Kategorija: Saopštenja

Iz OO BS Bijelo Polje oglasili su se povodom odluke Skupštine opštine Bijeli Polje, kojom je prihvaćena inicijativa BS za oduzimanje književne nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću:

“ Podsjećamo da je Bošnjačka stanka OO Bijelo Polje prošle godine najavila, a ove godine u junu mjesecu i zvanično Skupštini opštine Bijelo Polje podnijela Inicijativu za oduzimanje nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću.

Radovan Karadžić je pred međunarodnim sudom pravde u Hagu pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, i druge zločine. Smatramo da čovjeku koji je počinio genocid i zločine protiv čovječnosti ne može pripadati pravo ni na kakvu nagradu, a ponajmanje književnu. Posebno ako se zna da je ova književna nagrada Karadžiću dodijeljena iz čisto političkih razloga, a ne zbog kvaliteta njegove poezije.

Smatramo da je odluka ispravna, logična i dubokomoralna. Ovom odlukom želimo da pošaljemo poruku da zločin ne može biti prihvatlhiv ni pod kakvim izgovorom i da zločinci ne mogu imati nikakvo društveno, književno ili bilo kakvo drugo priznanje i nagradu.

Zahvaljujemo se koalicionim partnerima i svim odbornicima koji su podržali ovu inicijativu. Vjerujemo da smo konačno ispravili jednu tešku nepravdu koja je decenijama opterećivala međuljudske odnose u Bijelom Polju, ugrožavajući multikulturalni, multinacionalni i multivjerski sklad kojim se Bijelo polje diči. Nagrada zločincu je nanijela težak udarac i mrlju manifestaciji Ratkovićeve večeri poezije, ali i samoj nagradi Risto Ratković. Vjerujemo da će se ovom odlukom odbraniti i sačuvati trajanje i djelovanje i manifistacije Ratkovićeve večeri poezije i same nagrade “Risto Ratković”.

Očekujemo da će nadležne javne ustanove brzo postupiti po zaduženjima Skupštine i formalno pravno sprovesti ono što stoji u Zaključku.”, navodi se u saopštenju OO BS Bijelo Polje.

Predstavnik Bošnjačke stranke i ministar energetike i rudarstva u Vladi Crne Gore, mr Admir Šahmanović, učestvovao je na Interparlamentarnoj inicijativi za saradnju Zapadnog Balkana, održanoj u čuvenoj Vili La Collina na jezeru Komo, u organizaciji Konrad Adenauer Fondacije.

Ovaj događaj ima poseban istorijski značaj jer je Vila La Collina bila rezidencija prvog kancelara Savezne Republike Njemačke i osnivača CDU-a, Konrada Adenauera, koji je upravo na ovom mjestu pronalazio inspiraciju za važna politička promišljanja i odluke.

Konferencija je okupila predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, kao i zvaničnike iz Francuske i Njemačke, među kojima su bili ugledni eksperti i bivši visoki zvaničnici evropskih institucija.

Tokom brojnih sesija učesnici su razmatrali geopolitičke dinamike u regionu, kao i budućnost politike proširenja Evropske unije. Poseban akcenat stavljen je na značaj međusobne saradnje, dijaloga i izgradnje stabilnih političkih i ekonomskih veza, koje su ključne za evropski put Zapadnog Balkana.

„Za nas je ovo prilika da predstavimo Crnu Goru kao pouzdanog partnera u procesu evropskih integracija, ali i da otvorimo nova poglavlja saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bismo zajedno gradili stabilan i prosperitetan region“, poručio Šahmanović.

Učešće ministra Šahmanovića u ovom formatu doprinosi jačanju međunarodne uloge Bošnjačke stranke, uz potvrdu da predstavnici iz Crne Gore aktivno učestvuju u kreiranju evropske agende za Zapadni Balkan.

Predsjedništvo Bošnjačke stranke je na sjednici odlučilo je da se Peti redovni kongres koji je ranije sazvan odlukom Glavnog odbora, održi 6. jula u Podgorici. 
Na Kongresu će 371 delegat iz svih opštinskih odbora, Foruma žena i Foruma mladih BS odlučivati o novom Programu, Statutu, ključnim političkim rezolucijama, kao i o predsjedniku stranke i novom sazivu Glavnog odbora.

Za razliku od prethodnog, IV Kongresa, održanog 2021., kada je BS bila opozicija sa tri poslanička mandata, ovogodišnji se održava u trenutku kada stranka ima duplo više (šest) mandata u Skupštini i pet ministarskih mjesta u Vladi Crne Gore.

To je jasan dokaz političkog uspona i sve snažnijeg povjerenja koje BS uživa među građanima.

Kongres će biti i prilika za dodatno kadrovsko jačanje, podmlađivanje stranke i snažniju afirmaciju rodne ravnopravnosti.

Postupak predlaganja kandidata za delegate i članove Glavnog odbora već pokazuje snažan zamah – brojne nove predloge čine mladi i obrazovani ljudi, kao i žene koje žele aktivno da doprinesu daljem jačanju Bošnjačke stranke i modernizaciji njenog djelovanja.

Peti Kongres će biti još jedna potvrda da smo uvijek uz svoj narod, vjerni vrijednostima koje su nas okupile prije 19 godina i spremni da stalni rast povjerenja pretočimo u još veći doprinos i još jaču posvećenost ostvarenju interesa svog naroda, svih građanki i građana Crne Gore i evropske budućnosti Crne Gore.

U Nikšiću je danas izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka tri osobe, a postoji osnovana sumnja da posmrtni ostaci pripadaju članovima porodice Klapuh.

Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i kćerku Senu ubili su u Plužinama, 6. jula 1992, četvorica pripadnika odreda “Dragan Nikolić” Vojske Republike Srpske.

Za to ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora.

Današnja ekshumacija je naložena od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, na čijem je čelu Damir Gutić. Ovaj događaj pokazatelj je da je pravda spora, ali ipak dostižna. Nakon 32 godine čekanja i traženja, konačno se pojavila mogućnost da će ostaci članova porodice Klapuh, koji su ubijeni 1992. godine kod Plužina, biti pronađeni.

“Očigledno je da se nešto u Crnoj Gori promijenilo na bolje, što se vidi i na blagom pomaku u slučajevima ratnih zločina. Podsjećam javnost da ratni zločini ne zastarijevaju, te da ćemo mi, kao ozbiljan politički subjekat insistirati na rasvetljavanju svih ratnih zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore i insistirati na pravičnim presudama za počinioce.”, ocijenio je šef kluba poslanika BS, Amer Smailović.

Ovaj i drugi zločini nad Bošnjacima na teritoriji Crne Gore uvijek su postojali, negdje daleko, zatrpani pokušajima maskiranja one stvarne, za čovječanstvo bolne prošlosti. Međutim, do sada nikom nijesu bili vrijedni pažnje, niti su suze porodica žrtava ikome bile značajne. Nažalost, to nije ona prava Crna Gora, demokratska, građanska i jednaka za sve.

Bošnjačka stranka je jedini autentični predstavnik Bošnjaka u Crnoj Gori i to dokazuje svakim danom, sve više. Kako u svom programu, tako i u aktuelnom djelovanju, Bošnjačka stranka se na svim poljima zalaže za dostizanje pravde i rasvjetljavanje ratnih zločina.

“Crna Gora mora pronaći snagu da se suoči s onim što se dešavalo devedesetih. Da bi se konačno ovi događaji okarakterisali pravim imenom.

Neka je rahmet dušama ubijenih. Njihove porodice zaslužuju istinu. A ova država duguje odgovornost.”, poručio je poslanik Smailović.

Poslanica BS, Kenana Strujić – Harbić osvrnula se na navode  bivšeg visokog funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova Milana Paunovića na sjednici Anketnog odbora, u kojoj je istakao da je MUP tokom 1992. godine podijelio više od 10.000 komada oružja. Strujić – Harbić traži odgovore na pitanja koja se tiču raspodjele ovog oružja, ko su bili nalogodavci, kome i na koji način je oružje dijeljeno, te u krajnjem, za progon koga je bilo namijenjeno oružje. 

Ranije danas, potpredsjednik BS i poslanik u Skupštini Crne Gore, Jasmin Ćorović tražio je ispred Bošnjačke stranke hitno institucionalo reagovanje po ovom pitanju. 

Poslanica BS se osvrnula na uticaj ovih događaja na sredine u kojima su živjeli Bošnjaci, koji su pretrpjeli teror u tim vremenima. 

“U Pljevljima, zvanično nije bilo rata. Nije bilo linije fronta. A ipak, desio se teror koji je pored stradalih imao za posljedicu i depopulaciju Bošnjaka u ovom gradu.  Organizovani i osmišljeni teror!”, istakla je Strujić – Harbić.

“Kako se, pored mnogobrojnih vojnih, policijskih i specijalnih formacija mogao desiti zločin u Bukovici –  ubistva, prebijanja, pljačke, maltretiranje i progon cjelokupnog Bošnjačkog stanovništva i spaljivanje njihove imovine – samo je retoričko pitanje.”, dodaje ona.

Neophodno je suočiti se sa istinom i rasvijetliti okolnosti pod kojim su se desili zločini svih ovih godina, koji su, kako smatra poslanica Strujić – Harbić, svojevrstan etnički i nacionalno motivisan i sistematski sproveden plan sa ciljem etničkog čišćenja Bošnjaka iz Pljevalja i drugih sandžačkih gradova!

Nadalje, traži od nadležnih institucija da se svi događaji ponaosob ispitaju i rasvijetle:

“Vrijeme je da saznamo ko je naredio i sproveo napad na imovinu islamske zajednice u Pljevljima, aktiviranje ekspozlivne naprave ispod automobila  pljevaljskog imama, pucanje na pljevaljske dzamije i miniranje dzamije u Raščićima?

Vrijeme je da saznamo ko je naredio i izvršio, automatskim oružjem, napad na autobus u kome je teže  ranjeno više naših sugrađana islamske vjeroispovijesti?

Vrijeme je da saznamo ko je formirao, podsticao i naoružavao paravojne jedinice koje su patrolirale Pljevljima, zauzele sve strateške tačke i institucije, postavljale barikade, maltretirale građane i opkolile policijsku stanicu?

Vrijeme je da saznamo ko stoji iza niza zločina i incidenta, vjerski i nacionalno motivisanih u Pljevljima i širom Crne Gore između 1991. i 1993 godine?

Vrijeme je da saznamo i ko je osmislio, organizovao i sprovodio sistemsku kampanju zločina, zastrašivanja i etničkog pritiska nad Bošnjacima?”

Na kraju, država Crna Gora, ako zaista želi biti pravna, građanska i multietnička, mora se suočiti s ovom istinom, jer zločin koji se ne kazni  postaje poruka, zaključila je poslanica BS Kenana Strujić – Harbić.

Povodom izjave bivšeg visokog funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova Milana Paunovića na sjednici Anketnog odbora, u kojoj je istakao da je MUP tokom 1992. godine podijelio više od 10.000 komada oružja, Bošnjačka stranka zahtijeva hitno institucionalo reagovanje, poručio je potpredsjednik BS i poslanik Jasmin Ćorović.

“Podsjećamo crnogorsku i širu javnost da je 1992. godina bila prelomna u raspadu bivše Jugoslavije – vrijeme oružanih sukoba, ratnih zločina, progona, logora i etničkog čišćenja, a da su pripadnici bošnjačkog naroda u više sredina bili izloženi neselektivnom nasilju, deportacijama i sistemskoj diskriminaciji.

Distribucija tolikog broja komada oružja od strane državnog organa mora biti temeljno istražena – kome je oružje dijeljeno, na osnovu čijih naredbi, i s kojom političkom ili bezbjednosnom svrhom? Zahtijevamo odgovor ko je bio meta? Zašto tadašnje institucije nijesu reagovale u skladu s ustavnim obavezama da štite sve građane?”, upitao je Ćorović.

On je istakao da bošnjački narod u Crnoj Gori posebno zabrinjava mogućnost da su ovakve aktivnosti bile koordinisane u okviru šire regionalne politike destabilizacije i etničkih pritisaka, čije posljedice osjećamo i danas, kroz nedovoljno procesuirane zločine i otvorene rane među narodima.

“Bošnjačka stranka zahtijeva hitnu i javnu reakciju Ministarstva unutrašnjih poslova i Specijalnog državnog tužilaštva povodom ovih navoda, kao i
formiranje nezavisnog istražnog tijela ili komisije koja bi imala pristup arhivama iz tog perioda”, istakao je Ćorović.

Paunović je u svom iskazu istakao da su tadašnji MUP Crne Gore, MUP Srbije i Vojska SRJ naoružavale i stranačke grupe, pa se postavlja pitanje ko je sve to naredio, šta im je bio zadatak i ko konkretno stoji iza njih, upitao je Ćorović.

“Koliko lica iz tadašnjih paravojnih formacija koja su bila naoružana, se danas slobodno šetaju Crnom Gorom i Srbijom? U kojoj mjeri je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Pavle Bulatović bio involviran i odgovoran za naoružavanje paravojnih formacija, i kolika je zapravo njegova odgovornost i ostalih predstavnika tadašnjih vlasti u svemu tome? Šta je sa oružjem bilo nakon svega?
Da li se to oružje kasnije iskoristilo za razna ubistva i zločine kojih je ne mali broj bio u Crnoj Gori nakon 1992. godine? Sve su ovo pitanja na koja očekujemo odgovore”, rekao je Ćorović.

On je zaključio da priča o pomirenju ne može biti potpuna, a Crna Gora neće biti demokratska država sve dok se budu zatvale oči pred mračnim djelovima prošlosti.