Autor: portparol

Crna Gora je dobila proevropsku vladu. Vladu koja je za razliku od prethodne inkluzivna i vlada svih. Mislim da je to najvažnija razlika između prethodne i ove vlade. Takozvana apostolska vlada, koja je zaustavila proces EU integracija, koja je prijetila da uruši građanski i sekularni koncept društva, zamijenjana je vladom koja je sastavljena na platformi evropskih vrijednosti, ali i koja po svom sastavu odražava Crnu Goru što je njena dodatna vrijednost i dobra poruka, kazao je u razgovoru za “Dan” poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.

Dodaje da su očekivanja javnosti od nove vlade velika, a slično je i sa našim međunarodnim partnerima.

– Vjerujem da smo na međunarodnom planu već krenuli u sanaciju svega lošeg i nepovoljnog što je radila 42. Vlada. Crna Gora, kao prva naredna članica Evropske unije (EU), mora biti pokretač reformi i pozitivnih procesa na Zapadnom Balkanu i svi moramo doprinijeti tome. Potrebno je spustiti nacionalne, vjerske i političke tenzije. Krenuti u proces pomirenja u Crnoj Gori, ali ne samo deklarativno već konkretno. To je dugoročan i mukotrpan proces, ali mi želimo istrajati u tome. Takođe, neophodno je suočiti se sa ekonomskim problemima, inflacijom, životnim standardom građana. Neophodno je usredsrediti se i na turističku sezonu koja je na pragu. Jedan od prioriteta ove vlade je i odlučnost u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Očekujemo i da nova vlada ima drugačiji odnos prema bošnjačkom narodu nakon što je 42. Vlada Bošnjake potpuno isključila iz procesa odlučivanja i diskriminisala sredine u kojima žive Bošnjaci kada su u pitanju kapitalne investicije i ulaganja u razvojne projekte – navodi Smailović.

Prema njegovom mišljenju, imaćemo političku stabilnost, koja je preduslov uspješnog rada Vlade.

– Mi smo kao država kandidat za članstvo u EU otvorili sva pregovaračka poglavlja, ali vjerujem da je došlo vrijeme da krenemo i u proces zatvaranja tih poglavlja. Vidim odlučnost nove vlade da se ovaj proces ubrza, da se reforme implementiraju i optimista sam da će Crna Gora biti prva naredna članica EU. Na tom putu je mnogo posla i očekujem podršku Vladi od strane svih stranaka u parlamentu za ono što ona bude radila pozitivno. To će biti i test njihove iskrenosti kada govore da su za integracije. Ne bih licitirao o datumima a koči nas nespremnost da zaista prihvatimo evropske vrijednosti i da se odreknemo nekih loših navika koje su postale dio našeg mentaliteta a koje urušavaju funkcionalnost pravne države. Brzina integracija, sa druge strane, ne smije biti na štetu kvaliteta reformi društva, potrebno je sva poglavlja posvećeno i kvalitetno ispregovarati – zaključuje Smailović.

Smailović je za “Dan” prokomentarisao odlaganje lokalnih izbora.

– Već godinama imamo preporuke naših međunarodnih partnera da se ide ka rješenju objedinjavanja izbora. Mislim da smo izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi napravili prvi korak. Lokalni izbori koji su bili planirani za pet termina u junu i julu, pomjereni su za jesen i njihovo održavanje će biti u jednom danu. Na taj način stvaramo pretpostavke da u budućem periodu dođemo do konsenzusa oko izmjena izbornog zakona. Iniciranje da se provjeri ustavnost izmjena ovog Zakona od strane pojedinih partija vidim kao nagovještaj institucionalnog djelovanja tih partija, što je za pohvalu, i šalje poruku da se jedino kroz institucije rješavaju problemi, što će, nadam se, voditi ka jačanju povjerenja u iste – navodi Smailović.

Gradeći mostove suživota, međusobnog poštovanja i uvažavanja, poštujući sve različitosti i posebnosti svih naroda, za Crnu Goru je Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope trajna smjernica na putu ka punopravnom članstvu u EU, poručio je u čestitki povodom 9. maja lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović.

On je kazao da je antifašistička borba trasirala put građanskoj i multietničkoj Crnoj Gori.

“Antifašizam je trajna vrijednost Crne Gore. Ponosni smo što je Crna Gora danas nedvosmisleno na pravoj strani istorije, zajedno sa naprednim državama, koje takođe baštine antifašističke i civilizacijske vrijednosti. Usvajanje evropskih vrijednosti i obezbjeđivanje evropskog standarda našim građanima, obaveza je za koju ćemo se istinski boriti”, kazao je Ibrahimović.

42. Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem nije birala sredstva kako da pokaže revanšizam prema pripadnicima manjinskih naroda, a tu se posebno istaklo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, poručio je Mersudin Gredić, član Predsjedništva Bošnjačke stranke.

On je tokom gostovanja na Jutarnjem programu Prve televizije, istakao da je priču o revanšizmu preponao i Izvještaj o napretku Crne Gore.

“Žao mi je što se o pitanju revanšizma nije više govorilo tokom trajanja 42. Vlade Crne Gore. Svi se sjećamo u kolikom obliku se to osjećalo, posebno u Ministartstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, gdje je po difoltu smijenjeno preko 200 direktora škola. Skoro svi sudski procesi su završeni, dobijamo sudske epiloge. Takav odnos kakav smo imali da vidimo prevazilazi i one najautoritarnije režime”, kazao je Gredić.

On je kazao da priču o političkom revanšizmu ne dolazi samo od Bošnjačke stranke, već je to direktno prepoznato u Izvještaju o napretku Crne Gore.

“Vlada Zdravka Krivokapića u tom dijelu nije birala sredstva da ostvari svoj naum i bavi se revanšizmom. Promijenjen je Zakon o državnim službenicima i namještenicima bez javne rasprave, bez konsultacijama sa našim međunarodnim partnerima. Rukom Vlade premijera Krivokapića očišćeni su kadrovi iz redova manjinskih naroda, ne samo iz manjinskih stranaka, već i iz građanskih partija. Ali, to nas i ne čudi. To je i Evropska komisija prepoznala u svom izvještaju. Znamo šta se sve dešavalo od Pljevalja do Bara. Uostalom, to je jedan i od razloga što je 42. Vlada Crne Gore završila svoj mandat 28. aprila, a trebalo je i ranije”, kazao je Gredić.

Na pitanje, hoće li se nova Vlada baviti revanšizmom, Gredić je odgovorio:

“Ljudi koji su izabrani putem javnih konkursa, njihov mandat je siguran. Pitanje političkog revanšizma za nas u BS je anticivilizacijski čin. Ne pada nam na pamet da se bavimo stvarima kako je radila Vlada Zdravka Krivokapića”, kazao je Gredić.

Na opasku novinara da se potpredsjedniku Vlade i ministru kapitalnih investicija Ervinu Ibrahimoviću zamjera da nije kompetentan za poziciju na kojoj je izabran, Gredić je odgovorio da je Ibrahimović čovjek sa visokim stručnim referencama, koji je magistrirao na Tehnološkom fakultetu.

“Zavisi kako ko čita biografiju i kakve namjere ima dok to čita. To je zlonamjerno na račun jednog čelnika manjinske partije. Baš bih volio da čujem kako komentarištete biografije nekih drugih ministara”, istakao je Gredić.

On je ponovio da će poslanici BS ponovo glasati za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, koje predviđaju pomjeranje izbora za jesen.

Članica Odbora za izbornu reformu, šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić kazala je za Pobjedu da vjeruje da je svima u Crnoj Gori interes da budu usvojeni što bolji izborni zakoni.

Ona je poručila da je za uspjeh na planu izbornog zakonodavstva potreban konsenzus vlasti i opozicije.

– Odbor za izbornu reformu zasigurno je jedno važno skupštinsko tijelo, koje u konačnom treba da dovede do najboljeg mogućeg zakonskog rješenja u oblasti izbornog zakonodavstva, prije svega uvažavajući preporuke naših međunarodnih partnera OSCE/OHDIR. Za uspjeh na planu reformi izbornog zakonodavstva potreban je konsenzus opozicije i vlasti i želim da vjerujem da je svima u Crnoj Gori interes da imamo što bolje zakone – kaže Strujić-Harbić.

Podsjetila je da je tokom skupštinskog saziva u periodu 2016-2020, tadašnja vlast, u kojoj je bila i Bošnjačka stranka, bila, kako je istakla, „izuzetno raspoložena i spremna za kompromis, ali smo tada imali bojkot od opozicije“.

– Očekujem da nastavimo da razgovaramo, jer građani od nas očekuju da radimo u njihovom interesu – poručila je Strujić-Harbić.

Prema njenim riječima, održavanje izbora u jednom danu je iz više razloga dobro za demokratiju, za, prije svega, normalizaciju stanja u Crnoj Gori, jer, kako je kazala, ovako smo konstantno u kampanji.

– U konačnom, moramo težiti zakonskom rješenju da imamo opšte izbore u državi, kao što je slučaj sa još nekim državama u regionu – dodala je Strujić-Harbić.