Kategorija: Aktuelnosti

Izvor: N1

Federalni ministar rada i socijalne politike i zamjenik premijera Federacije BiH Vesko Drljača danas se, u prostorijama ovog ministarstva u Sarajevu, sastao s ministrom rada i socijalnog staranja Crne Gore Kemalom Purišićem.

Razgovarano je o aktivnostima ovih ministarstava u oblasti rada i socijalne politike, kao i jačanju dobrih uzajamnih odnosa u provođenju regionalne saradnje i reformskih aktivnosti u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.

“Danas smo imali posjetu ministra za rad i socijalno staranje Crne Gore, države s kojom Bosna i Hercegovina ima izuzetno dobre i prijateljske odnose. Radi se o zemljama koje imaju puno zajedničkih i sličnih problema, te razmjena iskustava u njihovom rješavanju ima veliki značaj za obje strane”, kazao je ministar Drljača.

Nakon održanog sastanka delegacije su zajednički posjetile neke istaknute znamenitosti Sarajeva, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković govorio je danas na seminaru „Izazovi i mogućnosti proučavanja bezbjednosti saobraćaja u nastavnom planu i programu osnovnih škola“.

Seminar sa direktorima i nastavnicima osnovnih škola sa područja Crne Gore, koji je predviđen da traje dva dana, organizovala je Nevladina organizacija „ALFA Centar“ u saradnji sa ministarstvima saobraćaja i pomorstva, prosvjete, unutrašnjih poslova i Upravom policije.

Imajući u vidu učestale saobraćajne nezgode sa tragičnim ishodom u proteklom periodu na crnogorskim drumovima, NVO “ALFA Centar” nastavlja niz aktivnosti za preduzimanje mjera kako bi sačuvali živote učesnika u saobraćaju. Kao jednu od dugoročnih mjera za unapređenje bezbjednosti saobraćaja u Crnoj Gori vidi uvođenje predmeta bezbjednosti saobraćaja u redovni nastavni plan i program.

Cilj seminara je istraživanje mogućnosti veće vidljivosti i prisutnosti ove teme kao i fakultativnog obrazovanja i vaspitanja učenika u osnovnim školama.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković u pozdravnom govoru je istakao da “prepoznajemo svoje mjesto i ulogu u oblasti bezbjednosti saobraćaja, ne samo u dijelu modernizacije i izgradnje saobraćajne infrastrukture,  već i u dijelu edukacije mladih i lica sa invaliditetom. U tom smislu, podržavamo svaku ideju, koja je u okviru struke ocijenjena kao realna i koja u praksi treba da pokaže rezultate”.

“Ovakvi događaji su odlična prilika da se pokaže da se saradnjom civilnog društva i državnih institucija mogu realizovati projekti za rješavanje pitanja od životnog značaja za naše građane”, naglasio je Nurković.

Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo  godišnje investira-ulaže od 40 do 50 miliona eura u modernizaciju postojećih i izgradnju novih saobraćajnica i na taj način, kako je istakao Nurković, se podiže stepen sigurnosti i bezbijednosti u saobraćaju na državnim putevima.

“Kao što smo više puta do sada isticali, ravnomjeran razvoj i modernizacija nacionalne mreže puteva je jedan od prioriteta rada ove Vlade, a fokus je na realizaciji  projekata koncipiranih  kroz nekoliko programa. Na teritoriji čitave države rješavaju se indentifikovane takozvane  „crne tačke“, prepoznata uska grla, saniraju se mostovi, tuneli, klizišta i kosine, ali grade se i nove treće trake i potpuno novi putni pravci”, naglasio je Nurković.

Osim ministra Nurkovića pozdravnu riječ imali su: državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Pejanović, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, Aleksandar Mitrović i izvršni direktor NVO “ALFA Centar” Aleksandar Dedović.

Nedovoljna edukacija i nepoznavanje propisa u drumskom saobraćaju, značajan su uzrok saobraćajnih nezgoda, stoga sistem obrazovanja predstavlja značajan segment bezbjednosti u drumskom saobraćaju, kazao je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Pejanović.

„Posebna pažnja mora se posvetiti poboljšanju procesa edukacije učesnika u saobraćaju i unapređenju svijesti o posljedicama saobraćajnih nezgoda, koja je osnov podizanja nivoa bezbjednosti drumskog saobraćaja i dostizanju evropskih standarda“, istakao je Pejanović.

Stoga će, kako je najavio državni sekretar Pejanović, aktivnosti u narednom periodu biti usmjerene na zajedničko međuinstitucionalno djelovanje u cilju unapredjenja stanja bezbjednosti u oblasti drumskog saobraćaja.

„Svi zajedno kao društvo moramo dati doprinos kako bi stepen bezbjednosti na crnogorskim putevima bio još veći“, poručio je on.

Analiza statističkih pokazatelja o saobraćajnim nezgodama, kako je podsjetio Pejanović, ukazuje da je stanje bezbjednosti saobraćaja u 2018. godini u Crnoj Gori znatno poboljšano u odnosu na prethodnu godinu te da se može ocijeniti zadovoljavajućim, naročito u segmentu koji se odnosi na broja smrtno stradalih lica, koji je manji za oko 24 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Govoreći o planovima Ministarstva unutrašnjih poslova za naredni period, državni sekretar Pejanović je najavio izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima za II kvartal tekuće godine, čime će se dodatno unaprijediti normativni okvir u ovoj oblasti. U cilju unapređenja stanja, kako je kazao, novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije formiran je poseban Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate izdatih prekršajnih naloga, čime će se dodatno afirmisati kaznena politika.

https://youtu.be/7OELzUJ2fJA

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, Aleksandar Mitrović, istakao je da „podizanje nivoa svijesti o bezbednost u saobraćaju posao je svih nas: institucija, škola, roditelja, nevladinih organizacija, medija, svih učesnka u saobraćaju.

“Kako su djeca svakodnevno učenici u saobraćaju, sektor obrazovanja po pitanju unapređenja njihove bezbijednosti sprovodi aktivnosti u različitim domenima: kroz redovnu i izbornu nastavu, kroz slobodne i vannastavne aktivnosti, kao međupredmetnu oblast. U  vaspitno-obrazovnim ustanovama teme iz bezbjednosti saobraćaja zastupljene su od predškolskog do gimnazijskog obrazovanja, i ne treba ih posmatrati samo kao sadržaj predmeta, već kao dio ukupnog procesa nastave i rada škole”, naglasio je Mitrović.

On je istakao i da je važno da nikad ne izgubimo iz vida da su efekti ranog vaspitno-obrazovnog rada u oblasti prevencije u saobraćaju mnogo efikasniji za ličnost učenika nego kazne koje će društvo kasnije nametnuti pojedincu.

“Stoga će Ministarstvo prosvjete nastaviti sa podsticanjem nastavnih i vannastavnih aktivnosti u ovoj oblasti, a za naredni period planirane su dodatne aktivnosti koje će intenzivirati edukaciji učenika u ovoj oblasti”, kazao je Mitrović.

Izvršni direktor Aleksandar Dedović istakao je se “ALFA Centar” od 2010. godine zalaže za edukaciju najmlađih učesnika u saobraćaju, učenika u osnovnim školama, zato su na pomenuti seminar, koji za cilj ima povećanje značaja teme bezbjednosti saobraćaja u međupredmetnom proučavanju u osnovnim školama, pozvani direktori i nastavnici iz svih gradova i opština Crne Gore .

Tokom seminara Aleksandar Dedović, izvršni direktor ALFA Centar održao je prezentaciju „ALFA Centar u programu bezbjednosti saobraćaja“, a tokom dvodnevnog seminara biće održano više prezentacija koje se tiču bezbjednosti saobraćaja u Crnoj Gori. 

Predstavnici mladih Bosnjačke stranke, Omar Mehović i Adin Purišić učesnici su ovogodišnjeg projekta ,,Političko obrazovanje” koje organizuje njemačka fondacija Konrad Adenauer Stiftung (KAS).

Ovim projektom njemačka politička fondacija nastoji doprinijeti unapredjenju političkih znanja i vještina mladih ljudi, a sve u cilju što kvalitetnijeg učešća mladih u političkom životu svojih stranaka.
Učestvujući na prvom modulu pod nazivom ,,Reprezentativna demokratija: partije, politički sistemi i političke ideologije” učesnici su imali priliku da steknu korisna znanja i vještine na teme: temeljne vrijednosti demokratije, savremene ideologije i partije, savremeni izborni i politički sistemi, politička komunikacija i dr.

Jedna od možda najvećih vrijednosti ovakvih seminara je mogućnost da mladi u dijalogu razmijenjuju mišljenja i na taj način produbljuju svoje razumjevanje političke sfere u kojoj djeluju, ali i sagledaju ključne razlike i sličnosti u pristupima stranaka prema najvećim problemima sa kojima se naše društvo suočava.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković i državni sekretar Muamer Hajdarpašić su u posjeti Kraljevini Saudijskoj Arabiji gdje se održava Globalni samit avijacije vazduhoplovstva 2019 pod okriljem kralja Salmana Bin Abdulaziza Al-Sauda i Generalne uprave civilnog vazduhoplova (GACA).

Na Konfereciji su, pored crnogorskih predstavnika, i delegacije iz 14 Ministarstava saobraćaja, 140 predsjednika i generalnih direktora civilnih vazduhoplovnih kompanija i organizacija, visokih predstavnika vlasti i eksperata u međunarodnim i regionalnim organizacijam

“Ovaj globalni samit avijacije ima cilj da ojača dijalog između vlada kao i privatnog sektora u prisustvu visokih zvaničnika koji uključuju ministre, predsjednike i generalne direktore Uprava civilnog vazduhoplovstva i drugih experata iz medjunarodnih i regionalnih organizacija”, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Crnogorska delegacija je tokom prvog dana imala  više bilateralnih susreta.

Nurković se zahvalio na pozivu i predstavio Crnu Goru kao otvorenu i atraktivnu destinaciju za strana ulaganja i investicije.

“Bilo je razgovora o infrastukrutnim projektima koje realizujemo u Crnoj Gori gdje je pomenut drumski, pomorski i vazdušni saobraćaj”, dodali su u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva.

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje šovinistički napad na Igora Tomkića, građanina Berana.

Pozivamo nadlezne institucije da procesiraju i kazne vinovnike napada na Tomkića i zaštite njegov porodični integritet i imovinu.

Napad na uglednog građanina i našeg komšiju hrvatske nacionalnosti, predstavlja atak na građanski mir i multietnicki sklad u Beranama.

Začuđuje da nadlezni kojima se Tomović obraćao nisu postupili ozbiljno u cilju njegove zaštite, pa stoga i oni imaju odgovornost za ovakav razvoj događaja.

Drzava Crna Gora mora imati mehanizme, ali i svijest o potrebi zaustavljanja bujanja etničke i vjerske isključivost. Grad Berane i lokalna uprava moraju biti svjesni da je potrebna oštra osuda i proaktivno djelovanje da bi se očuvali međukomšijsko povjerenje i građanski mir.

Iskustvo 90-ih mora svima biti nauk, jer očuvati multietnički sklad predstavlja najvecu dragocjenost našeg društva.

Opštinski odbor Bošnjačke stranke Berane

Predsjednik

Erol Rastoder

Kemal Purišić rođen je 1959. godine u Plavu. Završio je Ekonomski fakultet u Nišu. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore od 2006. do 2015. godine. Ranije je obnašao niz funkcija u Opštini Plav i tamošnjim javnim preduzećima. Trenutno je ministar u Vladi Crne Gore, potpredsjednik Bošnjačke stranke i Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Crne Gore.

STAV: Bošnjačka stranka dio je vlasti u Crnoj Gori. Koje je ciljeve sebi zacrtala da uradi za bošnjački narod dok je dio vlasti i koliko je toga realizirano?

PURIŠIĆ: Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, raspored političkih snaga doveo je Bošnjačku stranku u poziciju da opredijeli strukturu državne vlasti. Odbili smo primamljivu ponudu dotadašnje opozicije da dominantno formiramo Vladu i odlučili se za partnerstvo u vlasti s partijama s kojima smo ranije radili na strateškom projektu obnove državne nezavisnosti. I nakon 10 godina od stjecanja nezavisnosti, Crna Gora nije bila demokratsko društvo koje uspješno štiti i unapređuje ljudska i manjinska prava, razvija funkcionalnu ekonomiju i ravnomjerno razvija sve dijelove države. S obzirom na to da je takva država obećana građanima na referendumu, da je takva naš izbor i naš cilj, imali smo obavezu i potrebu da radimo s partnerima na tome. Učlanjenje države u NATO savez i EU i dobrosusjedski i prijateljski odnosi jesu zajednički programski ciljevi oko kojih smo se okupili jer za državu kakva je Crna Gora to je najbolja ako ne i jedina valjana opcija koja nas može dovesti u priliku da ostvarimo naše strateške ciljeve. Na širem planu, mislimo da društvo ide u dobrom smjeru i dobrom dinamikom i, naravno, tome smo dali zavidan doprinos. Ima i mnogo izazova tipičnih za društvo i državu na zapadnom Balkanu, koja prolazi kroz nužni proces tranzicije u svakom segmentu. Bošnjaci u Crnoj Gori, rekao bih, prvi put nakon dugo vremena, imaju veća očekivanja i zahtjeve od države, a društvo postaje otvorenije prema njima. Uloga Bošnjačke stranke kao autentičnog predstavnika bošnjačkog naroda u vlasti nezamjenjiva je u tom procesu. Na planu unapređenja ukupnog položaja Bošnjaka također ima napretka, ali bi moglo i trebalo da ga bude više. Nakon što su riješena krupna državna pitanja, u fokus su došla pitanja jednakopravnosti, socijalno-ekonomska pitanja i afirmacije naših posebnosti. No, u državi koja nema većinsku naciju, većinski jezik i u kojoj je barem deklarativno, voljom većine, građanin nosilac suvereniteta, nije lako naći pravu mjeru između poštovanja ličnih i kolektivnih prava. Ozbiljan napredak u ostvarivanju manjinskih prava Bošnjaka u Crnoj Gori, koja su garantovana Ustavom iz 2007. godine, izostaje zbog eksponiranog sukoba crnogorskog i srpskog u politici i u brojnim sferama društva. Često su naši sunarodnici uvučeni u taj javni diskurs i, zabrinuti za sudbinu zajedničkog državnog projekta, stavljaju u drugi plan neposredne bošnjačke interese. U mandatu ove Vlade ostvaren je značajniji napredak na planu većeg učešća Bošnjaka u organima državne i lokalne vlasti. Izostao je ozbiljniji napredak po ovom pitanju u službama sigurnosti i sudstva… Mislim da smo u proteklom periodu ostvarili tek polovinu Ustavom zagarantovanog cilja srazmjerne zastupljenosti u vlasti i tek četvrtinu cilja koji garantuje autentično predstavljanje naroda u predstavničkim tijelima. Za nas, kao stranku koja predstavlja manjinski narod u Crnoj Gori, ovo je jedan od najvažnijih ciljeva koji osigurava da se nikad više ne ponove nepravde i progoni našeg naroda i da se zaustavi njegovo iseljavanje s vjekovnih etničkih prostora. Radimo i na ekonomskom razvoju države i realizaciji ključnih razvojnih projekata, na rješavanju nagomilanih socijalnih problema i smanjenje siromaštva, s fokusom na razvoj Sjevernog regiona Crne Gore, koji je najnerazvijeniji.

STAV: Jeste li zadovoljni odnosom i nivoom spremnosti glavnog koalicionog partnera DPS-a u rješavanju zahtjeva Bošnjačke stranke koji su u interesu Bošnjaka?

PURIŠIĆ: Koaliciono vršenje vlasti svojevrsni je ortakluk, sa svim dobrim i lošim stranama tog aranžmana. Međusobno povjerenje je nužni preduslov za skladno funkcionisanje i zajednički uspjeh i mi se trudimo da ga izgrađujemo. Povjerenja pa i uspjeha bilo bi više da se ne obraćamo istom biračkom tijelu. Mi navodimo razloge zbog kojih bošnjačke glasove treba da dobije Bošnjačka stranka, a naši partneri u vlasti, DPS, SD i LP, nastoje da ih zadrže. Jači partner u vlasti uvijek odlučujuće utiče na ritam ispunjavanja koalicionog dogovora i naše je iskustvo iz proteklih 10 godina zajedničke koalicione vlasti da značajni dio dogovorenog ili kasni ili se uopšte ne realizuje. Da smo se vodili iskustvima iz ranijih perioda vršenja vlasti sa DPS-om, koalicije vjerovatno ne bi ni bilo. Gledali smo širu sliku, interes države i našeg naroda, dakle i onog dijela koji iz nekog nejasnog razloga glasa za njih. U posljednje dvije godine nešto su više vidljivi i zastupljeni kadrovi iz redova bošnjačke zajednice, ali to nije na nivou koji je dogovoren koalicionim sporazumom, posebno nije na nivou koji garantuje Ustav. Očekujem bržu implementaciju koalicionog dogovora s DPS-om, posebno u realizaciji razvojnih projekata u sredinama gdje žive Bošnjaci u značajnom broju. To je obaveza građanske Crne Gore i njene društvene i povijesne realnosti. Manjinski narodi su, u svim povijesnim mijenama, iskazivali svoju privrženost i lojalnost Crnoj Gori, a decenijama su bili na marginama društvenih procesa, bez vidljivog prisustva u institucijama sistema.

STAV: Crnogorska vlast podržavala je određene pokrete koji su otvoreno radili na umanjivanju broja Bošnjaka u Crnoj Gori, poput Matice muslimana Avdula Kurpejovića. Radilo se i na programu asimilacije Bošnjaka u Crnogorce. To je na popisu pokazalo rezultate. Da li se ta politika vodi i danas?

PURIŠIĆ: Proces asimilacije se, nažalost, zakonomjerno dešava. Naš je napor usmjeren na to da on bude sporiji i da ne bude podstican kroz razne skrivene projekte. Ustavom smo zabranili nasilnu asimilaciju i stvorili solidnu pravnu i institucionalnu osnovu da se manjinske zajednice integrišu u društvo bez asimilacije. Asimilacija se promiče na mnogo načina, “dajanskim darovima” koje dobija onaj ko želi brži i kraći put do nekog cilja i na druge načine, što je svojevrsna ucjena. Uporedo s tim, u Crnoj Gori, iza javne scene, pa često i vrlo transparentno, postavlja se pitanje: otkud Bošnjaci i bosanski jezik u Crnoj Gori, zar to nisu islamizirani Crnogorci i sl., što u kombinaciji sa skrivenim politikama daje određene rezultate. U podijeljenom crnogorskom društvu, bez većinske nacije, Bošnjaci, a posebno Muslimani, za stratege-nacionaliste zahvalna su ciljna grupa koja se kombinacijom različitih mjera može na nekom od narednih popisa prevesti u relativno većinsku naciju. Ono što zabrinjava jeste da se jedino u Crnoj Gori kroz popisne obrasce omogućilo izjašnjavanje Bošnjaka kroz različita nacionalna određenja, pa smo imali situaciju da su se izjasnili kao pripadnici 5-6 nacija, što tumačimo kao skrivenu agendu spomenutog projekta. Radimo koliko možemo da se na narednim popisima to ne ponovi. Bošnjaci se kao popisna kategorija pojavljuju 2003. godine, ali su svoje nacionalne odrednice saopštavali i na prethodnom popisu. Tada je u Podgorici na jednom velikom skupu donijeta Deklaracija o povratku historijskog imena Bošnjak, koju je potpisalo 140 naših uglednih i uticajnih ličnosti i intelektualaca. Iako je bilo dosta dilema i negiranja s različitih strana, naši sunarodnici su i tada većinski prihvatili ovo opredjeljenje. Ustavom iz 2007. godine Bošnjaci u Crnoj Gori ustavno su priznati kao narod, dok je njihov bosanski jezik u službenoj upotrebi. Bošnjaci su treći narod po brojnosti u državi, prema posljednjem popisu iz 2011. godine, broj Bošnjaka je značajno veći nego ranije. Bošnjaci su autohton narod na ovim prostorima i vezivanja za vjersku odrednicu s veliko M, koja imaju za cilj da naš etnos predstave religijski, za nas nikako nije prihvatljiv. Očekujem da će naredni popis u Crnoj Gori pokazati zrelost u samoidentifikaciji Bošnjaka i da će taj procent u populaciji biti značajno veći.

STAV: Gledajući sa strane, imamo dojam da vlast ne ulaže ravnomjerno sredstva u sve dijelove Crne Gore i da je zapostavljen sjeverni dio, gdje žive mahom Bošnjaci i oni koji se izjašnjavaju kao Srbi. Jedan od programskih ciljeva Bošnjačke stranke jeste “održiv razvoj i ravnomjerni regionalni razvoj svih područja u Crnoj Gori”. Koliko je Bošnjačka stranka učinila na realizaciji ovog cilja?

PURIŠIĆ: Tačno je da je Sjeverni region resursima najbogatiji dio države, ali i ubjedljivo najnerazvijeniji. Narod se intenzivno iseljavao tražeći posao i bolju egzistenciju. I nakon iseljavanja, u Sjevernom regionu je stopa nezaposlenosti oko 35% i duplo je veća od prosjeka države, a u opštinama Petnjica, Plav, Gusinje i Andrijevica je veća od 50%. Nešto manja je u Rožajima, Beranama, Bijelom Polju… To je bio jedan od razloga da izričito tražimo da se princip ravnomjernog regionalnog razvoja, kao odgovorna i korisna vladina politika jemči ustavom, što se i desilo. Nakon toga su usvojeni i posebni zakoni, donijeti strateški dokumenti i prvi rezultati već su vidljivi. Uloga Bošnjačke stranke je i za ovaj ishod bila ključna. Potpredsjednik Vlade Crne Gore za regionalni razvoj Rafet Husović ujedno je i predsjednik Bošnjačke stranke. On koordinira ministarstvima koja realizuju razvojne projekte i doprinosi da se prilike mijenjaju nabolje. Od ukupnih investicija u 2017. godini, 54% je realizovano u Sjeverni region, uglavnom u ključnu infrastrukturu i nešto u energetiku, poljoprivredu, zaštitu životne sredine i lokalnu infrastrukturu. Slična je situacija bila i u 2018. godini. Dakle, u mandatu ove Vlade počela je izgradnja autoputa Bar – Boljare, odnosno izgradnja prve dionice od Podgorice do Mateševa, s dobrim izgledima da se naredne godine ona završi i odmah nastavi rad na drugoj dionici do Andrijevice i dalje do Boljara. Ovaj projekt će pružiti velike mogućnosti za još nerazvijeni sjever Crne Gore. Radi se novi put Kolašin – Berane, kreće se s izgradnjom puta Podgorica – Dinoša – Cijevna Zatrijebačka kao dionica puta Podgorica – Gusinje, grade se zimski centri u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Rožajama i na Žabljaku. Ove godine treba da otpočne izgradnja puta Plav – Bogićevica kao dionica budućeg puta Plav – Dečani i dio prateće infrastrukture za zimsku turističku valorizaciju Bogićevice i otvaranje NP Prokletije.

STAV: Bošnjaci i drugi manjinski narodi bili su ključni subjekt u ostvarivanju nezavisnosti Crne Gore. Bošnjaci su se posebno žrtvovali jer su podijelili Sandžak na dva dijela. Ima li aktivnosti s vaše strane i sluha od koalicionih partnera za “rješavanje statusa Sandžaka kao prekogranične regije”, kako stoji u ciljevima Bošnjačke stranke?

PURIŠIĆ: Bošnjačka stranka zalaže se za afirmaciju Sandžaka kao prekogranične regije, sa slobodnim protokom ljudi, roba i kapitala, uz poštovanje teritorijalnog integriteta i međunarodno priznatih granica Crne Gore. Postojeću granicu treba učiniti transparentnijom, omogućiti intenzivniji malogranični promet i povećati broj graničnih prelaza. Potreban je dodatni napor u cilju jačanja ekonomskih i kulturnih veza i saradnje između građana. Crna Gora je ratifikovala međunarodnu konvenciju o prekograničnoj saradnji u, mislim, 15-tak oblasti i omogućila olakšanu saradnju kulturnih, sportskih i drugih organizacija, privrednih subjekata i lokalnih samouprava unutar ove regije. Nisam zadovoljan koliko se postiglo na ovom planu. Ima i potrebe i prostora da se postigne više, bez obzira na političke prilike u regionu, jer je riječ o geografski i kulturološki jedinstvenom prostoru na kojem žive narodi koji mogu biti most saradnje dvije države i dobar primjer za buduće šire integracije država Balkana u EU.

STAV: Kakvo je stanje s nacionalnim institucijama Bošnjaka u Crnoj Gori?

PURIŠIĆ: Obnova i razvoj bošnjačkih institucija ozbiljan je izazov za nas, ali i nasušna potreba. One trebaju da budu čuvar naše samobitnosti i stožer oko kojeg ćemo se okupljati, ali i najvažnija adresa za saradnju s državnim organima za pitanja očuvanja nacionalnog, vjerskog, kulturnog, jezičkog i dr. identiteta ili posebnosti. Ustavom, a kasnije i zakonom i drugim propisima, stvorili smo uslove da se izabere Bošnjačko nacionalno vijeće Crne Gore sa sjedištem u Rožajama, kao oblik manjinske samouprave i najvažnija manjinska institucija. Nedavno je otvorena i Bošnjačka biblioteka. Osnovane su ili se radi na osnivanju još niza važnih organizacija koje se bave afirmacijom posebnosti bošnjačke zajednice u državi. Kao i kod ostalih Bošnjaka, i mi smo još u ranoj fazi izgradnje nacionalnih institucija. Posebna je odgovornost političke i intelektualne elite da podrži rad Vijeća i učini ga krovnim autoritetom Bošnjaka u Crnoj Gori. Nažalost, u dosadašnjem periodu, oni koji podržavaju tzv. građanske stranke, a to je većina Bošnjaka u Crnoj Gori, uglavnom ne učestvuju u radu BNV Crne Gore, što ostavlja značajne posljedice na njegov rad i efektivnost. Vjerujem da će Vijeće, uz veću potporu države i ozbiljnije kadrovsko jačanje, napraviti značajnije iskorake u svojoj misiji.

STAV: Šta je s bosanskim jezikom?

PURIŠIĆ: Bosanski jezik je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori i to je garantovano Ustavom iz 2007. godine. To je, uz upisivanje bošnjačkog imena u preambulu Ustava, rekao bih, historijska zasluga Bošnjačke stranke, koja je bila dio procesa donošenja novog ustava. Bošnjačka književnost i karakteristike bosanskog jezika izučavaju se kroz zajednički nastavni plan i program koji je kreiralo Ministarstvo obrazovanja Crne Gore. Taj predmet nosi naziv Crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost. Tamo gdje su Bošnjaci dominantni ili žive u značajnijem broju zakonskim propisima omogućeno je da svaki nastavnik, kroz nastavni proces, doda još 20% sadržaja iz nacionalne literature Bošnjaka. Za početak je važno da se nastavni planovi i programi očiste od stereotipa prošlosti gdje se bošnjačko-muslimanski narod prikazuje na neodgovarajući ili pogrdan način. Važno je i da se edukuje i ohrabri nastavni kadar da koristi ove mogućnosti propisane zakonom, jer to za sada radi samo sporadično. Treba tražiti modele da se bosanski jezik sa svojim posebnostima i bošnjačka književnost izučavaju prvenstveno u osnovnim i srednjim školama. Našim Ustavom garantovano je i pravo da se nastava izvodi na maternjem, bosanskom jeziku. Ovo je pravo predmet različitog tumačenja i interpretiranja. Postoji mišljenje da se nastava ustvari izvodi i na bosanskom jeziku s obzirom na to da se izvodi zajednički nastavni program kroz zajedničku nastavnu jedinicu. Većinsko mišljenje je da se nastava izvodi samo na službenom crnogorskom jeziku, a da je prethodno objašnjenje samo dekor kojim se umiruje javnost zbog opstrukcije garantovanog prava. Postoji i mišljenje da je riječ o četveroimenom jeziku te da je sve to nevažno i samim tim nepotrebno. Daljnji demokratski iskoraci trebali bi dati pravilan odgovor na ovaj izazov.

STAV: Postoji li saradnja između bošnjačkih političkih subjekata i nacionalnih institucija iz crnogorskog i srbijanskog dijela Sandžaka?

PURIŠIĆ: Saradnja između političkih partija prilično je skromna i mogla bi značajno da se unaprijedi. Saradnja između bošnjačkih nacionalnih vijeća iz crnogorskog i srbijanskog dijela Sandžaka značajno je bolja. Regionalna saradnja Bošnjaka je od izuzetne važnosti. Mnogo je oblasti u kojima se mogu napraviti iskoraci, kao što su nauka, biznis i ekonomija, kultura, umjetnost. Vežu nas i rodbinski i prijateljski odnosi. Važno je da postoji i mobilnost mladih ljudi između dvije zemlje. Prekogranična saradnja i zajednički projekti su također veliki prostor za saradnju, ali su nedovoljno iskorišteni. Naše relacije trebaju biti jače i intenzivnije kako bismo mogli govoriti o konkretnim rezultatima i uspješnoj saradnji.

STAV: Ima li Bošnjačka stranka saradnju s bošnjačkim političkim subjektima u Bosni i Hercegovini?

PURIŠIĆ: Ta saradnja vrlo je skromna, više je protokolarna i mislim da je veća odgovornost za takvo stanje na strankama iz BiH. Donekle razumijem da su bošnjački političari i akademska zajednica u Bosni i Hercegovini okrenuti rješavanju nagomilanih problema u zemlji i da im je ovo u drugom planu. Ali neki problemi koji su uzrokovani raspadom bivše države i osamostaljivanjem republika nasljednica i dalje ostaju, a pojavili su se i neki novi i čekaju na rješavanje kroz zajednički angažman. Saradnja srodnih bošnjačkih partija, posebno onih koje vrše vlast, podstakla bi saradnju državnih institucija i unaprijedila saradnju među bošnjačkim nacionalnim institucijama. To bi pomoglo da se pronađu rješenja za probleme koji postoje, primjera radi, u nejednakom tretmanu studenata bošnjačke i drugih nacionalnosti koji dolaze iz Crne Gore u dva entiteta BiH, obezbjeđenje podrške nacionalnim, kulturnim i dr. institucijama u očuvanju i razvoju bošnjačkih posebnosti i dr. Nadamo se da će Bošnjačka stranka uskoro postati dio velike porodice Evropske narodne partije, pa ćemo se barem kroz taj mehanizam saradnje bolje povezati s članicama s bh. političke scene.

STAV: Kako ocjenjujete odnose Bosne i Crne Gore?

PURIŠIĆ: U posljednjih 10-tak godina svakako kao dobre i prijateljske. Na ekonomskom planu mogu i trebaju biti puno bolji, ali na političkom daju značajan doprinos ukupnoj regionalnoj saradnji i procesu evropske integracije država zapadnog Balkana. Brojna bošnjačka zajednica koja djeluje kroz nekoliko naših udruženja u BiH predstavlja veliki potencijal koji će u budućnosti, nadam se, više doprinijeti dobroj saradnji naše dvije države.

STAV: Kako biste opisali odnose Crne Gore i Srbije?

Crna Gora je u NATO savezu i u svojevrsnom je diplomatskom konfliktu s Rusijom, s druge strane, Srbija gaji dobre odnose s Rusijom, a ne želi u NATO. Koliko ova situacija može biti prijetnja odnosima, posebno u slučaju pobjede prosrpskih političkih subjekata u Crnoj Gori i otvaranja pitanja ponovnog spajanja Srbije i Crne Gore? PURIŠIĆ: Nakon dužeg prilagođavanja novoj situaciji, odnosi između Crne Gore i Srbije postali su tipični za samostalne države koje se vode svojim interesima. Crna Gora nastoji da gradi dobre odnose sa svim susjedima i svim demokratskim državama, ali na principima međusobnog uvažavanja. Želimo sami da biramo svoj put. Odnosi između naših građana, privrednih subjekata, kulturnih, sportskih i drugih asocijacija su standardno dobri. Članstvo Crne Gore u NATO savezu donijelo je stabilnost države i otvorilo novu razvojnu perspektivu i dalo podršku daljnjim evropskim i NATO integracijama čitavog regiona. Važno je da cijeli region bude dio ukupnih evropskih i evroatlantskih procesa zbog stabilizacije društvenih prilika, jačanja sigurnosti, demokratske tranzicije i zbog ekonomskog prosperiteta. Nemoguće je da u demokratskoj i ustavnoj proceduri bilo ko donese odluku o ponovnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije, a ne vidim ni realne potrebe. Jednako ne vjerujem da je realno da vlast osvoji neka partija ili koalicija koja bi opet kao prije sto godina potrla ili ugrozila crnogorsku državnost i nezavisnost. Konačno, situacija je bitno drugačija i unutar države, a i na međunarodnom planu.

Razgovarao: Anes DŽUNUZOVIĆ (Izvor: STAV)