Kategorija: Aktuelnosti

Povodom učestalih pojava ispisivanja grafita i slanja neprimjerenih poruka na račun bošnjačkog naroda, predsjednik OO BS Petnjica, Ervin Duraković za portal radija Petnjica je istakao da u Crnoj Gori postoje ljudi koji još uvijek osjećaju mržnju.

„Nažalost, svjedoci smo da postoje ljudi koji osjećaju mržnju svemu prema drugačijem, koji propagiraju govor mržnje i netoleranciju u smislu međunacionalnih i međuvjerskih odnosa naroda koji žive u našoj državi. Takođe, ti isti ljudi veličaju ratne zločince opravdavajući tako i same zločine. Po prirodi stvari to se manifestuje kroz razne provokacije, uvrede, skrnavljenje vjerskih objekata i ispisivanje grafita itd., i uvijek su ta nedjela upućena prema pripadnicima manjinskih naroda. Toga je bilo nažalost i ranije kod nas i ne predstavlja ništa novo. Međutim, od 90-tih godina prošlog vijeka, nije bilo učestalo kao u poslednje vrijeme. Mislim da trebamo razmisliti o razlozima zašto se ta učestalost pojavljivanja ovakvih nedjela dešava i ja smatram da jedan od najvažnijih razloga jeste u ovakvom odnosu aktuelne državne vlasti prema pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori za koji se usuđujem reći da je disktriminatorski. Konkretno, za ispisivanje grafita, svaki fukcioner BS je osudio takav jedan sramotan čin i to ćemo uvijek raditi bilo li da su grafiti upućeni nama ili nekima drugima”, rekao je Duraković.

On je dodao da je važno naglasiti aspekt uticaja odnosa državne vlasti na sva ova dešavanja.

“Ovih dana je aktuelno pitanje ko je počinilac ovih djela, uglavnom se pominju dva – prvi je ili zagovornici retrogradne četničke ideologije, a drugi da su to pripadnici doskorašnje vlasti ili tajnih službi koje su bliske njima. Ja naravno ne mogu znati odgovor na to pitanje i ne mogu ga dati. Smatram da ne treba ništa prejudicirati, već sačekati da istražni organi obave svoj dio posla. Možemo samo iskazati nadu da će nadležni organi na pravi način odraditi svoj dio posla i pronaći počinioce ko god da je u pitanju i adekvatno ih sankcionisati”, rekao je Duraković.

Po pitanju druge teme koja je bila aktuelna ovih dana, to je predlog da jedna od beranskih ulica dobije ime po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, Duraković je napomenuo  da taj predlog nije nikako mogao da dođe iz kuhinje dosadašnje vlasti.

“Uzmimo u obzir da je inicijator takvog predloga i promoter te priče u medijima funkcioner DF, odbornik u lokalnom parlamentu, predsjednik Savjeta koji je nadležan za davanje naziva ulicama i u prošlom sazivu je bio čak predsjednik SO. Kada bi prihvatili takvu tvrdnju da sve to dolazi iz kuhinje DPS, onda bi izveli jedan zaključak da pomenuti funkcioner DF radi za tu partiju. Mislim da to ovdje nije u pitanju već da postoji jedan dio građana naše države koji nažalost se i dalje vode tom fašističkom ideologijom, velikodržavnim projektima, veličanjem četničkih pokreta i nažalost takvih ljudi imamo u partijama koje su konstituenti vlasti na državnom nivou. Mislim da sve te partije treba toga da budu svjesne, to prvo priznaju sebi a onda drugima i da se na odgovarajući način bore protiv takvih pojava“, istakao je Ervin Duraković koji je iskoristio priliku da negira postojanje ulice u Petnjici koja nosi ime Osmana Rastodera kao dogovor na tvrdnju nekih medija.

„To je dezinformacija što i jeste. Svi znamo da u Petnjici imaju drugačije nazive. Ne institucionalno je neko označio jednu ulicu u Petnjici tim imenom, to nijesu radile institucije lokalne uprave odnosno nadležni organi. Bilo je priče u prvom sazivu lokalnog parlamenta i o tom predlogu i ono što moram istaći, napravio bih jasnu razliku između likova Ratka Mladića i Osmana Rastodera iz razloga što je Mladić presuđeni ratni zločinac dok je Osman Rastoder bio samo optužen za ratne zločine, odnosno saradnju sa okupatorima i nikada mu se nije desilo suđenje, nikada nije zvanično osuđen. On je ubijen na jedan misteriozan način i svim građani Petnjice je jasno ko je to uradio. To je uradila komunistička vlast jer nije bio zagovornik komunizma i na taj način su se obračunavala sa neistomišljenicima. Međutim, bio sam na čelu tog Savjeta koji je zadužen za davanja imena i došao je predlog da jedna ulica nosi njegovo ime. Mi smo i pored svih ovih razlika koje postoje između ova dva lika, ipak sagledali zakon, a u zakonskoj regulativi važi u CG da svaka ličnost koja ima neku negativnu konotaciju u određeno istorijskom periodu, ne može dobiti ulica ime po njemu i mi smo u startu taj takav predlog odbijen, tačnije, odbijen je po sili zakona. Nijesmo ga uopšte ni razmatrali niti je bio kao predlog ni Savjeta niti je usvojen“, rekao je Duraković.

Upitan da li osjećaju odgovornost s obzirom da su bili izvršna vlast i da nijesu adekvatno vodili politiku prema nacio-šovinističkim pojavama, istakao je da svaki konstituent državne vlasti mora da snosi odgovornost za sve što se dešavalo za vrijeme njegovog mandata.

„Međutim, malo prije sam govorio o učestalosti ovih incidenata. Svjedoci smo svi da se u poslednjih nekoliko mjeseci, kako se promijenila državna vlast, da je inteziviran broj pojavljivanja takvih slučajeva. Baš to govori da je prethodna vlast radila više po tom pitanju. U startu sam optužio vlast na državnom nivou da gaji jedan diskriminatoski odnos prema manjinskim narodima, a evo i obrazloženja. Počećemo od samog perioda nakon parlametarnih izbora kada se kalkulisalo o formiranju nove vlasti, znamo da je tadašnji mandatar, a sadašnji premijer napravio veliki broj grešaka posebno gledano sa aspekta manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Počelo se od upoređivanja ministara sa apostolima. Na taj način je doveden na privilegovan položaj jedne vjerske zajednice u odnosu na sve ostale. Prilikom formiranja vlade, mandatar tadašnji je preložio 12 ministara koji su pripadnici samo jedne vjeroispovijesti. Ne mogu da prihvatim da nije mogao da nađe niti jednog eksperta iz redova pripadnika drugih vjeroispovijesti i da neko obnaša funkciju ministra u novoj vladi. Kasnije prilikom raspodjeli pozicija po dubini, svjedoci smo da ni na jednoj važnoj poziciji još uvijek nije imenovan niti jedan pripadnik manjinskih nacionalnih zajednica. Krenulo se u smjenjivanju dosadašnjih funkcionera prethodne vlasti i ništa nije neobično. Međutim, nije očekivano, nije moralno i nije politički korektno biti selektivan u tom procesu. Reći vam primjer tog selektivnog odnosa. U upravnom odboru jednog državnog preuzeća koji čini pet članova, smijenjen je samo jedan član Upravnog odbora koji se izjašnjava kao Bošnjak. Klasičan primjer selektivnog odnosa. Dešavale su se situacije da državna vlast obavi posjetu određenoj opštini, kao primjer u našoj susjednoj opštini, i tom prilikom izvrši posjetu manastira, a zaobiđe džamiju. Sve ove stvari šalju jednu ružnu poruku pripadnicima manjinskim naroda i mene navode na zaključak da odnos aktuelne državne vlasti prema manjinama možemo definisati kao diskriminatorski odnos“, istakao je između ostalog Ervin Duraković, predsjednik OO BS Petnjica koji je poslao poruku da pripadnike bošnjačkog naroda ne može niko uplašiti i da se to ne smije dozvoliti, jer je svima jasno da je cilj ovih necivilizacijskih provokacija i incidenata uplašiti pripadnike manjinskih naroda, da treba biti mudar i ne nasijedati na takve provokacije kao i ne uzvraćati istom mjerom.

Izvor: Radio Petnjica

Poslanici Bošnjačke stranke prisustvovati će sjednicama Skupštine Crne Gore i radnih tijela parlamenta i na taj način dati doprinos dijalogu i kompromisu, koji su nužno potrebni Crnoj Gori, kazao je šef poslaničkog kluba BS Ervin Ibrahimović.

„Bošnjačka stranka na ovaj način pokazuje spremnost da želi da nastavi da bude aktivni sudionik svih procesa u našem društvu. Svjesni činjenice da se naše društvo nalazi u delikatnom političkom momentu, koji je dodatno otežan složenom epidemiološkom situacijom, vjerujem da ćemo našim konstruktivnim pristupom doprinijeti nastavku dijaloga i jačanju kontrolne uloge parlamenta, koji su neophodni za uspostavljanje konsenzusa u našem društvu.

S obzirom da smo iscrpili pravne mehanizme kroz podnošenje inicijative Ustavnom sudu po pitanju usvojenih zakonskih rješenja na sjednici održanoj krajem prošle godine, stekli su se uslovi da poslanici BS kroz skupštinske diskusije, kao i kroz učešće u radnim tijelima parlamenta, daju doprinos nastavku demokratskih procesa, reformi, vladavine prava, kao i nastavku evropskog puta Crne Gore. Očekujemo da će se i Ustavni sud ubrzo oglasiti povodom navedenih inicijativa“, rekao je Ibrahimović.

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje najnoviji incident koji se jutros desio u Nikšiću, prilikom kojeg je oskrnavljena Hadži Ismailova džamija, koja je između ostalog pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika Crne Gore i jedina sačuvana u ovom gradu, poručio je Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

„Ne znamo ko ovo čini, kome je interes da se urušavaju međuljudski i međunacionalni odnosi u Crnoj Gori, ali je jasno da se radi o zloj namjeri i pokušaju da se zastraše manje brojni narodi u Crnoj Gori i da se manipuliše njihovim osjećanjima. Još jednom naglašavamo da se ovim neće i ne može zastrašiti bošnjački narod u Nikšiću i Crnoj Gori, ali je nedopustivo da nadležne institucije već duže vrijeme ne mogu da otkriju počinioce ovih ispada“, kazao je Ćorović.

On je pozvao koordinatora za bezbjednosne službe Crne Gore i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da učini dodatni napor da se otkriju i procesuiraju počinioci i da se stane sa ovom praksom.

Ćorović upozorava da se skrnavljenje džamije u Nikšiću desilo samo 24 časa nakon skrnavljenja džamije u Podgorici.

„Pozivamo i sve relevantne domaće i međunarodne subjekte da se uključe i reaguju na ove sve učestalije pojave vrijeđanja i zastrašivanja manjinskih naroda. Pozivamo i građane Nikšića da nastavimo da čuvamo dobre komšijske odnose, jer sigurni smo da ovo nije potpis građana Nikšića, već onih ratnohuškačkih snaga iz devedesetih godina“, kazao je Ćorović.

Nova Vlada je hibridna, nedovoljno stručna i bez kapaciteta da vodi državu – ocijenila je u intervjuu Pobjedi Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.

Strujić-Harbić je kazala da ,,postoji realna mogućnost od ponavljanja grešaka iz devedesetih godina, usljed nenaučenih političkih lekcija“ i poručila da će svaka ideja i namjera urušavanja Crne Gore kao moderne, građanske, antifašističke, multivjerske i multinacionalne, proevropske i proatlanske države naići na snažan otpor Bošnjačke stranke.

POBJEDA: Više puta ste upozoravali da su Bošnjaci u Crnoj Gori zabrinuti nakon parlamentarnih izbora. Zbog čega je tako? Kako biste ocijenili položaj bošnjačkog naroda trenutno u Crnoj Gori?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjaci su zabrinuti sa razlogom. Uzmite u obzir da je došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori na način što se nova vlast, van svih evropskih i modernih načela i prakse, konstituisala u manastiru pod Ostrogom i pod patronatom SPC koja je devedesetih godina bila jedan od glavnih podstrekača rata u BiH i inspirator genocida u Srebrenici. Da je konstituisana između tri koalicije od kojih najveću podršku ima antievropska, retrogradna i velikosrpska politika oličena u DF-u. Aktivnosti upravo te i takve politike i ideologije gledali smo devedesetih godina na ovim prostorima na kojima se posljedice i danas snažno osjećaju. Najveću štetu te politike pretrpjeli su upravo Bošnjaci. Postoji realna mogućnost od ponavljanja grešaka iz devedesetih usljed nenaučenih političkih lekcija.

Uzmite u obzir da je nova Vlada, izuzimajući potpredsjednika, jednonacionalna i jednovjerska. Poređenja radi, u prethodnoj Vladi bošnjački narod je bio zastupljen čak sa pet ministara i jednim potpredsjednikom. Danas svjedočimo otpuštanju i smjenjivanju pripadnika bošnjačke nacionalnosti sa poslova i pozicija kojima upravlja Vlada, čime se šalje loša poruka ne samo Bošnjacima u Crnoj Gori nego i drugim manje brojnim narodima. Smatramo da je ova Vlada hibridna, nedovoljno stručna i bez kapaciteta da vodi državu. Sve su to razlozi zbog kojih imamo razloga da budemo zabrinuti.

POBJEDA: Kako ste doživjeli to što je parlamentarna većina u noći 29. decembra na sjednici Skupštine odbila da uvrsti u dnevni red rezoluciju o genocidu u Srebrenici, čiji je predlagač Bošnjačka stranka, i to bez prisustva poslanika Vaše partije?

STRUJIĆ-HARBIĆ: To je svakako loša poruka nove Vlade. Novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali, usta su bila puna poruka pomirenja i ujedinjenja Crne Gore. Nadali smo se da će sa riječi preći na djela i podržati bar da se ova tačka nađe na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja, to bi zaista predstavljalo politički i civilizacijski iskorak. Ujedno, to je bio i test da se pokaže da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovakve državničke iskorake. Nažalost, ni ovdje nijesu pokazali da imaju demokratskog kapaciteta i volje da se bave pitanjima koja su jako važna za manjinske narode u Crnoj Gori. Ipak, mi nećemo odustati od rezolucije, ponovo ćemo je predložiti parlamentu u martu.

POBJEDA: Bošnjačka stranka, kao ni ostatak opozicije, nije prisustvovala posljednjem skupštinskom zasijedanju u prošloj godini. Hoćete li doći na sjednicu 18. februara?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjačka stranka želi da se poštuje Ustav Crne Gore. Kazali smo da ćemo biti konstruktivna opozicija, ali ne na štetu naših političkih interesa i na štetu poštovanja zakonskih i ustavnih normi. Kao što znate, problematične su određene stvari sa prethodne dvije sjednice Skupštine u vezi sa kvorumom. Upućena je inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti. Mi samo želimo da se poštuju Ustav i zakoni ove države, a svakako bićemo konstruktivan faktor u radu Skupštine Crne Gore.

POBJEDA: Kako komentarišete dosadašnje poteze nove Vlade?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Postoji nepisano pravilo po kome se daje vremenski prostor od sto dana svakoj vladi, prije nego se da prva ocjena njenog rada. Obzirom da taj rok još uvijek nije istekao sačekaćemo sa prvom ozbiljnijom ocjenom njenog rada, iako smo već iznijeli na početku naše bojazni u vezi sa novom Vladom i čak pomenuli neke odluke koje nam se ne dopadaju.

POBJEDA: Iz DPS-a pozivaju na okupljanje sa tradicionalnim partnerima i svim progresivnim snagama koje su spremne da se suprotstave urušavanju države. Kakav je odgovor BS-a?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Podsjetiću Vas da su Bošnjaci gotovo stoprocentno podržali obnovu državnosti Crne Gore na referendumu 2006. godine. Procenat podrške nezavisnosti Crne Gore veći je bio u Rožajama nego na Cetinju. To dovoljno govori o privrženosti bošnjačkog naroda Crnoj Gori i interesima Crne Gore kao zajedničke kuće svih njenih naroda. Svaka ideja i namjera urušavanja Crne Gore kao moderne, građanske, antifašističke, multivjerske i multinacionalne, proevropske i proatlanske države naići će na snažan otpor Bošnjačke stranke. Sa druge strane, svi koji zagovaraju ovakvu viziju Crne Gore dobrodošli su kao naši partneri.

POBJEDA: Kako komentarišete prijedlog beranskog savjeta za predlaganje naziva naselja, ulica i trgova da se ulica u Beranama nazove po Ratku Mladiću, osuđenom za ratne zločine?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Zaista vjerujem da se zbog ovakve inicijative juče i danas srami cijela Crna Gora. Samim tim što jednu takvu ličnost predlažete da nosi naziv neke ulice, vi automatski šaljete poruku Bošnjacima da je ovo neka nova Crna Gora. Mi nećemo na to pristati. Prošla su ta mračna vremena. Pozitivno je što je pravovremeno reagovala EU i to je poruka partijama čiji su predstavnici podržali ovaj prijedlog da ne mogu samo deklarativno biti evropejci, već to moraju pokazati na djelima.

Predložiće Ibrahimovića za potpredsjednika parlamenta

POBJEDA: Nove izmjene Poslovnika predviđaju da jedan od potpredsjednika parlamenta bude predstavnik manjinskih partija. Hoćete li predložiti kandidata i, ako hoćete, koga?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Ovaj prijedlog vidimo kao pozitivan pomak rada Skupštine Crne Gore. Svakako da smo kao najjača partija iz reda autentičnih predstavnika manjinskih naroda zainteresovani za to mjesto. Imaćemo svog kandidata i to će najvjerovatnije biti šef poslaničkog kluba BS-a Ervin Ibrahimović.

Piše: Sabina Muratović, dipl. profesor pedagogije

Čini se da od 30.08.2020. godine život Bošnjaka u Crnoj Gori nije isti. Za jednu noć smo opet postali “građani drugog reda”. Izgleda da to svi vide, osim vladajuće većine koja nas uporno ubjeđuje da podjele ne postoje, te da živimo u građanskoj državi. Pitanje je može li biti građanska država, ako se pri sastavljanju  Vlade, imenovanju na rukovodeća i direktorska mjesta postavljaju ljudi koji pripadaju isključivo jednom nacionalnom korpusu ?! Može li se takav odnos prema ostalim nacionalnim zajednicama nazvati građanski?

Krenule su promjene “taman” odakle su “trebale” početi – od prosvjete. Od prosvjete koja je temelj ljudskog društva. To je ono što nas Bošnjake posebno brine. Sramno je u 21. vijeku dijeliti šestogodišnjake na pravoslavce i “ostale” učenike. Još je sramnije, jer ta djeca još uvijek ne znaju za podjele, ali će nažalost vrlo brzo saznati. Najgore u svemu tome je, ono što mene kao roditelja jednog đaka i građanina brine, što o tim podjelama djeca u školi saznaju mimo nastavnog plana i mimo nastavnog osoblja, od strane ljudi koji nisu zaposleni u školi i predstavljaju se da dolaze ispred nekih diskutabilnih organizacija.  Opet od najranijeg uzrasta djecu će nam učiti podjelama na “mi i oni” i to sve u jednoj sekularnoj, multivjerskoj, multinacionalnoj i građanskoj Crnoj Gori. Nakon Tivta, takav aktivizam određenog broja građana koji ne pripadaju prosvjetnoj zajednici se nastavlja baš u onim Pljevljima iz kojih smo odmah po okončanju izbornog dana dobili sijaset fašističkih poruka da smo mi kao narod nepoželjni u našoj domovini Crnoj Gori. Nije slučajno i ne može biti da se to “slučajno” dešava opet u Pljevljima.

Zakonom o obrazovanju je jasno zabranjeno religijsko djelovanje u školama, osim ako se ne radi o  licenciranim vjerskim školama. S pravom Bošnjaci postavljaju pitanje, da li su ovo pripreme za  početak uvođenja vjeronauke u škole? Da li je sljedeće na redu prekrajanje udžbenika gdje su se Bošnjaci izborili da se u literaturama iz kojih djeca uče, pored imena Janko i Marko, ravnopravno nađu imena Asim i Emina?

U svima nama koji ne pripadamo nacionalnom korpusu od kojeg je sastavljena kompletna Vlada Crne Gore, tinja opravdana briga da li će naša djeca nastaviti da uče u školama da naša država počiva na različitostima koje svi treba da poštujemo kao naše bogatsvo ili će nas opet na silu marginalizovati i svrstati u onaj nepoželjni, “manje bitan”, ćošak.

Sa pedagoške strane gledišta škola bi trebala da bude mjesto gdje se uče osnovne ljudska vrijednosti, te mjesto u kom se učenik stavlja u prvi plan, sa svim svojim mogućnostima i interesovanjima, a ne mjseto gdje će se učiti podjelama.

Smatram da bi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta trebalo konačno da se oglasi po pitanju:

•  navedenog religijskog djelovanja u školama u Tivtu i Pljevljima, jer je ono zakonom zabranjeno;
•  da li će biti sankcionisani oni koji su kršili taj zakon  i dozvolili zloupotrebu obrazovnih institucija i djece ili će biti podržani neizjašnjavanjem nadležnih organa kao do sada, pa da uskoro slične sadržaje i aktivnosti možemo očekivati i u ostalim gradovima Crne Gore?

Pozivam ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta i nadležnu inspekciju da utvrde odgovornost zaposlenih u školama u Tivtu i Pljevljima, koji su dozvolili zloupotrebu obrazovnih ustanova i djece u njima, da se mimo svih važećih propisa djeci distribuiraju materijali koji nisu predviđeni školskim planom i programom.

S obzirom da je ovo već drugi slučaj zloupotrebe djece u posljednjih četrdesetak dana, smatram da ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta treba da snosi odgovornost iz razloga što je svojim ćutanjem na ove protivzakonite aktivnosti u njenom sektoru, praktično odobrila iste.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović uputio je danas telegram saučešća povodom smrti uvaženog književnika i pjesnika Jevrema Brkovića.

„Jevrem Brković bio je zasigurno jedan od najistaknutijih crnogorskih pjesnika 20. vijeka. Vrsno poznavanje umjetnosti, književnosti, istorije i novinarstva krunisao je brojnim djelima.

Ostaće upamćen kao promoter crnogorske nezavisnosti, ali i kao čovjek i intelektualac koji je u najtežim vremenima javno podigao glas protiv ratnih zlodjela koja su se dešavala u okruženju.

Zbog svih pjesničkih naslova, književnih djela, autorskih kritika i osvrta na događaje koje je ostavio Brković, imaće posebno mjesto u tradiciji pisane riječi, ne samo Crne Gore, već i regiona“.

“Poštovani gospodine Đukanoviću, u ime Bošnjačke stranke i u svoje ime najiskrenije vam čestitam reizbor na mjesto predsjednika Demokratske partije socijalista, kao i izbor novog rukovodstva partije.

U novijoj istoriji Crne Gore, Demokratska partija socijalista je odigrala važnu ulogu u svim ključnim procesima. Obnova nezavisnosti, punopravno članstvo Crne Gore u NATO Alijansi, kao i uspješan put naše države u EU integracijama, pečat su afirmativne politike koju je vodila partija na čijem ste čelu.

Siguran sam da ćete vašim trodecenijskim iskustvom na najodgovornijim državničkim funkcijama doprinijeti da DPS nastavi u pravcu izgradnje građanske, evroatlantske, multietničke i multikulturalne Crne Gore”.

Rafet Husović, predsjednik BS.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović čestitao je svim novinarima i medijskim uposlenicima 23. januar, Dan novinara Crne Gore.

“Slobodni mediji su temelj demokratije svakog društva. Pravo na izražavanje mišljenja je osnovno ljudsko pravo, a novinari su uvijek bili u prvim redovima otpora protiv zatvorenog društva. Od fundamentalnog je značaja uloga medija da objektivnim, pravovremenim i istinitim informisanjem građana, doprinesu ukupnoj demokratizaciji društva u Crnoj Gori. Izgradnja mehanizama samoregulacije, od velike je važnosti za sveukupni napredak u ovoj oblasti”, stoji u čestitki predsjednika BS-a.

Husović je napomenuo obavezu države u obezbjeđivanju medijskog ambijenta, u kome će se na slobodan i profesionalan način izvještavati o svim aktuelnostima.

“Uvjeren sam da je crnogorsko društvo na dobrom putu jačanja slobode, nezavisnosti i samoregulacije medija”, navodi se u čestitki Husovića.

Povodom obilježavanja 20. novembra, Dana Sandžaka, koji se ujedno obilježava i kao Dan opštine Pljevlja, Opštinski odbor Bošnjačke stranke uputio je čestitku svim građanima.

Tim povodom, članice OO BS Pljevlja Amra Strujić i Nermina Bašić-Škrijelj položile su jutros cvijeće na platou ispred gimnazije u Pljevljima.

“Na dan 20. novembar 1943. godine u gimnaziji u Pljevljima održano je zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS). Bio je to dan koji je ujedinio sve snage u borbi protiv fašizma. Borba za vrijednosti antifašizma i naše zalaganje da Pljevlja i Crna Gora uvijek budu svjetionik multikulturalizma i zajedništva, kategorije su na koje ćemo dosljedno i istrajno podsjećati.

Čestitamo i Dan opštine Pljevlja, uz najljepše želje da naš grad nastavi svoj ubrzani razvoj, posebno u oblastima energetike, poljoprivrede i turizma, koji predstavljaju dobru osnovu za perspektivan život Pljevljaka u svom gradu”, navodi se u čestitiki OO BS Pljevlja.

Sve ono što smo zajednički postigli od 2006. kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije države. To će biti test za novu većinu – kazao je u intervjuu Pobjedi Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.

Husović je odbacio ocjene pojedinih partija da se BS vodila ličnim, a ne interesima svog naroda, u odluci da ne bude dio nove vlade. Takve ocjene nazvao je ,,besmislenim“ i ,,primjerom političkog populizma“.

Šta je to preko čega Bošnjačka stranka nije mogla da pređe kada je donosila odluku da ne bude dio nove vlade?

Analizirajući novi sastav vladajuće većine, od samog starta se i u javnosti postavljalo pitanje da li je Bošnjačkoj stranci, kao jednoj nacionalnoj stranci, proevropske orjentacije, mjesto u koaliciji sa, po nama, neprirodnim saveznicima. Sastav nove većine čine i neke partije koje se ideološki dosta razlikuju od BS i naša jedinstvena odluka na Glavnom odboru je rezultat principijelnog razmišljanja.

Smatramo da u ovom trenutku mi ne treba da budemo dio aktuelne vladajuće većine. Na taj način dajemo šansu svim onim subjektima sa kojima ne dijelimo ista razmišljanja o prošlosti, ali i o budućnosti Crne Gore, da pokažu da istinski žele da grade građansku Crnu Goru i da iskreno i manjinske narode vide kao partnere.

Je li na sastanku sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem bilo riječi o konkretnim mjestima za BS u budućoj vladi?

Bio je to jedan konstruktivan razgovor, gdje sam sa mandatarom Krivokapićem, na njegov poziv, razgovarao o tome kako vidimo budućnost Crne Gore. Saglasili smo se da je pred nama period pun izazova, kako u političkom, tako i u ekonomskom pogledu. Konkretno, pozvao sam mandatara Krivokapića da krenemo da gradimo neku vrstu partnerstva i saradnje, kako bi došli do međusobnog povjerenja, a sve u cilju da Crna Gora bude mjesto za život svih njenih građana.

Kada je riječ o mjestima u vladi, o tome nije bilo riječi.

Kako komentarišete ocjene pojedinih članica koalicije ,,Crno na bijelo“, konkretno Stranke pravde i pomirenja, da ste, odbijanjem učešća u vladi, „lični interes stavili ispred unapređenja položaja sopstvenog naroda“?

Već sam negdje rekao, odluka da ne budemo dio vlade je poslije referenduma najbolja politička odluka BS. Ocjena pojedinih partija i političara da smo se vodili ličnim interesima, u startu je besmislena i primjer je političkog populizma.

Podsjećam da je na GO donesena jedinstvena odluka da BS ne treba da bude dio nove vladajuće većine. Ako znamo da su članovi GO dominantno ministri, direktori, sekretari, savjetnici i drugi dosadašnji vladini funkcioneri, i da su oni glasanjem da ne budu više dio vlasti, glasali da ostanu bez tih pozicija, onda je jasno da su principi na kojima smo gradili partiju svih ovih godina presudili kada smo donijeli ovu odluku.

Kako gledate na izjavu predsjednika Ure Dritana Abazovića da je odluka BS očekivana, ali da će nova vlada imati Bošnjake i Albance?

Zaista se radujem da se i u ovoj vladi, kao i u prethodnim, nađu i Bošnjaci i Albanci. Ključno je to da li će ti predstavnici imati legitimitet da predstavljaju Bošnjake. Na osnovu izbornog rezultata, Bošnjačka stranka je legitimni i jedini od naroda izabrani predstavnik svog naroda. Najbolja potvrda tome je skoro 16.500 glasova. Ako Abazović misli da će neko ko nema legitimitet ni kod svog naroda, a pritom nema ni jedan poslanički mandat u Skupštini, da taj neko zastupa interese cijelog jednog naroda, u ovom slučaju bošnjačkog, onda se grdno vara i riječ je o izjavi koja je pokušaj davanja legitimiteta novoj većini.

Kako komentarišete izjavu Nika Đeljošaja da manjinske partije treba da sarađuju sa budućom vladom?

Mislim da treba da sačekamo konačnu odluku, prije nego damo bilo kakav komentar. U suštini, partije manjinskih naroda trabalo bi da sarađuju ili budu dio vlade, ali pod uslovom da subjekti koji čine tu vladu, manjinske narode kao i njihove legitimne političke predstavnike vide kao ravnopravne u svim aspektima, a ne kao puki dekor koji će maskirati njihov pravi karakter. Kao što sam mnogo puta ponovio, neki politički subjekti, koji su danas ključni konstituenti nove vlasti u Crnoj Gori, otvoreno su iskazivali negativan stav prema pripadnicima manjinskih naroda i zato smatram da u ovom trenutku partijama manjinskih naroda nije mjesto u ovakvoj vladajućoj većini. Dajemo im šansu da, kao vršioci vlasti, u narednom periodu pokažu iskreni otklon od takve retorike i uvjere nas da žele istinsku saradnju na ravnopravnim osnovama.

Očekujete li da će nova parlamentarna većina uspjeti da u roku formira vladu?

Mislim da hoće. Uprkos svim problemima koje imaju, vjerovatno će naći kompromis. Ipak, ako vidimo da nema konsenzusa oko sastava vlade, oko podjele resora, pitanje je zaista kako će ova nova većina usaglasiti politiku vlade, kako će dogovoriti nastavak evropskog puta Crne Gore. Ako na sve to dodamo da nas čeka izazovan period na planu ekonomije, onda je sve vezano za novu većinu put u neizvjesnost.

Predsjednik LP Andrija Popović kazao je u Skupštini da je, od formiranja parlamentarne većine, država Crna Gora u opasnosti. Kakav je Vaš stav?

Sve ono što smo zajednički radili od 2006, kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Kada to kažem, mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije države. I to će biti test za novu većinu, da pokaže da zaista uvažava da je Crna Gora građanska država, da su manjinski narodi, koji su dali pečat nezavisnosti Crne Gore, dio društvenog bića ove države.

Husović još ne zna hoće li se ponovo kandidovati za predsjednika

Hoćete li se na predstojećem kongresu ponovo kandidovati za predsjednika BS?

Mi smo na posljednjoj sjednici GO donijeli odluku da krenemo u pripremne radnje i određivanje datuma za održavanje kongresa. Plan je da to bude u prvoj polovini naredne godine. U ovom trenutku još je rano da odgovorim da li ću se ponovo kandidovati. Ipak, uvjeren sam da ćemo izabrati rukovodstvo i partijska tijela, koja će biti snaga naše partije u narednih desetak godina. Sada smo i kadrovski mnogo spremniji.

Svaki napad na bilo kog Bošnjaka napad je na građansku Crnu Goru

Kakav je danas položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i kako se osjećaju Bošnjaci nakon svega što su doživjeli u Pljevljima nakon parlamentarnih izbora?

Ako se vratimo unazad 15 godina i pogledamo danas položaj bošnjačkog naroda, onda moramo konstatovati da se taj položaj značajno popravio. Bošnjaci su, dobrim dijelom zahvaljujući mudroj politici BS postali dio procesa, kako na političkoj, tako i na društvenoj sceni Crne Gore.

Ono što je indikativno jeste da smo u prethodnom periodu, upravo od nekih subjekata koji će sada vršiti vlast mogli čuti da Bošnjaci i Albanci ne mogu upravljati Crnom Gorom. I tokom izbornog slavlja, svjedočili smo da su Bošnjaci bili meta napada, u Pljevljima i drugim gradovima. Moja je poruka svima da su Bošnjaci svoji na svome, da je ovo naša država i da je svaki napad na bilo kojeg Bošnjaka, napad na građansku i multietničku Crnu Goru.