Poslanik Ćorović je u svom izlaganju na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu kazao da predloženi Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama uliva nadu u bolje i efikasnije funkcionisanje sistema, te da u tom pravcu treba podržati sve napore koji se čine za bolji rad. Međutim, evidentno je da i u ovom Nacrtu ima prostora za modifikacije, te je najavio moguće amandmane od stranke Kluba poslanika BS.
“Zakon o slobodnom pristupu informacija mora biti u korelaciji sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.”, smatra Ćorović.
Kao primjer loše prakse ovog zakona naveo je podatke za istoriju bolesti nekog pojedinca, te u tom smislu smatra da svaki zahtjev za slobodan pristup informacijama mora biti adekvatno iskontrolisan, kako bi se izbjeglo moguće košenje sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i zloupotreba dobijenih informacija.
S druge strane, poslanik Ćorović je posebno naglasio da sistem pristupa slobodnim informacijama mora biti funkcionalan, što znači da je neophodno izbjeći nepotrebno administrativno nagomilavanje zahtjeva. Kao poseban mehanizam za zaštitu podataka koji se ustupaju, Ćorović predlaže da se u svakom zahtjevu za slobodan pristup informacijama navede i svrha korišćenja podatka, a sve u cilju sprečavanja zloupotreba podataka.
Nadalje, poslanik Ćorović je kazao da je neophodna povratna saradnja na relaciji mediji, NVO sektor – javna uprava. U prilog tome, navodi se činjenica da poslanici Skupštine Crne Gore, kao jedne od najznačajnijih institucija države uvijek odgovore na zahtjeve, te ustupe tražene podatke NVO sektoru i medijima.
“ Međutim, kada mi, kao poslanici uputimo ovim subjektima zahtjev, tu naiđemo na zid. Smatram da predloženi Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama mora obuhvatiti i adekvatno definisati ovaj problem, kako bi Zakon bio pravičan za sve strane.”, kazao je Ćorović.
Na kraju, poslanik Ćorović je skrenuo pažnju NVO sektoru koji se bavi zaštitom ljudskih i manjinskih prava, da do kraja ispoštuju svoja programska načela, sa obzirom na to da je do sada mnogo puta izostala njihova reakcija, kada su u pitanju povreda ljudskih i manjinskih prava građana Crne Gore, s posebnim akcentom na pripadnike manje brojnih naroda.
