Oznaka: top

  • Ibrahimović prisustvovao sastanku lidera parlamentarnih stranaka sa predsjednicom Skupštine

    Ibrahimović prisustvovao sastanku lidera parlamentarnih stranaka sa predsjednicom Skupštine

    Lider Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović prisustvovao je sastanku lidera parlamentarnih stranaka sa predsjednicom Skupštine Crne Gore Danijelom Đurović, koji je jutros održan u Skupštini Crne Gore.

    Ključne teme sastanka odnose se na izbor sudija Ustavnog suda, imenovanje članova Sudskog savjeta, izbor vrhovnog državnog tužioca, te reformu izbornog zakonodavstva.

    Na sastanak su osim Ibrahimovića došli i predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević, Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović, zamjenik predsjednika Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović, predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović (SD), predsjednik Liberalne partije (LP) Andrija Popović, predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić, Srđan Pavićević (CIVIS), Ksenija Milović (Demos), kao i lider Force Genci Nimanbegu.

    Predsjednica Skupštine Danijela Đurović je u pozivu predsjednicima partija na razgovor istakla da je sastanak zamišljen kako kako bi se riješio problem nemogućnosti izbora vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i dijela članova Sudskog savjeta.

    Ibrahimović je u svom izlaganju kazao da inicijativa predsjednice Skupštine dolazi možda u posljednjem trenutku, ali da se još uvijek nije zakasnilo na planu izbora čelnih ljudi u pravosuđu.

    “Otvoren, konstruktivan i inkluzivan dijalog, preduslov je za deblokadu našeg evropskog puta, jer bez reformisanog i kredibilnog sudstva i tužilaštva, ne možemo ostvariti značajan napredak u ključnim poglavljima za naš pristup EU, ali i ne možemo građanima isporučiti vladavinu prava”, kazao je Ibrahimović.

    On je istakao da će Bošnjačka stranka kao i do sada biti potpuno konstruktivan i odgovoran partner.

    “I da ćemo u ovom procesu bez ikakve zadrške podržati sva rješenja koja garantuju jačanje vladavine prava, bolju i efikasniju borbu protiv kriminala i korupcije i napredak u procesu EU integracija”, kazao je Ibrahimović.

  • U Podgorici održan radni sastanak rukovodstva BS sa predsjednicima opštinskih odbora

    U Podgorici održan radni sastanak rukovodstva BS sa predsjednicima opštinskih odbora

    Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, zajedno sa potpredsjednicima Damirom Gutićem i Jasminom Ćorovićem, održao je u Podgorici radni sastanak sa predsjednicima opštinskih odbora Bošnjačke stranke.

    Na sastanku je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori. Ocijenjeno je da su evropske integracije i ekonomsko osnaživanje standarda građana prioritet i da će Bošnjačka stranka odlučno djelovati u tom pravcu, kroz aktivnosti svojih ministara u Vladi i poslanika u parlamentu.

    Na sastanku je takođe ocijenjeno da se uspješno sprovodi proces zaokruživanja partijske infrastrukture na svim nivoima. Iskazano je zadovoljstvo da BS bilježi priliv novih članova, što je potvrda mudre, ispravne i državničke politike koju vodi Predsjedništvo stranke.

    Tokom sastanka su dogovorene i konkretne aktivnosti za naredni period, u susret lokalnim izborima koji će biti održani u oktobru, na kojima će Bošnjačka stranka potvrditi da je jedan od ključnih političkih aktera u Crnoj Gori.
    “Ukupan trend rasta povjerenja u Bošnjačku stranku, kao i međunarodni kredibilitet koji imamo kroz članstvo u najbrojnijoj evropskoj političkoj grupaciji EPP, pokazuje da smo donoseći ispravne odluke, zadobili još veće povjerenje građana i postali nezaobilazan politički subjekt u Crnoj Gori, koji ima povjerenje evropskih partnera”, zaključio je Ibrahimović.

  • Smailović: Nećemo dati blanko podršku Otvorenom Balkanu, Crna Gora mora voditi računa o svojim interesima

    Smailović: Nećemo dati blanko podršku Otvorenom Balkanu, Crna Gora mora voditi računa o svojim interesima

    „Više puta ponovili smo da put Crne Gore u Evropsku uniju nema alternativu. Pitanje Otvorenog Balkana je u stvari pitanje sa dosta nepoznatog. Vidimo da ni sve države u regionu ne podržavaju ovu inicijativu, a tu prije svega mislim na Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović

    Bošnjačka stranka, kako kaže, podržava da se unutar regiona dodatno povezujemo, smatrajući da to samo može da pospješi bilateralne odnose, ali da, prije svega, moramo voditi računa o našim interesima, prevashodno ekonomskim. 

    „Ni tu nemamo jasnu sliku šta bi nam to pozitivno donio Otvoreni Balkan, dok s druge strane, neki stručnjaci upozoravaju da bi male ekonomije, poput naše, imale više štete nego koristi od jedne ovakve inicijative. U tom smislu, već smo javno kazali da nećemo dati blanko podršku ovoj inicijativi, već želimo da čujemo još argumenata”, poručio je Smailović. 

    Inkluzivna vlada zatvorila priču o ugroženosti 

    Govoreći o učincima prvih nekoliko sedmica nove, manjinske vlade, Smailović kaže da je rano za ocjene, jer je tek formirana te da joj treba dati šansu. 

    Ono u čemu je, dodaje on, napravljen jasan pomak jeste da je ovo inkluzivna vlada pa je, kako smatra, time zatvorena priča o ugroženosti nekog naroda. 

    “U prethodnih mjesec pokazali smo da možemo zajedno raditi u ostvarivanju ciljeva koje građani od nas očekuju, a najbitnije je to da Crna Gora nastavila put ka Evropskoj uniji, što su iskazali i njeni čelnici. Treba nadoknaditi propuste prethodne vlade i, naravno, nešto naučiti iz toga”, ističe Smailović. 

    Zaštiti najugroženije slojeve društva

    Građani su, smatra on, umorni od tema i političkih poteza koji ne poboljšavaju njihov standard, pa je stava da se treba okrenuti ekonomiji, a „ne temama koje bespotrebno opterećuju javnost i troše dragocjeno vrijeme koje treba iskoristiti na reforme u društvu“. 

    “Optimizam je uslijedio nakon što je pandemija kovid-19 značajno oslabila i život se vratio u redovno stanje, ali desila se agresija Rusije na Ukrajinu što je izazvalo ogromne poremećaje u svjetskoj ekonomiji, a svjedočimo nagloj ekonomskoj krizi i u našoj državi. Vlada je na samom početku donijela niz antikriznih mjera koje su značajno ublažile negativne uticaje krize. U narednom periodu moraju se postaviti prioriteti i zaštiti najugroženiji slojevi društva – penzioneri sa niskim primanjima, građani koji su na ivici siromaštva, nezaposleni i mladi koji se suočavaju sa brojnim izazovima”, kaže naš sagovornik. 

    Ustupke mora praviti i opozicija

    Četrdeset treća Vlada Crne Gore uživa podršku 46 poslanika u Parlamentu, što nije dovoljna većina za izglasavanje onih zakona za čije je usvajanje potrebno dvije trećine. 

    Na pitanje da li će, uprkos brojnim neslaganjima između partija, biti moguć dogovor o prioritetnim pitanjima, Smailović napominje da je jedan od glavnih ciljeva manjinske vlade rad na postizanju konsenzusa oko pitanja napretka u oblastima koje su prepoznate i od evropskih partnera kao oblasti u kojima već određeni period nema pomaka. 

    “Nadam se da smo svjesni trenutka i da moramo praviti ustupke, kako mi koji smo na vlasti, tako i partije u opoziciji, jer duboko vjerujem da smo na istom zadatku – da Crna Gora što prije bude prva naredna članica EU”, poručuje Smailović.

    Temeljni ugovor mora biti transparentan

    Jedno od pitanja oko kojeg članovi Vlade nisu saglasni je i Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. 

    Smailović ističe da Bošnjačka stranka podržava da se pravno uobliči odnos države sa vjerskim zajednicama, te da je potpuno legitimno da svi ugovori budu transparentni. 

    “Tu ne smije biti ništa što je skriveno od javnosti. Vjerujem da će Vlada, u skladu sa Ustavom, štiteći prije svega ustavne odredbe, doći do konsenzusa i dogovora sa svim vjerskim zajednicima koje su zainteresovane, u vezi uređenja odnosa”, poručuje Smailović. 

    Abazović da otvori pitanje tretmana Srbije prema CG poslanicima 

    Komentarišući zadržavanje poslanika parlamenta Crne Gore na graničnim prelazima države Srbije, sa čim se i lično ponovo prošle sedmice suočio, ono se, ističe naš sagovornik, dešava u kontinuitetu posljednjih godinu odnosno od dana kada je u Skupštini usvojena Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. 

    “Nakon toga, ako uzmemo u obzir izjave Aleksandra Vulina, odmah nakon usvajanja rezolucije, da svi koji su glasali za rezoluciju nisu dobrodošli u Srbiju i da će njegov prijedlog biti čak da se zabrani ulazak, možemo lako zaključiti o kakvoj politici je riječ. Naime, ovo je i za EU, ali i za cijeli svijet koji baštini demokratiju, poruka koja govori da i ako Evropski parlament podržava odluku koju smo donijeli, i ako američki Senat isto čini, postoji neko ko sjedi u vladi susjedne države i prijeti da će za izgovorenu riječ, potez ili glasanje uzvratiti određenim sankcijama”, ističe Smailović. 

    Vulinovo „obećanje“ je, kako dodaje, nažalost i primijenjeno, pa danas 2/3 poslanika parlamenta Crne Gore prolazi kroz maltretiranja pri ulasku u Srbiju. 

    „Pitanje je kakvu poruku vlasti Srbije šalju time što bespotrebno zadržavaju i detaljno pretresaju poslanike, pa čak i kada putuju sa porodicama i djecom od dvije godine? Da li je to poruka da, kao nezavisna država, nemamo pravo na svoje odluke ili pak pokušavaju da sakriju jedan vid odgovornosti u tom vremenu”, pita Smailović. 

    Budući da je premijer Abazović najavio zvaničnu posjetu Beogradu za koji dan, Smailović očekuje da će jedna od glavnih tema biti i tretman Srbije prema našim poslanicima na graničnim prelazima kako bi ponižavajući odnos prema našoj državi konačno prestao.

    “Crna Gora želi najbolje odnose sa susjedima, a naročito sa Srbijom i očekujem da se prilikom susreta premijera Abazovića sa zvaničnicima te zemlje pokrenu brojne teme koje opterećuju odnose dviju država. Prema tome, očekujem da će premijer pokrenuti i to pitanje, pa da konačno dobijemo jasan stav zašto neko obilježava poslanike koji su u demokratskom društvu znak slobode govora i nezavisnog djelovanja“, poručuje Smailović.

    Napominje da je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović pokrenuo tu temu na posljednoj sjednici i, kako kaže, dao jasno do znanja da se nada da će posjeta premijera popraviti bilaterarne odose, jer u suprotnom će tražiti reciprocitet.

    Krivokapićeva vlada zaustavila ključne projekte u BP

    Predstojeći lokalni izbori u oktobru održaće se u više opština, između ostalih, i u Bijelom Polju gdje je Bošnjačka stranka dio vlasti i sa koalicionim partnerima, DPS-om i SD-om, ima stabilnu većinu u lokalnom parlamentu. 

    Kao doskorašnji potpredsjednik OO Bošnjačke stranke u Bijelom Polju, Smailović kaže da je tom saradnjom zadovoljan, te da smatra da ima potencijal da bude unaprijeđena. 

    “U ovom mandatu nastavili smo i započeli brojne infrastrukturne projekte u nadi da će oni značiti razvoj opštine i otvoriti nove mogućnosti koje će smanjiti iseljavanje stanovništva. Nažalost, vlada Zdravka Krivokapića zaustavila je ključne razvojne projekte u ovoj opštini i građani se trenutno suočavaju sa brojnim problemima. Kao odgovorna politička partija, odmah smo krenuli u rješavanje tih problema, pa je i prva radna posjeta potpredsjednika Vlade i ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića bila upravo u Bijelom Polju”, napominje Smailović. 

    Ubijeđen je, dodaje, da će na predstojećim izborima na jesen ova stranka ostvariti najbolji rezultat do sada. 

    “Tome u prilog idu sve ankete koje nam predviđaju značajan rast ali i veliki broj novih članova. Na prethodnim parlamentarnim izborima Bošnjačka stranka ostvarila je rekordan rezultat, duplirali smo broj glasova u odnosu na prethodne izborne cikluse i pokazali da nam građani Bijelog Polja sve više vjeruju. Buduća vlast mora biti sastavljena od partija preovropske orijentacije, koje vide Bijelo Polje kao razvijen regionalni centar, multietničku sredinu koja nudi jednake mogućnosti svakom građaninu”, zaključuje Smailović. 

  • Delegacija SDA Sandžaka boravila u posjeti Bošnjačkoj stranci

    Delegacija SDA Sandžaka boravila u posjeti Bošnjačkoj stranci

    Delegacija SDA Sandžaka, na čelu sa predsjednikom dr Sulejmanom Ugljaninom, boravila je u posjeti Bošnjačkoj stranci, gdje ih je dočekao predsjednik mr Ervin Ibrahimović, sa svojim saradnicima.

    Tokom razgovora razmijenjena su mišljenja oko aktuelne političke situacije u Crnoj Gori i Srbiji, i učešču Bošnjaka u političkim i društvenim procesima.

    “Čestitam Vama i saradnicima za rezultate koje ste ostvarili u prethodnom periodu na očuvanju političke stabilnosti u Crnoj Gori. Visoka nacionalna svijest i politička zrelost rukovodstva Bošnjačke stranke, predstavlja realan osnov da Bošnjaci u Crnoj Gori, odgovorno participiraju u svim segmentima društva, te u daljim evropskim i evroatlantskim integracijama Crne Gore”, kazao je Ugljanin.

    Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović istakao je da je BS nezaobilazan faktor na političkoj sceni u Crnoj Gori.

    “Izdržali smo brojna iskušenja koja nam je priredila prethodna Vlada. BS je danas još snažniji politički subjekt bošnjačkog naroda, državotvorna partija, utemeljena u prozapadnim vrijednostima i pokazali smo da ispravna politika ima jaku podršku naših građana. Neke snage su htjele da Bošnjake uklone sa mjesta odlučivanja, ali vjerujem da je svima jasno da to nije bio put kojim većinska Crna Gora želi koračati. Našim učešćem u Vladi Crne Gore daćemo doprinos da se čuje glas Bošnjaka i da mjesta u kojima živimo, u svim dijelovima Crne Gore, konačno krenemo da razvijamo u punom kapacitetu”, kazao je Ibrahimović.

  • Ajdin Đozović novi predsjednik Foruma mladih BS Berane

    Ajdin Đozović novi predsjednik Foruma mladih BS Berane

    U Beranama je održana opštinska Izborna Skupština Foruma mladih Bošnjačke stranke Berane, na kojoj je izabran novi saziv opštinskog odbora ovog tijela. Za predsjednika Foruma mladih BS Berane izabran je Ajdin Dino Đozović.

    Novi saziv Foruma mladih BS u Beranama je za potpredsjednice izabrao Adelisu Mucić i Denisu Lalić.

    Ajdin Đozović je rođen 1992. godine. Po zanimanju je elektrotehničar računara.

  • Aladin Osmanović novi predsjednik Foruma mladih BS Bijelo Polje

    Aladin Osmanović novi predsjednik Foruma mladih BS Bijelo Polje

    U Bijelom Polju je održana opštinska Izborna Skupština Foruma mladih Bošnjačke stranke Bijelo Polje, na kojoj je izabran novi saziv opštinskog odbora ovog tijela. Za predsjednika Foruma mladih BS Bijelo Polje izabran je Aladin Osmanović.

    Svečanom dijelu Skupštine prisustvovali su potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, predsjednik OO BS Bijelo Polje Ernad Suljević, potpredsjednik OO BS Bijelo Polje Jasmin Kijamet i sekretar Selvir Mujanović.

    Aladin Osmanović je rođen 06.02.1992. godine. Diplomirao je u Sarajevu na fakultetu Političkih nauka i ima zvanje diplomiranog politikologa – smjer nacionalna bezbjednost.

  • Faris Fetahović novi predsjednik Foruma mladih BS Rožaje

    Faris Fetahović novi predsjednik Foruma mladih BS Rožaje

    U Rožajama je održana opštinska Izborna Skupština Foruma mladih Bošnjačke stranke Rožaje, na kojoj je izabran novi saziv opštinskog odbora ovog tijela. Za predsjednika Foruma mladih BS Rožaje izabran je Faris Fetahović.

    Izbornoj Skupštini prisustvovalo je 110 delegata. Svečanom dijelu Skupštine prisustvovali su i predsjednik OO BS Rožaje Mirsad Nurković, predsjednik Opštine Rožaje i član GO BS Rahman Husović, predsjednik SO Rožaje i član GO BS Almir Avdić. Svečanom dijelu, prisustvovali su i potpredsjednici OO BS Rožaje, Amer Dacić i Haris Zejnelagić, kao i sekretar odbora Seid Šabović.

    Faris Fetahović je rođen 1994. godine. Student je završne godine na Pravnom fakultetu.

  • Mustafić za Pobjedu: O „Otvorenom Balkanu“ ne može se odlučivati na večerama, ako treba uključiti i parlament

    Mustafić za Pobjedu: O „Otvorenom Balkanu“ ne može se odlučivati na večerama, ako treba uključiti i parlament

    Razumljivo je da inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ odgovara većim državama na Balkanu, Srbiji i Albaniji, ali nijesmo sigurni koliko je dobra za manje države kao što je Crna Gora. O ovoj temi potrebno je otvoriti širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u konstruktivnoj atmosferi saopšte argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada i, ako je potrebno, parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama – kaže u intervjuu Pobjedi Suljo Mustafić, poslanik i predsjednik Političkog savjeta Bošnjačke stranke.

    POBJEDA: Koja su to najvažnija pitanja koja, po Vašem mišljenju, manjinska vlada mora riješiti i očekujete li da će ispuniti obećano u ekspozeu?

    MUSTAFIĆ: Evropske integracije, odnosno nastavak pregovora sa EU, ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24 i ostalih evropskih obaveza, su prioritet u radu ove vlade i već imamo dobre signale od naših međunarodnih partnera da Crna Gora može biti prva naredna članica EU.

    Na unutrašnjem planu, ključni zadatak Vlade i parlamenta je životni standard građana. Ovo je period kada imamo visoku inflaciju, rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica i zadatak je da efikasno odgovorimo na potrebe građana i zaštitimo životni standard. Podsjetimo da se mjesecima čekalo da se zakaže sjednica parlamenta da bi se donijele neke odluke koje su bile elementarna obaveza u ublažavanju posljedica krize i cijena goriva – snižavanje akciza na naftne derivate. Prije nekoliko dana u parlamentu je, uz puni konsenzus, donijeta odluka o ukidanju PDV na hljeb, čime je donekle smanjena cijena ove životne namirnice. Smatram da treba, u narednom periodu, zajedničkim naporima Skupštine i Vlade doći do još nekih odluka kojima će se ublažiti udar inflacije i rast cijena i zaštititi standard građana. Mislim da treba razmišljati o dodatnom smanjivanju cijena energenata ili kroz neke subvencije pomoći najugroženijim slojevima stanovništva – penzionerima, nezaposlenima i onima sa najnižim primanjima.

    POBJEDA: Ministarka evropskih poslova Jovana Marović najavila je da će biti formirana radna grupa koja će analizirati inicijativu ,,Otvoreni Balkan“. Kakav je stav Bošnjačke stranke?

    MUSTAFIĆ: Više puta smo ponovili da smo zastupnici inicijative ,,Berlinski proces“ iz prostog razloga jer je cijela EU stala iza te inicijative. Takođe, uvjereni smo da je ,,Berlinski proces“ ponudio svim državama Zapadnog Balkana dovoljno prostora da, na osnovu vlastitih rezultata, izgrađuju svoju perspektivu članstva u EU, uz sve prepreke koje treba savladati, ali i benefite koji se mogu koristiti u procesu pristupanja.

    Na osnovu onoga što čujemo i saznajemo o inicijativi ,,Open Balkan“, prilično je nejasna evropska perspektiva regiona. Stiče se utisak da se ovom inicijativom, na neki način, Zapadni Balkan želi učiniti cjelinom za sebe, da unutar sebe uređuje odnose i ukida granice, a o evropskoj perspektivi ,,kad se steknu uslovi“. Razumljivo je da ovakva inicijativa odgovara većim državama na Balkanu, Srbiji i Albaniji, međutim, nijesmo sigurni koliko je ona dobra za manje države kao što je Crna Gora i neke druge. U svakom slučaju, pozdravljamo da se o ovome pitanju otvori širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u jednoj konstruktivnoj atmosferi iznesu argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada, i ako je potrebno parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama, mislim da to nije bila namjera nedavnog susreta u Ohridu.

    POBJEDA: Može li manjinska vlada trajati duže od godinu, s obzirom na već očigledna žestoka sporenja o temeljnom ugovoru?

    MUSTAFIĆ: Manjinska vlada je skup više konstituenata, različitih političkih profilacija i ideologija. Ona je nastala kao odgovor na duboku političku krizu u koju je naše društvo uvela prethodna, 42. vlada. Podsjetiću da je formiranju manjinske vlade prethodilo potpisivanje Memoranduma, upravo od subjekata različite političke profilacije, od kojih su neki bili iz tadašnje vlasti, a neki iz opozicije. Smatram da je to nukleus čijim je proširivanjem daljom inkluzijom okupljen značajan broj političkih subjekata oko zajedničkih vrijednosti – evropskog i prozapadnog puta države Crne Gore. Podsjećam da je takav pristup dobio i jaku podršku naših međunarodnih partnera, kako iz EU, tako i iz NATO saveza. Dakle, unatoč političkim razlikama, postoji zajednički imenitelj koji nas obavezuje a to je izgradnja demokratskog društva i evropska perspektiva.

    Danas imamo inkluzivnu Vladu, koja je za prethodnih mjesec pokazala da može funkcionisati i raditi zajedno na pitanjima vitalnih i strateških interesa države i naših građana.

    POBJEDA: Vjerujete li da će biti obezbijeđena dvotrećinska većina u parlamentu za izbor čelnika pravosuđa, ako Vlada ima podršku 43 poslanika?

    MUSTAFIĆ: Crna Gora se već određeni vremenski period nalazi u ,,vanrednom“ stanju kada su u pitanju ključne pravosudne institucije – Sudski savjet, Ustavni sud, vrhovni državni tužilac. Moramo učiniti sve i doći do konsenzusa po pitanju izbora ključnih čelnika pravosudnih institucija. Vjerujem da su toga svjesni i politički subjekti vlasti i opozicije. Kada su u pitanju ovi ciljevi koji znače izgradnju našeg pravosudnog sistema, jačanje nezavisnosti pravosuđa, depolitizaciju i borbu protiv kriminala – vjerujem da su svi spremni na neke ustupke i izgradnju konsenzusa. Uostalom, naš put ka EU umnogome zavisi od toga kako ćemo odgovoriti na ovaj izazov. Ali i prije toga, duboko vjerujem u svijest svih nas u Crnoj Gori da želimo živjeti u boljem i pravednijem društvu.

    POBJEDA: Kako komentarišete nedavnu izjavu premijera Dritana Abazovića da Vlada ima nedvosmislen stav o genocidu u Srebrenici, s obzirom na to da SNP nije glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, niti za smjenu Leposavića zbog nepriznavanja tog genocida?

    MUSTAFIĆ: Skupština Crne Gore je prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i to je ogroman iskorak na planu suočavanja s prošlošću cjelokupnog društva. S druge strane, dobro je da imamo najavu premijera Abazovića da će predvoditi delegaciju Vlade Crne Gore u Potočarima 11. jula. Vjerujem da su svi politički subjekti koji čine ovu vladu, ali i oni u opoziciji, svjesni šta znači suočavanje sa prošlošću i bilo kakva relativizacija genocida u Srebrenici, potvrđenog presudama relevantnih evropskih sudova.

    POBJEDA: Zakon o popisu stanovništva je u skupštinskoj proceduri. Kad bi mogao biti održan popis, s obzirom na to da su lokalni izbori u oktobru?

    MUSTAFIĆ: Za nas je popis statističko pitanje i vjerujemo da je važno da što prije bude održan, uz poštovanje svih evropskih standarda. Na to upozoravaju i relevantne organizacije koje se bave pitanjem popisa. Jer, bez novih podataka, teško je planirati politike razvoja države.

    POBJEDA: Formirano je radno tijelo za izradu zakona o Vladi. Kada će se krenuti u izradu zakona o Skupštini, je li bilo riječi o tome u parlamentu?

    MUSTAFIĆ: Dešavanja iz prethodnog perioda jasno su nam potvrdila da su nam neophodni i zakon o Vladi, kao i zakon o Skupštini. Zapravo, ova zakonska rješenja su jedan od bitnih činilaca izgradnje zrelih demokratskih institucija – zakonodavne i izvršne vlasti. Radna tijela za izradu ovih akata su formirana i vjerujem da ćemo predano raditi u narednom periodu, kako bi oba akta imali što prije u praksi.

    POBJEDA: Dosta je bilo izliva šovinizma i prijetnji prema Bošnjacima u periodu nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. Kako se danas Bošnjaci osjećaju u Crnoj Gori?

    MUSTAFIĆ: Period od 30. avgusta 2020. godine, pa sve do prije neki mjesec, ostaće upamćen kao period kada se prema Bošnjacima, ali i drugim manje brojnim narodima, postupalo kao prema građanima drugog reda. Podsjećam na brojne izlive šovinizma u Pljevljima i Beranama. Imali smo i skrnavljenja objekata i imovine Islamske zajednice. Da ne govorimo o bjesomučnoj kampanji – medijskoj prije svega, gdje su glavna meta bili politički predstavnici manjinskih naroda. Sve to pratilo je i ,,čišćenje“ državnih institucija od rukovodilaca pripadnika ovih naroda. Podsjetimo samo šta je urađeno u obrazovnom sistemu – u školstvu i nekim drugim institucijama. Sve podatke brižljivo sakupljamo i vjerujem da će, tako sabrani, jednog dana, i iz jedne druge perspektive, pokazati vrlo neprijatan period ili epizodu tranzicije crnogorskog društva. Žalosno je što je takav odnos ohrabrivan iz same Vlade, podsjetimo da je to jedina vlada koja nije imala predstavnike manjinskih naroda u svom sastavu. Međutim, samo djelovanje te vlade koje je nekim svojim odlukama, kadrovanjem i u institucijama dovodilo u pitanje sekularno uređenje i multietnički karakter našeg društva, učinilo je da nema nikakvu podršku manjinskih naroda. Gubitak tog kredibiliteta, uz sve ostale manjkavosti, bio je presudan za urušavanje te vlade. Vjerujem da je to nauk i onima koji će ubuduće obnašati vlast u Crnoj Gori – da bez istinske i iskrene saradnje sa pripadnicima manjinskih naroda i njihovim predstavnicima nema stabilne Vlade i što je važnije, nema građanske Crne Gore.

    Naši politički zahtjevi nikada nijesu bili nerealni, tražili smo samo ono što nam pripada na osnovu izbornog rezultata. I sada participiramo u Vladi u onoj mjeri za koju smatramo da su nas građani podržali, sve ostalo smatramo medijskim insinuacijama, podmetanjima i karikiranjima kojima se politički predstavnici manje brojnih naroda i njihovi legitimni zahtjevi žele predstaviti kao nedobronamjerni i ,,opasni“ po društvo. Oni koji su proizvodili takvu medijsku klimu, neka se zapitaju kuda sve to vodi i razmisle o svojoj odgovornosti za stvaranje netrpeljivosti i etničke distance u društvu.

    Vjerujem da će ta ružna vremena ostati iza nas i da se otvaraju nove perspektive vraćanja povjerenja u državne institucije i, naravno, stvaranja boljih uslova za život svih građana, prevashodno u ekonomskom pogledu, kroz investicije i otvaranje novih i održivih radnih mjesta.

    Još jedan primjer političkog obračuna sa poslanicima zbog Rezolucije o Srebrenici

    POBJEDA: Poslanik BS Amer Smailović doživio je juče neprijatnosti na graničnom prelazu u Srbiji, što nije prvi put da je neki crnogorski poslanik zadržavan od srpske policije na granici. Isto se desilo ranije predsjedniku Vaše partije Ervinu Ibrahimoviću, ali i još nekim poslanicima. Kako to komentarišete, zbog čega se to dešava?

    MUSTAFIĆ: Žao mi je zbog neprijatnosti koje je doživio kolega Smailović. Nažalost, to je još jedan primjer političkog obračuna prema poslanicima Skupštine Crne Gore, naloženog vjerovatno iz vrha srbijanskih vlasti, iz samo jednog razloga – zbog prošlogodišnje podrške Rezoluciji o Srebrenici, koja je bila jedan veliki civilizacijski iskorak, dostojan svakog poštovanja, koji je napravio crnogorski parlament.

    Ostaje nada da će se ovakav odnos izmijeniti, makar u svijetlu najava poboljšanja odnosa i bolje saradnje dvije susjedne države.

  • Pravni fakultet da nastavi sa radom u Bijelom Polju

    Pravni fakultet da nastavi sa radom u Bijelom Polju

    Bošnjačka stranka podržava inicijativu da Pravni fakultet nastavi sa radom u Bijelom Polju.

    “Kao stranka koja je u vrhu svojih programskih prioriteta postavila ravnomjerni regionalni razvoj, zalažemo se za očuvanje postojećih i otvaranje novih smjerova i fakulteta u Bijelom Polju.

    Inicijativa o ukidanju Pravnog fakulteta u Bijelom Polju je štetna i ima niz direktnih negativnih implikacija po razvoj ove opštine i stanovnike sjevernog regiona države. U potpunosti podržavamo inicijativu studenata, građana Bijelog Polja i ostalih da Pravni fakultet nastavi sa radom u Bijelom Polju.

    Očekujemo da će i ministar prosvjete, inače Bjelopoljac Miomir Vojinović, cijeniti ovu problemtiku na valjan način i dati doprinos očuvanja rada ovog fakulteta u našoj opštini. Evidentan je odlazak ljudi iz svih opština sjevernog regiona, posebno onih mladih, a zatvaranje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju bi taj proces samo ubrzao”, saopšteno je iz OO BS Bijelo Polje.

  • Strujić-Harbić: Moramo naći način da našoj dijaspori sa pravom glasa omogućimo da to pravo iskoriste u državama u kojima borave

    Strujić-Harbić: Moramo naći način da našoj dijaspori sa pravom glasa omogućimo da to pravo iskoriste u državama u kojima borave

    Šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić, koja je članica Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva, kazala je za Pobjedu da očekuje da vrlo brzo počnu dogovori o izbornim reformama. Istakla je da je BS potpuno spremna za konstruktivni dijalog oko reformi izbornog zakonodavstva.

    -Naš cilj je da izborna pravila uredimo na najbolji mogući način, uvažavajući ono što je iskustvo i praksa naših prijatelja sa dugom i uređenom demokratskom tradicijom ali i specifičnost Crne Gore kao male, balkanske države. Želimo da izborni proces učinimo što kredibilnijim, ali i da konačno dođemo do rješenja koja će nas izvesti iz stalnog stanja izborne kampanje, koje otežava normalno funkcionisanje društva – istakla je Strujić-Harbić.

    Ona smatra da se izborno pravo mora posmatrati inkluzivno i, kako poručuje, “u tom smislu ćemo insistirati na rješenjima koja će što veći broj građana Crne Gore uključiti u odlučivanje”.

    -U tom kontekstu moramo naći način i da našoj dijaspori sa pravom glasa omogućimo da to pravo, uz jasne procedure i pravila, iskoriste u državama u kojima privremeno borave – istakla je Strujić-Harbić.

    Prema njenim riječima, svi poslanici su dali podršku uređenju izbornih pravila.

    Brzo krenuti u dijalog

    – Što se tiče ostalih kolega iz Skupštine Crne Gore, svi smo svjedoci da su bez izuzetka, u periodu iza nas, svi dali podršku uređenju izbornih pravila i ja zaista mislim da kao ozbiljni ljudi i misle ono što govore, tako da očekujem da se vrlo brzo nađemo za stolom i počnemo dogovarati oko ovog veoma važnog pitanja – istakla je Strujić-Harbić.