Oznaka: top

Odbornički kandidat Bošnjačke stranke na lokalnim izborima u Petnjici dr Ismet Iko Latić je u razgovoru za Radio Petnjica imeđu ostalog rekao da je za osam godina samostalnosti opštine, prema određenim izvorima, Petnjicu za boljim životom i „trbuhom za kruhom“ napustilo oko 200 mladih ljudi, što je jedna od najporažavajućih činjenica, koja baca u sjenu sve kilometre asfalta uskih bihorskih džada.

Da li je vlast u Petnjici za osam godina samostalnosti mogla više da uradi na poboljšanju uslova života njenih građana?

LATIĆ: Ovih osam godina naših života su relativno brzo prošle i sa ove distance, su osjećanja pomiješana. Očekivanja su zaista bila velika, ne samo iz neke neopravdane velike želje Bihoraca, nego prvestveno, iz velikih potreba koje su se dugogodišnjim zapostavljanjem ovog kraja gomilale i komplikovale ionako tešku situaciju i živote građana. Kako je trebalo uspostaviti i organizovati opštinu, tako je trebalo i rješavati brojna pitanja od značaja za normalno funkcionisanje života i to sve, sa jako skromnim sredstvima ili bez ikakvih sredstava za to. Valja napomenuti da je nakon vraćanja statusa opštine, njen rad započeo podstanarski u prostorijama Centra za kulturu i bio je organizovan u dvije kancelarije. Cjelokupni rad je bio oslonjen na nekoliko mladih ljudi koji su bili naoružani velikim entuzijazmom, željama, znanjem i opremom koju su sami donijeli od kuće. U skoro nemogućim okolnostima rješavali su sve radne zadatke ali i kreirali i razvijali instituciju koja je trebala da bude dugo očekivani servis svih njenih građana. Trebalo je preći put od mjesne zajednice do opštine, ne samo fizički, već i mentalno. Kako u malim i nerazvijenim sredinama sve ide teško i komplikovano, tako je bilo i u slučaju Petnjice.  Inventar za potrebe opštine i drugih javnih institucija u Petnjici obezbijedila je naša dijaspora iz Švajcarske a ubrzo je obezbijeđena i neophodno potrebna informatička oprema donacija TIKA-e. Dijaspora iz Luksemburga i Švajcarske su obezbijedili dio nephodne opreme za potrebe komunalne službe…  Država je finansirala izgradnju zgrade opštine koja je u velikoj mjeri uljepšala panoramu Petnjice i iza njenih zidova smjestila se opštinska administracija, koja je vremenom rasla ali taj rast nije pratio i adekvatan razvoj organizacionih jedinica unutar opštine koji bi garantovao neometano funcionisanje rada opštine kao funkcionalne i samstalne institucije. Krenulo se u kreiranje budućnosti i evo nas osam godina kasnije u toj „budućnosti“.

Kreirane su brojne ideje, započeti projekti, neki su završeni manje ili više uspješno, neki se još završavaju ili se ulaže u njihovu rekonstrukciju a mnogi su živi samo još u usmenom prenošenju. Za ovaj period od osam godina, prema određenim izvorima, Petnjicu je za boljim životom i „trbuhom za kruhom“ napustilo oko 200 mladih ljudi, što je jedna od najporažavajućih činjenica, koja baca u sjenu sve kilometre asfalta uskih bihorskih džada.. Proces iseljavanja se nesmanjenim intenzitetom nastavio i samo ga je kriza izazvana pojavom virusa korona djelimično otežala i usporila. Skoro da se približavamo onoj maksimi da: „skoro da nema ni jedna familija iz dijaspore, da nije imala nekog u Bihoru.“

Da je rađeno, jeste, da li je to dovoljno i da li je to ispunilo očekivanja stanovnika Bihora i opštine Petnjica, neka presude sami građani i ja ću se ovom prilikom suzdržati od toga.

RADIO PETNJICA: Je li Egalizacioni fond „uspavao“ petnjičku vlast?

Egalizacioni fond je ustanovljen Zakonom o finansiranju lokalne samouprave i koristi se kao instrument za ujednačavanje finansijski slabijih opština. U okolnostima u kojima se nalazi opština Petnjica, skoro da bi bilo nemoguće da funkcioniše i redovno servisira svoje obaveze, da nije sredstava iz ovog fonda. Pogubno je za dugoročnu održivost i funkcionalnost da se opština isključivo oslanja na ovaj fond, da sredstva iz ovog fonda ne koristi za održivi razvoj da ne kreira ambijent i razvoj koji će generisati održivost i bollji kvalitet života za sve građane. Pitanje je kako bi i koliko funkcionisala opština da se ukine ovaj vid pomoći, koji doduše koristi više od pola opština u Crnoj Gori.

RADIO PETNJICA: Ima li Petnjica potencijale da, mimo dotacija iz države, samostalno funkcioniše i razvija se?

LATIĆ: U periodu koji je prethodio vraćanju statusa opštine, naglašavale su se brojne mogućnosti kao i prirodna bogatsva te  mogućnosti razvoja poljoprivrede, drvoprerade, turizma i razvoj malih preduzeća. U periodu koji je iza nas, izuzmu li se inicijative pojedinaca koji su sami razvijali svoje biznise, skoro da se nije ništa promijenilo. Čak je bila aktualizirana priča u toku rekonstrukcije puta Petnjica – Berane i nove dionice tog puta od Gusara do Podvada, pa se pravdalo da se ta nova trasa radi kako bi se u njenoj neposrednoj blizini uspostavila industrijska, odnosno poslovna zona, koja je neophodna da bi se stekli preduslovi za privlačenje investicija i kreiranje novih radnih mjesta. Od industrijske/poslovne zone nije bilo ništa a i pomenuta trasa puta do dana današnjeg nije stabilizovana jer je ugrožena erozijom zemlje i brojnim odronima koje je neophodno redovno sanirati. Ukoliko bi se prekinulo sa praksom stihijskog planiranja i imrovizacija i ukoliko bi se napravila ozbiljna analiza svih potencijala kojima raspolaže opština i uz konsultovanje i angažman stručnjaka iz oblasti u kojima bi se napravili planovi, mogao bi se kreirati održivi ambijent za uspostavljanje biznis zone sa pratećom infratsrukturom na kojoj bi se mogle razvijati privredne aktivnosti kroz koje bi se zaposlio određeni broj mladih i radno sposobnih stanovnika opštine. Ono što bi se moglo relativno brzo staviti u funkciju razvoja su one djelatnosti i potencijali koji su već prisutni u Bihoru a to su:

• Razvoj poljoprivrede; imajući u vidu da je poljoprivreda strateška grana razvoja opštine. Potrebno je uz konsultacije sa poljoprivredim proizvođačima, na transparentan i nepristrasan način, kreirati novi stimulativni program subvencija kroz koji bi se, kreirali bolji uslovi, očuvala i povećala poljoprivredna proizvodnja i povećao broj ljudi koji se bave poljoprivredom. Nephodno bi bilo da se izvrši uvećanje sredstava za subvencije poljoprivrede sa dosadašnjih 25000 Eura n minimum 100 000 Eura godišnje.
• Potrebno je izgraditi Logistički centar u Petnjici u okviru kojeg će biti: hladnjača, sušara, pakirnica,skladište, pogon za cijeđenje i preradu voća i povrća, kao i pogon za proizvodnju stočne hrane. Izgradnjom i stavljanjem u funkciju ovoih sadržaja u velikoj mjeri bi se unaprijedila infratsruktura za razvoj voćarstva, porvtlarstva, prikupljanje šumskih plodova, razvoja stočnih farmi i poljoprivrede uopšte ali i kapaciteta za skladištenje, preradu i proizvodnju. Čime bi se stvorile i pretpostavke da se kreiraju direktna i indirektna nova radna mjesta i to minimum 15 direktnih i oko 40 indirektnih novih radnih mjesta. Projekat je urađen u idejnoj formi i moguće ga je finansirati grant sredstvima.
• Potrebno je uraditi mapiranje, brendiranje i zaštitu poljoprivrednih proizvoda koji su karakteristični za oblast Bihora i na taj način povećati vidljivost i promociju proizvoda. Što će direktno uticati na bolju prodajnu cijenu i motivaciju proizvođača. Na primjer, potrebno je brendirati bihorski sir i slične proizvode.
• Dodatno institucionalno i kadrovski ojačati službu za poljoprivredu i objediniti njen rad. Umjesto sadašnjih dvije organizacione jedinice oformiti jednu, Sekretarijat za poljoprivredu.
• Razvoj turizma; turizam je jedna od strateških grana razvoja opštine Petnjica i treba ga bazirati na sledećim osnovama:
• Stavljanje u funkciju motela koji je u vlasništvu opštine a koji nije u funkciji, na taj način će se kreirati oko 10 novih radnih mjesta ali i obezbijediti smještajni kapaciteti za turiste koji sada nedostaju.
• Seocki turizam – kreirati atraktivne sadržaje u seoskim domaćinstvima i neophodnu prateću infratsrukturu pomoći individualnim poljoprivrednim proizvođačima..
• Uređenje infrastrukture i stavljanje u funkciju arheološko-istorijskih lokaliteta Torine i Pećina Grad i prirodnih lokaliteta Bratimin vir, Lađevci Turijak i razviti projekat arehološko avanturističkog parka Torine i Pećina Grad.
• Muzej bihorskog ćilima – izgraditi kuću/muzej bihorskog ćilima u okviru kojeg, pored depoa, izložbenog prostora, odjela za konzervaciju i restauraciju treba izgraditi i radionicu za ćilime za koje je već obezbijeđena oprema a cijeli projekat je moguće finansirati grant sredstvima.
• Dalje unaprijediti postojeće i kreirati nove manifestacije i festivale.
• Stimulacije za postojeće male firme da kreiraju minimum po jedno novo radno mjesto uz subvencije za proširivanje kapaciteta rada.
• Stimulacije za samozapošljavanje i kreiranje novih biznis ideja i otvaranje novih firmi.
• Kreirati agenciju za razvoj opštine.                                                                                                          

Radio Petnjica: Da li su evropski fondovi resurs koji petnjička vlast nije iskoristila, a mogla je?

LATIĆ: Opština Petnjica je kao partner ili vodeći aplikant implementirala nekoliko projekata koji su finansirani grant sredstvima Evropske unije. Uprkos tome što je relativno mlada lokalna uprava, ima relevantne reference i iskustvo, koje je svrstavaju u red vrlo uspješnih opština u Crnoj Gori, kada je ova oblast u pitanju. Međutim, to je u velikoj mjeri bilo oslonjeno na rad jednog uposlenika i uz podršku Mreže opštinskih projekt menadžera koju je on obezbjeđivao koristeći ulogu člana Upravnog odbora Mreže. Nakon što je pomenuti uposlenik prešao na novo radno mjesto u Podgorici, prekinut je kontinuitet i dalje uspješno apliciranje je pod znakom pitanja.  Potrebno je da se oformi kancelarija ili tim za pripremu i implementaciju projekata, da se obuče novi mladi ljudi koji će biti u prilici da uspješno apliciraju i da se kroz ove programe obezbjeđuju vrlo značajna sredstva koja mogu biti od ogromnog značaja za razvoj opštine.

RADIO PETNJICA: Ima li u Petnjici snage koje bi se udružile, bez obzira na stranačku pripadnost, kako bi Petnjicu pretvorile u dobru priču?

LATIĆ: Stanovništvo u Petnjici je relativno malobrojno društvo koje je isprepletano kroz različite društveno socijalne veze i koje ga određuju manje više, kao jednu veću familiju. Dugogodišnje zapostavljanje razvoja je generisalo da te veze budu još čvršće i da ljudi budu upućeniji jedni na druge, što je i kulturna karakteristika bihorskog čovjeka. Moderni procesi, posebno uticaji stranačkog diferenciranja i česte političke predizborne kampanje uz lošu infrastrukturu, nezaposlenost i siromaštvo su uticale da se ovo malo društvo dodatno vještački podijeli preko političko-partijskih razlika, i umjesto da različiti partijski pristupi budu komparativna prednost oni su postali komparativna opterećenja,  koja onemogućavaju i ograničavaju dalji razvoj i progres zajednice. Ukoliko želimo da sačuvamo opštinu i da dostignemo opšti cilj, a to je bolji život dostojan čovjeka, onda moramo da sarađujemo. Bez obzira na političke, etničke ili konfesionalne razlike.  Moramo da gradimo mostove, kako među nama samima, tako i prema drugima, da se otvaramo i što više uključujemo u društvene procese. Duboko vjerujem da u svim političkim subjektima u Petnjici, postoji dovoljan broj ljudi koji promišljaju na sličan način i kojima bavljenje politikom, nije, isključivo motivisano zadovoljavanjem sitnih parcijalnih političkih interesa. Dakle, postoji dovoljan broj prosvijećenih, sposobnih, stručnih ljudi, različitih godina i profilacije koji su spremni da se okupe oko zajedničkog cilja koji se na kraju tiče svih nas ponaosob. Zvuk alarma koji je oglasio upozorenje da je Bihor ugrožen, je odavno prestao da zvoni. Nalazimo se u onoj tišini koja najavljuje potencijalnu opasnost da se negativni trendovi neće prekinuti. I ako se dodatno razjedinjujemo i stavljamo ruke na uši i oči, misleći da će se stvari same od sebe riještiti ili da će nam ih neko drugi umjesto nas samih riješiti, grdno se varamo! Sve razlike moramo da stavimo po strani. Svu energiju trebamo da stavimo u funkciju rješavanja vitalnih pitanja, osmišljavanja i kreiranja strateškog razvoja Bihora i opštine Petnjica a ne da je trošimo u međusobnom obračunavanju. Mi kao zajednica nemamo luksuz da otpisujemo ni jednog pojedinca, koji ne ugrožava razvoj i ne remeti vitalne drustvene interese. Moramo kreirati nove platforme saradnje bazirane na međusobnom poštovanju i uvažavanju i iskrenom i transparentnom komunikacijom kojom ćemo kreirati bolju budućnost. Samo zajedno možemo uspjeti u toj namjeri. Savaka isključivost i sebičnost vode u suprotnom smjeru, u zablude, stagniranje i nazadovanje. Moramo da uvedemo  novu praksu da se takmičimo u dobru a ne u ogovaranju i u međusobnom ponižavanju, to nas ionako slabe čini još slabijim i ovisnijim. Da se takmičimo ko će više da učini za zajednicu a ne ko će koga više da ponizi. Da se ujedinjujemo i razgovaramo a ne da se razdvajamo i izolujemo. Izolacija i sebičnost nas vode u  sigurnu propast. Izazovi i problemi su nam zajednički i moramo zajednički kreirati odgovore na njih. Siromaštvo, besperspektivnost i zaostajanje nas sve jednako pogađaju. Zato na sve to moramo imati zajedničke odgovore, u protivnom gubimo svi. Ukoliko uvedemo praksu da se takmičimo ko će biti bolji u dobru, rezultat je da ćemo svi pobijediti. A ako se budemo takmičili ko će biti bolji da porazi i ponizi drugog, poražava i sebe i biće poražena cijela zajednica i tu nema pobjednika i gubimo svi kao društvo. Ili ćemo se opametiti da sarađujemo i opstanemo ili ćemo nestati.

RADIO PETNJICA: Šta u tom smislu nudi Bošnjačka stranka za naredni period?

LATIĆ: Kao stožerna stranka smo spremni da pružimo ruku svima koji hoće da rade u interesu razvoja i optanka Bihora i Petnjice kao i Crne Gore i njenog evropskog puta.

Bošnjaci su narod koji je položio istorijski ispit zrelosti prema Crnj Gori i njenoj državnosti, duboko smo utkali sebe u temelje moderne države Crne Gore. Kao stranka smo među prvima pokrenuli proces unutarstranačkih reformi i jačanja infrastrukture i taj proces veoma uspješno vodimo. Radimo i radićemo da ojačamo članstvo zanovljivanjem, afirmisanim, mlađim, stručnim i školovanim ljudima. Pošto se kao društvo nalazimo u jako specifičnim uslovima, moramo imati kapaciteta da damo odgovore na sve izazove i zahtjeve sa kojima se susrećemo. Naša agenda je da se otvaramo prema društvu u što širem obimu i da gradimo partnerstva i saradnju na partnerskim a ne poltronskim osnovama. Da eliminišemo posljedice dugogodišnje izolacije sredina u kojima dominantno žive Bošnjaci, ali i da utičemo na promjenu svijesti i stereotipa koji dodatno opterećuju odnose u našem društvu.  Da i dalje radimo na emancipaciji Bošnjaka i njhovom političkom i svakom drugom osnaživanju. Kreiraćemo još jače i sadržajnije odnose sa našom dijasporom. Potrudićemo se da budemo ozbiljan partner i da shodno mogućnostimo zajedno kreiramo nove vrijednosti i da razvijamo društvo uopšte, te da stvaramo uslove kako bi se više ulagalo u sredine u kojima žive Bošnjaci. Kao stranka koja ima jak demokratski kapacitet, kako se zalažemo za princip srazmjerne zastupljenosti Bošnjaka na nivou državnih institucija, zalažemo se i zalagaćemo se da se taj princip implementira i na lokalnom nivou u Petnjici i da se narodi koji su u Petnjici manjina, Crnogorci, Srbi i ostali što više uključe u društeni život i da se zaposli kako u lokalnoj upravi tako i u preduzećima čiji je osnivač lokalna uprava, što do sada nije bio slučaj. Na ovaj način, vrlo konkretno pokazujemo i naš građanski koncept koji je relano mnogo veći čak i od stranaka koje navodno ideološki baštine taj koncept ali u praksi pokazuju drugo. Ovom prilikom pozivamo sve građane opštine Petnjica bez obzira na etničku ili konfesionalnu pripadnost da nam daju podršku kako bismo mogli da štitimo njiova prava.

RADIO PETNJICA: Zašto bi neko glasao za BS?

LATIĆ: Bošnjačka stranka u Petnjici je stranka koju čine uzorni, pošteni, stručni i odgovorni ljudi. Koji su se posvetili ideji jačanja sveukupnih društvenih kapaciteta Petnjice a sve u cilju kreiranja uslova za život dostojan čovjeka. Otvoreni smo za sve ljude dobre volje, čistih biografija koji žele da nam se pridruže u našoj misiji stvaranja boljih životnih uslova za sve naše građane. Jedini imamo kapacitete da jasno očuvamo nacionalne i kulturne interese Bšnjaka i da kreiramo dugoročne planove razvoja Bihora i Petnjice. Jasno prepoznajemo probleme i izazove te nudimo konkretne i adekvatne odgovore i spremni smo da se hrabro uhvatimo u koštac sa njihovim rješavanjem. Nemamo vremena za čekanje i prolongiranje rješenja. Ovo je zaista istorijski trenutak za budućnost Petnjice. Moramo napraviti snažan zaokret, okrenuti se sebi i krenuti da mnogo radimo, da  mijenjamo i razvijamo sve segmente društva. Da promijenimo status ove sredine iz statusa socijelnog slučaja u prosperitetnu i održivu sredinu koja će uz sve svoje prirodne resurse i plemenite ljude uz izgradnju adekvatnog funkcionalnog sistema, biti sredina poželjna za život a ne rasadnik izuzetno kvalitetnih ljudi koji će svoju egzistenciju i porodice graditi u nekim drugim lokalnim zajednicama i u nekim drugim državama, potucajući se po peronima dalekih država. Jasno smo se odredili da smo objediniteljska snaga koja ima kapaciteta da zaštiti i unaprijedi sve segmente društvenog života i prvi smo na braniku opstanka Bihora ali i države Crne Gore. Želimo da uspostavimo komunikaciju i saradnju sa svim narodima koji žive u Petnjici. Ne može Crna Gora biti uspješna i prosperitetna ako  to nije na svakom dijelu svoje teritorije. Ukoliko Bihor i Petnjica nisu prosperitetni i ako ne uspijemo da kreiramo održivo mjesto za život svih njenih stanovnika, bilo koji usjeh Crne Gore će biti nepotpun. U budućoj opštinskoj vlasti ćemo biti okosnica i garant opstanka i razvoja opštine i za to nam je neophodna podrška svih naših građana. Za razliku od naših političkih oponenata, koji se isključivo vode interesima centrala partija čije politike provode, mi nudimo jasne, primenljive i konkretne prijedloge i mjere za sanaciju stanja i unapređenje i razvoj ove sredine i nakon izbora smo tu, kada svi oni odu i ostave nas da sami rešavamo probleme.

RADIO PETNJICA: Zašto ste Vi ostali u Bihoru, iako su Vam vrata bila otvorena na više adresa?

LATIĆ: Imajući u vidu da sam relativno rano napustio Petnjicu, nakon završetka osnovne škole i da sam dalje školovanje nastavio van Crne Gore i Bihora, sa sobom sam valjda ponio tu želju i motivaciju da se jednog dana vratim. Kako je vrijeme prolazilo, kako to biva sa željama, ta je želja sve više rasla. I za razliku od velikog broja Bihoraca koji su otišli iz zavičaja sa željom da se što prije vrate i samo oni tu želju mogu razumjeti na pravi način Meni se ta želja i ispunila. U Petnjicu sam se vratio nakon završetka postdiplomskih studija. Odmah po povratku sam se uključio u rad novoformirane lokalne uprave i u tom periodu dao značajan doprinos rada i razvoja opštine. Srećan sam što sam znanja, vještine i sposobnosti koje sam sticao van Bihora, bio u prilici da poklonim svojoj opštini i zavičaju. Taj rad je proizveo brojne projekte koji su postali sastavni dio moderne Petnjice, njene infrastrukture i identiteta. Po mom sudu, urađeno je dosta toga, ali iskreno žalim što nije urađeno još više, posebno u segmentu kreiranja novih radnih mjesta i zaustavljanju migrativnih procesa. Nije se bilo lako uhvatiti u koštac sa svim izazovima i iskušenjima koja su bila prisutna ali su prisutna, manje više i danas. Čak i za vrijeme angažmana u Vladi Crne Gore, iako u resoru čija nadležnst nema mnogo dodirnih tačaka sa lokalnom upravom, trudio sam se da dam maksimalni doprinos i da realizujem brojne aktivnosti.  Imao sam brojnih ponuda, imam ih i danas, da svoju profesionalnu karijeru nastavim u drugim sredinama u Crnoj Gori i inostranstvu. Jedan sam od rijetkih koji se vratio u svoj zavičaj i to doživljavam kao privilegiju i znam da mi na tome zavide brojni naši vrijedni ljudi u dijaspori, čiji se život odvija i računa po datumima planiranim za dolazak u svoj zavičaj. Eventualno napuštanje Bihora i Petnjice sam lično doživljavao i doživljavam, kao povlačenje i lični poraz, jer nijesam dao puni doprinos i nijesu ostvareni ideali, da Bihor pun fenomenalnih prirodnih bogatstava i ljepota, sjajne istorije i vrijednih i radnih ljudi nije mjesto u kojem se dolazi nego je mjesto iz kojeg se odlazi. Ukoliko ne uspijemo da zajedno okrenemo ovaj proces u suprotnom smjeru, svi ćemo izgubiti i mi i Bihor i opština. Čak će izgubiti i oni koji se Bihora i Bihoraca sjete samo pred izbore i sjate se kao grabljivice da razgrabe politički plijen.

RADIO PETNJICA: Kako se reflektuje i da li se uopšte reflektuje politička kriza u državi na Petnjicu ili Petnjica živi neki svoj poseban politički život?

LATIĆ: Bez obzira na sve razlike u Crnj Gori i na različite pristupe. Moramo se ponašati odgovorno. Ne možemo bušiti brod na kojem smo svi, da bismo potopili nekoga za koga mislimo da nam je neprijatelj, jer ćemo skupa potonuti. Neprimjereno je da se sadašnja vlast odnosi prema Bošnjacima kao narodu drugog reda. Taj broj je dovljno velik da na njemu svi zajedno plovimo. U ozbiljnoj politici nema mjesta za revanšizam i segregaciju. Nedopustive su najave oko eventualnih izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu, kojim bi se načinila nepopravljiva šteta prema Bošnjacima iz Bihora koji borave u inostranstvu na privremenom radu. Što bi bilo u službi etničkog čišćenja. To kao zavičaj izuzetno brojne dijaspore nećemo dozvoliti. Skoro da se sve aktuelne teme sa državnog nivoa preklapaju i odražavaju i na Petnjicu, u većoj ili manjoj mjeri. Što pokazuje, sa jedne strane da je Crna Gora relativno mali sistem a sa druge strane da Petnjica i Bihorci imaju značajno učešće, kontakte i uticaj u društvu uopšte.

RADIO PETNJICA: Kako pravilno iskoristiti „zavičajni patriotizam“ naših ljudi u dijaspori?

LATIĆ: Svaka propuštena šansa je nepovratno izgubljena prilika da vratimo dijasporu i da vratimo njihovo povjerenje. Dijaspora je naš najveći potencijal i resurs. Da li se tako odnosimo prema njima? Da li imamo razvijene kapacitete za saradnju? Mislim da je potrebno implementirati Odluku o uspostavljanju Savjeta za ekonomski razvoj i saradnju sa dijasporom, donešenu u SO Petnjica još 2016. godine kojom je bilo planirano da se na organizovan, institucionalan način uredi saradnja sa dijasporom. Ta Odluka do dana današnjeg nije implementirana. Dosadašnja praksa saradnje sa dijasporom se skoro isključivo ogledala kroz humanitarni karakter iniciran od strane dijaspore prlikom kojih su realizovane brojne aktivnosti i projektnikao i kroz postojanje kancelarije za saradnju sa dijasporom koju treba dodatno ojačati. Prisutna je praksa organizovanja manifestacija posvećenih dijaspori, koje od svečarskog i protokolarnog dijela, nijesu polučile veća konkretnija postignuća.

Portal Radio Petnjica

Predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Ervin Ibrahimović pitao je danas premijera Zdravka Krivokapića koliko je sredstava Vlada planirala u budžetskoj 2022. godini za završetak započetih projekata u opštinama na sjeveru i za putnu i vodovodnu infrastrukturu gdje žive manje brojni narodi.

On je ocijenio da je budžet diskriminatorski prema sjeveru, revanšistički prema malobrojnom narodu, “poruka da čekaju neko bolje vrijeme i neku drugu vladu”.

“Ovaj budžet nije razvojni”, ocijenio je Ibrahimović i dodao da je “Bošnjačka stranka bila u pravu prošle godine, pa i sada, da ukoliko želimo da zaštitimo evropske i građanske vrijednosti moramo poći na izbore, dati građanima da odluče da li je ova vlada dobra bila, ovako neka ocijene ovaj etnički i revanšistički budžet”.

Krivokapić je rekao da je budžet razvojni za sjever i to govore činjenice.

“Veći je za 44,24 miliona eura, odnosno za oko 137 odsto”, istakao je Krivokapić.

Njihova pomisao prilikom formiranja budžeta bila je, prema njegovim riječima, da ekonomska diskriminacija ne bude razlog za odliv stanovništva sa sjevera.

“Sigurno da postoje investitori koji će doći, jer bogatstvo sjevera nije iskorišćen resurs i nadam se da će u idućem periodu to da bude bolje”, kazao je Krivokapić.

Ibrahimović smatra da je alarmantno što je skoro polovina nezaposlenih u Crnoj Gori sa sjevera i ako postoji ovakav trend iseljavanja – budžet nije dobar da to zaustavi.

Nova platforma Demokratskog fronta, koju je su uputili Demokratama i GP URA, novi je i neuspješan pokušaj sređivanja odnosa unutar vladajuće koalicije, ocijenio je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić, u jutarnjem programu Gradske TV “Rujna zora”.

“U proteklom periodu imamo takve tonove, između partnera u vladajućoj većini, koji su još jedna poruka javnosti da aktuelna vlada ne funkcioniše. Imamo blokadu sistema, institucija, bliže se lokalni izbori, a još nemamo predsjednika DIK-a. Parlament ne funkcioniše u punom kapacitetu, više je zakona koji su na čekanju… Zbog svega najviše ispaštaju građani”, kazao je Omeragić.

Stav Bošnjačke stranke o predlogu DF-a, da manjinske partije participiraju u novoj Vladi, biće poznat kada zvanično dobiju poziv za razgovore.

“Mi gajimo demokratske principe, ako do tog poziva dođe, odnijećemo se odgovorno”, rekao je Omeragić.

Kako je naveo, odmah nakon parlamentarnih izbora, bilo je jasno da je trojna koalicija koja je formirala vlast heterogena, da ima različite vrijednosti i ne može dugo opstati.

“Ekspertski model i cijeli proces se pokazao neupješnim. Manjinska vlada bi bila optimalno rješenje jer bi se spustile političke tenzije i doprinijelo deblokadi institucija. Da bi se formirala takva vlada, mora postojati šira podrška parlamentarne većine”, saopštio je Omeragić.

Govoreći o Platformi za građanski i evropski konsenzus kroz politički dijalog, koju je predložila opozicija, ocijenio je da je riječ o dokumentu koji ima za cilj da zaštiti vrijednosti koje su u posljednjih godinu bile ugrožene, a morale bi biti u vrhu agende političkog djelovanja.

“Ovom platformom želimo da očuvamo multivjerski sklad u Crnoj Gori, civilizacijske vrijednosti za koje smo se dugo borili, sekularnost i građanski koncept”, rekao je Omeragić.

Ukazao je na veliki problem iseljavanja stanovništva sa sjevera i da država mora pokazati više brige.

“To je proces koji se dešava u kontinuitetu. Država mora da pokaže stepen brige naročito prema sjeveru Crne Gore, jer iz tog regiona bilježimo najveće migracije. Gro investicija bi trebalo usmjeriti ka sjeveru”, kazao je Omeragić, dodajući da u BS-u nijesu zadovoljni predloženim budžetom.

“Više sredstava je trebalo opredijeliti za kapitalne projekte na sjeveru, naročito one koji su započeti u mandatu prethodne Vlade, a među njima su skijališta u Rožajama, Bijelom Polju… Ako se budemo maćehinski odnosili prema sjeveru, imaćemo sve veći talas migracija”, upozorio je Omergaić, navodeći da će nakon detaljne analize kapitalnog budžeta odlučiti da li će ga podržati.

Ocijenio je da sve veće partijsko zapošljavanje u javnoj upravi i gubici u poslovanju velikih kompanija predstavlju neodgovoran odnos prema državi i građanima.

“Crna Gora ne smije ići u pravcu partijskog zapošljavanja, već optimizacije javne uprave i očuvanja profesionalnog kadra koji se odgovorno odnosi prema poslu. Nevjerovatno je da kompanije, poput CEDIS-a i EPCG-a, koje praktično imaju monopol, posluju sa gubitkom, a jedan od glavnih uzroka toga je enormno povećanje radnika”, ocijenio je Omeragić.

Istakao je da aktuelna vlast, koja je preizbornu kampanju bazirala na obećanju o optimizaciji i depolitizaciji javne uprave, radi uprvo suprotno.

“Aktuelna većina nije sazrela da vodi Crnu Goru u pravcu razvoja i integracija”, dodao je Omeragić.

Prethodna vlast, kako ističe, stavila je veliki fokus na autoput, čija dionica će biti završena do kraja godine.

“Krenulo se u pregovore za drugu dionicu, od Mateševa do Andrijevice, i to je pokazatelj da građani sjevera moraju graditi budućnost u Crnoj Gori”, smatra Omeragić.

Dodao je da će Bošnjačka stranka na izborima u Petnjici nastupiti samostalno i da očekuje da budu stožer vlasti u toj opštini, kao i doprinesu smanjenu iseljavanja stanovništva.

Osvrnuo se i na odnos aktuelne vlasti prema dijaspori i činjenicu da u Petinjici nema Kancelarije za odnos sa dijasporom. Poručio je da BS planira da, nakon izbora u Petnjici i formiranja lokalne vlasti, otvori Kancelariju za dijasporu.

“Dijaspora je važan resurs Crne Gore. Želimo da, kroz otvaranje Kancelarije, uspostavimo saradnju lokalne samouprave i dijaspore, kako bismo čuli njihove zahtjeve i mišljenja i mogli da im omogućimo administrativne olakšice. Odnos aktuele vlade prema dijaspori – u dijelu kada je htjela da im ukine pravo glasa, je nezapamćen. Ali, uvidjela je grešku, pa se povukla, što je zrela odluka. Nadam se da se takve stvari neće ponavljati”, zaključio je Omeragić.