Na sjednici Odbora Foruma mladih BS Podgorica, koja je održana juče, za predsjednika je izabran Emir Pepeljak.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Odbora BS Podgorica Adem Fetić, potpredsjednik Odbora Kemal Grbović, sekretar Mensur Bošnjak, kao i koordinator BS za rad Foruma mladih Asmir Pepić.
Emir Pepeljak je rođen 19.02.1995. godine. Po struci je mašinski inžinjer. Član je Bošnjačke stranke od 2012. godine. U prethodna dva mandata biran je za potpredsjednika Foruma mladih BS Podgorica.
Forum mladih Bošnjačke stranke danas je obilježio 5. jun, Svjetski Dan zaštite životne sredine.
U decembru 2019. godine FMBS je započeo projekat pod nazivom “Zeleno, ne šareno” s ciljem očuvanja životne sredine i podizanja svijesti o adekvatnom odlaganju otpada u opštini Rožaje, a čiji završetak je odložen zbog vanredne situacije uzrokovane epidemijom koronavirusa.
Dan koji je planiran da bude kraj uspješnog projekta, omladinci su obilježili kratkim video snimkom, s jasnom porukom da svi možemo i moramo dati doprinos zdravijoj okolini i očuvanju prirodnog bogatstva.
FMBS poziva svakog pojedinca, naročito mlade ljude, da se pridruže ovoj akciji i svakodnevnim aktivnostima daju doprinos očuvanju prirode.
Povodom Ramazanskog Bajrama, Forum mladih Bošnjačke stranke realizovao je akciju podjele slatkih paketića za 80 mališana na teritoriji opštine Rožaje.
Iz Foruma mladih kažu da je cilj akcije bio da priušte trenuci zadovoljstva djeci bez jednog ili oba roditelja, odnosno jetimima, kao i djeci sa smetnjama u razvoju.
Kao što je poznato, ova organizacija je proteklih mjeseci, a posebno u vrijeme ramazana, bila angažovana na realizaciji humanitarnih aktivnosti kako u sopstvenom aranžmanu, tako i kao dio tima Dobrotvornog društva „Merhamet“, odnosno kao volonteri ove organizacije.
Članovi Foruma mladih Bošnjačke stranke svo to vrijeme pojačanim angažmanom uspjeli su da dostave pakete humanitarne pomoći i do najudaljenijeg domaćinstva u stanju socijalne potrebe u Rožajama.
Kako su kazali, Forum mladih Bošnjačke stranke će nastaviti i dalje da realizuje ovakve i slične aktivnosti.
Izvor: RTR
Forum mladih Bošnjačke stranke Rožaje organizovao je akciju podjele iftara u noći Lejletul-Kadr. Podijeljeni su iftari za ukupno 500 porodica.
Imajući u vidu važnost mjeseca ramazana, a posebno važnost noći Lejletul- Kadr, Forum mladih Bošnjačke stranke je ovom akcijom potvrdio da baštini vrijednosti zajedništva, solidarnosti, jednakosti.
Sredstva za ovu akciju obezbijeđena su putem donacija članova BS.
Iftari su dijeljeni na teritoriji cijele rožajske opštine, od čega je 200 iftara podijeljeno korisnicima Merhameta, dok je 30 iftara distribuirano radnicima Vatrogasne službe.
Posebna čar ove akcije jeste to što su članovi Foruma mladih svojim trudom pripremili iftare za svoje sugrađane, i podijelili ih na njihove adrese.
Predsjednik Foruma mladih BS Rožaje Edip Hadžimuhović zahvalio se svojim omladincima, koji sebe nesebicno daju za svaku akciju.
“Takođe, zahvalnost dugujem i članovima BS od kojih imamo podršku za svaku ideju. FMBS je uvijek tu za svoje sugrađane, a mi ćemo se i dalje truditi da naš grad napravimo boljim mjestom za život svih nas”, rekao je Hadžimuhović.
Tokom prethodna dva dana, u borbi protiv vatrene stihije koja je zahvatila rožajsku opštinu na 18 lokaliteta, pripadnicima Službe zaštite i spašavanja ogroman doprinos na gašenju požara dali su i brojni volonteri, među kojima su bili i članovi Foruma mladih Bošnjačke stranke.
Oni su još jednom pokazali da su u svim kriznim situacijama uz svoj grad, posebno u trenutku kada je bilo važno pravovremeno reagovati, kako ne bi bili ugroženi ljudski životi.
Emrah Demić, član Foruma mladih Bošnjačke stranke, kazao je da su on i njegove kolege osim učešća u akciji gašenja požara, za potrebe ove akcije ustupili i svoja privatna vozila.
„Ima nas oko 15 koji smo aktivno učestvovali u akciji gašenja požara. I dalje smo na raspolaganju Službi zaštite i spašavanja“, kazao je Demić.
Polaznici i alumni Instituta za napredno liderstvo u politici (Advanced Leadership in Politics Institute – ALPI), programa za mlade lidere iz različitih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, koji implementira Međunarodni republikanski institut (IRI), odlučili su se na zajedničko djelovanje u vrijeme koronavirusa.
Oni su potpisali zajedničku izjavu kojom žele podsjetiti javnost na značajnu ulogu mladih u društvu, posebno tokom izazovnih perioda kao što je je ovaj u kojem se nalazimo.
Ispred Bošnjačke stranke na pisanju izjave učestvovao je predsjednik Foruma mladih Sead Šahman.
U vrijeme pandemije izazvane koronavirusom, kada svako na svoj način pokušava pobijediti nevidljivog neprijatelja, mi, grupa mladih iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore želimo da pošaljemo poruku optimizma, svjesni odgovornosti koju imamo prema svim prošlim, sadašnjim i budućim generacijama. Zadovoljni smo saradnjom koju ostvaruju naše dvije susjedne države, naročito u doba velike zdravstevne krize koja je zadesila i uzdrmala cijeli svijet. Pokazalo se da naše zemlje mogu računati jedna na drugu, uz solidarnost, razumijevanje i uzajamnu podršku u najizazovnijim trenucima, odnosno da su dobri međususjedski odnosi i regionalna saradnja bitan faktor za savladavanje svih izazova. Tim povodom, odlučili smo se na zajedničku aktivnost kojom želimo pokazati mlade kao nositelje pozitivnih promjena. Države regiona Zapadnog Balkana mogu računati na mlade, što je pokazalo i djelovanje u aktuelnoj situaciji, jer su oni takođe tihi heroji. Njih ima među volonterima, medicinskim radnicima, novinarima, prosvjetnim, trgovinskim radnicima, kao i na svim drugim pozicijama koje nose veliki teret suočavanja sa pandemijom. Mladi, energični, talentovani i ambiciozni ljudi, koji ovih dana preuzimaju odgovornost i aktivnosti u cilju sprječavanja i ublažavanja posljedica izazvanih novim koronavirusom, su potencijal regije Zapadnog Balkana. Ključni izazov mladih u regionu jeste visoka stopa nezaposlenosti. Ono što treba da bude težnja zemalja za populaciju mladih je stvaranje ambijenta u kojem će taj trend opadati, da bi što veći broj mladih moglo svoju budućnost da veže za zemlju u kojoj su rođeni.
Otvaranjem novih radnih mjesta, koja bi mladima pružila mogućnost za zaposlenje, stvorili bi se uslovi za njihovo ranije osamostaljivanje, što bi u krajnjem uticalo na poboljšanje njihovog privatnog, ali i društvenog života, poput zasnivanja porodice, kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena i približavanja životnom standardu njihovih vršnjaka iz razvijenih zemalja Evrope.
Stoga, očekujemo da kroz konkretno djelovanje naše zemlje ovu populaciju prepoznaju kao bitan zamajac daljeg razvoja i u skladu s tim preduzmu sve neophodne korake da iz ovog izazova izađu ohrabreni da nastave da daju doprinos stvaranju perspektivnije budućnosti u zemljama našeg regiona.
Do juče su mladi odlazili u svijet u potrazi za boljim i perspektivnijim životom. Danas, u vrijeme pandemije, upravo su mladi ti koji se vraćaju svojim kućama i pomažu svojoj državi da pobjedi koronavirus.
Veliki je broj mladih ljudi koji rade poslove na određeno vrijeme, honorane poslove, nerijetko se i nalaze u sferi sive ekonomije, a nemali broj njih mora uskladiti fakultetske i poslovne obaveze kako bi mogli finansirati svoje studije. Ta populacija u velikoj mjeri već sada snosi, ali će i snositi posljedice ove situacije. Takođe, mladi koji u velikom broju pokrivaju sezonske poslove u turizmu, ove godine se ne mogu sa sigurnošću osloniti na taj izvor prihoda, što predstavlja rizik da će se i oni svrstati u kategoriju socijalno ugroženog stanovništva.
Kroz volonterizam ali i profesionalni angažman, mladi su se ponovo pokazali kao najvažniji društveni akteri, a ovaj put u borbi sa virusom. Zato zemlje regiona ne smiju dozvoliti da kada prođe pandemija problemi mladih ostanu u formi otvorenih pitanja. Potrebno je da država mnogo više misli na mlade, kao što mladi misle na državu! Radom na svim mjerama koje se planiraju u svrhu prevazilaženja posljedica izazvanih pojavom i širenjem koronavirusa, potrebno je predvidjeti i kreirati mjere koje će mladima omogućiti ekonomsko osnaživanje i pružiti im potporu da ostanu u svojoj zemlji i nastavljaju dopronositi njenom razvoju i prosperitetu.
Mi mladi iz dvije države, 40 opština i gradova, te 18 različitih političkih stranaka dio smo Instituta za napredno liderstvo u politici (ALPI) koji organizuje Međunarodni republikanski insitut (IRI) i bićemo jedni od nositelja promjena, kako u svojim državama, tako i u regionu.
Forum mladih Bošnjačke stranke u Rožajama uručio je danas zahvalnice ustanovama koje su dale ogroman doprinos u borbi protiv koronavirusa.
Od početka pandemije COVID19 mnoge ustanove su dale veliki doprinos, kako u suzbijanju od pojave i širenja infektivne zaraze, tako i u prikupljanju pomoći za najugroženije porodice u Rožajama. Članovi foruma mladih BS u saradnji sa DD “Merhamet” su od pojave ove zaraze vrijedno radili kako bi pomoć pravovremeno stigla do porodica kojima je ovaj vid pomoći bio od velikog značaja.
U znak zahvalnosti učesnicima svih akcija na teritoriji opštine Rožaje, Forum mladih je uručio zahvalnice: Opštini, Odjeljenju bezbijednosti – Policiji, Domu zdravlja, DOO “Vodovod i kanalizacija”, DOO “Komunalno”, Komunalnoj policiji, Osnovnom sudu, Službi zaštite i spasavanja, kao i radnicima u marketima i apotekama.
Faruk Ibrahimović, član Foruma mladih BS, kazao je da su na ovaj način željeli da ukažu poštovanje svim onima koji su dali doprinos u suzbijanju opake infektivne zaraze COVID19.
RTR
Piše: Mr Sead Šahman
02. april 2020.
Svjetske sile po prvi put ujedinjene i to u borbi protiv nevidljivog neprijatelja. Poruke zajedništva, solidarnosti i altruizma.Bojno polje bez vatrenog i nuklearnog oružja.
Preduzimaju se rigorozne mjere prevencije, plasiraju paketi socio-ekonomskih mjera za ublažavanje posljedica nastalih usljed pandemije, održavaju se do sada nedovoljno korištene virtuelne konferencije, ali i stvaraju nova i učvršćuju postojeća prijateljstva među zemljama.
Aktuelna situacija se definiše kao krizna, iako je svaka druga i dalje postojeća ekonomska, politička, migrantska, očekivano stavljena u drugi plan. Međutim, i u takvim prilikima potrebno je upravljati procesima, sada na potpuno drugačiji način od onog koji je važio do nedavno. Zato disciplina kriznog menadžmenta dobija na značaju, a upravljanje resursima se restruktuira i dovodi u skladu sa realnim zbivanjima.
Dezinformacije i propaganda su nešto što dodatno opterećuje javnost usljed ionako nelagodne situacije. Vjerovanje isključivo provjerenim izvorima informisanja je od velike važnosti.
Holistički odnos planete prema novonastalom epidemiološkom izazovu prepoznaje razlike samo u načinu primjene strategija i protokola u borbi protiv virusa. Dok Belorusija i Švedska imaju liberalniji pristup u ovoj situaciji, druge zemlje Evrope, Bliskog istoka i dijelovi SAD, uglavnom primjenjuju vrlo stroge i ograničavajuće mjere.
Pozitivan primjer uspješne borbe protiv virusa je Južna Koreja, zemlja na istoku Azije, koja zauzima prvo mjesto na svjetskoj listi kada je u pitanju broj urađenih testova što je osnovni uslov za dalju borbu protiv pandemije. Naglasak je stavljen na proizvodnju opreme za testiranje, što ga je učinilo lako dostupnim. Kompanije su se počele nadmetati u razvoju opreme, kako bi naravno ostvarile finansijski profit. Osmišljena je samoizolacijska aplikacija za telefone, tako da se izlaskom iz kuće oglašava alarm koji upozorava da je granica samoizolacije prekršena. Dva puta dnevno se unose podaci o simptomima, a ako nadzorni sistem uvidi da se nijesu unijeli, smatraju se kršenjem pravila samoizolacije.
To ukazuje i na razvoj novih proizvoda u softverskoj industriji, pa će i ova korporativna djelatnost biti vrlo atraktivna u narednom periodu nastojeći da ponudi i ispunjavanje „viška vremena“ za ljude u izolaciji.
Jedno je sigurno. Svijet više neće biti isto mjesto za život. Već se otvaraju nove prilike i poslovi koji u potpunosti redefinišu mnoga tržišta, dok ono što je skoro do juče bilo u punom zamahu će djelimično ili potpuno iščeznuti.
Više investicija u zdravstveni sistem i njegovo kadrovsko jačanje, ulaganje u zaštitnu opremu, te istraživanje i razvoj novih lijekova u farmaceutskoj industriji može biti dobar model budućim generacijama da predvide i spriječe pojavu pošasti kakva danas kolonizuje ljudsku civilizaciju.
Tržište nekretnina se znatno mijenja, doći će do veće ponude objekata po nižim cijenama u gradskom jezgru, dok će se bilježiti rast potražnje za nekretninama, a naročito za zemljom van grada.
Stimulisaće se domaća poljoprivredna proizvodnja budući da mnoge zemlje zabranjuju izvoz, obezbjeđujući prvenstveno svoje stanovništvo. Raste potražnja za prirodnim proizvodima i organskom hranom koja jača imunološki sistem kod čovjeka.
Ekolozi i promoteri zaštite životne sredine likuju zbog čistijeg zraka i smanjenja emitovanja gasova koji utiču na klimatske promjene. Životinje i biljni svijet se vraćaju u staništa preuzimajući prostor koji je prethodno bio preopterećen ljudima. Primjer za to su jata delfina u kanalima Venecije i zalivu naše Boke kotorske.
Dok novi tip korona virusa COVID-19 uzima svoj danak, mijenjajući način života savremenog čovjeka, na ovu krizu treba gledati dioptrijom novih šansi i mogućnosti. Ponašanje i uobičajene navike promijeniti u oportuno i koristiti prednosti koje će uslijediti.
Vrijeme, koje važi za jedan od temeljnih resursa, a koje je često bilo izgovor da predstavlja glavno ograničenje mnogih naših aktivnosti, potrebno je prilagoditi „korona“ stanju. Posvećenost nadogradnji postojećih znanja i vještina ili učenje i usvajanje novih, sa jasnom namjerom da budu korisni alati za buduće životne i poslovne izazove, predstavlja kvalitetno ispunjene sate i dane u sedmicama karantina.
Nemogućnost precizne prognoze završetka krize, koja već postaje realnost u našim svakodnevnim životima, upućuje nas na postizanje mirovnog sporazuma sa virusom. Dum spiro spero (Dok dišem, nadam se)
Autor je magistar ekonomskih nauka
Članovi Foruma mladih BS Rožaje učestvovali su u humanitarnoj akciji DD „Merhamet“, tokom koje su podijeljeni paketi osnovnih životnih namirnica za najugroženije stanovništvo na teritoriji opštine Rožaje.
Ovo nije prva akcija u kojoj učestvuju omladinci Bošnjačke stranke iz Rožaja. Oni su i ovom prilikom pokazali svoj merhamet i spremnost da pruže prijeko potrebnu pomoć, posebno u ovako teškom trenutku u kojem su se našli naša država i cijeli svijet.
Podsjećamo, u cilju pomoći u borbi protiv koronavirusa, Bošnjačka stranka je već donirala 10.000 eura Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti.
Postati punopravna članica Evropske unije (EU), bez davanja ogromne prednosti nekim drugim alternativama, je nešto za šta se zemlje Zapadnog Balkana (ZB) zalažu već dvije decenije.
Ili, da stvari budu jasnije, već dvadeset godina EU poručuje da će zemlje naše regije, ukoliko budu pratile preporuke i ispunjavale uslove koji im se postave, sprovodeći reforme, postati članice EU. Te preporuke i uslovi podrazumijevaju proces pristupanja pregovorima, od kandidatskog statusa, preko otvaranja poglavlja za različite oblasti, do konačnog članstva. Ovo nije, u navedenom periodu, uspjela niti jedna od šest zemalja regije.
U medijima, ali i čestim javnim istupima naših predstavnika, možemo čuti kako u budućnosti moramo izgraditi i osnažiti institucije, jačati nezavisnost pravosuđa, vladavine prava te konstantno raditi na pomirenju u regionu. Stvarnost i politički potezi, koji su uvijek u fokusu javnosti, ne pokazuju da postoji jasno izražena volja kod svih lidera na ZB da se konačno krene naprijed kada su u pitanju evropske integracije, posebno u zemljama kao što su Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Kada su u pitanju druge zemlje regiona, važno je istaći da Srbija pregovara već 5 godina, dok je Crna Gora na tom istom putu više od 7 godina, i to kada je u pitanju otvaranje poglavlja. Predviđanja su da će trebati još nekoliko godina da bi se ista zatvorila, što govori da su ove dvije zemlje skoro na istom nivou sa Sjevernom Makedonijom, koja još uvijek nije ni krenula sa procesom otvaranja pregovora. Iako je Sjeverna Makedonija ispunila sve od onoga što se od njenih lidera tražilo, ipak nisu dobili podršku za otvaranje pregovora zajedno sa Albanijom. Odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bi se mogla pokazati kao historijska greška, i ista je dodatno poljuljala kredibilitet EU. Trenutni prioritet EU je „srediti stvari u svojoj kući“, raditi na unutrašnjim kapacitetima te Zapadnom Balkanu dati vrijeme da uradi svoju zadaću.
Da li to vrijeme pomaže i njima da naprave novu metodologiju, koja bi mogla biti korak u pravom smjeru, te da se na drugi način definiše put koji vodi ka EU, uz realniji i pošteniji pristup, ostaje da vidimo u narednom periodu. Kriteriji iz Kopenhagena, vladavina prava, konkurentnost, regionalna saradnja i pomirenje su nešto što se mora dodatno naglasiti. Također, ako se nastavi sa sistemom veta i mogućnostima da svaka od zemalja članica može blokirati dalje proširenje, nismo sigurni da li će do istog uopće i doći te postaje opravdano zašto se i sama ideja proširenja preispituje.
Sa naše tačke gledišta, EU treba pokazati da radi na jačanju svog kredibiliteta na način što će otvoriti vrata onima koji su ispunili političke uslove, te zajedno sa liderima zemalja Zapadnog Balkana raditi na prezentovanju istine o perspektivi evropskih integracija. Za ovaj region u ovom momentu, je najbolje da reformske procese sprovodi zbog sebe i svojih građana, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, koja treba poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir, te to postaviti kao jedinu političku agendu da bi se osiguralo ispunjavanje ključnih prioriteta iz ???
Zapadni Balkan ne treba tražiti da uslovi budu prilagođeni njima, mora biti pokretačka snaga i ne očekivati blaži pristup ili olakšice. Mogućnost članstva u EU predstavlja priliku koju Zapadni Balkan mora iskoristiti, konačno utemeljenje stabilnosti i prosperiteta, kao i novi početak nakon svega onoga što nam se dešavalo u (bliskoj) prošlosti. Put za rješenje problema na Zapadnom Balkanu je puna integracija, a naš region nema poželjnu perspektivu bez integracije i zbog toga su nam programi koji jačaju međustranačku saradnju, ali i saradnju zemalja i političara u regionu jako bitni za budućnost i EU integracije.
Evropske integracije su zajednička odgovornost i zemalja Zapadnog Balkana i EU, te da EU pored svih svojih problema sa kojima se susreće u zadnje vrijeme mora naći dovoljno snage i političke volje da ustraje da se pitanje ovih zemalja riješi na najbolji mogući način, a to podrazumijeva odlučan nastavak politike proširenja.
U kom pravcu će se razvijati EU u budućnosti, niko ne može sa sigurnošću tvrditi, ali sigurno je da budućnost zemalja Zapadnog Balkana u Evropi nema alternativu te da mir i stabilnost EU ne mogu biti trajni bez potpune integracije zemalja Zapadnog Balkana.
Tokom rada na pripremi ovog teksta smo zaključili da su međustranačka saradnja i programi kao što je ALPI značajni za budućnost zemalja Zapadnog Balkana, jer doprinose ujedinjenu i spremnosti za saradnju te pomažu savladavanju izazova koji su ispred nas.
Članak je nastao kao rezultat međustranačke saradnje Instituta za napredno liderstvo u politici (ALPI) Crne Gore i BiH.
Članak napisali: Mensur Seferović (BiH) i Sead Šahman (Crna Gora)