Oznaka: top

Shvatam da je poslanik Albin Ćeman današnjim obraćanjem javnosti pokušao da spere ljagu sa sebe i partije kojoj pripada zbog odluke da ne podrže Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Ipak, svaki pokušaj da se opravda ovakva odluka je unaprijed osuđen na propast, jer Srebrenica je najsvetija bošnjačka riječ, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke Adnan Muhović.

„U odnosu na to kakav imamo stav prema Srebrenici, zavisi i naš odnos prema cjelokupnom bošnjačkom narodu i njegovo gledanje na političare pojedince iz reda našeg naroda. Doktor Ćeman pokušava sitnim političkim trikovima da opravda to što je bio u sali Skupštine Crne Gore, ali nije imao hrabrosti da podigne ruku. Shvatate li da ste odbijanjem da podržite Rezoluciju o Srebrenici stali rame uz rame sa negatorima genocida“, poručuje Muhović.

On ističe da Bošnjačka stranka neće dozvoliti da se iko igra sa žrtvama Srebrenice.

„A posebno ne oni koji su u koaliciji sa negatorima genocida, sa onima koji veličaju presuđene ratne zločince Mladića i Karadžića. To vam neće uspjeti, jer vas je bošnjački narod pročitao. Zato vam poručujem da ne držite politička predavanja, već da se zapitate kakvu to politiku vodite i da li je pristojno smijati se dok se govori o genocidu u Srebrenici“, kazao je Muhović.

On ističe da je licemjerno pozivati se na Deklaraciju o Srebrenici iz 2009. godine.

„Opet tražite izgovore za svoje postupke. Deklaracija i Rezolucija nije isto. Rezolucija je preteča Zakonu o zabrani negiranja genocida, koju nova jednovjerska vlast mora usvojiti ako misli da ide putem evropskih integracija. To je jasno poručio i prethodni evropski komesar za proširenje, ali se toga ne sjećate, jer ste tada bojkotovali parlament Crne Gore. Međutim, nismo se mi ni nadali mnogo na parlamentarnu većinu u kojoj imate više četničkih vojvoda nego li Demokrate poslanika”, jasno poručuje Muhović.

On pita Ćemana zašto ne podigne glas zbog revanšizma koji se sprovodi prema Bošnjacima u institucijama sistema države.

“To radi vlast kojoj pripadate. Upravo ova vlast želi da u potpunosti očisti institucije od Bošnjaka i drugih manje brojnih naroda. Ne znam kako možete da podržavate Vladu čiji premijer među 100.000 Bošnjaka nije našao ni jednoga koji bi mogao obavljati funkciju ministra”, navodi član Predsjedništva BS.

Poručuje da će Bošnjačka stranka snažnije nego ikada raditi na institucionalnom inkorporiranju prava bošnjačkog naroda iz njegove bliske prošlosti u institucije sistema, posebno u parlamentu Crne Gore i redovno obavještavati međunarodne partnere o ugroženosti prava Bošnjaka od strane nove većine u Crnoj Gori.

“I mi ne odustajemo od Rezolucije, ići će ona prema Skupštini vrlo brzo. Na to nas obavezuje 8.372 šehida naše Srebrenice. Doktore Ćeman, podsjetiću vas da sam kao predsjednik Skupštine u Petnjici zakazivao posebnu sjednicu Skupštine svakog 11. jula, te da sam i na taj način čuvao kulturu sjećanja na genocid”, zaključio je Muhović.

Odbijanje aktuelne, tijesne većine u Skupštini Crne Gore da ne uvrsti u dnevni red prijedlog Rezolucije o genocidu o Srebrenici, novi je povod za zabrinutost predstavnika Bošnjačke stranke, ali i stranaka opozicije, koje su podržale prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, Ervin Ibrahimović, u razgovoru za “Avaz” kaže da je ovakva odluka Parlamenta snažan korak unazad, ali istovremeno je i potvrda ispravnosti ranije odluke Bošnjačke stranke da sa strankama aktuelne većine ne bude partner u vlasti. 

Pojačan naboj kod Bošnjaka

– Kada pričamo o Srebrenici pojačan je naboj kod svih Bošnjaka, a vjerujem da bi te emocije trebao razumjeti cijeli region – kaže Ibrahimović, te dodaje kako su 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, stanje u BiH, stavovi Kongresa SAD o istom pitanju, opredijelili predlagače da predlože ovakvu Rezoluciju.

– Pokrenuli smo ovu inicijativu, ali na način da ona nikome ne daje ekskluzivitet, jer ne smijemo to pretvoriti u političko nadgornjavanje. Inicijativa BS je bila da svi damo učešće u kreiranju teksta Rezolucije o genocidu u Srebrenici, da ne povrijedimo ničija osjećanja, da se zna da nisu narodi krivi već da se targetiraju zločinci – ističe Ibrahimović.

Nakon usaglašavanja teksta, predstavnici stranaka opozicije – koju osim Bošnjačke stranke čine i DPS, SDP, SD, te albanske političke partije, zajednički su predložili ovakvu inicijativu.

– Intencija je bila da stavljanjem ove rezolucije na dnevni red pokušamo napraviti demokratski iskorak, da svih 81 poslanik glasa za rezoluciju koju su potvrdili svi međunarodni faktori, te da naš parlament i naše društvo naprave snažan otklon od svih ekstremnih nacionalističkih oblika međuetničke i međuvjerske netrpeljivosti. Da pošaljemo poruku za trajni mir u regiji, jer Crna Gora je prva u regionu 2009. godine usvojila deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici. Na žalost, Parlament Crne Gore u krnjem sastavu poklekao je na prvom testu. Međutim, nije to slika crnogorskog društva. Građani Crne Gore su preko 75 posto za antifašističku Crnu Goru, čak su neke nevladine organizacije radile istraživanja po kojima bi preko 60 posto ljudi podržalo Rezoluciju o genocidu u Srebrenici – kaže Ervin Ibrahimović.

Demonstracija pravnog nasilja

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici nisu podržali, ali izmjene zakona o slobodi vjeroispovijesti jesu i to kasno nakon ponoći, u vrijeme policijskog sata. Glasanje je proteklo bez prisustva poslanika opozicije, ali i uz samo 40 prisutnih poslanika, s obzirom da je jedna poslanica u radu učestvovala preko Zoom platforme. Prethodno je nakon što je to odbila učiniti Državna izborna komisija, direktno na sjednici jednoj poslanici potvrđen mandat.

– Nova većina, krnji saziv Parlamenta, u ponedjeljak je iza 3 sata, ničim izazvan, demonstrirao pravno nasilje, kršenje poslovnika. Imali smo priliku da vidimo demokratski kapacitet skupštinske većine i to u centralnoj instituciji predstavničke demokratije. Moram pitati zašto je aktuelnoj vlasti bilo toliko važno da se donese ovaj zakon o slobodi vjeroispovijesti, a znate i sami da u vrijeme ekonomske krize i pandemije COVID-a 19 naše društvo ima mnogo većih izazova i da nam je prijeko potreban dogovor oko mnogo značajnijih pitanja. Vrlo važno je da su predstavnici drugih vjerskih institucija, prije svih Islamske zajednice u Crnoj Gori, rekli da za dva dana, koliko su imali na raspolaganju, ne mogu dati kvalitetne sugestije o novom zakonu. Ako ništa, zbog jedne četvrtine Crne Gore trebalo je sačekati i postići dogovor sa svim vjerskim zajednicama i doći do zakona koji je prihvatljiv za sve – komentira poslanik Ibrahimović.

Bez povoda za optimizam

Dešavanja u Crnoj Gori nakon posljednjih izbora, napadi na imovinu Bošnjaka u nekoliko gradova, ali i posljednji potezi većine predvođene prosrpskim partijama koje su pratili protesti građana ispred skupštine, gase nadu da će ova država ostati na dosadašnjem evropskom kursu. 

– Ako se po jutru dan poznaje ne možemo biti optimisti što se tiče položaja manjina, pa samim tim i Bošnjaka u Crnoj Gori. Da vas podsjetim da smo u prošloj vladi imali i potpredsjednika, i više ministara iz manjinskih naroda. Danas nemamo nijednog predstavnika manjinskih naroda, a u parlamentu nemamo nijednog predstavnika na rukovodećim mjestima. Plašim se da nam nova većina ne daje razlog za optimizam kada je riječ o pravima manjinskih naroda. Bojim se da su pred Crnom Gorom izazovni dani, ali vjerujem da će nova većina ipak uspjeti da se konsoliduje i shvati da je Crna Gora multivjerska, multietnička, antifašistička država svih njenih građana – kaže poslanik BS, Ervin Ibrahimović.

Portal: Politički.ba – Razgovarao: Sead Numanović 

Jasmin Ćorović, potpredsjednik je Bošnjačke stranke. 

Ova je stranka podnijela tom domu inicijativu za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. 

Ćorović za politicki.ba govori o tome, kao i odnosima prema novoj Vladi Crne Gore na čelu s Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem. 

 Negiranje zločina je zločin

Zašto ste inicirali usvajanje rezolucije?

– Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način.

Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid.

Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, kada najjače države svijeta konstantiraju da se genocid desio, nedopustivo je da imamo negiranja ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore, koje u posljednje vrijeme sve prisutnije. Takvom varvarizmu treba stati u kraj.

Negiranje zločina je zločin.

Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopće u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tlo za kršenje ljudskih prava.

Sa druge strane, prethodna Vlada, u kojoj je participirala i BS se jasno odredila po ovom pitanju.

Genocid u Srebrenici je nešto što je prihvaćeno kao realnost i nešto na čemu treba graditi bolje odnose u zemlji.

Nismo sigurni kako na ova pitanja gleda nova Vlast koju podržavaju i neke desničarske srpske stranke u Crnoj Gori. Pitanje Srebrenice je jedno do najbolnijih pitanja bošnjačkog naroda, to je crvena linija ispod koje se ne ide.

Pitanja odnosa sa novom vlašću umnogome zavisi od odnosa te vlasti prema pitanju genocida u Srebrenici.

Koje su prve reakcije iz drugih stranaka u Skupštini Crne Gore?

– Reakcije su različite, naši koalicioni partneri iz prethodne vlasti, Demokratska partija socijalista je podržala ovu inicijativu. Podršku su dale i Socijaldemokrate, Socijal demokratska partija (SDP), Liberalna partija i albanske partije.

Lider Demokratske Crne Gore, stranke sadašnje vladajuće većine i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je takođe uvažio realnost presude Haškog tribunala da se genocid desio, iako nije pristalica donošenja nove rezolucije, jer on smatra da se to pitanje riješilo Deklaracijom iz 2009. godine.

Predstavnici URA-e nisu željeli da se izjasne po pitanju ove inicijative prije nego se ona nađe u skupštinskoj proceduri. Većina prosrpskih partija iz Demokratskog fronta je protiv usvajnja ove Rezolucije.  

Šta očekujete? Hoće li rezolucija u konačnici proći?

– Neizvjesno je. Ostaje da se vidi.

U svakom slučaju Bošnjačka stranka, kao nacionalna stranka će inicirati i u narednom periodu teme od interesa bošnjačkog naroda. Novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali usta su puna poruka pomirenja, ujedinjana Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda, evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da zaista stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo civilizacijski iskorak.

Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovaj, prije svega državnički iskorak ostaje da se vidi.

Kako će se BS odnositi prema Vladi Krivokapića i Abazovića, ako većina (što bi se moglo desiti) odbije prijedlog Rezolucije?

– Svakako da bi podrška te vlasti ovoj inicijativi bila korak ka izgradnji povjerenja. Mi smo već iznijeli stav da će Bošnjačka stranka biti konstruktivan faktor u parlamentu, podržat ćemo sve kvalitetne prijedloge vlasti i zakonska rješenja koja budu dobra, nećemo se voditi uskogrudim i uskostranačkim interesom i apriori odbaciti sve ono što dolazi od nove vlasti. U zavisnosti od kvaliteta ponuđenih zakonskih i drugih akata zavisit će i naša podrška. Ukoliko odbiju našu inicijativu o Rezoluciji o Srebrenici to svakako neće biti dobra poruka, smatramo da se time ide dva koraka u nazad.

Naš odnos prema vlasti zavisit će od odnosa vlasti prema nacionalnim pitanjima i nacionalnih interesa Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

U toku je „čišćenje“ nepravoslavaca iz vlasti Crne Gore, koliko je kadrova BS, te državnih službenika bošnjačke nacionalnosti, do sada smijenjeno?

– Obzirom da Bošnjačka stranka ne participira u novoj vlasti za očekivati je da dođe do smjene naših kadrova koji se nalaze na političkim funkcijama. Toga smo svjesni i prihvatamo to kao političku i demokratsku realnost.

Ono što je neprihvatljivo tiče se nagovještaja i namjera nove vlasti da se dobar dio bošnjačkih kadrova, kako ste kazali „očisti“ po dubini, tj kroz izmjene sistematizacija i na druge načine smanji boj zaposlenih službenika, prije svega nepravoslavaca koji su primljeni po konkursu.

To bi izazvalo ozbiljne probleme.

Vjerujemo da to toga ipak neće doći, jer takav potez Vlade ne bi se mogao drugačije tumačiti osim kao šovinistički i revanšitički, i to revašistički prema jednom narodu, a ne partiji.

Čišćenje Bošnjaka iz vlasti

Da li su na njihova mjesta , makar u jednom slučaju, postavljeni opet Bošnjaci?

– Podsjetit ću vaše čitaoce da je prethodna Vlada imala pet ministara iz korpusa bošnjačkog naroda i jednog potpredsjednika Vlade. Dva ministra i potpredsjednik Vlade bili su iz Bošnjačke stranke, nova Vlada nema ni jednog pripadnika iz bošnjačkog naroda. Ni jedan ministar nije nepravoslavac čime se poslala poruka oštre diskriminacije ne samo prema Bošnjacima nego i prema ostalim manjinskim narodima, Albancima, Hrvatima i dr. Smatram da ni jedna jednonacionalna i jednovjerska Vlada nema budućnost u Crnoj Gori.

Zato smatram da će ova Vlada biti Vlada kratkog trajanja.

Šta Vam govori uklanjanje kadrova iz Vlasti Crne Gore o istinskoj politici Vlade Krivokapić – Abazović?

– To mi govori da je Vlada diskontinuiteta, kako sebe nazivaju, zapravo Vlada regresa. Mi imamo jednu lošiju i nazadniju Vladu u odnosu na prethodnu ako govorimo o manjinskim pravima, proporcionalnoj zastupljenosti manjinskih naroda u državnim institucijama i državi jednakih šansi za sve.

Nova vlast je sve to dovela u pitanje.

Nisam pristalica da jednu vladajuću garnituru, iako je na ona vlasti 30 godina, treba mijenjati samo kako bi se ta dugogodišnja vladavina prekinula, ako ćemo umjesto nje dovesti goru Vladu. Promjena je dobra samo ako je promjena na bolje, ako to nije slučaj čemu onda diskontinuitet vladavine ako će građani gore živjeti, ako će se kršiti ljudska prava, prava manjinskih naroda, jednom riječju čemu kretanje ako ćemo se kretati unazad i anulirati brojna evropska dostignuća.

Poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić rekla je da se nova većina u Crnoj Gori kroz imenovanje kadrova ophodi na način suprotan demokratskim principima. Ona je u razgovoru za Dan istakla da sve što se dešava neće promaći nevladinim organizacijama, kao ni ambasadama.

“Netransparentnost i nepoznavanje sistema javne uprave, kao i klasično partijsko zapošljavanje, karakteristike su po kojima se prepoznaje prvih mjesec dana nove vlade. Kroz imenovanje kadrova, nova većina ophodi se na način suprotan demokratskim principima. Smjenjuju se dosadašnji rukovodioci, izabrani na konkursima, a imenuju partijski činovnici nove većine. Iako je bilo najava da neće biti revanšizma, svjedočimo upravo suprotnom. Takođe, na sceni imamo i klasičan nepotizam vidimo da poslanici i političari na odgovorna mjesta u Vladi zapošljavaju bračne drugove”, kazala je Strujić Harbić.

Kako je dodala, treba se sjetiti predizbornih poruka sada nove vladajuće većine o profesionalizaciji javne uprave.

“Nije, međutim, prošlo ni mjesec dana, a već su pokazali da im je jedino važno da se kadrovi bivše vlasti eliminišu, kako bi se otvorio prostor za njihove partijske vojnike. Sigurna sam da ovo neće promaći ambasadama, ali ni nevladinom sektoru”, rekla je Strujić Harbić.

Ona je naglasila da su vladavina prava i poštovanje ljudskih i manjinskih prava pod budnom pažnjom EU.

“Nova vlada je pokazala da joj nije mnogo stalo do toga da se prava manjina unapređuju. Naprotiv, imamo Vladu bez ijednog predstavnika manjina među ministrima, a vidimo da su i „po dubini“ manjine stavljene po strani. Plašim se da je ovo veliki korak unazad, posebno u dijelu srazmjerne zastupljenosti”, navela je Strujuć Harbić.

Ona smatra da je predstojeći kongres Bošnjačke stranke prilika da se zaokruži jedan uspješan ciklus od 15 godina djelovanja.

“Mi ćemo na kongresu pokazati da nastavljamo u pravcu promocije građanskih vrijednosti, evropskih integracija i brige za Bošnjake i sve građane Crne Gore. To će biti i prilika da mladim ljudima iz naše partije, koji su kompetentni, stručni i obrazovani, pružimo podršku da nastave da uspješno vode procese”, kazala je Strujić Harbić.

Nova Vlada se mora okrenuti ekonomiji i poboljšanju standarda građana, dok pokretanje inicijative da vjeronauka bude sastavni dio obrazovnog sistema od strane političkih subjekata vladajuće većine nije ništa drugo do usmjeravanje u političke svrhe prava na slobodu izražavanja vjerskih ubjeđenja, poručuje Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke.

On ističe da se BS zalaže za sekularno uređenje države, što znači odvojenost vjerskih od javnih institucija.
“Pred nama je period ekonomske neizvjesnosti koja se može prevazići isključivo ako se rješavanje realnih problema i potreba građana postavi kao prioritet u radu Vlade. Prijedlog uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem je antisekularni zahtjev. Kao što nauka i obrazovni sistem imaju svoju ulogu u jednom društvu, tako i religija i vjerske institucije imaju svoju ulogu. Oba ova segmenta treba razvijati, ali ne miješati” kaže Smailović.

On ističe da je pitanje vjere intimno pitanje odnosa čovjeka prema onom uzvišenom, pa je treba sačuvati od birokratizacije, banalizovanja i nametanja putem obrazovnog sistema.
“Isto tako i obrazovni sistem treba sačuvati od dogmi koje obično nižim uzrastima nijesu dokučive i razumljive. U demokratskim društvima ovo pitanje trebalo bi da bude stvar izbora, lične intime i razvoja kroz vjerske, a ne javne institucije. Uvođenjem vjeronauke u sistem obrazovanja dovodi se u pitanje princip neutralnosti po vjerskim pitanjima, koji bi obrazovne institucije morale da imaju. Time bi neminovno došlo do razvijanja diskriminacije po osnovu vjeroispovijesti odnosno uvjerenja, što bi u konačnom ugrozilo i princip građanske države kojim se Crna Gora diči”, kaže poslanik BS.

Zato, poručuje da se društvo u cjelini mora usmjeriti u pravcu vaspitanja i edukacije djece sa ciljem razvijanja vještina tolerancije, kulture dijaloga, uvažavanja i poštovanja tuđih mišljenja i ponašanja.
“Postojanje posebnih vjerskih škola mnogo je bolje rješenje od uvođenja vjeronauke u klasični obrazovni sistem. Vjerovanje treba da bude stvar izbora, a ne nametanja kroz obrazovni sistem. U tom kontekstu država treba da ima ulogu da obezbijedi jednake uslove za razvoj svih vjerskih institucija i stvara klimu slobode izbora, a ne nametanja vjerovanja, što uvođenje vjeronauke u obrazoni sistem u izvjesnom smislu jeste”, zaključuje Smailović.