Šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke, Kenana Strujić-Harbić, položila je danas cvijeće na spomenik Partizanu borcu na Gorici, povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom.
Strujić-Harbić je bila dio delegacije Skupštine Crne Gore, koju su još činile predsjednica Skupštine Danijela Đurović i potpredsjednica Branka Bošnjak.
Funkcioner Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, novi je poslanik u Skupštini Crne Gore, potvrdila je Državna izborna komisija (DIK). On će u poslaničkim klupama zamijeniti Ervina Ibrahimovića, doskorašnjeg potpredsjednika parlamenta i lidera BS, koji je novi ministar kapitalnih investicija i potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj.
Suljo Mustafić je dugogodišnji visoki funkcioner BS. Trenutno je predsjednik Političkog savjeta Bošnjačke stranke. Bio je poslanik u dva saziva parlamenta, kao i potpredsjednik Skupštine Crne Gore.
Takođe, obavljao je i funkciju direktora Zavoda za zapošljavanje, a radio je i kao novinar i urednik Radio Bara. Po struci je profesor književnosti i maternjeg jezika.
Poslanici Skupštine Crne Gore izabrali su danas na Cetinju novu Vladu, dok je za premijera izabran Dritan Abazović.
Za izbor nove 43. po redu Vlade Crne Gore glasalo je 45 poslanika, dok ih je troje bilo protiv. Podršku izboru nove Vlade dali su poslanici DPS-a, SDP-a, SNP-a, URA-e, Bošnjačke stranke i albanskih partija. Protiv su bili poslanici SD-a. Poslanici DF-a i Demokrata bojkotovali su današnje zasjedanje.
Za potpredsjednicu Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarku evropskih poslova izabrana je Jovana Marović iz URA-e. Za potpredsjednika Vlade za ekonomski sistem i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izabran je Vladimir Joković iz SNP-a, a za potpredsjednika Vlade zaduženog za politički sistem i unutrašnju politiku i ministra odbrane Raško Konjević iz SDP-a.
Za potpredsjednika Vlade zaduženog za regionalni razvoj i ministra kapitalnih investicija izabran je Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke.
Za ministra pravde izabran je Marko Kovač (SNP), za ministra unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA), ministra finansija Aleksandar Damjanović (SNP), ministra vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP), a za ministra ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović (URA).
Za ministra sporta i mladih izabran je Vasilije Lalošević iz SNP-a, za ministra javne uprave Maraš Dukaj iz Albanske alternative, za ministra rada i socijalnog staranja Admir Adrović iz Bošnjačke stranke, dok je za ministra prosvjete izabran Miomir Mijo Vojinović iz SNP-a.
Za ministra zdravlja izabran je Dragoslav Šćekić iz SNP-a, dok je kao nestranačka ličnost za ministarku kulture i medija izabrana Maša Vlaović.
Za ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izabrana je Ana Novaković-Đurović (URA), dok je za ministra za ljudska i manjinska prava izabran Fatmir Đeka iz Demokratske partije.
Kao nestranačka ličnost za ministarku nauke i tehnološkog razvoja izabrana je Biljana Šćepanović.
Za ministre bez portfelja izabrani su Zoran Miljanić iz organizacije CIVIS i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative.
U Pljevljima je održana 3. Opštinska izborna Skupština Bošnjačke stranke Pljevlja, na kojoj su delegati izabrali novi saziv Opštinskog odbora.
Šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore i dosadašnja predsjednica OO BS Pljevlja, Kenana Strujić-Harbić, kazala je da Odbor u Pljevljima krasi jedinstvo i da je potvrda toga konstantan rast podrške politici Bošnjačke stranke u ovom gradu.
Ona je podsjetila da od 2012. godine, kada je osnovan Odbor BS u Pljevljima, stranka bilježi rast broja glasova u svakom izbornom ciklusu.
“To je pokazatelj da smo ozbiljan politički subjekt, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou i da politika koju su vodili naši funkcioneri na državnom nivou, tako i naši funkcioneri u Pljevljima je zavrijedila pažnju pripadnika našeg naroda. Međutim, ovi rezultati su pokazatelj i dodatnog tereta i odgovornosti da ne smijemo dopustiti da pravimo greške”, kazala je Strujić-Harbić.
Ona je istakla da je bivši predsjednik BS rahmetli Rafet Husović davao snažnu podršku bošnjačkom narodu u Pljevljima, a da je tim putem nastavio i aktuelni lider BS Ervin Ibrahimović.
“Međutim, bez obzira na trenutni ambijent, mi smo naviknuti na borbu i kroz borbu smo dokazali da smo nezaobilazni faktor u političkoj areni, samo iz razloga što smo jedini kadri da uperimo prstom na svaku nepravdu, nepravilnost i probleme sa kojima se susrijeću Bošnjaci ne samo ovdje, već u cijeloj državi”, kazala je Strujić-Harbić.
Potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, istakao je da su se čvrsta, jasna i stabilna politička opredjeljenja i političke odlike, koje je u prethodnom periodu donosila Bošnjačka stranka, pokazale kao ispravne.
“Iako smo imali brojna iskušenja u prethodnom periodu, ostali smo dosljedni svom Programu i nijesmo željeli da trgujemo sa elementarnim principima BS. Turbulenta dešavanja koja su se desila Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, nijesu zaobišla ni nas, to vi Pljevljaci najbolje znate. Ali, odoljeli smo svim tim izazovima, podnijeli smo etničko čišćenje Bošnjaka iz državnih institucija, smjenu svih kadrova Bošnjačke stranke, razne provokacije, grafite, parole, prijetnje. Žustro smo se borili na svim poljima i pružali otpor fašizaciji i klerikalizaciji društva. Prethodna vlast je bila krajnje revanšistička, populistička i neblagonaklona prema manjinama. Nismo se mirili s tim, na brojne nepravde odgovorili smo dostojanstveno”, kazao je Ćorović, uz napomenu da Bošnjačku stranku tek očekuju dobri rezultati i pobjede, kako u Pljevljima, tako i u drugim opštinama širom Crne Gore.
Prisutne delegate pozdravio je i Mirsad Nurković, predsjednik OO BS Rožaje, koji je poručio da je pljevaljski odbor Bošnjačke stranke veoma perspektivan i iskazao uvjerenje da će Bošnjaci u Pljevljima još snažnije podržati politiku Bošnjačke stranke.
Skupštini su pored potpredsjednika Ćorovića, prisustvovali i drugi potpredsjednik Damir Gutić, generalni sekretar Admir Adrović, poslanik Amer Smailović, članovi Predsjedništva, predsjednici drugih odbora BS, kao i članovi Glavnog odbora BS.
Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, govorio je u Rožajama na osnivanju fondacije “Rafet Husović”.
Ibrahimović je istakao zadovoljstvo da je porodica Husović odlučila da napravi fondaciju i da će se boriti za sve one vrijednosti koje je za svog života rahmetli Rafet Husović baštinio.
“Čast mi je da se obratim ovom uvaženom skupu, na dan kada se osniva fondacija “Rafet Husović”. Samim tim, ova fondacija će nastaviti da se bori za sve one vrijednosti koje je naš Rafet vodio cijelog svog života. To je bila borba da se Bošnjaci opismene, da budu emancipovani, da Crna Gora bude država svih naroda, bez obzira na vjersku pripadnost. Da bošnjački narod ima odgovarajući i ravnopravan status sa svim ostalim narodima. Uvijek je govorio da Crna Gora mora biti građanska, demokratska i evropska država. Naš Rafet se borio za ljude teškog ekonomskog statusa, unaprjeđivao je sredine gdje je smatrao da treba pomoći. Radio je na afirmaciji kulturne baštine Bošnjaka. Naš Rafet je na jedan način bio fondacija. Rijetko je ko od nas imao prilike sresti čovjeka sa tolikom dobrotom, humanošću, sa porukama pomirenja i povjerenja”, kazao je Ibrahimović.
Kazao je da sve lične i poslovne uspjehe koje je postigao, Rafet ne bi mogao da nije imao pomoć i podršku porodice.
“Porodica je dala ključan doprinos u svim njegovim uspjesima. Porodica Husović je bila aktivni sudionik u svim dogovorima i radnjama našeg Rafeta. Zahvaljujući Rafet Husoviću, Bošnjaci su danas uvaženi, a Crna Gora je dostigla sve vrijednosti savremenih država. Danas smo svjedoci koliko nam fali naš Rafet i njegova mudrost. Ova fondacija će biti veliki hair ne samo za Bošnjake, već i za cijelu Crnu Goru”, poručio je Ibrahimović.
Mi želimo i dogovorili smo se, da se ispravlja i nepravda učinjena Ulcinju i da od Ulcinja, koji je prirodni biser Jadrana, napravimo ekonomski i turistički biser Jadrana i Crne Gore, poručio je večeras na završnoj promociji koalicije DPS-BS, “Da, za Ulcinj, Da, za Crnu Goru”, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.
On je kazao da Ulcinj treba povezati bržim i boljim saobraćajnicama sa turističkim tržištima, posebno sa Albanijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.
“Moramo da povećamo broj graničnih prelaza sa Albanijom i kapacitet postojećeg graničnog prelaza, kako bi turisti lakše dolazili u Ulcinj, ali i kako bi Ulcinjani brže i konfornije stizali u Albaniju, na Kosovo i gdje god da idu u tom pravcu”, kazao je Ibrahimović.
On je istakao da stvaranje uslova za bolju i bržu valorizaciju potencijala Velike plaže, Šaskog jezera, rijeke Bojane i mnogih drugih potencijala mora biti prioritet svake lokalne uprave u Ulcinju, ali i svake Vlade u Crnoj Gori, jer se radi o neiskorišćenim neiscrpnim mogućnostima.
“Ništa manje neiskorišćenog potencijala ne leži ni u ulcinjskoj poljoprivredi, kao i u drugim granama privrede. Na nama je da sa lokalnog i državnog nivoa u Ulcinju stvorimo bolji ambijent za ulaganje i da pomognemo razvoj malih i srednjih preduzeća, kako bi se ljudi zapošljavali i kako ne bi selili od Amerike i Australije do Njemačke i Švajcarske, kako bi zaradili ono što ovdje mogu da zarade. Prioritet nove lokalne uprave mora biti kreiranje uslova za investiranje i biznis, kao i otvaranje radnih mjesta. Tamo gdje se mi budemo pitali, a pitaćemo se svugdje vrlo brzo, naš glas će uvijek biti uz Ulcinj, jer smo to Ulcinju dužni i država mora i ako Bog da hoće više investirati u ovaj grad, kako bi bilo bolje i vama i državi”, poručio je lider Bošnjačke stranke.
On je podsjetio da je zadnjih godinu i po, “zbog jednog eksperimenta koji nikada nije obećavao ništa dobro i za koji smo upozoravali da je poguban za Crnu Goru, kakvom je mi ovdje zamišljamo, Crna Gora pala u ruke vlasti koja Crnu Goru ne vidi kao građansku državu i za koju postoje građani prvog i drugog reda”.
“Taj eksperimnet uspostavio je jednu revanšističku, klerikalnu i antigrađansku vladu, koja je očistila sve nacionalno, vjerski i politički nepodobne i mimo zakona i propisa zaposlila podobne. Podijelili su Crnu Goru, ponizili je na međunarodnom planu i svrstali je zadnjih dana u red sa Sjevernom Korejom, Venecuelom i još nekim zemljama sa kojima nam nikako nije mjesto i satrli je ekonomski. To nas je udaljilo od našeg cilja, a naš cilj je bolji život građana, građanska Crna Gora, kao članica EU. Na našu sreću, građanska Crna Gora im je vrlo brzo dala odgovor i tu i takvu vlast smo smijenili u parlamentu i pitanje je dana kada će ona biti prošlost”, istakao je iBrahimović i pozvao građane Ulcinja da u nedjelju na izborima zaokruže broj 5.
Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović govorio je sinoć na završnoj konvenciji u Beranama i istakao da se Crna Gora danas ponovo nalazi pred velikim izazovom otvaranja demokratskih i evropskih procesa koji su, kako je to ocijenio, zaustavljene od strane odlazeće vlasti.
“Znamo vrlo dobro da u demokratske i evropske procese ne možemo krenuti bez Berana, bez kojih ne bi bilo ključnog faktora u procesu evropeizacije naše države ali i evropskih vrijednosti u Crnoj Gori. Upravo ovaj veličanstveni skup je dokaz da su Beranci spremni da se jasno suprotstave i zaustave sve one retrogradne politike, jer odavde je uvijek kretao poziv za demokratizaciju i evropske procese, koje neće stopirati oni koji su u proteklih godinu i po dana pokušali da zaustave život u Crnoj Gori”, kazao je Ibrahimović.
On je naglasio je da je glas za listu “Da, za Berane i Crnu Goru”, glas za mir, suživot i toleranciju kao osnovne vrijednosti svih građana.
“Glas protiv da presuđeni ratni zločinac dobije ulicu po svom imenu, glas protiv podizanja spomenika ratnim zločincima, glas protiv retrogradnih politika i revizije istorije”, zaključio je Ibrahimović.
Godinu je dana od kako je, 9. marta 2021. godine, na bolji svijet preselio moj brat, drug i prijatelj, prvi predsjednik Bošnjačke stranke, naš Rafet Husović.
Zauvijek ću ga pamtiti kao iskrenog prijatelja, ali i kao autentičnog vođu kojeg je karakterisala izvanredna mudrost, sposobnost, vizionarstvo i odlučnost zbog kojih mu, ubijeđen sam, niko na poziciji lidera ne bi bio ravan.
Bio je uvjeren da Crna Gora može biti građanska, multietnička, demokratska država, apsolutne jednakosti svih njenih građana i da je samo i jedino takva Crna Gora uopšte moguća i zato se, sasvim prirodno, našao među pionirima boraca za takvu Crnu Goru, čemu je posvetio značajan dio svog života.
Na putu ka ostvarenju tog cilja mobilisao je većinu bošnjačkog naroda koji mu je bezrezervno i sa razlogom vjerovao, a svojim političkim djelovanjem presudno je uticao na sve demokratske procese u Crnoj Gori. Uvijek je isticao da su članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji garant bezbjednosti i stabilnosti u Crnoj Gori, a da je demokratija najbolji okvir za rješavanje svih, pa i nacionalnih i manjinskih pitanja. Ispravnost te vizije danas je vidljivija nego ikada do sada.
Pod njegovim vođstvom, Bošnjačka stranka, na čijem je čelu bio od njenog osnivanja pa skoro da smrti, i bošnjački narod, postali su nezaobilazni politički faktor u Crnoj Gori i nezaobilazni akter svih pozitivnih društvenih procesa. Danas je Bošnjačka stranka stranka zavidne stranačke infrastrukture, razvijenih kadrovskih potencijala i stabilnog glasačkog tijela i kao takva i danas, bilo da djeluje iz pozicije vlasti ili iz opozicije, presudno opredjeljuje društveno – političke tokove naše države.
Nije, na žalost, doživio da vidi Crnu Goru kakvu je želio i kakvu je sanjao, ali je ostavio viziju, ideje i primjer koje treba da slijedimo kao i Bošnjačku stranku kao politički mehanizam za ostvarenje tih vizija i ideja.
Njegov prerani fizički odlazak sa ovog svijeta je definitivan, ali će on zauvijek ostati u srcima nas, njegovih prijatelja i sljedbenika, baš kao što će njegova djela ostati zauvijek u životima nas, njegovih savremenika, ali i u životima generacija koje dolaze.
Imao sam sreću, čast i zadovoljstvo da je Rafet bio moj lični prijatelj, politički učitelj,, a zauvijek će ostati moj uzor. Dijelili smo mnoge dileme, donosili zajedno mnoge odluke i zajedno išli u mnoge teške i neizvjesne političke bitke. Pa ipak, koliko god da sam ga razumio, nikada nisam uspio dovoljno shvatiti težinu bremena koje je nosio.
Danas, iz ove perspektive, mnogo jasnije i mnogo bolje vidim njegovu ulogu u stvaranju Bošnjačke stranke, u promjenama u našem nacionalnom korpusu i u procesima u našem društvu, koji su Crnu Goru uveli u NATO pakt i doveli pred vrata Evropske unije, ali, isto tako, danas mnogo bolje vidim i razumijem njegovu ličnu žrtvu i žrtvu njegove porodice koju su podnijeli za dobrobot naroda, stranke i države, na čemu smo njemu i njegovoj porodici neizmjerno zahvalni.
Zato je moje poštovanje prema njemu i njegovom djelu danas, ako to može, mnogo veće nego prije.
Mi nastavljamo putem koji nam je on trasirao smatrajući to njegovim političkim emanetom ali i našim najvećim nacionalnim i državnim interesom.
Neka mu Allah dš.sh. podari najljepše mjesto u Dzennetu.
mr Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke
Vlada Zdravka Krivokapića završila je svoj rad, iako su još u tehničkom mandatu, i to je dobro za Crnu Goru jer je ona napravila suviše grešaka koji građane koštaju – i tek će da koštaju, smatra potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović.
Gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj televiziji, on izrazio nadu da će naredna izvršna vlast biti brzo konstituisana, te da je najrealnije da to bude manjinska Vlada. Podsjetio je da je BS svojevremeno potpisala Memorandumu o saradnji sa Građanskim pokretom URA, Socijalističkom narodnom partijom i albanskim strankama, što smatra dobrom osnovom za razgovor. Saglasni su da im se mogu pridružiti Socijaldemokrate i Socijaldemokratska pratija, te jednako važnim smatra podršku koju je najavila Demokratska partija socijalista prilikom izbora buduće vlade. Ujedno je pozvao predstavnike Demokratskog fronta i Demokrata da takođe podrže vladu “kako bi se postigao široki konsenzus”, čime bi se aktulena politička kriza riješila “na najbolji način” za sve građane Crne Gore.
U susret danas najavljenoj sjednici Glavnog odbora SNP-a na kojoj će biti donijeta odluka o eventualnom participiranju te strane u budućoj manjinskoj vladi, Ćovorović kaže da se nada njihovom pozitivnom odgovoru.
“Vlada može funkcionisati i bez SNP-a ali bi dobro bilo da ta partija – s obzirom na neke programske ciljeve koji su podudarni s našim, te podršku 49 poslanika – ona bude u vladi. Ako vlada bude formirana uz podršku 41 poslanika, to ne znači da oko nekih važnih društveno-političkih pitanja u budućem radu nećemo imati podršku čak i više od 50 poslanika”, dodao je.
Manjiska vlada na godinu
Podsjetio je da je prethodna vlada bila višestruko heterogena, ne samo kada je riječ o partijama, već i ideologijama i političkim ciljevima. Upravo su ideološke razlike bile te koje su “presudile” prethodne izvršne vlasti, za koju su u BS od početka smatrali da neće biti “na dugi rok”.
“Iako je heterogen sastav manjinske vlade, imamo konsenzus oko glavnih političkih ciljeva i ideologije. Prije svega, ona ima zadatak da zaustavi dalje urušavanje Crne Gore, nefunkcionisanja države i institucija. Drugi zadatak je da se spuste međuvjerske i međnacionalne tenzije, a treći – i glavni – je da ponovo pokrene proces evrospkih integracija, koji će sada biti brži i dinamičniji”, dodao je on.
Najavio je da će Vlada vjerovatno raditi godinu, te da je to prekratak period za značajnije promjene.
“Nadam se da će nova vlada imati dovoljno toga da nauči iz svega lošeg što je radila prethodna, i da će na osnovu toga napraviti iskorak”, dodao je on i istakao da je upravo heterogenost buduće vlade način na koji žele da se što prije spuste tenzije u društvu.
Čekajući Bulajića
U BS očekuju da će aktuelni potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić sazvati sjednicu, jer je to njegova “ustavna i zakonska obaveza”, bez obzira što ne postoji konkretan pravni akt koji to definiše, pa je cijela situacija ilustracija “pravnog vakuuma” gdje svako sebi daje za pravo da tumači ustav, zakone i pravilnike onako kako mu odgovara.
“U Crnoj Gori je realnost stvaranje nove većine koja želi da se Skupština zakaže. Znam da će Bulajić ozbiljno shvatiti svoju ulogu, jer je još ranije obećao da će sazvati sjednicu – a u Crnoj Gori ipak nešto važi ta riječ i obraz”, dodao je on i podsjetio da je sjednica trebalo da bude zakazana za prvi radni dan u martu.
Ćorović je kazao kako će pravni tim BS-a razmotriti i druge mogućnosti. Povodom prijetnji koje jeDF uputio toj stranci u slučaju da njihovm predsjednik Ervin Ibrahimović sazove skupštinu, smatra uobičajenom retorikom tih stranaka prema manjinskim narodima. On je podsjetio na prijetnje Andrije Mandića, Predraga Bulatovića i Slavena Radunovića, a posebno pominjanje oružja u tom kontekstu. Kaže da su upravo takve “neodgovorne izjave lidera pojedinih partija” dovele do aktuelne situacije – jer imaju “retrogradnu ideologiju iz prošlog vijeka”.
“Prijetnjama i ucjenama prema BS ne može se ništa postići. Mi ćemo trezveno i racionalno donijeti odluku”, naveo je on i dodao da je ličnog stava da “ne treba prejudicirati stvari”. Kaže i da se sve to odražava na standard građana, te da je funkcionisanje parlamenta neophodno u kriznim situacijama kakva je danas ne samo na državnom, već i na globalnom planu.
Otvorenost prema građanima
Ćorović je podsjetio da su u prethodnim sazivima vlada, gdje su učestvovali kao koalicioni partneri DPS-a, tražili da se kadar BS nalazi i u bezbjednosnom sektoru, ali do toga nikada nije došlo. Komentarišući na tvrdnje bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da ga je “bivše rukovodstvo crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost izdalo i da su podaci iz njegovog kabineta curili u Srbiju”, smatra da bi takve informacije trebalo objaviti, poštujući određenu proceduru. S ozbirom na to da Duško Marković i Mevludin Nuhodžić nisu bili odgovorili na pitanja Gradske televizije o ovoj izjavi Katnića, ističe da “javnost treba da zna sve što se događa u ovoj državi”.
“U ime BS i moje, uvijek smo se rado odazvali medijima i građani su mogli da znaju ono što je bilo u našoj nadležnosti”, istakao je on.
Ćorović je takođe istakako kako je rat u Ukrajini, ali i ratni sukobi uopšte, “izraz nemoći”, te da je BS osudila agresiju Rusije na tu zemlju.