Oznaka: top

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović uputio je čestitku muškoj vaterpolo reprezentaciji Crne Gore povodom osvojene bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Budimpešti.

“Najsrdačnije čestitke upućujem vaterpolistima, stručnom štabu i navijačima naše vaterpolo reprezentacije na osvojenoj bronzanoj medalji. Ovaj veliki uspjeh ostvaren je kvalitetnom igrom i srčanom borbom do posljednjeg atoma snage. Čestitam vam i na kolektivnom duhu kojim ste nam pokazali da samo nesebičnim zalaganjem, sabranim u snagu zajedništva, možemo ostvarivati ciljeve.

Želim vam da nas i ubuduće učinite ponosnim sa još ovakvih pobjeda i rezultata, koje jačaju naš kolektivni duh i osjećaj državne pripadnosti”.

Povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, lider Bošnjačke stranke Rafet Husović uputio je čestitku svim novinarima i medijskim uposlenicima.

„Sloboda štampe, medija i izvještavanja je osnovni postulat svih demokratskih društava. Kao društvo, slobodni smo onoliko, koliko je slobodna javna riječ. Napominjem da je posebno važna i odgovorna uloga medija da objektivnim, pravovremenim i istinitim informisanjem građana, doprinesu ukupnoj demokratizaciji društva u Crnoj Gori. Izgradnja mehanizama samoregulacije, od velike je važnosti za sveukupni napredak u ovoj oblasti.

Zaštita novinarskih prava i obezbjeđivanja medijskog ambijenta, u kome će se na profesionalan, istinit i tačan način izvještavati o svim aktuelnostima, obaveza je države. Ubijeđen sam da će medijska scena Crne Gore biti na putu istinite i objektivne informacije. Na taj način, daće doprinos napretku i razvoju Crne Gore na putu evropskih integracija“, navodi se u čestitki Husovića.

Pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj treba riješiti, kako bi građani Crne Gore koji žive u ovoj državi konačno premostili ovu barijeru, koja ih umnogome usporava u svakodnevnim aktivnostima, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

„Bošnjačka stranka je do sada inicirala nekoliko razgovora sa nadležnim organima Crne Gore, koji su zaduženi za navedenu problematiku. I poslanik BS Ervin Ibrahimović je u nekoliko navrata u Skupštini Crne Gore potencirao rješavanje ovog problema, obraćajući se direktno premijeru Dušku Markoviću kroz institut Premijerskog sata i poslaničkog pitanja. Smatramo da je ovo pitanje od izuzetne važnosti za našu dijasporu koja se nalazi u Njemačkoj“, saopšteno je iz BS.

Crna Gora i SR Njemačka imaju veoma dobre i razvijene političke odnose. Zato, smatraju u BS, važno je i pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u ovoj zemlji riješiti na obostrano zadovoljstvo.

„Tokom razgovora sa predstavnicima dijaspore, ovo pitanje se postavlja kao jedno od prioritetnih. S toga, pozivamo nadležne da se ubrza procedura razmjene informacija sa njemačkim nadležnim organima, kako bi se građanima Crne Gore koji se nalaze u Njemačkoj u što kraćem roku priznale crnogorske vozačke dozvole“, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

Priznavanjem crnogorskih vozačkih dozvola i besplatna zamjena znatno bi pomogla našim iseljenicima u SR Njemačkoj, ne samo što se tiče finansijske uštede za polaganje vozačkog ispita, već i mogućnost dobijanja boljih poslova.

Vlada Crne Gore imenovala je Safeta Kočana za direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.

Kočan, koji je funkcioner Bošnjačke stranke,  po obrazovanju je diplomirani menadžer. On je bio  dosadašnji v.d.direktora ove uprave.

U obrazloženju predloga ministar saobraćaja je naveo, da je Uprava za kadrove objavila javni konkurs dana 01.11.2019. godine, za popunu radnog mjesta direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, te da nakon sprovedene provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa, na Listi za izbor kandidata od 25.12.2019. godine, našao se Safet Kočan, koji je jedin zadovoljavao uslove predmetnog konkursa, sa ostvarenih 41 bod.

Dana 13.01.2020. godine, ministar saobraćaja i pomorstva obavio razgovor sa kandidatom Safetom Kočanom i da je prilikom podnošenja ovog predloga cijenio da je Kočan stekao dovoljno iskustva u rukovođenju Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama i uputio se u problematiku pomorske sigurnosti i zaštite mora od zagađenja, te upravljanja lukama.

Vlada Crne Gore je razmotrila i prihvatila predlog rješenja Komisije za kadrovska i administrativna pitanja i, saglasno svojim ovlašćenjima iz člana 33 stav 2 Zakona o državnoj upravi, donijela rješenje o imenovanju Safeta Kočana za direktora Uprave.

Izgradnja zaobilaznice oko Rožaja trebalo bi da budu završena do kraja godine, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva i potpredsjednik BS Osman Nurković.

Ukupna dužina saobraćajnice je oko tri kilometra, od čega su tuneli 1,9 km tuneli. Vrijednost investicije je oko 20 miliona eura.

Kako je naveo Nurković, probijanje tunela je završeno, a predstoje radovi na mostu na Ibru i između dva tunela.

Izgradnja te saobraćajnice je važna, jer, kako je kazao Nurković, rasteretiće se saobraćaj i otkloniti zagušenja koja su se dešavala tokom sezone.

On navodi da  je ova zaobilaznica  jako značajna i za posjetioce budućeg Ski centra na Štedimu  koji je u fazi izgradnje. Kako je naveo, za investiciju od devet miliona eura planirana  je izgradnja žičare 1400m, izgradnja staza, postavljanje stubova, trafostanice i bazena za vodosnadbijevanje, a na proljeće su planirani radovi asfaltiranja,  koji su vrlo bitni za pomenute turističke komplekse.

“Završeci radova se očekuju u predviđenom roku- imali smo nekih sitnih nepredviđenih zastoja, kada je u pitanju tunel i propadanje zemlje, ali njih smo uspješno otklonili. Ukupna vrijednost investicije je 20 miliona eura “, rekao je on.

Predsjednik Opštine Rahman Husović poručio da je ovaj projekat značajan korak ka razvoju dobre putne infrastrukture.

“Ova zaobilaznica ima svoj određeni značaj, a to je da rastereti dio magistralnog puta koji prolazi kroz Rožaje, posebno što je u planu turistički potencijal na Štedimu “, rekao je Husović.

On se posebno zahvalio Vladi Crne Gore i Premijeru jer, kako navodi, bez njihove pomoći realizacija ovako značajnog projekta ne bi bila moguća.

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje govor mržnje i prijetnje koje su upućene poslaniku HGI Adrijanu Vuksanoviću.

“Kada se prijeti političkom predstavniku koji dolazi iz grupe manjinskih naroda, onda se ugroženima osjećaju i pripadnici drugih manjinskih naroda.

S toga, pozivamo nadležne organe da što hitnije reaguju na direktne prijetnje upućene poslaniku Vuksanoviću, pronađu počinioca, privedu ga licu pravde i na taj način pokažu da u građanskoj Crnoj Gori nema mjesta govoru mržnje.

Pozivamo i političke partije, koje su u prethodnom periodu bile sklone etiketiranju političkih predstavnika iz redova manjinskih naroda, da to više ne čine, jer na taj način samo doprinose atmosferi širenja mržnje prema manjinskim narodima u Crnoj Gori.

U današnjoj Crnoj Gori, koja je građanska, multietnička i Crna Gora svih građana, nedopustivo je da se poslaniku HGI prijeti samo zato što je Hrvat. Vjerujemo da je vrijeme  zastrašivanja manjina, iza nas i da oni koji pokušavaju da nas vrate u taj period neće uspjeti, jer njihov koncept ne prihvata moderna i građanska Crna Gora”.

Ne slažem se sa ocjenom da je Zakon o radu rigidan i da će podstaći odlazak radnika u inostranstvo. Rekao bih da je on adekvatan za dobre radnike i odgovorne poslodavce, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

“Njime smo uspostavili balans otvorenog tržišta rada u cilju bržeg i lakšeg zasnivanja radnog odnosa, ali i njegovog raskidanja. To omogućava veću mobilnost radne snage i veću međusobnu konkurenciju. Upravo Međunarodna organizacija rada (ILO) i EU preporučuju fleksibilnost u procesu zasnivanja, trajanja i raskidanja radnog odnosa jer to omogućava veću zapošljivost radnika”, istakao je Purišić.

On smatra da se odredbama novog zakona “snažno podstiče natalitet, kroz dodatnu zaštitu zaposlenih žena koje se ostvare kao majke”.

“Zaposlena žena, prema novom Zakonu o radu, ima pravo na posebnu zaštitu u svim bitnim aspektima radnog odnosa. Zaštitne mjere su preciznije i šire postavljene u odnosu na dosadašnje, pa se bez pretjerivanja može reći da smo ozbiljno unaprijedili zakon i kreirali najširi obim prava u regionu”, naglasio je Purišić.

Pojasnio je da poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj ženi, kao ni ženi ili muškarcu koji koristi porodiljsko ili roditeljsko odsustvo. 

“Za vrijeme korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, poslodavac ženu ne može proglasiti tehnološkim viškom. Ženi kojoj ističe ugovor o radu na određeno vrijeme u periodu korišćenja  trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, taj ugovor se produžava do isteka tog odsustva. Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavac ne može od žene da traži podatke o trudnoći, ili da uslovljava trajanje radnog odnosa nepostojanjem trudnoće”, rekao je ministar Purišić za naš portal.

S druge strane, Purišić je podvukao da se turistička sezona mora oslanjati prvenstveno na domaću radnu snagu, ističući da se mjerama aktivne politike zapošljavanja radi na obezbjeđenju adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada.

ANALITIKA: Unija poslodavaca saopštila je ljetos da se Crna Gora suočava sa drastičnim odlivom radne snage. Da li je Zakon o radu rigidan, budući da poslodavci sada puno lakše mogu otpustiti zaposlenog? Da li će zbog ovog zakona doći do još većeg odliva radne snage?

PURIŠIĆ: Slažem se da je pojačan odliv radne snage ozbiljan izazov za državu, posebno odlazak kvalifikovanih osoba potrebnih našem tržištu rada.  Isto tako, znamo da su pojačane radne migracije pratile proces pridruživanja svih država Evropskoj uniji, pa je logično očekivati da se to desi i nama. Upravo na inicijativu Unije poslodavaca, razgovarali smo o ovom važnom pitanju na posljednjem zasijedanju Socijalnog savjeta, uz aktivno učešće i premijera Markovića. 
Dogovorili smo se da zajednički pripremimo analizu migracionog procesa i predvidimo mehanizme za njegovo usporavanje. Vjerujem da su nastavak reforme tržišta rada, izgradnja infrastrukture, unapređenje poslovnog ambijenta, rast zarada i dostojanstveni uslovi rada najbolji odgovori na ovaj izazov.  

Cilj nam je da adekvatnim mjerama svih aktera na tržištu rada smanjimo odlazak zaposlenih radnika u inostranstvo i zadržimo potrebnu radnu snagu, pružajući joj priliku da se zaposli u svojoj državi.

Ne slažem se sa ocjenom da je Zakon o radu rigidan i da će podstaći odlazak radnika u inostranstvo. Rekao bih da je on adekvatan za dobre radnike i odgovorne poslodavce. Njime smo uspostavili balans otvorenog tržišta rada u cilju bržeg i lakšeg zasnivanja radnog odnosa, ali i njegovog raskidanja. To omogućava veću mobilnost radne snage i veću međusobnu konkurenciju. Upravo Međunarodna organizacija rada (ILO) i EU preporučuju fleksibilnost u procesu zasnivanja, trajanja i raskidanja radnog odnosa jer to omogućava veću zapošljivost radnika.

Novi Zakon o radu ima jače instrumente zaštite prava zaposlenih od dosadašnjeg, pa ne postoji rizik da će poslodavci moći nekažnjeno da krše prava zaposlenih. Ova rješenja su zato podržali svi socijalni partneri. 

I konačno, u interesu poslodavca je da ima i da zadrži dobrog, po mogućnosti domaćeg radnika. Vjerujem da brzo dolazi vrijeme kada će poslodavci morati da se puno više potrude oko obezbjeđenja potrebne radne snage.  

ANALITIKA: Da li se Zakonom o radu izričito zabranjuje otpuštanje zbog trudnoće i odlaska na porodiljsko odsustvo? 

PURIŠIĆ: Zaposlena žena, prema novom Zakonu o radu, ima pravo na posebnu zaštitu u svim bitnim aspektima radnog odnosa. Zaštitne mjere su preciznije i šire postavljene u odnosu na dosadašnje, pa se bez pretjerivanja može reći da smo ozbiljno unaprijedili zakon i kreirali najširi obim prava u regionu. 
Dakle, propisano je da poslodavac ne može da odbije da zaključi ugovor o radu sa ženom zbog trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta može ponuditi izmjenu ugovora o radu pod nepovoljnijim uslovima.

Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavac ne može od žene da traži podatke o trudnoći, ili da uslovljava trajanje radnog odnosa nepostojanjem trudnoće. 

Zatim, ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj ženi, kao ni ženi ili muškarcu koji koristi porodiljsko ili roditeljsko odsustvo. Za vrijeme korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, poslodavac ženu ne može proglasiti tehnološkim viškom. 

Ženi kojoj ističe ugovor o radu na određeno vrijeme u periodu korišćenja  trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, taj ugovor se produžava do isteka tog odsustva.

Ovim odredbama novog zakona snažno se podstiče natalitet, kroz dodatnu zaštitu zaposlenih žena koje se ostvare kao majke.

ANALITIKA: Da li smatrate da je rješenje po kojem poslodavac ima pravo da otpusti zaposlenog ukoliko ne pristane na aneks ugovora o radu previše rigorozno?

PURIŠIĆ: Ne smatram da je previše rigorozno. Navedeno rješenje postoji i u važećem zakonu i koliko znam, u praksi se nije češće zloupotrebljavalo. Konačno, socijalni partneri nijesu predlagali da ovu normu mijenjamo. 

Postojeće rješenje smo unaprijedili na način što zaposleni koji odbije da zaključi Aneks ugovora o radu kojim se umanjuje zarada, ima pravo na otpremninu u iznosu od tri prosječne mjesečne zarade, bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori.

ANALITIKA: Da li je utemeljena generalna ocjena da je Zakon o radu, na kojem je radjeno tri godine, “po mjeri” poslodavaca, a da zaposleni gube čitav niz prava i pravnih mehanizama u odnosu na aktuelni zakon? 

PURIŠIĆ: Mislim da takva ocjena ne stoji, kao što ne stoji ni ona da je novi zakon favorizovao interese zaposlenih. 

Tekst Prijedloga zakona o radu rađen je tako što su se prepoznali nedostaci važećeg Zakona o radu iz 2008. godine, konsultovani su evropski i standardi MOR-a u ovoj oblasti i nakon toga se, strpljivo i uz odgovoran socijalni dijalog, došlo do kvalitetnih rješenja koji su u interesu i poslodavaca i zaposlenih i države.

Očekujem da će njegova efektivna primjena unaprijediti položaj zaposlenih, podržati dostojanstven rad, podstaći našu ekonomiju i nova zapošljavanja i podržati formalni rad.   

Sada nam predstoji zahtjevnija faza jačanja mehanizama i institucija za njegovu dosljednu primjenu. To je neophodno jer dosljedno primijenjeni  Zakon o radu predstavlja jedno od zatvarajućih mjerila za Poglavlje 19- Socijalna politika i zapošljavanje. 

ANALITIKA: Pošto turistički poslenici najavljuju uvoz radne snage iz egzotičnih zemalja poput Filipina, šta će Vlada uraditi da zaštiti domaću radnu snagu?

PURIŠIĆ: Turizam je kod nas brzo rastuća privredna grana koja zahtijeva dosta novih radnika. Za devet mjeseci 2019. godine zaposlenost je u ovoj djelatnosti povećana za 16,8 odsto u odnosu na uporedni period 2018. godine.

Evidentno je da tokom ljetnje turističke sezone imamo deficit radne snage u nekim zanimanjima iz oblasti ugostiteljstva i turizma.  Vlada Crne Gore, u tim okolnostima dozvoljava privremeni boravak i rad stranaca, kako bi poslodavcima obezbijedila nedostajuću radnu snagu. Za 2020. godinu Vlada je  utvrdila godišnju kvotu  u ukupnom broju od 20.454 dozvola.

Međutim, mišljenja smo da se turistička sezona mora oslanjati prvenstveno na domaću radnu snagu i mjerama aktivne politike zapošljavanja radimo na obezbjeđenju adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada. 

Sistem obrazovanja, posebno kroz program dualnog obrazovanja, već osposobljava kadrove koji će odgovarati potrebama privrede, pa i u oblasti turizma i biti odmah spremni za ulazak u svijet rada.

Ove godine je u cilju kvalitetne pripreme ljetnje turističke sezone, realizovana i kampanja “Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi”. Tokom kampanje zaposleno je preko 11.500 nezaposlenih lica.

Značajan broj radnih mjesta koja se odnose na pomoćne poslove mogu obavljati svršeni srednjoškolci, studenti kao i nezaposlena lica drugih zanimanja i to predstavlja značajan resurs za obavljanje sezonskih poslova.  

Ono što treba istaći je to da tržište rada, kao i svako drugo tržište, funkcioniše na principu konkurencije i radnici će ići tamo gdje im se budu nudili veće plate, bolji uslovi rada, benificije i slično. To je izazov za cijelo društvo, a posebno za poslodavce koji bi trebali da na njega odgovore generalno boljim uslovima rada i zaradama.  

Dakle, Vlada će pratiti prilike i pravovremeno donositi odgovarajuća rješenja, kako bi se obezbijedio održiv rast i razvoj i povećao životni standard stanovništva.

 ANALITIKA: Formirana je baza podataka o nasilju u porodici. Koliko će taj sofisticirani softver pomoći u rješavanju ove kompleksne problematike?

PURIŠIĆ: Baza je integralni dio kapitalnog projekta Socijalni karton – Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS). Ona prvenstveno služi da obezbijedi pravovremeno i efikasno postupanje u zaštiti žrtava, odnosno primjenu ključnih komponenti Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici u praksi. 

Zajedničkim radom MRSS sa kolegama iz MUP-a i uz podršku UNDP i Delegacije EU, krajem 2018. godine, napravljeno je ovo kompleksno softversko rješenje, koje obezbjeđuje automatizovanu razmjenu obavještenja, prijavu nasilja i pripadajućih podataka između MUP-a, odnosno Uprave policije sa jedne strane i Ministarstva rada i socijalnog staranja odnosno Centara za socijalni rad, sa druge strane.

Rješavanje problema porodičnog nasilja zahtijeva multidisciplinarni pristup, te centri za socijalni rad sarađuju sa kolegama iz drugih resora, a sve preduzete aktivnosti evidentiraju u Socijalnom kartonu iz koga će se generisati zvanična statistika na državnom nivou. Korisno je napomenuti da Socijalni karton obezbjeđuje povjerljivost i zaštitu podataka o korisniku i porodici.  

Uspostavljanjem ove baze postignuto je mnogo, ali ovaj sofisticirani softver ne može sam po sebi da riješi ovu kompleksnu problematiku.  Apelujem na građane da prijavljuju nasilje, a crnogorskoj javnosti i žrtvama nasilja želim da poručim da imaju oslonac u državi i njenim institucijama.

ANALITIKA: Bije Vas glas da ste najbolji igrač šaha u rodnom Plavu. Kako ste naučili da tako dobro igrate šah i da li ste pokušavali da ga igrate takmičarski?

PURIŠIĆ: Poznajem neke šahiste u Plavu koji ne misle tako… 

Istina je da volim da igram šah i tako svoje slobodno vrijeme najradije provodim. Doduše, sada zbog drugih obaveza igram dosta rijetko. 

Tajne šaha sam još u djetinjstvu učio u porodičnom okruženju jer je tu bilo dobrih igrača. Koristio sam svaku priliku da s njima odigram neku partiju i vremenom napredovao. 

Tako je to počelo- kasnije sam povremeno igrao i na nekim turnirima. Posljednjih dvadesetak godina, kad je bilo prilike, igrao sam za ŠK “Jezero” Plav koji se takmiči u Drugoj crnogorskoj ligi. Sada je stasala mlađa generacija takmičara, pa je vrijeme da ponovo pređem u šahiste-rekreativce

Bošnjačka stranka snažno osuđuje sinoćnji pokušaj paljenja crnogorske zastave ispred ambasade naše zemlje u Beogradu.

“Izražavamo čuđenje da se ovakvi postupci konstantno ponavljaju, bez adekvatnog odgovora od strane nadležnih organa Srbije.

Smatramo da takvo ponašanje nije u skladu sa diplomatskom praksom, kao ni sa međunarodnim konvencijama o diplomatskim i konzularnim odnosima. Bečka konvencija o konzularnim odnosima jasno precizira da država prijema ima posebnu obavezu da preduzme sve potrebne mjere da bi spriječila oštećenje, narušavanje mira ambasade ili konzulata ili povredu dostojanstva ambasade”, podsjećaju u Bošnjačkoj stranci.

Nažalost, scene viđene od sinoć i 27. decembra pokazuju da su sve tri navedene stavke grubo prekršene.

“Pozivamo vlasti Srbije da pruže punu zaštitu našem ambasadoru u Beogradu, zaštite imovinu ambasade i spriječe da se takvi, necivilizacijski potezi u budućnosti ponavljaju”, zaključuju u BS.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović poručio je da u budućoj izvršnoj vlasti treba da budu i predstavnici stranaka “koje će okupljati pripadnike srpske nacionalnosti”.

On misli, kako je naveo u intervjuu Vijestima, da će aktuelna vladajuća koalicija ponovo dobiti podršku građana. Uz nju, u Vladi je i mjesto novim strankama “koje su osnovane ovih dana a koje baštine vrijednosti aktuelne Vlade, među kojima su NATO integracije”.

S obzirom da ste među rijetkima u Vladi koji javno nije promovisao svoj rad, jeste li zadovoljni postignutim u prethodne tri godine i koji su to rezultati?

Tokom prethodnog perioda nije mi bio prioritet javno promovisanje i smatram da građani svakako prepoznaju moj rad i zalaganja, i za mene kao čovjeka i političara je to dovoljno. Ne bih se osvrtao posebno samo unazad tri godine, već nekih šest-sedam godina unazad, od kada je aktuelizovano pitanje regionalnog razvoja u Crnoj Gori. S obzirom da su nerazvijena područja zaostajala za razvijenim u višedecenijskom periodu, smatram da se rezultati u ovoj obalsti ne mogu posmatrati u nekom kraćem periodu, jer onda nemamo pravu sliku stanja.

Urađeno je puno toga, prvenstveno mislim na putnu infrastrukturu, koja je u neuporedivo boljem stanju nego ranije. Složićete se sa mnom da je izgradnja auto-puta najznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovala Crna Gora u svojoj istoriji i koji treba da bude baza za dalji razvoj sjevera Crne Gore. Značajna su bila ulaganja i u turističke kapacitete, od otvaranja novih hotelskih kapaciteta do izgradnje više ski centara. Značajno su poboljšani kapaciteti vezani za obrazovne institucije kroz rekonstrukciju i izgradnju novih vrtića, osnovnih i srednjih škola.

Svjedoci smo da nikad nijesu bila veća ulaganja u infrastrukturne projekte kao što smo imali u periodu za nama gdje iz godine u godinu imamo da je oko 70 odsto kapitalnog budžeta opredijeljeno za projekte na sjeveru Crne Gore, a siguran sam da će se tom dinamikom nastaviti i dalje. Ovdje želim istaći i direktne pomoći koje je država uputila lokalnim zajednicama na sjeveru kroz razne vidove subvencija i povoljnih kredita za privredu i poljoprivredu, programa za zapošljavanje, reprograma poreskih dugovanja i slično. Ovdje sam htio samo da ukratko, koliko mi to prostor dozvoljava, predstavim suštinu politike regionalnog razvoja koja je rezultirala svim ovim ulaganjima u periodu za nama.

Premijer veoma često potencira razvoj sjevera, vama je to i u portfelju. Koliko ste kroz vaš rad doprinijeli da se poboljštaju uslovi života i rada vaših sugrađana, ali i Žabljačana, Kolašinaca, Pljevljaka…? Ima li konkretnih podataka koji to potkrepljuju?

Kao što sam i gore naveo, dokaz za to su izgradnja auto-puta, uz realizaciju većeg broja takođe krupnih projekata u oblasti socijalne, zdravstvene i društvene infrastrukture. Takođe, podatak da je u prethodnom peridu otvoreno preko 12.000 radnih mjesta, uz rekordan i stabilan ekonomski rast u prethodne dvije godine, govore da se postepeno poboljšava životni standard u svim opštinama.

Da li je BS spreman za izbornu godinu, spekuliše se da vi namjeravate da se povučete, a da još nema adekvatnog nasljednika na mjestu predsjednika partije?

Ja sam na posljednjem kongresu dobio povjerenje članstva da vodim partiju do narednog kongresa. Tako će i biti, a da li ću i nakon toga ostati na čelu BS, stvar je našeg unutarstranačkog dogovora.

Izborni kongres i dalje ostaje nakon parlamentarnih izbora?

I kada je kongres BS u pitanju, mi se pripremamo. Plan je da se održi nakon parlamentarnih izbora, a u narednom periodu ćemo precizirati tačan datum. Biće to prilika da još jednom pokažemo jedinstvo stranke, prezentujući novi plan djelovanja za naredni period.

Da li radite na podmlađivanju partije kao većina ostalih stanaka, pa i vaš koalicioni partner DPS na posljednjem kongresu?

Mladi ljudi su nukleus naše partije. Kada su promocije i skupovi BS, imate priliku da vidite koliko mladih ljudi podržava našu politiku. Svjesni smo da podmlađujući stranački kadar, mi na taj način produžavamo i životni vijek partije. Veliki broj mladih ljudi je upravo u trenutnom mandatu na odgovornim funkcijama. Nastavljamo u tom pravcu, a potvrda ovakvog stava biće i naš naredni kongres, gdje je u planu uključivanje još većeg broja mladih ljudi na visokim partijskim pozicijama.

U dijelu javnosti čuju se zamjerke da BS nesrazmjerno broju poslanika ima previše mjesta u vrhu vlasti i državnoj upravi?

Kada smo osnovali partiju, rukovodili smo se principom da su nam primarni ciljevi građanska, nezavisna Crna Gora i adekvatna zastupljenost Bošnjaka. Svjesni moramo biti, a to nije bilo tako davno, da Bošnjaci nisu baš često imali priliku da budu dio vrha vlasti, ili na nekim odgovornim pozicijama u državnoj upravi.

Mi smo uspjeli da tu lošu praksu mijenjamo u korist multietničke Crne Gore. Podsjećam da je BS bio u prilici 2012. i 2016. godine da odlučuje o vlasti u Crnoj Gori. Ali smo, vodeći primarno računa o nacionanalnim i strateškim interesima odlučili da budemo dio proevropskih snaga. Iako nam je od opozicije bila pripremljena ponuda da vodimo cijelu Vladu, dakle, da samo Bošnjačka stranka upravlja vladom, smatrali smo da nije to fer i pošteno prema ostalim narodima. Smatramo da smo apsolutno zaslužili svaku poziciju koju smo dobili i kadrovi naše stranke na odgovoran način obavljaju funkcije koje su im povjerene.

Šta očekujete od parlamentarnih izbora s obzirom na kontroverze oko nastupa opozicije?

Od izbora 2020. godine očekujemo mnogo. Siguran sam da nas čeka stabilna politička scena nakon izbora naredne godine. To mogu da potkrijepim sa nekoliko činjenica. S obzirom na jako dobar rezultat Vlade i drugih organa, kako na međunarodnom i unutrašnjem, tako i na ekonomskom planu, očekujem da vladajuća koalicija dobije podršku na narednim izborima. Smatram da dobro treba osmisliti nastup na narednim izborima, u jednu ili više kolona. Ne treba dozvoliti prosipanje glasova, kao što smo to činili do sada.

Puna podrška albanskim nacionalnim partijama, koje su donijele zaključak da nastupe u jednoj ili dvije kolone na narednim izborima. Siguran sam da će na taj način imati više mandata u parlamentu.

Lično moj a i stav BS-a je da treba širiti koaliciju, ako ne prije, onda nakon parlamentarnih izbora.

Bez obzira na programske i stranačke razlike, treba sarađivati sa svim subjektima kojima je Crna Gora realnost. Ono što me raduje ovih dana jeste osnivanje novih stranaka koje će okupljati pripadnike srpske nacionalnosti, a koje upravo baštine ove vrijednosti.

Pročitao sam da Crnu Goru doživljavaju kao realnost, da se zalažu za srazmjernu zastupljenost srpskog naroda, prihvataju NATO integracije, ne isključuju saradnju sa DPS. Eventualna koalicija sa takvim političkim subjektima bi, siguran sam, imala dvije trećine podrške u parlamentu. Takođe sam siguran da bi se takvom političkom koalicijom izbjegle scene koje smo doživljavali prethodnih dana.

Smatram da bi sve partije vladajuće koalicije trebalo da određeni dio privilegija koje imaju, stave na raspolaganju, kako bi se napravila jedna takva koalicija i da bi od toga korist imala država kao i svi građani Crne Gore.

Poslanik BS Ervin Ibrahimović podnio je predlog da se glasanje za izbor odbornika i poslanika obavlja i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u inostranstvu. Da li smatrate da bi usvajanje tog predloga doprinijelo boljem izbornom rezultatu Bošnjačke stranke, s obzirom da u dijaspori ima dosta Bošnjaka?

Mi smo predložili da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu. Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu. Ovakav potez je po našem mišljenju pravedan i u smislu odnosa države Crne Gore prema našoj dijaspori. Mi smo precizno odredili da bi pravo glasa imali državljani Crne Gore, koji su upisani u birački spisak, a preduslov je da se prijave za glasanje u predviđenom zakonskom roku.

Da li postoji bojazan o političkom uplivu Turske i Kine na Zapadni Balkan, s obzirom na velike investicije te dvije zemlje?

Crna Gora, iako mala, strateški je veoma važna. Nakon učlanjenja u NATO, što je bio jedan od ključnih programskih ciljeva BS, na koji smo posebno ponosni, pozicija Crne Gore je znatno značajnija. Otuda i sve veće interesovanje svjetskih sila za ovaj prostor. Mi imamo izuzetno razvijene, prijateljske i istorijske veze sa Turskom, koja na Crnu Goru gleda kao na partnera. Takođe, s Kinom imamo izuzetne ekonomske odnose. Mi imamo naš cilj, to je puna integracija u EU. S tog pravca sigurno nećemo skrenuti.

Kako gledate na pooštravanje pravila o proširenju EU, iznijete su i zamjerke da Crna Gora nije pokazala suštinski napredak već samo formalni i da je ona loš primjer u regionu uprkos hvalospjevima koje dobijamo kao lideri u ovom dijelu Balkana?

Ponoviću ono što je činjenica – Crna Gora je zemlja koja je najviše odmakla u pregovorima sa EU, kada je region Zapadnog Balkana u pitanju. Mi smo sebi odredili zadatke i želimo da ih uspješno dovedemo do kraja. Pooštravanje uslova u toku samog pregovaračkog poglavlja mi djeluje kao promjena pravila neke fudbalske utakmice za vrijeme same utakmice. Ipak, ne želim da se mnogo na sve to obaziremo, na nama je da radimo, da svaki dan napredujemo, da evropski kvalitet života bude nešto što će i građani Crne Gore osjetiti.