Kategorija: Saopštenja

S obzirom da crnogorska javnost nije zvanično upoznata od strane kabineta premijera Zdravka Krivokapića da li je uputio čestitku povodom tzv. Dana Republike Srpske, pitamo javno premijera da li je tačno ono što je rekla gospođa Željka Cvijanović, ili je u pitanju nepostojeća čestitka ?

“Ako je istina, dobro bi bilo da neko premijeru Krivokapiću objasni geografiju BiH i to da je RS manji entitet države Bosne i Hercegovine i da kao takva nema međunarodni subjektivitet. Ili da mu ukaže da nije mjerodavna reperna odrednica evropske geografije vremenska prognoza sa RTS i drugih beogradskih televizija.

Pitamo premijera Krivokapića da li je upoznat sa odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je 9. januar proglasio neustavnim “praznikom”?

Ako je premijer zaista čestitao Dan ovog teritorijalnog entiteta unutar međunarodno priznate BiH, da li je to najavljena prozapadna politika nove Vlade Crne Gore?

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović uputio je čestitku povodom nastupajućeg Božića svim pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori.

„Vrijeme vjerskih praznika je vrijeme kada najviše do izražaja dolazi tradicija građanske i multietničke Crne Gore, tradicija međusobnog razumijevanja i poštovanja. Blagdani su radost za sve ljude dobrih namjera i podsjećanje na potrebu uvažavanja i poštovanja različitosti u cilju izgradnje bolje budućnosti za sve naše građane.

U ime Bošnjačke stranke i u svoje ime, čestitam vam Božić“, navodi se u čestitiki Husovića.

Građanska partija koja jedva ima 400 glasova, ne može da dijeli političke lekcije i sugeriše autentičnom predstavniku jednog naroda kako da zastupa interese toga naroda. To je prije svega politički nekulturno i nevaspitano, poručila je poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić.

Ona je u odgovoru na saopštenje Stranke pravde i pomirenja (SPP) kazala da BS nije i neće odustati od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Pozvala je SPP da napusti koaliciju čiji konstituenti nijesu podržali Rezoluciju da se u Srebrenici desio genocid.

“Uvaženi gospodine Kalač, veoma smjelo ste sebi dali za pravo da prigovorite Bošnjačkoj stranci što se bavi pitanjem Srebrenice. Da li ste svjesni da pokušavate stranci koja je autentični predstavnik Bošnjaka da zabranite pravo da se bavi bošnjačkim pitanjima? Vaša optužba da su čelnici BS odgovorni za neusvajanje Rezolucije o Srebrenici je politikanska i populistička. To što ne propustite ni jednu priliku, a da ne napadnete Bošnjačku stranku govori dovoljno o Vama. Za vašu informaciju, mi ne odustajemo od Rezolucije, ali, ne želimo da se ona donosi u sumnjivim i neregularnim zasijedanjima parlamenta, da usvajanje jedne takve Rezolucije bude predmet pred Ustavnim sudom, jer pitanje Srebrenice je isuviše važno da bi se o njemu odlučivalo bez kvoruma, u sitnim satima ili sa minimalnom podrškom. Usvajanje Rezolucije o Srebrenici mora da se desi u čistim uslovima. I ne brinite, nije BS odustala od Rezolucije. Ovo pitanje će se ponovo brzo naći na dnevnom redu”, poručila je Strujić-Harbić.

Ona je istakla da u Crnoj Gori postoji većina koja podržava stav oko Srebrenice.

“Uvaženi gospodine Kalač, nijesmo mi kazali da danas u Crnoj Gori ne postoji većina koja podržava stav oko Srebrenice, kako nam spočitavate. Naprotiv, u Crnoj Gori danas postoji većina koja podržava naš prijedlog Rezolucije, što potvrđuju potpisi podrške svih šefova klubova opozicije koja broji 40 poslanika u Skupštini Crne Gore i dva poslanika vladajuće većine su za izglasavanje ove Rezolucije. To nije manjinska Crna Gora, gospodine Kalač. Ako hoćete, mi smo već uspjeli. Ono što smo kazali, a vi pogrešno interpretirali, da ne kažem spinovali, jeste da danas vlast u Crnoj Gori, u kojoj i vaša stranka participira, ne podržava pomenutu rezoluciju. Vaši partneri iz vladajuće strukture gospodine Kalač negiraju Genocid u Srebrenici. Šta ste Vi kao Bošnjak učinili da ovaj predlog bude podržan od Vaših koalicionih partnera? Lekciju o Srebrenici treba da držite vašim koalicionim partnerima, dvojici poslanika koji nijesu podržali navedenu Rezoluciju. Vama ostaje da sačuvate bar malo časti i istupite sa liste “Crno na bijelo” i na taj način se sačuvate nelagode u kojoj ste se našli zbog koaliranja sa ljudima koji ne priznaju da se u Srebrenici desio genocid”, kazala je Strujić-Harbić.

Ona je upitala lidera SPP zašto za pet godina dok je bio u BS nije pokrenuo bar jednu inicijativu po ovom pitanju, ako mu je stalo do Srebrenice.

“Nego ste se baš danas sjetili kako ovo pitanje ne treba da otvara i to autentični predstavnik Bošnjaka. Zamolila bih vas posebno, nemojte Vi da govorite o tome čime se i kako vrijeđa dostojanstvo Bošnjaka. Vi, koji ste i riječ Bošnjak izbacili iz naziva vaše partije. Koji ste nacionalnu priču zemijenili građanskim temama. I to je u redu, nemamo ništa protiv da se bavite pitanjima s aspekta građanske partije, ali Vas molim da se okanete nacionalnih pitanja o kojima ima ko da brine, posebno nemojte da držite bukvice nacionalnim strankama o nacionalnim pitanjima. Slažemo se sa vama da pitanje Srebrenice, kao bolno pitanje, ne treba da bude predmet manipulacije i da ove teme treba ostaviti izvan dnevne politike i medijskog polemisanja, pa vas zato pozivamo da to više ne činite”, kazala je poslanica Bošnjačke stranke.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović, uputio je telegram saučešća ambasadoru Hrvatske u Crnoj Gori Veselku Grubišiću, povodom snažnog zemljotresa koji je pogodio Petrinju, u kojem ima stradalih i povrijeđenih.

“U ovim teškim trenucima za Vašu zemlju, molim Vas da najiskrenija saosjećanja prenesete porodicama nastradalih. Siguran sam da će cijeli region pokazati solidarnost i da ćemo zajedno prevazići sve posljedice ove prirodne katastrofe. Naše misli su uz narod Hrvatske. Povrijeđenima želim brz oporavak”, navodi se u telegramu predsjednika Husovića.

Crnoj Gori kao građanskoj državi, multivjerskoj i multinacionalnoj, koja baštini evropske vrijednosti, vrijednosti zaštite ljudskih i manjinskih prava, demokratije, antifašizma i čojstva je potrebna Rezolucija o genocidu u Srebrenici, smatra Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

On ističe da ova Rezolucija predstavlja svojevrsni putokaz svima onima kojima je stalo do zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava.

“Usvajanjem Rezolucije u američkom Kongresu, povodom 25. godišnice Dejtonskog sporazuma u kojoj se konstatuje da su etničko čišćenje i koncentracioni logori korišćeni kao sredstvo rata protiv bošnjačkih muškaraca, žena i djece, što je kulminiralo genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine, predstavlja pobjedu demokratije i pravičnosti. Odluku američkog Kongresa koji je usvojio Rezoluciju vidim i kao impuls podrške drugim državama, posebno onim u regionu da slijede ovaj primjer”, poručuje Ćorović.

Zato, inicijativa Kluba poslanika Bošnjačke stranke za usvajanje Rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici, koja je podnesena Skupštini Crne Gore, logičan je slijed događaja, kaže Ćorović.

“Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način. Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid. Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, najmoćnije države svijeta konstantuju da se genocid desio, kada se sa važnih evropskih adresa čuje da države koje negiraju genocid u Srebrenici ne mogu postati članice EU, nedopustivo je da imamo učestalo i konstantno negiranje ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore. Takvom varvarizmu treba stati na kraj. Negiranje zločina je zločin. Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopšte u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tle za kršenje ljudskih prava”, ocjenjuje potpredsjednik BS.

Prema njegovim riječima, novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali, usta su puna poruka pomirenja, ujedinjenja Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda.

“Evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo politički i civilizacijski iskorak. Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovakve državničke iskorake ostaje da se vidi. Ne želim da vjerujem da su Jovan Vučurović, Marina Jočić, Marko Kovačević i slični, autentični i pravi predstavnici srpskog naroda. Smatram da postoje brojni Srbi, časni ljudi, intelektualci koji žele da se teret ovog strašnog zlodjela skine sa leđa cijelog jednog naroda. Ako za takav korak još uvijek nije spremno društvo u Srbiji, zašto Srbi u Crnoj Gori ne bi dali doprinos vlastitom kolektivitetu u izlasku iz ovog začaranog kruga kroz podršku ovakvim inicijativama. Negiranjem genocida od zvaničnih predstavnika, individualna krivica se prenosi na čitav jedan korpus. Oslobađanje kolektiviteta od odgovornosti genocida postiže se priznanjem krivice i suočavanjem sa njom. Taj narod mora proći kroz katarzu kako bi se konačno stvorile zdrave pretpostavke za istinsko pomirenje i progres na ovim prostorima. Strankama koje stoje iza predizbornih parola da je mir njihova nacija, da se zalažu za budućnost Crne Gore, evo šanse – crno na bijelo i njima i ostalim partijama koje su zastupljene u parlamentu Crne Gore da naprave taj prije svega ljudski i civilizacijski iskorak ka istinskom pomirenju i ujedinjenju naroda za koje se zalažu”, poruka je Jasmina Ćorovića.

On se osvrnuo i na pitanja zašto je baš sada potekla inicijativa za ovu Rezoluciju.

“Pitanje je suvišno, jer, ako se vratimo u period od prije samo nekoliko mjeseci, kada smo u predizbornoj kampanji, ali i nakon sprovedenih izbora imali one brojne nemile scene iz Pljevalja, Berana i drugih gradova, sjetimo se raznih grafita i prijetećih i drugih poruka upućenih Bošnjacima i drugim manjinskim narodima. Jasno je da se dešavaju procesi koji nijesu dobri i protiv kojih treba dići glas. Oni koji se pitaju zašto je BS baš sada pokrenula inicijativu za usvajanje ove deklaracije treba da se zapitaju i zašto je baš sada američki Kongres usvojio pomenutu rezoluciju. Uvijek je pravo vrijeme za ispravne stvari.

Sa druge strane, pitao bih iste one koji se pitaju zašto BS baš sada pokreće ovu inicijativu, a zašto baš sada imamo evidentnu sječu bošnjačkih kadrova na svim nivoima i u brojnim ministarstvima, upravama, preduzećima? Zašto pripadnici manjinskih naroda u tolikom broju ostaju bez poslova? Bošnjaci se danas u Crnoj Gori osjećaju ugroženo. Atmosfera počinje da podsjeća na onu s početka devedesetih godina. Svaku relativizaciju ove inicijative pod izgovorom nepotrebne u ovom momentu, jer navodno postoje prioritetnije teme u državi shvatićemo kao nedobronamjernu. Šta su očekivanja građana to svi manje više znamo, ali šta su očekivanja Bošnjaka u Crnoj Gori to mi u BS najbolje znamo i nećemo dozviti da se pitanja od visokog nacionalnog interesa relativizuju, izbjegavaju i obesmišljavaju politikanskim dosjetkama o prioritetnijim temama koje crnogorsko društvo ima. Ovo pitanje je za nas prioritet”, kaže Ćorović.

Poručuje i da ne bi bilo dobro da se na ovom testu padne.

“Rezulucijom želimo da baštinimo kulturu sjećanja. Zaboravom rizikujemo da nam se istorija stalno ponavlja. Dosta nam je ponavljača i ponavljačke istorije. Siguran sam da niko na ovim prostorima ne želi da nam se istorija iz devedesetih godina ponovi. Ova Rezolucija je akt protiv ponavljanja te i takve istorije”, zaključuje Ćorović.

Demokratski i ljudski bi bilo da lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, partije koja u svom nazivu govori da želi da ujedinjuje, a ne da dijeli Crnu Goru, da 25 godina od genocida u Srebrenici, poštujući odluke međunarodno priznatih sudova podrži Rezoluciju o priznanju genocida u Srebrenici.

Pošto je Ujedinjena Crna Gora članica vladajuće većine, red bi bio da ispoštuje Sporazum na koji su se obavezali, da će nastaviti prozapadni kurs i podržavati tekovine zapadanih demokratija. U tom smislu, vjerujemo da će slijediti odluku Senata SAD, koji je usvojio Rezoluciju o BiH, konstatujući da se u Srebrenici desio genocid.

Ako je nova Vlada sebe nazvala prvom demokratskom i evropskom Vladom u Crnoj Gori, evo im prilike da pokažu svoj demokratski kapacitet. Da daju doprinos pomirenju i potvrde ono što su odavno izrekli međunarodni sudovi pravde, a prije dva dana kroz rezoluciju usvojio i Senat SAD – da se u Srebrenici desio genocid. Ne zbog Bošnjačke stranke, već zbog pijeteta prema više od 8.000 nevino ubijenih Bošnjaka u Srebrenici.

Klub poslanika Bošnjačke stranke (BS) podnio je Skupštini inicijativu za usvajanje rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici.

Skupština Crne Gore 2009. godine usvojila je Deklaraciju o Srebrenici, ali se ne pominje da se tamo desio genocid.

Na temu genocida u Srebrenici na jednoj od prethodnih sjednica parlamenta vođena je žestoka polemika poslanika BS i Demokratskog fronta.

Senat Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je juče rezoluciju povodom 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma, gdje se konstatuje da se u Srebrenici desio genocid.

Poštovanje ljudskih prava ustavna je i zakonska obaveza i svaki građanin mora imati jednaka prava. Crna Gora kao demokratska država dužna je da omogući garantovanje istinske jednakosti, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, u znak sjećanja na 10. decembar 1950. godine, kada je usvojena Opšta deklaracija o ljudskim pravima koja se smatra jednim od najznačajnijih dostignuća UN-a.

“Građani treba da budu svjesni da su oni nosioci građanskih prava u demokratskim društvima i da kompletan sistem treba da bude u službi njima i ostvarivanju njihovih prava.

Svjesni smo da i u našem društvu, kao i u cijelom svijetu imamo slučajeva kršenja ljudskih prava od strane pojedinaca, grupa, institucija. Nasilje u porodici, nasilje nad ženama, govor mržnje, diskriminacija na vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi, samo su neke od pojava pred kojima ne smijemo zaćutati.

Bošnjačka stranka će nastaviti da podržava sve procese koji vode ka većem stepenu poštovanja ljudskih i manjinskih prava, zagarantovanih Ustavom i zakonima. Integracija svih manjinskih grupa u društvo, uz očuvanje njihovog identiteta, jedini je ispravan put ka demokratskom društvu”.