Sjednica Glavnog Odbora Bošnjačke stranke biće održana danas u Rožajama.
Na dnevnom redu sjednice naći će se Izvještaj o radu za period 2015-2021.godina, Pravilnik za održavanje Kongresa, liste kandidata za delegate i kandidate za GO, prijedlog kandidata za predsjednika partije, kao i prijedlog novog programa i statuta BS.
Nakon sjednice biće objavljeno saopštenje.
Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović vakcinisao se danas protiv koronavirusa.
„Vakcinisanje je pitanje odgovornosti, ne samo prema sebi, nego prema kolegama, prijateljima, rodbini i svim građanima. Imunizacija je jedini način za povratak normalnom životu”, kazao je Ibrahimović.
On je pozvao građane da se vakcinišu i pohvalio rad medicinskog osoblja.
Prijedlog šefa kluba poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, da na dnevnom redu današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore bude Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, prihvaćen je većinom glasova poslanika. Za ovakav prijedlog su glasala 42 poslanika.
“Opravdanost inicijative je svakodnevna. Mi u državi koja je lider u EU integracijama doživljavamo porast negiranja genocida. Ovaj dom ne smije dozvoliti promociju ratnih zločinaca. Ovo nije usmjereno protiv jednog naroda već je cilj pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Bez suočavanja sa prošlošću ne možemo pomiriti region”, kazao je Ibrahimović prilikom obrazloženja i pozvao poslanike da glasaju po savjesti.
Piše: mr Ervin Ibrahimović, poslanik Bošnjačke stranke
Kuda ide Crna Gora?, ključno je društveno i političko pitanje i najznačajniji izazov savremene Crne Gore.
Odgovor na ovo pitanje moraju dati građani, jer oni odlučuju kako vide budućnost Crne Gore.
Iako postoji jasna i oštra podijeljenost društva u Crnoj Gori oko ovog pitanja, referendum iz 21. maja 2006. godine jasno je definisao i održavotvorio, za tadašnje i sadašnje društvene i političke uslove veoma ambicioznu viziju Crne Gore kao građanske, demokratske, multietničke i multireligijske, sekularne, razvijene i moderne evropske države.Bez tih vrijednosti Crna Gora ne može opstati kao slobodna, nezavisna, prosperitetna, međunarodno priznata država.
Zato 21. maj 2006. godine smatram jednim od najznačajnih datuma u istorijskom trajanju države Crne Gore, koji, usuđujem se reći, stoji rame uz rame sa 13. julom 1941. i svim drugim značajnim datumima njene istorije.
Svaka politika, posebno vladajuća, koja iz uskostranačkih, nacional-egoističkih, ličnih, ideoloških ili bilo kojih drugih interesa pokušava da ovu činjenicu prenebregne ili je nerazumna ili nedobornamjerna prema Crnoj Gori i ne može donijeti dobro njenim građanima.
Onim što je u međuvremenu učinjeno možemo biti manje ili više zadovoljni, ali je nesporno da je na temeljima te dvadesetprvomajske Crne Gore čvrsto opredijeljen i trasiran dalji put Crne Gore prema društvu razvijenih, evropskih i svjetskih demokratskih država i društava. Tu prije svega mislim na ono što je urađeno na polju pristupanja Evropskoj uniji i prihvatanja demokratskih standarda i sistema vrijednosti koje je karakterišu, kao i na učlanjenje u NATO pakt kao vojni i savez država zasnovan na civilizacijski naprednom i demokratskom sistemu vrijednosti.
Istovremeno, nije se dovoljno uradilo na rješavanju nekih unutardržavnih pitanja poput ekonomskih i socijalnih; ravnomjernog regionalnog razvoja koji je tek u zadnje četiri godine stavljen u fokus državne razvojne politike; kvalitetnije demokratizacije društva; jačanja vladavine prava; efikasnije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala; istrage i kažnjavanja za ratne zločine iz najbliže prošlosti; procesu suočavanja sa prošlošću, te pitanja pune inkluzije manjinskih zajednica u društvo.
To jeuz neke regionalne i globalne političke tokove, stvorilo plodno tlo da u Crnoj Gori ojačaju one ideološke i velikodržavne zablude koje su nas devedesetih uvele u krvavi balkanski sukob i opštedruštvenu dekadencu.
Iako je stvarnost već nekoliko puta porazila te zablude, one su danas žive u Crnoj Gori i prijete njenom napretku i daljem društvenom razvoju.
Nažalost, danas moramo konstatovati još i da u našem društvu postoji zabrinjavajući nivo fašističke, nacionalističke i šovinističke retorike i to je problem kojem se mora posvetiti dužna pažnja.
Zato smatram da je Crna Gora danas ponovo na jednoj vrsti istorijske raskrsnice na kojoj bi morala potvrditi put u izvjesniju budućnost. Ohrabrujuća je činjenica da se taj put sa ove raskrsnice daleko jasnije vidi i prepoznaje nego što je to bio slučaj uoči i 21. maja 2006. godine, ali je teško zaključiti da to što je izbor danas lakši čini njegov rezultat izvjesnijim.
Velikodržavne, hegemonističke prijetnje crnogorskoj državnosti i nacionalnoj opstojnosti nekih nacija, koje su danas snažne, smatram ključnim kočničarima dalje demokratizacije Crne Gore.
Ovo iz razloga što je u takvim okolnostima onaj dio društvenog bića koji teži stvaranju građanskog, demokratskog, evropskog i u svakom pogledu razvijenog društva, budući da je državno i nacionalno ugrožen retrogradnim politikama i ideologijama, stavljen pred jednu vrstu imperativnog izbora koji se nameće kao egzistencijalno pitanje u državnom i nacionalnom smislu. Kako prijetnja i prinuda potiru slobodu izbora, smatram da se tek nestankom tih egzistencijalnih prijetnji može otvoriti društveni prostor za punu afirmaciju demokratskih i građanskih principa bliskih razvijenim društvima kojim, makar deklarativno, teži predominantna većina građana Crne Gore.
Za takav razvoj događaja potrebno je otvoriti ozbiljan, odgovoran i široki društveni dijalog svih društvenih struktura, koji nadvisuje sve politicke, akademske, lične, nacionalne i bilo koje druge razlike koje među nama postoje, kako bi se jednom za svagda u najvećoj mogućoj mjeri zatvorile dihotomije u društvenom biću naše države koje postoje u odnosu na najznačajnija društvena pitanja.
Ono što u ovom trenutku vidim kao problem je nespremnost, motivisana uglavnom partikularnim i nacionalegoističnim interesima i ideološkim zabludama, da se taj dijalog vodi na zdravim i realnim temeljima koji podrazumijevaju jedno novo sagledavanje istorijskih činjenica, posebno onih iz naše novije istorije, i suočavanje sa njima; stavljanje tačaka na neke istorijske zablude i ideologije o kojima sam ranije govorio; puno uvažavanje multietničke i multireligijske realnosti i potpunu afirmaciju univerzalnog prava građanina kao individue a ne kao pripadnika bilo koje grupe.
Treba, međutim, podvući da ta nespremnost ne zatvara put pobjedi građanske i demokratske Crne Gore, jer sam čvrstog ubjeđenja da je ta Crna Gora u znatnoj većini iako sa mnogo političkih i drugih razlike koje se na prvi pogled čine nepomirljivim, ali koje se u konačnici i u interesu Crne Gore i njenih građana moraju pomiriti.
Dakle, da zaključim, građanska, antifašistička, demokratska i nezavisna Crna Gora ima podršku svojih građana i svi politički faktori koji se za takvu Crnu Goru zalažu dužni su da građanima ove države kroz takvu Crnu Goru učine izvjesnom prosperitetnu, evropsku perspektivu. Svi politički akteri moraju dati maksimalan doprinos da ta podrška bude najšira moguća, jer je njena širina garant uspješnosti naše evropske i demokratske priče. Naše društvo ne smije biti taoc protivnika društvenog prosperiteta, ma koliko ih bilo.
Za bošnjački narod i Bošnjačku stranku, takva politika je imperativ. Svjesni odgovornosti pred našom zajedničkom budućnošću, stojimo još jednom bezrezervno na pravoj strani istorije.
Tekst je pisan u susret petnaestogodišnjici obnove nezavisnosti, pod sloganom “GDJE JE SADA I KUDA TREBA DA IDE CRNA GORA”
Politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, razgovarao je sa direktorom Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru Norbertom Bekmanom Dirkesom.
U razgovoru je konstatovano da je uspostavljanje istinskog političkog i društvenog dijaloga, oko svih otvorenih pitanja, veoma važno u aktuelnom trenutku i bitno za evropsku budućnost Crne Gore.
Iskazana je zabrinutost porastom etničkih tenzija u društvu i stvaranjem atmosfere nesigurnosti, posebno za pripadnike manjinskih naroda u Crnoj Gori.
“Učešćem predstavnika manjinskih naroda u institucijama i na mjestima donošenja odluka, osigurava se inkluzivnost i doprinosi dugoročnoj stabilnosti”, zaključeno je na sastanku.
Razgovarano je i o daljim aktivnostima u pravcu osnaživanja evropskih procesa u Crnoj Gori, kroz aktivnu ulogu Bošnjačke stranke, te političko djelovanje i komunikaciju unutar Evropske narodne partije (EPP), najuticajnije evropske političke grupacije, čiji je član Bošnjačka stranka.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić bila je gost Radija Antena M, u emisiji “Drugačija radio veza”.
Govoreći o situaciji u Pljevljima, Strujić-Harbić ističe da je danas situacija u gradu normalna jer su, kaže, Bošnjaci navikli da žive pod tenzijama od izbora, 30. avgusta. Zastrašujuće je i zabrinjavajuće, kako navodi, što se takve situacije dešavaju a kulminirale su prije dva dana.
„U 2021. nažalost mi imamo osjećaj da se dešavaju devedesete godine. Zar nije apsurdna situacija da imamo dvije noći proteste ispred institucije koja je po svojoj vokaciji, mora da sačuva mir bezbjednost i slobodu svakog građanina u Crnoj Gori“, navodi ona.
Strujić Harbić kaže da ona nema ništa protiv normalnih protesta gdje bi govorili političari.
“Ovo ima samo vjersku i nacionalnu konotaciju iza sebe. To je poražavajuće za naše crnogorsko društvo nakon 30. avgusta. Da li su to te promjene koje su trebale biti ljekovite? One su i te kako trnovite za pojedine građane u Crnoj Gori”, ističe poslanica BS.
Strujić-Harbić kaže da kruži priča da je Haris Đurđević ranije kazao kako bi on riješio stvar litija.
“Ja nisam pronašla podatak da je neko izašao u javnost sa bilo kakvim dokazom da je Đurđević izgovorio tako teške riječi, što sumnjam da je izgovorio. Da li je njegova politička odrednica, ili ne politička odrednica, neki back ground, pa je presudilo u tom slučaju da se traži njegova smjena, mislim da to zapravo nije, već da jednostavno smeta ime i prezime Haris Đurđević, kao sadašnji načelnik Centra bezbijednosti u Pljevljima. Odgovorno tvrdim da se u prethodna dva dana pokazalo da je više na vjerskoj i nacionalnoj osnovi netrpeljivost nego na političkoj”, poručila je Strujić-Harbić.
Član Bošnjačke stranke i bivši poslanik dr Amer Halilović boravio je u posjeti Turskoj, gdje se sastao sa brojnim zvaničnicima ove države.
Halilović, koji je ujedno i savjetnik predsjednika Crne Gore, razgovarao je o odnosima Crne Gore i Turske, njihovom unaprjeđenju, kao i investicijama Turske u Crnu Goru.
Halilović se sastao sa predsjednikom grupe prijateljstva parlamenata Turske i Crne Gore Erolom Kavundžu, gdje se razgovaralo o unaprjeđenju odnosa dva parlamenta.
Halilović je održao i sastanak sa savjetnikom predsjednika Turske i specijalnim izaslanikom za zemlje Istočne Evrope i Balkana, Sabri Demirom.
U okviru posjete Turskoj, dr Halilović se sastao i sa poslanicom AK partije Emine Yavuz Gozgec, zamjenikom generalnog direktora TIKA-e Nadži Jorulmazom, direktorom Istorijskog instituta Turske Birolom Cetinom, predsjednikom opštine Bayrampasa Atila Aydinerom, predsjednikom opštine Umranija Ismetom Yildrimom, predsjednikom Privredne komore Istanbula Sekibom Avdagic, kao i sa potpredsjednikom Udruženja Bosna Sandžak Hilmom Erdemom i koordinatorom za Balkan ispred organizacije UKID Abdullahom Tatlici.
Domaćini susreta su tokom razgovora sa dr Halilovićem iskazali žaljenje zbog prerane smrti dugogodišenjeg lidera Bošnjačke stranke rahmetli Rafeta Husovića. Istakli su da je rahmetli Husović ostavio trajan pečat u odnosima između dvije države.
Na sastancima je razgovarano o značaju dobrih odnosa između dvije države, s posebnim akcentom na mogućnost povećanja investicija iz Turske u Crnu Goru. Poručeno je da je Bošnjačka stranka most saradnje između dvije države.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić kazala je danas u Skupštini Crne Gore da je prekidom pružanja usluga pomoć u kući za odraslo i staro lice sa invaliditetom, ogroman broj penzionera i lica sa invaliditetom u vrijeme pandemije ostao bez i pomoći.
Strujić-Harbić je ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića pitala kada će se nastaviti sa realizacijom ovog programa.
“Imajući u vidu koliko je ova usluga bila veoma značajna kako za same korisnike tako i za osobe koje su neposredno pružale uslugu, naročito u prethodnoj i ovoj godini zbog epidemiološke situacije, cijenim da Ministarstvo nije prepoznalo značaj istog. Prekidom pružanja usluga ogroman broj ljudi iz ranjive kategorije u vrijeme pandemije ostao je bez za većinu njih jedinog vida podrške i pomoći”, kazala je poslanica BS.
Ona je podsjetila da je i premijer u svom ekspozeu rekao da će mjere socijalne zaštite i zaštite ranjivih kategorija stanovništva biti prioritet.
“Međutim, kao što smo i svjedoci, već početkom godine ukinut je jedan od veoma dobrih programa koji je počeo sa implementacijom 2016.godine. Cijenim da je napravljena greška zašto se isti nije nastavio, imajući u vidu koliko je broj starih i penzionera u sjevernim opštinama koji žive sami, bez svojih porodica, kojima je prosjek penzije oko 292 eura (naprimjer u Pljevljima, gdje po posljednim podacima koje je objavio Monstat za januar 2021. na evidenciji PIO ima 6.727penzionera), što ako hoćete da priznate je mali iznos da bi se zadovoljile osnovne životne potrebe. Crnogorsko društvo ubrzano stari, a naše institucije sve manje vode brigu o tome kako će realizovati određena sistemska rješenja o unapređenju položaja starih ljudi”, poručila je Strujić-Harbić.
Ona je podsjetila da je svrha usluge ovog programa socijalna i psihološka podrška pružanjem pomoći pomenutim licima.
“Odnosno, zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba u sopstvenim domovima kako bi se unaprijedio i održao kvalitet života. Usluga pomoć u kući pruža se kada je porodična podrška nedovoljna ili nije raspoloživa”, precizirala je poslanica BS.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je u Skupštini Crne Gore ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića kada će ministarstvo koje predstavlja stvoriti uslove za formiranje Biznis zone u Rožajama.
Biznis zona je projekat od višestrukog značaja kako za lokalnu samoupravu, tako i ravnomjeran regionalni razvoj. Cilj ovog projekta je smanjenje nezaposlenosti kroz upodobljavanje infrastrukture za strana ulaganja i otvaranje i razvoj malih i srednjih preduzeća, objasnio je Ibrahimović nakon postavljanja poslaničkog pitanja.On je napomenuo i da je Opština Rožaje sprovela sve neophodne administrativne aktivnosti u pravcu ostvarenja tog projekta te da se za početak njegove realizacije čeka odgovor Vlade.
“𝐕𝐞𝐳𝐚𝐧𝐨 𝐳𝐚 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐚𝐧𝐢č𝐤𝐨 𝐩𝐢𝐭𝐚𝐧𝐣𝐞, 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐨 𝐬𝐦𝐚𝐭𝐫𝐚 𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝐬𝐚 𝐚𝐬𝐩𝐞𝐤𝐭𝐚 𝐬𝐯𝐢𝐡 𝐧𝐚𝐝𝐥𝐞ž𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐮𝐫𝐚𝐝𝐢𝐥𝐨 𝐬𝐯𝐞 𝐝𝐚 𝐬𝐞 𝐨𝐝𝐥𝐮𝐤𝐞 𝐝𝐨𝐧𝐞š𝐞𝐧𝐞 𝐮 𝐯𝐞𝐳𝐢 𝐬𝐚 𝐁𝐢𝐳𝐧𝐢𝐬 𝐳𝐨𝐧𝐨𝐦 𝐢 𝐫𝐞𝐚𝐥𝐢𝐳𝐮𝐣𝐮. 𝐔 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐭𝐮𝐩𝐤𝐮 𝐮𝐬𝐯𝐚𝐣𝐚𝐧𝐣𝐚 p𝐫𝐨𝐬𝐭𝐨𝐫𝐧𝐨 𝐮𝐫𝐛𝐚𝐧𝐢𝐬𝐭𝐢č𝐤𝐨𝐠 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐚 𝐎𝐩š𝐭𝐢𝐧𝐞 𝐑𝐨ž𝐚𝐣𝐞 𝐢 𝐝𝐞𝐭𝐚𝐥𝐣𝐧𝐨 𝐮𝐫𝐛𝐚𝐧𝐢𝐬𝐭𝐢č𝐤𝐨𝐠 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐚 “𝐈𝐧𝐝𝐮𝐬𝐭𝐫𝐢𝐣𝐬𝐤𝐚 𝐳𝐨𝐧𝐚 𝐳𝐞𝐥𝐞𝐧𝐢” 𝐑𝐨ž𝐚𝐣𝐞 𝐨𝐯𝐨 𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐨 𝐣𝐞 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐮 𝐨𝐝𝐫ž𝐢𝐯𝐨𝐠 𝐫𝐚𝐳𝐯𝐨𝐣𝐚 𝐢 𝐭𝐮𝐫𝐢𝐳𝐦𝐚 𝐝𝐚𝐯𝐚𝐥𝐨 𝐩𝐨𝐳𝐢𝐭𝐢𝐯𝐧𝐨 𝐦𝐢š𝐥𝐣𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐧𝐚 𝐨𝐬𝐧𝐨𝐯𝐮 č𝐞𝐠𝐚 𝐣𝐞 𝐭𝐨 𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐨𝐢 𝐝𝐚𝐥𝐨 𝐬𝐚𝐠𝐥𝐚𝐬𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐧𝐚 𝐧𝐚𝐯𝐞𝐝𝐞𝐧𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐭𝐨𝐫𝐧𝐨 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐬𝐤𝐮 𝐝𝐨𝐤𝐮𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐜𝐢𝐣𝐮 𝐎𝐩š𝐭𝐢𝐧𝐞 𝐑𝐨ž𝐚𝐣𝐞”, navodi se u u dijelu odgovora ministra Stijovića.
Rečeno je i da je Ministarstvopoljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dalo pozitivno mišljenje na zahtjev Ministarstva finansija, u postupku prenosa prava raspolaganja na zemljištu u okviru Biznis zone “Zeleni” sa Vlade Crne Gore na Opštinu Rožaje te da je na taj način pokazalo da poštuje razvojne ciljeve i opredjeljenja Opštine Rožaje.
“𝐈𝐦𝐚𝐦𝐣𝐮ć𝐢 𝐮 𝐯𝐢𝐝𝐮 𝐝𝐚 𝐢𝐳 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐳𝐥𝐨ž𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐨𝐠 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐚𝐧𝐢č𝐤𝐨𝐠 𝐩𝐢𝐭𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐢𝐳𝐢𝐥𝐚𝐳𝐢 𝐝𝐚 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐨 𝐩𝐨𝐥𝐣𝐨𝐩𝐫𝐢𝐯𝐫𝐞𝐝𝐞, š𝐮𝐦𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐚 𝐢 𝐯𝐨𝐝𝐨𝐩𝐫𝐢𝐯𝐫𝐞𝐝𝐞 𝐢 𝐬𝐚𝐝𝐚 𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚 𝐝𝐚 𝐝𝐚 𝐬𝐚𝐠𝐥𝐚𝐬𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐳𝐚 𝐮𝐤𝐥𝐚𝐧𝐣𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐬𝐭𝐚𝐛𝐚𝐥𝐚 𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐯𝐫š𝐢𝐧𝐢 𝐨𝐝 𝟐𝟑 𝐡𝐞𝐤𝐭𝐚𝐫𝐚 𝐮 𝐨𝐤𝐯𝐢𝐫𝐮 𝐁𝐢𝐳𝐧𝐢𝐬 𝐳𝐨𝐧𝐞, 𝐨𝐯𝐢𝐦 𝐩𝐮𝐭𝐞𝐦 𝐢𝐬𝐭𝐢č𝐞𝐦𝐨 𝐝𝐚 𝐙𝐚𝐤𝐨𝐧 𝐨 š𝐮𝐦𝐚𝐦𝐚 𝐧𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐯𝐢đ𝐚 𝐭𝐚𝐤𝐯𝐮 𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐧𝐨𝐬𝐭, 𝐢 𝐬𝐦𝐚𝐭𝐫𝐚𝐦𝐨 𝐝𝐚 𝐝𝐚𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐩𝐨𝐳𝐢𝐭𝐢𝐯𝐧𝐨𝐠 𝐦𝐢š𝐥𝐣𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐭𝐨𝐫𝐧𝐢 𝐩𝐥𝐚𝐧 𝐳𝐧𝐚č𝐢 𝐢 𝐬𝐚𝐠𝐥𝐚𝐬𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐬𝐚 𝐭𝐚𝐤𝐯𝐢𝐦 𝐨𝐩𝐫𝐞𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐞𝐧𝐣𝐞𝐦 𝐎𝐩š𝐭𝐢𝐧𝐞 𝐑𝐨ž𝐚𝐣𝐞. 𝐒𝐚𝐠𝐥𝐚𝐬𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐣𝐞 𝐯𝐞ć 𝐦𝐚𝐭𝐞𝐫𝐢𝐣𝐚𝐥𝐢𝐳𝐨𝐯𝐚𝐧𝐚 𝐢 𝐮 𝐍𝐚𝐜𝐫𝐭 𝐏𝐥𝐚𝐧𝐚 𝐫𝐚𝐳𝐯𝐨𝐣𝐚 š𝐮𝐦𝐚 𝐳𝐚 š𝐮𝐦𝐬𝐤𝐨 𝐩𝐨𝐝𝐫𝐮č𝐣𝐞 𝐑𝐨ž𝐚𝐣𝐞, 𝐤𝐨𝐣𝐢𝐦 š𝐮𝐦𝐞 𝐮 𝐨𝐤𝐯𝐢𝐫𝐮 𝐈𝐧𝐝𝐮𝐬𝐭𝐫𝐢𝐣𝐬𝐤𝐞 𝐳𝐨𝐧𝐞 “𝐙𝐞𝐥𝐞𝐧𝐢” 𝐧𝐢𝐬𝐮 𝐬𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚𝐧𝐞 𝐮 𝐤𝐚𝐭𝐞𝐠𝐨𝐫𝐢𝐣𝐮 𝐩𝐫𝐢𝐯𝐫𝐞𝐝𝐧𝐢𝐡 š𝐮𝐦𝐚, 𝐣𝐞𝐫 𝐮 𝐭𝐨𝐦 𝐬𝐥𝐮č𝐚𝐣𝐮 𝐳𝐚𝐤𝐨𝐧𝐬𝐤𝐢 𝐧𝐞 𝐛𝐢 𝐛𝐢𝐥𝐨 𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐞 𝐯𝐫š𝐢𝐭𝐢 č𝐢𝐬𝐭𝐞 𝐬𝐣𝐞č𝐞”, odgovorio je ministar Stijović.
U zaključnom dijelu odgovora poslaniku Ibrahimoviću navedeno je da će krčenje šume biti sprovođeno neposredno prije izvođenja građevinskih radova na izgradnji industrijskih, tržnih i ugostiteljskih objekata konkretizovanih kroz investicione projekte.
Bošnjačka stranka osuđuje napad na novinara nedjeljnika „Monitor“ Esada Kočana.
Novinarima mora biti obezbijeđeno sigurno okruženje, kao preduslov izgradnje demokratskog društva.
Pozivamo nadležne organe da cijeli slučaj dovedu do kraja i napadaču na Kočana odrede adekvatnu kaznu.