Potpredsjednik vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija mr Ervin Ibrahimović razgovarao je sa ambasadorkom Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks o mogućim investicijima i projektima koji bi bili interesantni za ulazak britanskih kompanija na crnogorsko tržište.
Kako je ukazala ambasadorka Medoks na početku razgovora, postoji interesovanje investitora iz Velike Britanije za ulaganja u Crnu Goru, koja je prepoznata kao rastuće turističko tržište.
“Investitori su u prvom redu zainteresovani za strategiju i razvojne planove Crne Gore kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, to jest razvoj nacionalnih vazdušnih luka i civilnog vazduhoplovstva generalno. Britanske kompanije u ovoj oblasti imaju značajno iskustvo i posluju širom Evrope i svijeta i razvoj svog poslovanja u ovom regionu vide kao dobru poslovnu priliku”, istakla je Medoks.
„Izuzetno me raduje da strani investitori prepoznaju Crnu Goru kao državu sa značajnim razvojnim potencijalima, ujedno sam saglasan da je turistička privreda srž razvoja ekonomije naše države. U tom smislu u Ministarstvu kapitalnih investicija radimo na razvoju svih oblasti saobraćaja i energetike, usklađivanjem pravnog okvira i usvajanjem standarda EU želimo da stvaramo povoljan poslovni ambijent za privlačenje stranih investicija“, istakao je Ibrahimović.
On je poručio da Crna Gora mora raditi na modernizaciji postojećih aerodroma, ali da mora razvijati i nove vazdušne luke, iskoristio je priliku i upoznao ambasadorku sa određenim interesovanjima stranih kompanija za ulazak na naše tržište, ali je ukazao na neophodnost izrade studija, analiza i plansko-projektne dokumentacije.
Kako je naglasio, u pitanju su kapitalni razvojni projekti za čiju su realizaciju potrebna značajan kapital ali i znanja i iskustva.
Današnji susret bio je prilika da sagovornici razmijene stavove i razmišljanja na temu nestabilne političke situacije u zemlji i složili se da ovakva politička atmosfera u velikoj mjeri utiče na ekonomski napredak i na kreiranje vizije i strategije razvoja države, kako u ekonomskom smislu tako i u procesima EU integracija.
Potpredsjednik vlade Crne Gore za regionalni razvoj Ervin Ibrahimović, tokom boravka u Bakuu, susreo se i sa Rovšanom Muradovim, generalnim sekretarom „Nizami Ganjavi“ internacionalnog centra, saopšteno je danas iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).
Kako je saopšteno iz MKI, tokom obilaska centra, Muradov je predstavio istorijat organizacije, koji postoji pod pokroviteljstvom predsjednika države Alijeva i kako je objasnio centar okuplja bivše lidere iz mnogih zemalja, koji potom preuzimaju uloge lidera u samom centru i predstavljaju kulture svojih zemalja.
Istakao je da bi im bila čast da ugoste predsjednika Skupštine Crne Gore na Globalnom forumu u Baku, od 2. do 4. juna i da mu njihov centar stoji na raspolaganju.
“Pored zemalja Zapadnog Balkana, njeguju i visok nivo saradnje sa američkim organizacijama i fondacijama, prilikom čega rade na aktuelizaciji pitanja pristupanja Zapadnog Balkana EU i evroatlanskom partnerstvu”, navodi se u saopštenju.
Kao još jedan primjer bliske saradnje sa Zapadnim Balkanom, Muradov je naveo da su članovi Nizami Centra bivši predsjednici i premijeri iz našeg regiona.
Informisao je da je posjetio Crnu Goru prošle godine i da je imao do sada tokom svog angažmana imao sastanak sa sadašnjim i bivšim predsjednikom države. Objasnio je da centar praktikuje da svake godine organizuje tri do četiri sastanka, koji su do sada održavani u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, a namjeravaju da naredni bude u Crnoj Gori. Naveo je da je u planu da se već u februaru organizuje događaj u Kotoru, na kojem bi okupili bivše i sadašnje predsjednike.
„Zadovoljstvo mi je što sam danas obišao centar, zanimljivu kolekciju knjiga i izdanja koja se u centru sakupljaju i uz čiju se podršku publikuju, zadatak svih nas je da kad god smo u prilici prezentujemo svoju kulturnu baštinu, umjetnost, ali i da upoznamo tradiciju i istoriju drugih zemalja. Pored jačanja ekonomskih i bilateralnih odnosa, jednako je važno da radimo i na stvaranju bližih veza i u ostalim sferama društva. Tokom ove veoma dinamične posjete Bakuu, imao sam se prilike uvjeriti u ljepote ove zemlje i ljudi u svakom pogledu, u dobrodošlicu i podršku koju Crna Gora ima. Vjerujem da možemo uraditi još na ovom polju i da će događaji koje centar planirana u ovoj godini biti odlična prilika da se aktivnosti pojačaju“, istakao je Ibrahimović tokom razgovora.
Tokom razgovora o mogućim projektima i inicijativama Ibrahimović je kao važnu temu kojoj treba posvetiti dodatnu pažnju govorio o izazovima sa kojima se kao društvo susrećemo kada je u pitanju intezivnije uključivanje romske populacije u obrazovno-vaspitni sistem, čime se stvaraju uslovi za ravnopravne i adekvatne uslove za rad i bolji kvalitet života.
“Jednako važno pitanje jeste i izgradnja stambenih naselja za romsku populaciju, to jest infrastrukture koja je ključna polazna za sva ostala životna pitanja”.
Na lokalnim izborima u Tuzima, koji su zakazani za 5. mart, Bošnjačka stranka će nastupiti u koaliciji sa DPS, DUA i SD.
Izborna lista nosi naziv “PRAVIM PUTEM”.
Kandidati za odbornike na listi ispred Bošnjačke stranke su Mevludin Dizdarević, Adnan Pepić, Demir Drešević, Aldan Ramović, Almedina Škrijelj, Adaleta Pecević, Bahrudin Lekić i Lejla Krnić.
Prijedlog za dopunu nedostajućih sudija Ustavnog suda, kojim će se i ova sudska instanca ostaviti bez Bošnjaka, još jedna je u nizu loših poruka koje parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine šalje Bošnjacima u Crnoj Gori i nastavak etničkog čišćenja institucija od Bošnjaka.
“Značajan dio političkog kapitala Bošnjačke stranke i postignutih međunarodnih standarda u oblasti zaštite manjinskih prava sadržan je u ustavnim odredbama o pravu na srazmjernu zastupljenost i afirmativnu akciju. Predlaganje sastava Ustavnog suda, koji ne uvažava ove ustavne mehanizme, za nas je apsolutno neprihvatljiv i predstavlja kršenje Ustavom zagarantovanih i degradaciju već ostvarenih prava.
Pripadnik bošnjačkog naroda ne može biti član Sudskog savjeta, ne može ući u Tužilački savjet, ne može biti izabran za sudiju Vrhovnog i Apelacionog suda, a od danas zvanično ne može ni u Ustavni sud. Ovakav odnos prema pripadnicima bošnjačkog naroda je poraz građanske i multietničke Crne Gore”.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, upisao se danas u Knjigu žalosti u Ambasadi Turske u Podgorici, koja je otvorena povodom razornog zemljotresa koji je pogodio ovu zemlju, gdje je stradalo više hiljada ljudi.
Ibrahimović je ambasadoru Bariš Kalkavanu prenio izraze najdubljeg saučešća. Zajedno sa predsjednikom Ibrahimovićem, izraze saučešća prenijeli su i potpredsjednik BS Damir Gutić i šefica kluba poslanika BS Kenana Strujić-Harbić.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, uputio je telegram saučešća ambasadoru Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavanu, povodom snažnog zemljotresa koji je jutros pogodio južni dio Turske.
“Potresla me vijest o razornom zemljotresu koji je jutros pogodio Republiku Tursku. Cijeli bošnjački narod, svi građani Crne Gore i ja saosjećamo i dijelimo bol sa turskim narodom i porodicama žrtava. U ovim bolnim i teškim trenucima, stojimo čvrsto uz Republiku Tursku”, navodi se u telegramu Ibrahimovića.
Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija mr Ervin Ibrahimović boravio je u dvodnevnoj posjeti Bakuu, Azerbejdžan, gdje je učestvovao na devetom ministarskom sastanku Savjeta Južno-gasnog koridora i prvom ministarskom Savjetu za zelenu energiju.
Ibrahimović je istakao da je posjeta Azerbejdžanu bila veoma uspješna, gdje je potpisan sporazum o vazdušnom saobraćaju između CG i Azerbejdžana.
U svom obraćanju na ministarskoj sesiji potpredsjednik Ibrahimović je predstavio potencijale i planove Crne Gore kada je u pitanju energetski sektor, naglašavajući činjenicu da zelena tranzicija jeste nova globalna realnost, koja može osigurati i globalni progres. Kako je istakao, strategijski okvir u Crnoj Gori u oblasti energetike definisan je Energetskom politikom Crne Gore do 2030. godine i Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine.
“Uvažavajući obaveze koje Crna Gora ima kao potpisnica Pariskog sporazuma i kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji, naše je strateško opredjeljenje da razvoj sektora energetike zasnivamo na principima dekarbonizacije i zelene energetske tranzicije, što znači da Crna Gora planira svoj energetski razvoj kroz povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora, povećanje energetske efikasnosti, modernizaciju energetskog sektora i primjenu novih tehnologija, kao i izgradnju infrastrukturnih objekata za povezivanje sa susjednim energetskim sistemima”, naglasio je Ibrahimović.
Kako je istakao Ibrahimović, EU je prepoznala napore koje Crna Gora ulaže u harmonizaciji nacionalne legislative u ovoj oblasti, u tom smislu Energetska zajednica ocijenila je našu državu kao najuspješniju u ovom procesu.
Potpredsjednik vlade za regionalni razvoj Ibrahimović se sastao i sa ministrom energije Azerbejdžana Parvizom Šahbazovim. Resorni ministru razgovarali su o mogućnostima proširenja saradnje, konkretno kada je riječ o realizaciji projekta izgradnje jadransko jonskog gasovoda, unapređenju dinamike projektnih aktivnosti.
U cilju poboljšanja saradnje dogovoren je skori sastanak sa predstavnicima ministarstva energije Azerbejdžana i SOCAR-a (nacionalna kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa) kako bi razgovarali o konkretnim narednim koracima. Takođe, dogovoreno je potpisivanje memoranduma o saradnji u oblasti energetike, nakon usaglašavanja samog predloga teksta i neophodnih procedura.
Potpredsjednik Ibrahimović je naglasio važnost stabilnosti u snabdijevanju energentima u periodu energetske neizvjesnosti i u tom pravcu pokrenuo inicijativu o mogućoj saradnji sa Vladom Azerbejdžana, što je resorni ministar Azerbejdžana prihvatio i predložio sastanak predstavnika dva ministarstva na tu temu.
Tokom radne posjete Bakuu, Ibrahimović je sa ministrom saobraćaja i digitalnog razvoja u Vladi Azerbejdžan Rašadom Nabijevim potpisao sporazum o vazdušnom saobraćaju između CG i Azerbejdžana.
Potpredsjednik Ibrahimović je istakao da je to važan korak ka otvaranju novih tržišta i prilika za lakšu dostupnost Crne Gore turistima kako iz Azerbejdžana, tako i iz ostalih zemljama ovog regiona.
“Geopolitička dešavanja i promjene, upućuju nas na potrebu otvaranja novih tržišta, smatram da ovaj sporazum predstavlja dodatni impuls turističkoj privredi Crne Gore. Podsjećam da je naša država sporazume o saradnji u vazdušnom saobraćaju sa zemljama azijskog kontinenta do sada potpisala sa Ujedinjenim arapskim emiratima i Katarom, parafiran je sporazum sa Kuvajtom, a očekuje se i početak pregovora sa Gruzijom. Naš zadatak je da Crnu Goru učinimo dostupnom za turiste sa azijskog tržišta, ali i da jačamo bilateralne i ekonomske odnose sa ovim zemljama“ poručio je Ibrahimović tokom susreta.
Kako je naglasio Nabijev, namjera azerbejdžanske Vlade je da aerodrom u Baku bude kvalitetno povezan sa svim susjednim zemljama i da služi kao tranzitna zona.
Prvi direktni letovi između Crne Gore i Azerbejdžana realizovani su u 2019. godini, tokom ljetnje turističke sezone i zabilježena je veća posjeta turista iz Azerbejdžana i susjednih zemalja našoj državi.
Ibrahimović je, kako je saopšteno, naglasio da potpisivanjem sporazuma stvaramo pretpostavke za otvaranje direktne linije tokom čitave godine čime bi se omogućila bolja konekcija kako za turiste tako i za privredne zajednice dvije države.
“Sagovornici su se složili da je izgradnja turističkog kompleksa Porto Novi, što je prema riječima ministra Nabijeva najveća investicija u turizmu koju je Azerbejdžan realizovao u svijetu, značajan korak u jačanju ekonomskih odnosa dvije države. Nabiyev je dodao da građevinske kompanije iz Azerbejdžana već uspješno posluju na Balkanu i da postoji interesovanje za projekte koje naša država namjerava da realizuje u budućem periodu. Istakao je takođe da Azerbejdžan ubrzano radi na poboljšanju kvaliteta saobraćajne infrastrukture u zemlji, sa posebnim akcentom na razvoju vazdušnih luka i željezničkog saobraćaja”, navodi se u saopštenju.
Ibrahimović je predstavio kapitalne projekte koje Crna Gora trenutno realizuje i koji su planirani u narednom periodu, a koji mogu biti interesantni za strana ulaganja, na prvom mjestu nastavak realizacije narednih dionica auto-puta Bar-Boljare i nastavak modernizacije željezničke pruge Bar –Boljare.
Osim toga, kako je saopšteno, predstavio je i razvojne potencijale Luke Bar, ali i sjeverne regije Crne Gore, gdje se izgradnjom žičara i značajnim ulaganjima u ski centre otvaraju mogućnosti za izgradnju hotelskih kompleksa.
“Potencijali sjevera Crne Gore nijesu valorizovani u punom kapacitetu i naša namjera je da razvijamo najprije turističku privredu, ali i povezane privredne grane, kao što su na primjer proizvodnja organske i halal hrane. Crna Gora jeste turistička destinacija i naši napori će biti usmjereni na privlačenje stranog kapitala, sa fokusom na razvojne projekte na sjeveru države“ istakao je Ibrahimović.
Na marginama ministarskog Savjeta potpredsjednik Ibrahimović je održao bilateralni sastanak sa ministrom rada i socijalnog staranja koji je ujedno i koopredsjedavajući Mješovitom komisijom za ekonomsku saradnju CG i Republike Azerbejdžan Sahilom Babayev. Sagovornici su konstatovali da je otvaranje prve direktne avio linije između dvije države doprinijelo većoj posjeti turista iz Azerbrejdžana Crnoj Gori i da je nažalost pojava pandemije COVID 19 uticala na protok putnika. Međutim, kako je naglasio ministar Babayev, Azerbejdžan je svoju najveću investiciju u oblasti turizma veoma uspješno realizovao upravo u Crnoj Gori i dodao da interesovanje turista iz Azerbejžana za našu državu veliko i da očekuje da se trend povećanja posjeta Crnoj Gori nastavi u narednom periodu. Ministri su razgovarali I o ostalim vidovima saradnje, budući da prostora za ekonomsku saradnju ima i u ostalim privrednim granama. U tom smislu potpredsjednik Ibrahimović je predstavio potencijale sjevera Crne Gore. Potpredsjednik Ibrahimović je takođe potencirao održavanje Mješovite komisije u prvoj polovini ove godine, kako bi dvije strane razmotrile I predložile konkretne inicijative sa ciljem jačanja u prvom redu, ekonomskih odnosa.
Potpredsjednik Vlade se takođe sastao sa predstavnicima azerbejdžanske avio-kompanije Azal, koja je, kako je soapšteno, u fazi transformacije i modernizacije flote sa ciljem da postane lider u ovoj oblasti u zemljama regiona.
“U tom smislu strategijom razvoja do 2030. godine predviđeno je otvaranje linija ka destinacijama kako prema zemljama EU tako i prema Aziji, to jest stvaranje transfer zone za zemlje EU i azijskog regiona naglašeno je tokom susreta. Linija između Crne Gore i Azerbejdžana koja se realizuje tokom ljetne sezone bila je veoma uspješna, složili su se sagovornici i treba stvarati uslove za otvaranje redovne linije tokom čitave godine. Ministar kapitalnih investicija je takođe inicirao mogućnost saradnje AZAL-a sa Air Montenegro na realizaciji ove direktne linije, o čemu će svakako detaljnije razgovarati predstavnici menadžmenta dvije kompanije”, zaključeno je u saopštenju.
Delegacija Bosnjačke stranke u čijem sastavu su MirsadNurković, predsjednik OO BS Rožaje; Ernad Suljević, predsjednik OO BS Bijelo Polje i predsjednik SO Bijelo Polje; Ćamil Kujević, potpredsjednik OO BS Rožaje i IzetĆorović, savjetnik i šef kabineta predsjednika BS Crne Gore i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića, boravila je od 29. januara do 31. januara 2023. u posjeti bošnjačkoj dijaspori u dijelu njemačkih pokrajina Sachen, Sachen Anhalt i Nordrhein-Westfalen.
Sa brojnom dijasporom razgovarano je na temu aktuelnih političkih dešavanja u Crnoj Gori, predsjedničkim i parlamentarnim izborima, popisu stanovništva, poziciji Bošnjaka u Crnoj Gori i poziciji dijaspore u aktuelnom političkom trenutku, te mogućnostima za investiranje i drugim temama od obostranog interesovanja.
Zajednički je konstatovano urušavanje građanskog koncepta društva u Crnoj Gori i samim tim urušavanje pozicije Bošnjaka, kao i pokušaji da se dijaspora potpuno isključi iz društveno – političkog života Crne Gore. Iskazana je zabrinutost i zbog konstantnih nastojanja da se administrativnim aktivnostima i promjenama zakonskih rješenja dijaspora izbriše iz registara prebivališta i boravišta i da se pripadnicima dijaspore oduzima državljanstvo Crne Gore.
Zaključak svih sastanaka je da će Bošnjačka stranka, kao i do sada, čvrsto stajati uz demokratsko i ljudsko pravo dijaspore na vezu sa domovinom i odlučivanje o važnim pitanjima u svojoj državi, smatrajući da je dijaspora uvijek bila snažni pomagač demokratskih promjena u Crnoj Gori i generator privrednih aktivnosti, a da će dijaspora snažno podržati politiku Bošnjačke stranke, nastavak demokratakih procesa u Crnoj Gori i njen evropski put kojem je cilj punopravno članstvo u EU.
Konstatovano je i da je neophodno intenzivirati saradju unutar brojne bošnjačke dijaspore u Njemačkoj i cijeloj Evropi kao i saradnju dijaspore i političkih predstavnika Bošnjaka u Crnoj Gori.
Predsjednik Foruma mladih Bošnjačke stranke u Gusinju Kevin Mrkulić, učestvovao je na seminaru “Young leaders 2022-2023”, koji je održan u Budimpešti.
Navedeni program je organizovan od strane institucije neformalnog političkog obrazovanja Robert Schuman instituta, na temu “Ekonomski i društveni (socijalni) izazovi u Evropi”.
Cilj ovakih aktivnosti mladih jeste jačanje kapaciteta u pristupu za analizu problema, kao i prepoznavanje potencijalnih solucija za kreiranje pozitivnog ambijenta koje bi vodilo ka rješavanju problematičnih pitanja.
Obaveza je države da promoviše slobodu izražavanja, a ne nikako da se predstavnici građana zbog javno izgovorene riječi pozivaju na saslušanje pred policijskim inspektorima i tužiocima. Bošnjačka stranka daje punu podršku poslanici DPS-a Neli Savković-Vukčević, koja je zbog saopštenja koje je poslala medijima, pozvana na saslušanje u CB.
Sloboda javne riječi je temelj svake demokratske zajednice. Crna Gora se jasno opredijelila da želi biti dio evropske porodice, gdje se praktikuju civilizacijske i evropske vrijednosti. Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje slobodu izražavanja. S toga, čudi reakcija nadležnih organa, da zbog komentara, odnosno saopštenja poslanice Savković-Vukčević, koji se odnosio na dodjelu nagrade Udruženja novinara Crne Gore ruskom glasilu čije je emitovanje zabranjeno u državama EU, bude pozvana na saslušanje u CB.
Zaštita slobode izražavanja od suštinske je važnosti za demokratski, društveni i politički proces jedne države. Gušenjem slobode izražavanja, guši se svaki drugi napredak društva.
