Poslanici Bošnjačke stranke Admir Adrović i MirsadNurković prisustvovali su proslavi Dana nezavisnosti Crne Gore u Luksemburgu, na poziv udruženja zavičajni klub Bihor i Montenegro Luksemburg.
U obraćanju u ime BS, poslanik Mirsad Nurković je poručio da je dijaspora čuvar Crne Gore, te da je ponosan što se danas proslavlja Dan nezavisnosti u Luksemburgu i drugim državama Evrope, gdje žive naši građani u dijaspori, ali i iskazao žaljenje što se Dan nezavisnosti neće obilježavati u nekim gradovima Crne Gore.
Naglasio je da je Crna Gora nakon 18 godina nezavisnosti stekla svoje punoljetnostvo, ali da na žalost Crnoj Gori i dalje trebaju staratelji zbog onih koji bi htjeli da sruše njenu nezavisnost, te da je kako oni koji žive u Crnoj Gori tako i građani koji su u dijaspori moraju i dalje čuvati, jer nije spremna da zakorači u svijet kao punoljetno dijete, nego i dalje se mora voditi računa da se ne bi njena nezavisnost narušila, a njeni najbolji čuvari su njena dijaspora.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, zajedno sa potpredsjednikom BS i poslanikom Damirom Gutićem i predsjednicom OO BS Bar Edinom Dešić, na poziv Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, bio je gost na proslavi 18. godišnjice nezavisnosti Crne Gore, koje je ovo udruženje organizovalo u njemačkom gradu Dortmundu.
Na svečanosti, koju su istim povodom u Luksemburgu organizovali ZK Bihor i Udruženje Luksemburg-Crna Gora, bili su poslanici BS u Skupštini Crne Gore Admir Adrović i MirsadNurković.
Predsjednik Ibrahimović podsjetio je okupljene na 21. maj 2006. godine, kada su se građani Crne Gore ubjedljivom većinom glasova opredijelili da žive u nezavisnoj državi Crnoj Gori i istakao da se tog 21. maja nije izjašnjavalo samo o državno – pravnom statusu Crne Gore, već i o tome u kakvoj Crnoj Gori želimo da živimo.
On je istakao da su građani tada kazali da od nezavisne i samostalne Crne Gore žele da naprave modernu antifašističku, građansku, evropsku i NATO državu, da žele da ona bude država razvijene demokratije, socijalne pravde, ravnomjerne regionalne razvijenosti, vladavine prava i moderno evropsko društvo jednakih šansi za Rožaje i Podgoricu, za Gusinje i Budvu, za Plav i Herceg Novi, za Pljevlja i Kotor, Petnjicu i Zetu i za svakog građanina Crne Gore, bez obzira na ime i prezime, vjeru ili naciju.
On je kazao i da Crna Gora danas, nakon 18 godina, nije dostigla taj ideal, ali da niko nema pravo da od njega odustane, kao i da je sigurniji danas nego 21. maja 2006. godine, da je to bio ispravan izbor koji je Crnoj Gori trajno odredio euroatlanski kurs, krunisan članstvom u NATO savezu, a ubrzo i u EU.
“To opredjeljenje konstantno stavlja društvo u Crnoj Gori pred različite izazove u pogledu prihvatanja evropskih vrijednosti, demokratizacije društva i uspostavljanja vladavine prava iz kojih će, Crna Gora izaći jača i stabilnija u svom euroatlanskom opredjeljenju”.
On se zahvalio dijaspori na nemjerljivom doprinosu koji je dala nezavisnosti Crne Gore, na konstantnoj podršci demokratizaciji društva u Crnoj Gori i istakao da je dijaspora jedan od najprosperitetnijih i najpotentnijih djelova društva u Crnoj Gori, te da taj resurs nije do kraja iskorišten, zbog čega bi svaka državna administracija u Crnoj Gori trebala više pažnje da posveti saradnji sa dijasporom.
Pored navedenog privredni i ekonomski razvoj nerazvijenih područja, mahom na sjeveru Crne Gore, sa ciljem stvaranja boljih uslova za život i zaustavljanja migracija, najveći je izazov za Crnu Goru, pa bi i na tom polju saradnja sa dijasporom u valorizaciji veoma izdašnih razvojnih resursa mogla biti dobitna formula i za Crnu Goru i njene građane, ali i za značajan broj uspješnih poslovnih ljudi iz dijaspore.
Predsjednik Ibrahimović zahvalio se organizatoru ovog, kako je ocijenio, veoma uspješnog i velikog skupa, Savezu asocijacija Crne Gore u Njemačkoj i predsjedniku Nedžadu Nurkoviću na pozivu, a posebno na trudu koji ovaj savez ulaže u održavanju veza sa Crnom Gorom.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, na poziv Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, bio je gost na proslavi 18. godišnjice nezavisnosti Crne Gore, koje je ovo udruženje organizovalo u njemačkom gradu Dortmundu.
Predsjednik Ibrahimović podsjetio je okupljene na 21. maj 2006. godine, kada su se građani Crne Gore ubjedljivom većinom glasova opredijelili da žive u nezavisnoj državi Crnoj Gori i istakao da se tog 21. maja nije izjašnjavalo samo o državno – pravnom statusu Crne Gore, već i o tome u kakvoj Crnoj Gori želimo da živimo.
On je istakao da su građani tada kazali da od nezavisne i samostalne Crne Gore žele da naprave modernu antifašističku, građansku, evropsku i NATO državu, da žele da ona bude država razvijene demokratije, socijalne pravde, ravnomjerne regionalne razvijenosti, vladavine prava i moderno evropsko društvo jednakih šansi za Rožaje i Podgoricu, za Gusinje i Budvu, za Plav i Herceg Novi, za Pljevlja i Kotor, Petnjicu i Zetu i za svakog građanina Crne Gore, bez obzira na ime i prezime, vjeru ili naciju.
On je kazao i da Crna Gora danas, nakon 18 godina, nije dostigla taj ideal, ali da niko nema pravo da od njega odustane, kao i da je sigurniji danas nego 21. maja 2006. godine, da je to bio ispravan izbor koji je Crnoj Gori trajno odredio euroatlanski kurs, krunisan članstvom u NATO savezu, a ubrzo i u EU.
“To opredjeljenje konstantno stavlja društvo u Crnoj Gori pred različite izazove u pogledu prihvatanja evropskih vrijednosti, demokratizacije društva i uspostavljanja vladavine prava iz kojih će, Crna Gora izaći jača i stabilnija u svom euroatlanskom opredjeljenju”.
On se zahvalio dijaspori na nemjerljivom doprinosu koji je dala nezavisnosti Crne Gore, na konstantnoj podršci demokratizaciji društva u Crnoj Gori i istakao da je dijaspora jedan od najprosperitetnijih i najpotentnijih djelova društva u Crnoj Gori, te da taj resurs nije do kraja iskorišten, zbog čega bi svaka državna administracija u Crnoj Gori trebala više pažnje da posveti saradnji sa dijasporom.
Pored navedenog privredni i ekonomski razvoj nerazvijenih područja, mahom na sjeveru Crne Gore, sa ciljem stvaranja boljih uslova za život i zaustavljanja migracija, najveći je izazov za Crnu Goru, pa bi i na tom polju saradnja sa dijasporom u valorizaciji veoma izdašnih razvojnih resursa mogla biti dobitna formula i za Crnu Goru i njene građane, ali i za značajan broj uspješnih poslovnih ljudi iz dijaspore.
Predsjednik Ibrahimović zahvalio se organizatoru ovog, kako je ocijenio, veoma uspješnog i velikog skupa, Savezu asocijacija Crne Gore u Njemačkoj i predsjedniku Nedžadu Nurkoviću na pozivu, a posebno na trudu koji ovaj savez ulaže u održavanju veza sa Crnom Gorom.
Pored predsjednika Ibrahimovića, delegaciju Bošnjačke stranke činili su Damir Gutić, potpredsjednik BS i poslanik u Skupštini Crne Gore i Edina Dešić, predsjednica OO BS Bar.
Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić, poručio je tokom današnje rasprave u vezi izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, da Bošnjaci u Crnoj Gori nisu nacionalna manjina već manje brojni narod i kazao da se promjene Poslovnika ne odnose na nacionalne manjine već na manjinske partije.
„Dakle, tiranija većine nad manjinom, moguće je samo onda kada su pravila manipulativno postavljena, odnosno kada vode supremaciji parlamentarne većine nad opozicijom koja time osakaćuje i paralizuje dejstvo parlamentarne demokratije.
Poslanik Gutić je kazao i da poslovničke procedure koje se prilagođavaju trenutnoj većini omogućavaju monopolistički položaj zakonodavne vlasti.
„Serviraju većini legalno uzdizanje na poziciju neprikosnovenog samovoljnig donosioca odluka u parlamentu i postaju koruptivni. Poslovnik Skupštine Crne Gore koji u određenim segmentima prati ustavne odredbe, gdje je postojao običaj da se donosi konsenzusom, sada postaje instrument razračunjavanja parlamentarne većine nad manjinom. I to ne parlamentarne većine nad parlamentarnom manjinom, nego parlamentarne većine nad predstavnicima manje brojnih naroda, odnosno nad poslanicima manjinskih partija“.
Poslanik Gutić je pitao i čemu žurba za izmjenama poslovnika, bez prethodnog dijaloga u Parlamentu, i da li postoji neka skrivena namjera.
„Prvo nije u redu, da se predlažu izmjene Poslovnika bez konsultacija između poslanika parlamentarne većine i opozicije, jer je do sada tako rađeno, a Poslovnik uglavnom usvajan ili mijenjan konsezusom. Drugo, nije u redu da se zalazi u korpus manjinskih prava koja su definisana Ustavom, u čl. 79 gdje se manje brojnim narodima garantuju prava, između ostalog i na autentičnu zastupljenost u Skupštini, kao i na srazmjernu zastupljenost u organima državne vlasti. Treće, nije u redu da se zalazi u korpus manjinskih prava, a da se prethodno o tome ne povede dijalog sa predstavnicima manje brojnih naroda zastupljenih u Skupštini. Četvrto, nije u redu da parlamentarna većina izigrava medijatora i sudiju u odnosima između manjinskih partija i manje brojnih naroda. Peto, nije u redu da jedan predstavnik manjinskih partija, u dogovoru sa parlamentarnom većinom ruši koncept saradnje manjinskih partija koji je uspostavljen od 2012. godine. Na kraju, nije u redu da predstavnici većine sabotiraju dogovor manjinskih partija, preuzimajući pravo da nam oni biraju potpredsjednika,“ istakao je Gutić.
On je između ostalog i kazao i da Bošnjačka stranka nema problem da se uđe u procedure izmjene Poslovnika i ovog člana, koji je do sada zahtijevao konsenzus manjinskih partija, ali izmjene trebaju biti prvo prihvaćene većinom u korpusu manjinskih partija.
„Način izmjena Poslovnika nas navodi na zaključak da ćete nam birati potpredsjednika samo i isključivo ako je po vašoj volji. A ja smatram da takav izbor manjinskim partijama nije ni potreban“.
Na kraju je pozvao da se ovakav prijedlog izmjene Poslovnika povuče.
„To je jedino ispravno i odgovorno. Pozivamo predstavnike manjinskih partija da oni dogovore izmjenu čl. 19 ukoliko je potrebna. Bošnjačka stranka se oštro protivi najavljenim, jednostranim izmjena Poslovnika bez konsultacija, a nastavljamo saradnju, na zajedničkoj platformi u kojoj učestvujue 9 od 11 poslanika manjinskih partija“.
Delegacije Bošnjačke stranke i Stranke demokratske akcije Bosne i Hercegovine (SDA), predvođene predsjednicima mr Ervinom Ibrahimovićem i BakiromIzetbegovićem, danas su u Podgorici razgovarale o inteziviranju saradnje dviju stranaka i jačanju veza među Bošnjacima.
BS i SDA, koji većinski artikuliraju političku volju Bošnjaka u Crnoj Gori i BiH, pri čvrstom su stavu da je političku, ekonomsku, obrazovnu i kulturnu saradnju nužno, prije svega, razvijati putem institucija dviju država, te kroz djelovanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i bošnjačkih institucija kulture.
Ocijenjeno je da je potrebno intenzivirati saradnju Bošnjaka u svim državama regije, uz jasno poštivanje državnih granica, te uvažavajući specifičnosti koje se odnose na brojnost, ukupni položaj i stepen ostvarenih prava bošnjačkog naroda u svakoj od država.
Sagovornici su postigli punu saglasnost da je za sve Bošnjake u regiji evropski put država u kojima žive jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta uz uvjerenje da je usvajanje visokih evropskih standarda u svim oblastima važno za sve građane a posebno za manje brojne narode, podvlačeći da su Bošnjaci manje brojni narod u svim državama regije osim Bosne i Hercegovine. Zato je interes Bošnjaka u jačanju vladavine prava u državama u kojima žive Bošnjaci te regionalnoj stabilnosti i saradnji među državama.
Tokom razgovora je istaknuto da se politička volja Bošnjaka mora reflektovati u institucijama vlasti, te da se predstavnici bošnjačkog naroda kojima su gradjani na izborima dominantno dali mandat da ih politički predstavljaju ne bi smjeli zaobilaziti, što je trenutno slučaj u obje države. Iskazano je opredjeljenje da se intenzivira komunikacija dviju stranaka o svim važnim nacionalnim i regionalnim pitanjima.
BS i SDA su osudile sistematsko negiranje genocida u Srebrenici i veličanje njegovih počinilaca. Istaknuta je neophodnost usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane Generalne skupštine UN, kao važnog koraka u pravcu suočavanja sa prošlošću na bazi činjenica utvrđenih u sudskom postupku pred Međunarodnim sudom u Hagu i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, te još jednom podvučena činjenica da odgovornost za genocid ne može biti pripisana narodu u cjelini.
Naglašeno je da se od Crne Gore očekuje da podrži usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama kao jedini ispravan stav i logičan slijed nakon što je Skupština Crne Gore 2021. godine dvotrećinskom većinom usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Na sastanku je razgovarano i o ekonomskoj i kulturnoj saradnji lokalnih zajednica u Crnoj Gori u kojima Bošnjaci imaju većinu sa gradovima i opštinama u Bosni i Hercegovini.
Kao rezultat današnjih razgovora, SDA se obavezala da će pokrenuti inicijativu da se otvori konzulat Bosne i Hercegovine u Rožajama, što bi bio treći konzultat u regiji nakon Novog Pazara i Rijeke.
Zajednički je zaključak da je potrebno osnažiti političku, kulturnu i svaku drugu saradnju između dvije političke partije kao i da BS i SDA, kao značajni politički faktori u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, treba da budu most za jačanje tradicionalno dobre saradnje između dvije države.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović sastao se danas sa direktorom Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM) Gzimom Hajdinagom.
Ibrahimović je Hajdinagi čestitao stupanje na funkciju direktora CEKUM-a i istakao da je uvjeren da će Hajdinaga svojim iskustvom i znanjem odgovoriti zadatku i dodatno unaprijediti rad CEKUM-a.
“Očuvanje i razvoj kulture manjina je temelj koncepta multietničkog društva. S toga, siguran sam da će ova važna institucija i dalje biti snažan promoter kulture manjina.
Bogatstvo Crne Gore je u njenoj različitoj kulturi, tradiciji, običajima, a manjinski narodi su u prethodnom periodu dali pečat multietničkoj Crnoj Gori” poručio je Ibrahimović.
Klub Bošnjačke stranke će podržati prijedlog zakona o dopunama Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći, kazao je poslanik BS Admir Adrović.
“ Smatramo da je veoma važno da svi građani imaju što lakšu i bolju dostupnost medicinskoj zaštiti, u ovom slučaju hitnoj medicinskoj zaštiti. Smatramo da je dobro da se u novim opštinama formiraju ovakvi centri hitne pomoći”.
Adrović se osvrnuo i na potrebu obezbeđivanja vozila za hitnu pomoć u Petnjici.
“Koristim priliku da se pridružim incijativi da se jedinici Hitne pomoći u Petnjici obezbijedi vozilo, jer postoji objektivna potreba i nije mi jasno zbog čega već tri godine otkako postoji jedinica, to nije urađeno”.
Poslanik Adrović je posebno naglasio činjenicu da jedinice hitne pomoći u Rožajama i Plavu ne zadovoljavaju onaj nivo kvaliteta i standarda koji zaslužuju.
“ Što se tiče Rožaja, jedinica Hitne pomoći je smještena u podrumu Doma zdravlja i ti prostori ne ispunjavaju osnovne uslove za adekvatnu medicinsku zaštitu. I osoblje koje radi tamo ne može na pravi način, iako znam da daju sve od sebe, u tim uslovima da odgovore radnom zadatku”.
On je kazao i da postoji obećanje Zavoda za hitnu pomoć da se izvrši rekonstrukcija tog objekta.
“Iako je postojala inicijativa da se jedinica Hitne pomoći u Rožajama premjesti na neko adekvatnije mjesto, nije postojala spremnost i ni dan danas ništa nije urađeno po tom pitanju. Na tom polju nije bilo nikakvih aktivnosti iako su građani iz dijaspore i turska Agencija TIKA bili spremni da realizuju određenje donacije. Takođe, i jedinica Hitne pomoći u Plavu nije na zadovoljavajućem nivou, postoji incijativa da se ona izmjesti u susjednu zgradu gdje su optimalniji uslovi, ali nedostaju sredstva. Zato pozivam Zavod za hitnu pomoć da se pozabave ovim pitanjima”.
Glavni odbor Bošnjačke stranke prihvatio je prijedlog Opštinskog odbora BS Ulcinj, o formiranju nove parlamentarne većine u ovom gradu.
„Nakon što je skupštinska većina koja je vršila vlast u Ulcinju od 2022. godine i formalno prestala da postoji, OO BS Ulcinj je prihvatio poziv da bude dio nove lokalne većine, koju će činiti FORCA, DPS, DP, DSCG, SDP i SD.
Stavljajući interes građana na prvom mjestu, kao i činjenicu da smo na pragu turističke sezone, Bošnjačka stranka će kao konstruktivan partner dati svoj doprinos na planu daljeg razvoja grada, sa posebnim akcentom na poboljšanje uslova života u naseljima gdje žive pripadnici bošnjačkog naroda“.
Bošnjaci su danas više nego ikad nacionalno samosvjestan narod koji svoju identitetsku posebnost ugrađuje u temelje multietničkog društva, kazao je predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović.
On je u čestitki povodom 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave poručio da Bošnjaci dostojanstveno čuvaju nacionalne vrijednosti i posebnosti.
„Isticanjem tog simbola prilikom različitih svečanosti pokazujemo ponosno naš bošnjački identitet koji je uvijek Crnu Goru gradio i afirmisao kao multikulturalno društvo, spremno na suživot u miru i blagostanju sa drugim narodima. To je ujedno i ponosno isticanje naše tradicije i bogatog kulturnog, jezičkog i vjerskog nasljeđa“.
Ibrahimović je naglasio i da je Bošnjačka stranka u proteklih 18 godina predano radila na polju afirmacije nacionalnog statusa Bošnjaka u Crnoj Gori ističući značaj zastave kao nezaobilaznog simbola mira i slobode.
“Simbola koji čuva identitet Bošnjaka i podstiče na jedinstvo. U ime Bošnjačke stranke i u svoje ime, svim Bošnjacima u Crnoj Gori i državama u kojima žive upućujem najiskrenije čestitke, uz želju da čuvamo jedinstvo i naš nacionalni identitet“, navodi se u čestitki Ibrahimovića.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović poručio je danas u Skupštini Crne Gore da su manje brojni narodi u Crnoj Gori podržali sve strateški važne odrednice države na putu ka EU i da je značajno voditi računa o položaju manje brojnih naroda, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Smailović je ministarku evropskih poslova MaiduGorčević pitao o aktuelnom položaju manje brojnih naroda u kontekstu evropskih integracija.
“Manje brojni narodi i njihovi politički predstavnici su podržali nezavisnost Crne Gore, članstvo u NATO i proces EU integracija”, podsjetio je Smailović.
On je istakao da često imamo kršenjenje Zakona o manjinskm prava.
“Osim toga, Ustav garantuje manjinskim narodima pravo na srazmjernu zastupljenost. Međutim, stanje u praksi nije baš tako. Bošnjaka nema u važnim institucijama unutar sudske i tužilačke grane vlasti, kao i u drugim veoma važnim državnim i javnim ustanovama”, rekao je Smailović.
U svom odgovoru, ministarka Maida Gorčević je istakla da prava svakog pojedinca moraju biti jednaka.
“Zato su pitanja manje brojnih naroda od izuzetnog značaja u procesu evropskih integracija”, odgovorila je Gorčević.
