stavku za ove projekte. Međutim, to što je tada rečeno je izostalo u daljoj raspodjeli sredstava i u tome sam našao za shodno da postavim ovo pitanje”, kazao je Nurković.

Poslanik Bošnjačke stranke je naglasio da su nepravednom raspodjelom sredstava znatno ugrožene manje razvijene opštine na sjeveru.

“ Ne boli nas što je malo već što nije pravo. Berane 2 miliona i 200 hiljada eura, Plav 950 hiljada eura, Gusinje 250 hiljada eura, Petnjica, jedna od najnerazvijenih opština kojoj je nasušno potrebno mnogo više, svega 150 hiljada eura. Bijelo Polje koje je treće po veličini u državi 600 hiljada eura, Kolašin million ipo, Mojkovac million i 300 hiljada, Tuzi 5 miliona eura i ono što je nas zaboljelo jeste činjenica da je Rožaje u ovoj raspodjeli dobilo svega 200 hiljada eura. Dakle, od 20 miliona svega 1 odsto. Problem je u nepravdi, a ne što je malo. Narod sjevera i Rožaja je naučio da trpi, i to su građani koji su uvijek bili na rubu dešavanja. Ovdje se radi o nepradi”, zaključio je poslanik Nurković.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić pitao je ministra javne uprave Marasha Dukaja da li će inicirati određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina.

Poslanik Gutić je naglasio da je decentralizacija sistemska stvar i da po tom pitanju Crna Gora mora da uradi mnogo više.

„Bošnjačka stranka je najzainteresovaniji politički subjekat za decentralizaciju iz razloga što smo jedina partija kojoj sjedište nije u Podgorici, a znamo da centralizacija označava sve ono što se dešava u glavnom gradu, i u tom segmentu mi uvijek naglašavamo tu našu potrebu i smatramo da je to jedan skriveni razvojni resurs koji još nije korišten, i zato uporno insistiramo na tome da se decentralizacija poboljšava i da lokalne samouprave preuzimaju odgovornost za svoje funkcionisanje“.

Poslanik Gutić je kazao da ukoliko nastavimo sa postojećim načinom funkcionisanja lokalnih samouprava, dovodimo do toga da veliki broj opština na sjeveru ostaje bez stanovništva i da većina dolazi u Podgoricu.

„Na taj način se sve centralizuje i sve bude u glavnom gradu. Ukoliko ne želimo da nam se sve preseli u Podgoricu i da na takav način preopteretimo infrastrukturu i sve ostalo, moramo dati dodatni doprinos kako bi se razvijale opštine i lokalne samouprave na sjeveru i da ti građani budu zadržani i da im se obezbijede uslovi za rad. Ministarstvo javne uprave mora dati dodatni doprinos tome i mora biti brže i efikasnije kako ne bi bilo kasno za takve poteze“, naglasio je poslanik Gutić.

On je kazao da je decantralizacija hitno potrebna, jer lokalne samouprave bolje poznaju svoju strukturu, potrebe, prioritete i kapacitete, „ i u tom segmentu kada raspolažu onim resursima koje oni znaju oni će ih na bolji način iskoristiti“.

Takođe, lokalne samuprave bolje poznaju administraciju i kulturu sopstvenih prihoda. One trebaju imati veću odgovornost kada je u pitanju prostorno planiranje.

Dodao je i da Crna Gora ne prati ni evropske trendove koji se tiču decentralizacije i prenošenja nadležnosti.

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je ministra zdravlja dr Vladislava Šimuna kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima, uz podsjećanje da je izgradnja trebala početi prošlog ljeta.

Strujić- Harbić je pitala i šta je ministar uradio, nakon što je posjetio opštu bolnicu u Pljevljima i uvjerio se u loše uslove za rad i određene kadrovske probleme.

„Opšta Bolnica u Pljevljima sad ima svega 35 ljekara, iako ih je po sistematizaciji planirano preko 50, pa me interesuje da li vi kao ministar smatrate ovaj podatak zabrinjavajućim i šta ćete konkretno preduzeti da se taj problem riješi, na koji način i kada? Pitala sam takođe, i za ugovor između ministarstva zdravlja i stambene zadruge za zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdrastvene radnike koji je potpisan prije godinu dana, šta ćete vi kao ministar preduzeti da u što kraćem roku počne realizacija tog ugovora i kada se to može očekivati? “.

Poslanicu Bošnjačke stranke je interesovalo i da li će ministar Šimun razmotriti ideju da bolnica u Pljevljima dobije status Kliničko-bolničkog centra. Takođe, Strujić-Harbić je pitala i šta je sa novcem građana koji su u prethodnom periodu izdvajali za zdravstveni fond, i podsjetila na činjenicu da su Pljevljaci na vrhu ljestvice kada su upitanju oboljenja sa respiratornim sistemom.

Poslanica Strujić-Harbić je kazala da se mladim ljekarima mora pomoći u rješavanju stambenog pitanja, kako bi ih zadržali u Pljevljima.

“ Vi morate naći način i morate mapirati u svojoj agendi pod hitno, da svim specijalistima koji rade u Pljevljima, riješite stambeno pitanje, te ćete ih tako na neki način zadržati da nam pružaju kvalitetnu zdrastvenu zaštitu”.

Strujić-Harbić je kazala da se u Pljevljima na godišnjem nivou rađa svega 180 beba, a da žene iz tog grada, ginekološke usluge koriste u susjednoj državi, jer nema dovoljno ginekologa.

Poslanica Bošnjačke stranke na kraju je zaključila da će, ako se nastavi ustaljenom dinamikom izgradnje bolnice, i smanjenjem broja stanovnika, za 20 godina kada Pljevlja dobiju kvalitetan zdrastveni objekat, biti dovoljna i ambulanta.

Predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik u Skupštini Crne Gore mr Ervin Ibrahimović pitao je ministra zdravlja Vojislava Šimuna da li je analizirao i prepoznao slabosti u zdravstvenom sistemu Crne Gore, i kako će izgledati naše zdrastvo za 10 godina, ako se nastavi sa tendencijom odlaska ljekara.

Ibrahimović se posebno osvrnuo na zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore.

„Čitajući i razgovarajaći sa građanima, naročito sam se interesovao za zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore i došao sam do nekih podataka koji su veliki izazov za građane na sjeveru. Samo da napomenem da imamo u Rožajama nedostatak ljekara, posebno porodične medicine. U Rožajama imamo 6 ljekara koji bi mogli da se prijave za specijalizaciju porodične medicine, ali se nisu prijavili. Tako da imamo šest izabranih ljekara, od kojih je jedan na bolovanju. Ako to pretvorimo u cifre, dolazimo do zabrinjavajućeg podatka da imamo 5 ljekara za odrasle na 20 hiljada građana, odnosno jedan doktor na 4 hiljade građana, što naravno niti može biti validno niti izvodljivo. Pa me stoga interesuje da li ste prepoznali zašto ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu? “, pitao je Ibrahimović.

Takođe, pitao je ministra Šimuna i da li će se u ovoj godini nastaviti sa rekonstrukcijom Doma zdravlja u Rožajama, i da li će biti obezbijeđena sredstva za nabavku digitalnog mamografa?

Ministar Šimun je kazao da je nabavka digitalnog mamografa već na listi prioriteta, kao i da je projekat rekonstrukcija stepeništa i dijela radiologije Doma zdravlja u Rožajama, u vrijednosti od 40 hiljada eura, u proceduri.

Ibrahimović je kazao da posebno raduje činjenica da će biti obezbijeđena sredstva za digitalni mamograf, ali odgovorom o rekonstrukciji Doma Zdravlja u Rožajama, nije u potpunosti zadovoljan, napominjući da se mora više uraditi, „a ne samo da se oslanjamo na dijasporu koja je u proteklom periodu značajno pomogla u nabavljanju medicinske opreme“.

Takođe, kazao je da je ljekarima na sjeveru, potrebno stvoriti bolje uslove i obezbijediti dodatne stimulanse kako ne bi odlazili, već da ostanu onamo gdje se najbolje osjećaju i gdje su potrebni.