Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović diskutovao je u parlamentu o Predlogu zakona o dopuni Zakona o visokom obrazovanju.
-Ibrahimović je kazao da je važno omogućiti studentima da okončaju započete studije.
-Kvalitetan univerzitet daće željeni rezultat u ovom pravcu, kazao je poslanik BS.
-Reforme se ne mogu preko noći završiti, treba vremena, ali benefiti se već osjećaju u oblasti visokog obrazovanja, zaključio je Ibrahimović.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović diskutovao je danas u parlamentu o Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. On je istakao da je od izuzetne važnosti postaviti strategiju protiv terorizma.
-Činjenica je da su pranje novca i finansiranje terorizma najveći izazovi i prijetnja ne samo našoj državi, već Evrope i cijelog svijeta. Pranje novca i finansiranje terorizma skoro da je i nemoguće odvojeno posmatrati. Zato je važno onemogućiti i blokirati pristup kriminalcima finansijskim sredstvima”, rekao je Ibrahimović.
-Od izuzetne je važnosti da sve zemlje postave kao najvažniji prioritet strategiju borbe protiv terorizma, odnosno pranja novca, ne samo na unutrašnjem već i na globalnom planu”, smatra poslanik BS.
-Kada govorimo o bezbjednosti građana, potrebno je naglasiti činjenicu o značaju članstva Crne Gore u NATO alijansu. Vidjeli smo da nam se konstantno uvećava broj turista. Usvajanje predloženog dokumenta je još jedan korak u tom pravcu, zaključio je Ibrahimović.
Poslanik BS Ervin Ibrahimović govorio je danas na temu prijedloga zakona o završnom računu budžeta za 2018. godinu
-Ibrahimović je istakao da je glavna karakteristika u prethodnom periodu bila usmjerena na stvaranje uslova za jačanje stabilnosti javnih finansija i njihovu održivost
-Vlada Crne Gore treba da nastavi aktivnosti na što efikasnijoj naplati poreza i suzbijanju sive ekonomije, rekao je Ibrahimović
-On je kazao da je pohvalno da je Vlada Crne Gore tokom 2019. više od 70 odsto kapitalnog budžeta opredijelila za razvoj sjevernog regiona i naglasio da se moraju i u narednim godinama izdvajati što veća sredstva, kako bi sjeverni region bio konkurentan.
Predstavnica ženske grupe Bošnjačke stranke Lejla Hajdarpašić učestvovala je danas u radu Ženskog parlamenta.
Jedanaesto zasijedanje bilo je posvećeno razmatranju ostvarivanja prava žena u zemljama regiona, sa akcentom na borbu protiv nasilja nad ženama i borbu protiv trgovine ljudima, u svijetlu Zaključaka usvojenih na Konferenciji o borbi protiv trgovine ljudima.
Hajdarpašić je kazala da kada je riječ o Crnoj Gori i preduzetim aktivnostima u vezi borbe protiv nasilja nad ženama, mora se priznati da je Crna Gora preduzela niz aktivnosti, donijela određene podzakonske akte i izmjenila zakone.
“Crna Gora je 2011. godine potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatiju kao Istanbulsku Konvenciju, koja je stupila na snagu 1. avgusta 2014.godine. Time je, između ostalog, potvrdila posvećenost ovom problemu. Nužnost snažnije reakcije i boljeg institucionalnog odgovora kada je riječ o borbi protiv nasilja nad ženama potvrđuju i podaci dobijeni iz istraživanja sprovedenog u okviru „Programa za podršku anti-diskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti“, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finansira Evropska unija. Ovo istraživanje iz 2017. godine u Crnoj Gori pokazalo je da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici veoma prisutno, da je stepen tolerancije i dalje visok u cijelom društvu, dok je nivo povjerenja u institucije nedovoljan”, kazala je predstavnica BS-a.
Ona je napomenula da je u 2018. godini usvojen novi Protokol o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kojim se usaglašava multidisciplinarni rad sa preuzetim obavezama iz Istanbulske konvencije i unapređuje se među-institucionalno postupanje na osnovu dosadašnjeg iskustva.
“Mišljenja sam da se novi Protokol ne primijenjuje u potpunosti, odnosno da ga sve relevantne institucije koje se bave zaštitom žrtava porodičnog nasilja i nasilja nad ženama ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri. Valja napomenuti da je protokol potpisalo i Ministarstvo prosvjete, MZ, MRSS, Ministarstvo pravde i sl. te u vezi s tim potrebno je realizovati dodatne edukacije primjene novog Protokola a posebno za zapsolene u vaspitno-obrazovnim ustanovama i socijalnim službama. Takođe, potrebno je organizovati aktivnosti u cilju podizanja svijesti građana Crne Gore, da prijave nasilja i da steknu veći stepen povjerenja u institucije koje se bave zaštitom žrtava nasilja u porodici”, istakla je Hajdarpašić.
Ona je kazala da se za razliku od nasilja nad ženama, u Crnoj Gori malo govori o trgovini ljudima.
“Trgovina ljudima je globalni problem koji pogađa sve zemlje – zemlje u političkoj i ekonomskoj tranziciji, nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju,kao i zemlje u ratu, koje se pojavljuju kao zemlje porijekla i tranzita žrtava, kao i ekonomski razvijenije zemlje koje se pojavljuju kao zemlje destinacije. Trgovina ljudima je višeslojan, kompleksan i dinamičan društveni fenomen kojeg karakteriše prikrivenost. Zato je teško sa preciznošću govoriti o brojkama u smislu procjene obima ovog fenomena, ali je veoma važno analizirati dostupne podatke u cilju razumijevanja trendova i novina u načinima i oblicima ispoljavanja ove pojave i kreiranja adekvatnih odgovora”, istakla je Hajdarpašić.
Podvukla je i da je Crna Gora veoma rano pristupila izgradnji sistema suzbijanja trgovine ljudima i u tu svrhu ratifikovala najvažnije međunarodne dokumente na ovom planu.
“Od 2004. do 2016. godine osuđene su 34 osobe za krivično djelo trgovina ljudima, većinom muškarci starosti od 30 do 60 godina. Crna Gora je uglavnom država tranzita, a u manjem obimu zemlja porijekla i krajnja destinacija žrtava trgovine ljudima. Uprkos uspješnoj i posvećenoj implementaciji Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2012-2018. godine, i dalje postoje određeni izazovi i oblasti koje se mogu unaprijediti. Praćenjem regionalnih i međunarodnih trendova, kao i analizom statističkih pokazatelja na nivou države uočeno je da su mladi ljudi, posebno djeca bez roditeljskog staranja, djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju, odnosno lica sa invaliditetom, djeca sa poremećajem u ponašanju, djeca I odrasli korisnici opojnih sredstava, radnici angažovani na povremenom i privremenom radu, ilegalni migranti, posebno osjetljive kategorije kada je u pitanju problematika trgovine ljudima. S toga je u narednom periodu potrebno nastaviti sa jačanjem preventivnih i edukativnih aktivnosti usmjerenih na ove kategorije, a u cilju otklanjanja mogućnosti da postanu žrtve nekog od oblika izvršenja krivičnog djela trgovine ljudima. Takođe, potrebno je nastaviti sa sprovođenjem ciljanih kampanja posebno u romskim i egipćanskim zajednicama u smislu jačanja njihove otpornosti u odnosu na sve pojavne oblike ovog krivičnog djela sa posebnim akcentom na sklapanje nedozvoljenog braka i prosjačenje djece. Potrebno je nastaviti i u kontinuitetu realizovati kampanje koje će učiniti bolju vidljivost SOS linija za žrtve trgovine ljudima”, zaključila je Hajdarpašić.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović poručio je u parlamentu tokom premijerskog sata da je informisanje na maternjem jeziku nacionalnih manjina, pa time i Bošnjaka, temeljni uslov za ostvarenje svih drugih prava iz korpusa prava manjinskih naroda.
Ibrahimović je obrazlažući pitanje premijeru Dušku Markoviću na koji način Vlada može poboljšati zastupljenost Bošnjaka u u programskoj i kadrovskoj strukturi Radio i Televizije Crne Gore istakao da nacionalni Javni servis ima značajno mjesto i trebao bi da bude jedan od ključnih promotera očuvanja i unaprjeđenja identiteta i nacionalne samobitnosti svih naroda u Crnoj Gori.
„Naravno da mi nije bila namjera da na bilo koji način utičem na nezavisnost uređivačke politike javnog servisa. Ali sam iskoristio institut premijerskog sata da bih skrenuo pažnju cjelokupne javnosti da moramo nastaviti da promovišemo najveću vrijednost našeg društva, a to je zajedništvo i tolerancija građana, multikulturizam, odnosno bogatstvo različitosti naroda naše države. Na ispitu smo svi, poslanici, članovi Vlade, rukovodioci Javnog servisa i drugi“, rekao je Ibrahimović tokom skupštinskog zasijedanja.
Ponovio je da je Crna Gora pozitivan primjer multietničkog i multivjerskog sklada, i treba da nastavi kao i svaka moderna demokratska država da konstantno ulaže napore ka zdravom funkcionisanju multinacionalne zajednice.
„Smatram da je informisanje na maternjem jeziku nacionalnih manjina, pa time i Bošnjaka, temeljni uslov za ostvarenje svih drugih prava iz korpusa prava manjinskih naroda. Nacionalni Javni servis ima značajno mjesto i trebao bi da bude jedan od ključnih promotera očuvanja i unapređenja identiteta i nacionalne samobitnosti svih naroda u Crnoj Gori, sa krajnjim ciljem ostvarivanja građanske ravnopravnosti“, poručio je poslanik BS-a.
Ibrahimović je naglasio da činjenica da u Savjetu RTCG-a nema predstavnika ne samo Bošnjaka već i drugih nacionalnih manjina, ne može proizvesti željene rezultate.
„Rezultate koji su od izuzetne važnosti, kako za pripadnike manjinskih nacionalnih zajednica, tako i za ukupno crnogorsko društvo u procesu evropskih integracija. Zato sam na početku rekao da je velika odgovornost i na nama poslanicima, kao zakonodavni organ, treba pokrenuti inicijativu o izmjeni zakona ili kroz Radni odbor 4. Možda i na prijedlog nacionalnih vijeća izglasati određene izmjene u izboru i sastavu novih članova Savjeta, kako bi se na taj način zadovoljila potreba ravnopravne zastupljenosti predstavnika manjinskih naroda koji bi u tom organu kandidovali mnoga potrebna pitanja koja se tiču zastupljenosti manjina i programskih sadržaja na javnom nacionalnom servisu“, rekao je Ibrahimović.
Na osnovu člana 187 i 188 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavljam sledeće pitanje ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja gospodinu Milutinu Simoviću: Poštovani ministre, Kada će se u Rožajama, Plavu i drugim opštinama na sjeveru Crne Gore otvoriti kancelarije savjetodavnih službi u poljoprivredi?
OBRAZLOŽENJE:
Smatram da država mora da konstantno pruža veću podršku našim poljoprivrednim proizvođačima koji se odluče da ostanu na selu. Pored finansijske podrške u stoprocentnom iznosu za nabavku nove opreme, ali i potrebe za podrškom za dodatno obrazovanje o poljoprivredi, teško da možemo postići željeni cilj bez većeg broja savjetodavaca koji će biti farmerima dostupni. Potrebna je konstantna podrška savjetodavaca, koji treba poljoprivredne proizvodjače da uče kako da ostvare svoj cilj tj. da olakšaju put od formiranja gazdinstva, izgradnje objekta i plasiranja proizvoda.
