Povodom 25 godina od ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, u kojem su pripadnici Vojske Jugoslavije, bez ikakvog povoda ubili civile albanske nacionalnosti, a među kojima je bilo djece, žena i staraca koji su, bježeći od rata na Kosovu, utočište potražili u Crnoj Gori, prilika je da iskažemo pijetet i prisjetimo se žrtava tog zločina.
“Podsjećamo, iako je ovo bio najmasovniji zločin na tom području, u kojem su od 18. aprila do 21. maja ubijene 22 osobe albanske nacionalnosti, još niko nije odgovarao za ubistva ljudi u selu Kaluđerski Laz.
Smatramo da su izborom Vrhovnog državnog tužioca stvorene i formalne pretpostavke da pravosudni organi Crne Gore konačno krenu u procesuiranje tog zločina.
Bez suštinskog suočavanja s prošlošću, nema ni trajnog pomirenja u društvu, ali ni govora o istinskoj pravdi. U tom smislu, ohrabruje nas skorašnja izjava VDT-a Milorada Markovića, da će procesuiranje svih ratnih zločina biti njegovo lično, ali i strateško opredjeljenje Državnog tužilaštva i da su predmeti ratnih zločina prioritet. Marković je to i saopštio u nedavnom susretu sa predsjednikom Bošnjačke stranke mr Ervinom Ibrahimovićem. Zbog toga, u danima kada je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope preporučila prijem Kosova u tu organizaciju, kada je Nacrt rezolucije kojom se 11. jul 1995. proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, važno je da u Crnoj Gori bude pokrenut proces kako bi se do kraja istražio ratni zločin u Kaluđerskom Lazu, kao i svi drugi ratni zločini, a da nalogodavci i počinioci ovog i drugih ratnih zločina budu kažnjeni”.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada, s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija.
Smailović je kazao da kada je u pitanju cjelokupno obrazovanje u Crnoj Gori, situacija nije dobra i da je potrebno urgentno djelovanje u pravcu oporavka obrazovnog sistema u našoj državi.
“Činjenica je da obrazovni sistem mora pretrpjeti ozbiljne reforme, a svakako da postoji veliki broj segmenata na koje se možemo osvrnuti gdje postoje ozbiljni problemi kada je u pitanju ova oblast i to je nemoguće sublimirati u jednom poslaničkom pitanju ili u jednom odgovoru bilo kojeg ministra”, istakao je Smailović.
On je između ostalog kazao da postoje i brojni pozitivni primjeri kada je u pitanju rad nastavnog kadra, ali i kada su u pitanju učenici koji dobijaju nagrade na mnogim međunarodnim takmičenjima.
“Ali, činjenica je da su kompetencije naših učenika i obrazovanja daleko od svjetskog prosjeka, a opet sa druge strane imamo hiper produkciju diploma luča i veliki broj učenika sa odličnim uspjehom, što pokazuje da je sistem loše postavljen. Sve ovo pokazuje da naši učenici stiču nefunkcionalna znanja”.
Poslanik BS-a je posebno istakao to da čekajući ozbiljnu reformu koja se najavljuje, ne smijemo dozvoliti da nam još neka generacija mladih ljudi bude nespremna za savremno tržište rada nakon završenog bilo kojeg nivoa obrazovanja. Potrebna je bolja primjena aktulenih planova i programa, zaključio je Smailović.
Ministarka Jakšić-Stojanović se saglasila sa poslanikom Bošnjačke stranke i kazala da jedan od najvećih problema u našem obrazovanju jeste upravo nefunkcionalno znanje.
Jakšić-Stojanović je najavila mnoge projekte, kao što je pokretanje izrade digitalnih udžbenika, a radiće se i na razvoju digitalnih vještina nastavnika i učenika, sprovodiće se i obuke o bezbjednom korišćenju tehnologije, kao i obuke o medijskoj i informacijskoj pismenosti.
Poslanik Smailović je nakon odgovora na poslaničko pitanje, pohvalio sve projekte koje je resorno ministarstvo realizovalo i koje će realizovati, kao i obezbjeđivanje računarske opreme za škole, naročito na sjeveru, gdje je oprema zastarjela i neupotrebljiva.
“Posebno raduju projekti koji se tiču osposobljavanja nastavnika i učenika za korišćenje te opreme” kazao je Smailović i ukazao na potrebu da se omogući nastavnicima da se više posvete učenicima, a ne da se bave administrativnim poslovima.
Smailović se osvrnuo i na probleme učenika na Karabuškom polju koji nemaju školu u mjestu u kojem žive, i pitao na kom stepenu je realizacija tog projekta. Takođe, izrazio je zabrinutost zbog nepostojanja kontinuiteta kada je u pitanju pristup u reformama obrazovanja zbog čestih kadrovskih promjena.
Pozdravljamo inicijativu 14 NVO i građanskih aktivistkinja upućenu Vladi Crne Gore da i naša država bude među kosponzorima rezolucije UN o genocidu u Srebrenici, poručila je Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.
“Njemačka, Ruanda, Turska, Jordan, Malezija, Severna Makedonija, Sjedinjene Američke Države, Novi Zeland, Albanija, Holandija, Finska, Lihtenštajn, Slovenija, Republika Irska, Italija i Francuska kosponzori su Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici kojom bi se osudilo svako poricanje genocida u Srebrenici kao i svako veličanje ratnih zločinaca osuđenih za taj genocid, pozvalo na obilježavanje Dana genocida u Srebrenici, sjećanje na genocod i čuvanje činenjica o genocidu kroz obrazovne sisteme država članica UN, uspostavio program informisanja UN pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN” te pozvalo na podržavanje obaveza iz Konvencije UN o sprječavanju genocida i pronalaženje i identifikaciju svih nepronađnih žrtava genocida u Srebrenici.
Podsjećam da je Skupština Crne Gore usvojila 9. jula 2009. godine Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i time prihvatila Rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici i proglašenju 11. jula za Dan sećanja na žrtve tog genocida.
Također, 17. juna 2021. godine, Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom se osuđuje genocid u Srebrenici i poziva na kažnjavanje negiranja tog genocida.
Ova dva dokumenta usvojena u Skupštini Crne Gore predstavljala su odnos većinske Crne Gore, ne vladajuće većine, jer su za prvi dokument glasali poslanici vladajuće većine i opozicionog Pokreta za promjene, a drugi dokument usvojen je izostankom glasova nekih partija vladajuće većine i glasovima opozicije.
Zato je Crnoj Gori, kao državi članici NATO pakta, kao državi koja je prva sljedeća članica EU, kao državi koja se obavezala na priznavanje i poštovanje odluka suda u Hagu i kao državi koja ima jasan odnos prema genocidu u Srebrenici i važnosti njegovanja kulture sjećanja na ovaj genocid u cilju prevencije budućih genocida mjesto na listi 17+ država kosponzora ove rezolucije.
Pozivamo Vladu Crne Gore da, kao odgovoran i jedino ispravan stav o ovom pitanju i potvrdu jasne opredijeljenosti Crne Gore da poštuje svoje civilizacijske ali i medjunarodno preuzete obaveze, kao kosponzor podrži Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici”, istakla je Strujić-Harbić.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje.
„Kao što je poznato Bijelo Polje je jedan od najzagađenijih gradova u Crnoj Gori, a sigurno i u regionu. Na to ukazuju brojni podaci koji su vrlo relevantni. Mjerenja kvaliteta vazduha se sprovode na teritoriji opštine Bijelo Polje od 2019. godine, kada je postavljena mjerna stanica u sklopu mreže mjernih stanica za provjeru kvaliteta vazduha. Podatke koje dobijama su vrlo alarmantni kada je u pitanju ta opština“ kazao je Smailović.
On je dodao da je prilikom posjete opštini Bijelo Polje ministar Mujović najavio određene mjere koje su trebale biti realizovane već u martu, kao što su subvencije na visoko-efikasne klima uređaje. Smailović je ovo pitanje postavio upravo zbog velikog interesovanja građana Bijelog Polja koji su očekivali da ta mjera bude realizovana. Smailović je pitao na koji način će ministarstvo riješiti ovaj problem?
Ministar Mujović rješenje ovog problema vidi na dva načina: kratkoročno, odnosno bržom metodom, a to je postepeno ukidanje korišćenja drvne mase i uglja, za potrebe grijanja. Da se poveća energetska efikasnost i da se poveća i pospješi korišćenje solarne energije za potrebe domaćinstava.
Drugi način je da se dugoročno riješi problem a to je kroz izgradnju toplifikacije grada, odnosno kroz izgradnju jednog kombinovanog postrojanja za proizvodnju električne energije i vodene pare.
Ministar je kazao i da je na pragu realizacije program pospješivanja energeteske efikasnosti za sjeverne opštine Crne Gore.
„Taj program već bi se trebao naći na sjednici vlade u četvrtak i od tog dana 8, 8 miliona eura biće na raspolaganju građanima na sjeveru Crne Gore za nabavku klima uređaja, toplotnih pumpi, peći na pelet, za nabavku energetski efikasnih kućanskih aparata, za izradu fasada itd. Za Bijelo Polje biće kreiran specijalan posebni program koji će se ticati subvencija za nabavku klima uređaja. Cilj je da program bude najefikasniji za građane“ , kazao je resorni ministar i najavio zainteresovanost britanskog investitora za izgradnju elektrane toplane.
Poslanik Smailović je ponovio da se se radi o višedecenijskom problemu i treba ga rješavati isključivo dobrom sinergijom Vlade i lokalnih samouprava.
„Raduje sve što ste najavili, ali treba biti oprezan prilikom davanja određenih rokova jer građani imaju očekivanja, posebno jer se radi o veoma kompleksnoj temi. Očekujem da ovo što ste najavili radite na veoma posvećen način kako bi građani Bijelog Polja udisali čistiji vazduh“ kazao je Smailović.
U okviru premijerskog sata i instituta poslaničkih pitanja, šest poslanika Bošnjačke stranke uputilo je 12 pitanja ministrima u Vladi Crne Gore.
Predsjednik BS mr Ervin Ibrahimović pitanja je uputio ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću. Ibrahimović je ministra Šimuna pitao koje su ključne slabosti zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koje je prepoznao nakon 5 mjeseci na čelu tog resora?
“Da li Ministarstvo zdravlja raspolaže sa podacima – kakav uticaj sada ima na zdravstveni sistem i kakve će posledice proizvesti u narednih 10 godina odliv kadrova ukoliko se nastavi ovom tendencijom i na koji način mislite da riješite ovaj problem? U Rožajama ali i drugim gradovima na sjeveru uočava se posebno nedostatak ljekara porodične medicine, a kao jedan od razloga za to je značajno smanjeno interesovanje ljekara za ovu granu medicine. Da li znate što je uzrok tom nedostatku interesovanja i na koji način mislite da riješite taj problem? Da li je tokom 2024. godine planiran nastavak radova na rekonstrukciji Doma zdravlja Rožaje? Tokom dosadašnjih radova odrađeni su fasada, novi prozori i kotlovi, ali je zbog starosti zgrade potrebna potpuna rekonstrukcija dotrajalih vodovodnih i elektro instalacija, kao i opremanje novim namještajem jer je postojeći više nego dotrajao kako bi ova zdravstvena ustanova imala odgovarajuće uslove za rad. Da li će Dom zdravlja Rožaje tokom 2024. godine dobiti digitalni mamograf?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Predsjednik Ibrahimović je ministra Danila Šaranovića pitao da li je zatekao i koje neuspješne tendere u MUP-u?
“Koja je ukupna i pojedinačna vrijednost propalih tenderskih postupaka? Zašto tenderi nijesu realizovani? Da li su propali tenderi razlog zbog kojeg je posljednji komad uniforme pribavljen prije više od 10 godina? Da li policijska vozila odgovaraju EU standardima patrolnih vozila?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Šef kluba poslanika BS Amer Smailović je pitao ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje, dok je ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović pitao koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija?
Poslanica Kenana Strujić-Harbić je ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna pitala kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima i koliko novca je u Budžetu za 2024. godinu izdvojeno za ovu namjenu?
“Šta ćete preduzeti da se riješi problem nedostatka ljekara u Pljevljima, kao i da li ste upoznati da je prije godinu dana potpisan ugovor izmedju ministarstva zdravlja i stambene zadruge zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdravstvene radnike i da do sad nije ništa urađeno tim povodom – da li raspolažete informacijama zbog čega se stalo sa tim”, navodi se u pitanju poslanice Strujić-Harbić.
Ona je pitala ministra Šimuna da li je bilo moguće da Pljevlja dobiju status četvrtog kliničnog bolničkog centra?
“Da li ste spremni da razmotrite moju inicijativu za preispitivanje ove odluke i da obezbjedite da bolnica Pljevlja dobije status četvrtog kliničkog bolničkog centra koji joj na osnovu mnogo kriterijuma pripada, a čime bi se na mnogo pravilniji i pravedniji način izvršila distrubicija zdravstvenih usluga u svim djelovima Crne Gore? Jeste li upoznati sa problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju zbog te odluke, pacijenti iz Pljevalja i okolnih gradova – kada recimo moraju zbog magnetne rezonance da putuju do Berana, a da niko nije promislio ni koliko će, ni čime će, ni kakvim putem će da putuju do tamo, i kakvog to uopšte smisla ima kad se snimak magnetne opet šalje u Podgoricu na očitavanje, pa se još često tokom tog slanja i izgubi?”, stoji u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanica Strujić-Harbić je ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović pitala koje su ključne slabosti prosvjetnog sistema u Crnoj Gori, da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za osnovnoškolske predmete? Da li Ministarstvo ima podatak o tome koliki je procenat osnovaca kojima roditelji plaćaju privatne časove jednom ili više puta tokom školske godine?
“Što je po Vašem mišljenju uzrok, a što rješenje za ovu rastuću pojavu, “koja je najrealniji odraz lošeg stanja u prosvjetnom sistemu Crne Gore i predstavlja ne samo problem prosvjetnog sistema, nego čitavog društva? Da li je Ministarstvo već pokrenulo neke aktivnosti u pravcu detaljnijeg analiziranja i rješavanja ovog problema i ako jeste koje su aktivnosti u pitanju?”, navodi se u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanik Damir Gutić će ministra finansija Novicu Vukovića pitati da li Ministarstvo finansija planira da inicira određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati da li resor na čijem je čelu planira strategiju razvoja turizma i razvoja sjevera koja će predstavljati osnov za razvoj uz održivu valorizaciju prirodnih resursa i očuvanje ljudskog kapitala?
Poslanik Admir Adrović pitaće ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića kada će u Gusinju biti otvorena ispostava policije i kada će stanovnici ove opštine konačno moći da ostvaruju prava koja su uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati šta će Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera učiniti u pravcu saniranja privremenog odlagališta „Mostina“ na teritoriji Opštine Rožaje koji je decenijski problem te opštine?
Poslanik Mirsad Nurković pitaće ministra finansija Novicu Vukovića o načinu raspodjele novčanih sredstava po opštinama opredijeljenih u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koja se realizuju posredstvom Uprave za kapitalne projetke, dok će ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janka Odovića pitati u vezi Prostornog plana Crne Gore, i primjedbama koje su na nacrt ovog dokumenta iznijeli predstavnici Opštine Rožaje.
Potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović i poslanik BS Mirsad Nurković, prisustvovali su 7.Kongresu Sandžačke demokratske partije (SDP) koji je održan u Novom Pazaru, na kojem je izabrano novo rukovodstvo ove partije.
Potpredsjednik BS Jasmin Ćorović, u obraćanju delegatima Kongresa, kazao je da mu je čast što je u društvu svojih sunarodnika i prijatelja iz SDP.
“Vaša partija ima jasnu viziju i ciljeve, realno sagledava sve okolnosti, vodeći računa o narodu i zaštiti identiteta, u nimalo lakim okolnostima i na tome vam čestitam. Za ponos je činjenica da je u sandžačkim opštinama najveći stepen tolerancije. Za sve rezultate koje imate zasluženi su ljudi, a SDP stranka ih zaista ima, rekao je Ćorović.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, poslanica Kenana Strujić Harbić i Izet Ćorović, šef Kabineta predsjednika BS, boravili su trećeg dana Bajrama u bajramskoj posjeti Sarajevu.
Oni su se tokom boravka u Sarajevu sreli sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem gdje su, između ostalog, razgovarali i o političkoj situaciji u regionu, globalnim političkim pitanjima, nužnosti ozbiljnijeg angažmana međunarodne zajednice na zaustavljanju agresije na Gazu i rješavanju teške humanitane krize, te važnosti integracija država regije u NATO i EU.
Na poziv predsjednika Naroda i pravde i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina DinaKonakovića, a na osnovu inicijative potekle sa zajedničkog iftara koji je predsjednik Ibrahimović organizovao u Podgorici, delegacija BS prisustvovala je radnom bajramskom ručku uz koji se razgovaralo o potrebi snažnije saradnje bošnjačkih političara u regiji.
Na ručku je konstatovana snažna potreba za tješnjom i sadržajnijom saradnjom bošnjačkih političara u regiji te važnost evropskih i euroatlanskih integracija svih država u kojima žive Bošnjaci za položaj, status i budućnost bošnjačkog naroda, ali i cijele regije i svih ostalih naroda kojo žive u državama regije.
Predsjednik Ibrahimović naglasio je važnost ovakve saradnje te podvukao da je veoma važno da ovakva forma saradnje može biti uspješna samo ako se za jednom stolom nađu sve relevantne političke partije Bošnjaka. On je naglasio da je ovakva saradnja potpuno u skladu sa evropskim i euroatlanskim integrativnim procesom i da bošnjačke političke partije i kroz ovakvu saradnju, budući da se sve programski i stvarno zalažu za EU i NATO, mogu tom procesu dati novu dinamiku.
Predsjednik Ibrahimović sa saradnicima tokom boravka u Sarajevu bio je u bajramskoj posjeti i udruženju ” Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe” gdje je razgovarao sa Munirom Subašić, Ramizom Gurdić i saradnicama. Majke Srebrenice upoznale su predsjednika sa aktivnostima i planovima udruženja, a predsjednik Ibrahimović zahvalio im se na svemu što rade na utvrđivanju istine o genocidu u Srebrenici i uspostavljanju kulture sjećanja, kako se nikada i nikome ne bi dogodilo ništa slično onome što se dogodilo u Srebrenici.
Na prvi dan Bajrama, poslanici parlamentarne većine su odlučili da je vrijeme da baš oni predlože prepravljenuu normu Poslovnika kojom se uređuje pravo predstavnika manjinskih naroda u Skupštini, ne konsultujući nas na koje se ta norma odnosi i bez otvaranja širokog dijaloga.
Inspiraciju da nam za vrijeme Bajrama na više načina pokažu pravo lice upakovano iza zvaničnih čestitki za Bajram, pokazali su nakon izmjena Poslovnika i nezvaničnim aktivnostima vezanim za izbor novog sastava Državne izborne komisije, gdje su pokušali da Bošnjačkoj stranci oduzmu pravo koje joj na osnovu preciznih normi Zakona o izboru odbornika i poslanika pripada – pravo na 2 člana Državne izborne komisije, pokušajem da nas svedu kako bi oni rekli “na pravu mjeru” tj. da BS dobije samo 1 člana.
Kreatorima ideje da prilikom formiranja novog sastava Državne izborne komisije pokušaju da kršeći Zakon o izboru odbornika i poslanika, Bošnjačkoj stranci oduzmu pravo na 2 člana, jer su oni sračunali da nam je dosta 1, i namjerili da ono što nama pripada dodjele nekom drugom, poručujemo – zakon je jasan. Jasni su i rezultati parlamentarnih izbora, iako vam se ne sviđaju.
Jasno je i da Bošnjačka stranka shodno izbornim rezultatima ima pravo na dva člana i od tog prava neće odustati. One koji još nisu naučili da čitaju Zakon, jer misle da je sila većine jača od zakona, podsjećamo da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika u članu 30 stav 4 propisano da se “četiri člana stalnog sastava Državne izborne komisije, od kojih jedan vrši funkciju sekretara, imenuju se na predlog parlamentarne opozicije”. Jasno je i da Bošnjačkoj stranci koja je druga po snazi opoziciona stranka pripada po tom osnovu jedan član DIK-a u okviru ta 4 koja pripadaju opoziciji.
Onima koji pomalo i čitaju Zakon, ali su olako spremni da ga prekrše kad je njihovo politički ili lični interes u pitanju takođe napominjemo da je članom 30 stav 5 Zakona o izboru odbornika precizno propisano: “Za člana stalnog sastava Državne izborne komisije imenuje se i jedan predstavnik političke partije, odnosno podnosioca izborne liste za autentičnu zastupljenost pripadnika manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, koja je na prethodnim izborima dobile najveći broj glasova, a njegov zamjenik treba da bude pripadnik nekog drugog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice.” Na osnovu člana 30 stav 5 Zakona o izboru odbornika i poslanika, Bošnjačkoj stranci pripada još 1 član DIK-a, jer je Bošnjačka stranka osvojila najveći broj glasova ili preciznije duplo više glasova nego sve druge stranke koje predstavljaju manjinske narode zajedno.
Podsjećamo one koji na manjinske narode gledaju kao na podobne i manje podobne, a i one koji politička prava manje brojnih naroda za koja smo se godinama borili žele da krše i mijenjaju radi sopstvenog i trenutnog političkog cilja, da je jedan plus jedan dva i da će Bošnjačka stranka insistirati na tome da u DIK-u shodno jasnim zakonskim normama ima 2 člana. Ako vladajuća većina ne odustane od ovih aktivnosti, Bošnjačka stranka će o Bajramskim “čestitkama” u vidu prekrajanja Poslovnika i pokušaja otimanja mjesta u Državnoj izbornoj komisiji, obavjestiti naše međunarodne partnere.
Izmjenama Poslovnika Skupštine Crne Gore, parlamentarna većina želi u potpunosti obesmisliti izbor potpredsjednika iz reda poslanika manjinskih partija i umjesto da se ostavi manjinskim partijama da se dogovore oko kandidata, kako je trenutnim poslovničkim rješenjem predviđeno, ovim izmjenama se želi birati isključivo potpredsjednik koji je po mjeri vladajuće većine, poručio je Amer Smailović, šef kluba poslanika Bošnjačke stranke.
“O potpredsjedniku Skupštine iz reda manjinskih partija treba da se dogovore poslanici sa lista manjinskih stranaka. Ukoliko nema dogovora, može se razgovarati o potencijalnom deblokirajućem mehanizmu, da Skupština izabere onog kandidata kojeg predloži više od pola poslanika manjinskih partija. Sve drugo je nametanje rješenja koje nije u duhu demokratije i u duhu ideje da se jedan potpredsjednik bira iz manjinskih partija”, kazao je Smailović.
On je istakao da prijedlog parlamentarne većine predstavlja korak unazad u stvaranju inkluzivnijeg političkog ambijenta, kao i pokušaj pravne manipulacije većine u odnosu na pozitivnu diskriminaciju koja je definisana normama u Poslovniku.
“Ako uzmemo u obzir činjenicu da je od ukupno 11 poslanika manjinskih partija, njih 8 dalo potpis za izbor potpredsjednika Skupštine iz reda Bošnjačke stranke, i da je takođe partija kojoj pripada još jedan poslanik usmeno dala saglasnost na isti izbor, sada se dešava situacija da partija kojoj pripadaju ostala dva poslanika iz reda manjinskih stranaka pokušava da kao dio parlamentarne većine promijeni Poslovnik i nametne svoj kadar za potpredsjednika Skupštine. Dakle, pokušava se nametnuti u ime manjinskih naroda da bude predstavnik neko ko ima dva poslanika iza sebe i koga podržava jedna manjinska stranka, dok se prijedlogom za promjenu poslovnika želi izvrgnuti i izigrati volja 9 drugih poslanika ili 4 ostale partije iz korpusa manjinskih stranaka”, istakao je Smailović.
On je poručio da Bošnjačka stranka, a vjeruje i ostale partije manjebrojnih naroda, neće pristati da se na putu izgradnje građanske države, koja želi da postane dio Evropske unije, fingiraju prava manjinskih naroda i da se ona koriste kao oružje u političkim obračunima, već da se ona donose isključivo u svrhu kvalitetnije zastupljenosti manjinskih naroda u najvažnijim državnim institucijama i sveukupnog unapređenja njihovog položaja.
“Dakle, ovdje je stvar jasna, manjinske partije treba da se dogovore oko potpredsjednika iz reda manjinskih partija, a ako do tog dogovora ne može doći, poslanici manjinskih partija treba da glasaju oko svojeg predloga koji bi, u skladu sa demokratskim principima i intencijom ideje da manjinske partije imaju potpredsjednika Parlamenta, Skupština trebala samo da potvrdi.
U tom smislu, mi pozivamo poslanike koji nisu iz manjinskih partija da ne arbitriraju oko ovog pitanja i ne nameću rješenja koja treba da budu donesena unutar grupe poslanika manjinskih partija, osim u dijelu uspostavljanja deblokirajućeg mehanizma ukoliko nema konsenzusa unutar grupe poslanika manjinskih partija.
Pozivamo i poslanike manjinskih partija da ne učestvuju u ovakvom nametanju rješenja koje nekima danas možda odgovara, ali trajno ruši koncept prava političkih predstavnika manje brojnih naroda koja smo mukotrpno sticali u proteklih više od 30 godina”, poručio je Smailović.
On je kazao da neprincipijelnost u ovom slučaju pokazuju i oni koji su do samo juče (do ulaska u Vladu) bili jedinstveni dio korpusa manjinskih partija, i koji radi usko ličnih, čak ne i stranačkih interesa su pristali da su inicijatori ovakvih prijedloga.
“Da bismo u potpunosti sagledali političku besmislenost predloženih izmjena, možemo se poslužiti mogućnošću da parlamentarna većina predlaže i bira opoziciji potpredsjednika koji se bira iz parlamentarne opozicije, što je potpuni nonsens”, zaključio je Smailović.
Povodom mubarek mjeseca Ramazana, u Bošnjačkom Islamskom kulturnom centru Plav-Gusinje u Njujorku (Amerika) organizovan je iftar čiji je pokrovitelj bila Bošnjačka stranka.
Iftaru su prisustvovali predstavnici udruženja dijaspore iz Plava, Gusinja, Rožaja i drugih gradova, kao i brojni simpatizeri i prijatelji Bošnjačke stranke.
U ime organizatora, prisutne goste su poselamili potpredsjednik BS Damir Gutić i predsjednik Opštine Gusinje Sanel Balić.
Iftar je organizovan u znak zahvalnosti dijaspori za sve što radi za svoj zavičaj, za ljude u Plavu, Gusinju, Rožajama i drugim gradovima, za državu Crnu Goru, kao i za nesebičnu pomoć koju su uvijek pružali.
