sa ponosom i zadovoljstvom vam se obraćam u danu kada se završio mandat 41. Vlade Crne Gore i kada je zvanično započeo mandat novoizabranoj Vladi.
Kao potpredsjednik 41. Vlade Crne Gore, koja je u prethodne četiri godine postigla brojne rezultate, uprkos velikim izazovima pred kojima smo se nalazili, svi zajedno možemo biti zadovoljni.
Uspjeli smo da obezbijedimo političku stabilnost u državi, Crna Gora je danas punopravna članica NATO-a, poseban fokus posvetili smo ravnomjernom regionalnom razvoju, redovnost isplate plata, penzija i socijalnih davanja u vremenu krize bila je neupitna. Našim velikim naporima, uz podršku naših dosadašnjih partnera, u dobrom dijelu smo uspjeli da intregrišemo manjinske narode u institucije sistema, što je jedan od najvećih uspjeha u pravcu pune integracije manjinskih naroda i ostvarivanja manjinskih i ljudskih prava. To je jedan veliki kapital koji ostavljamo novoj Vladi i odnos prema manjinskim narodima u ovom dijelu biće prvi naredni test nove većine. Ovo su neupitni fakti, koji ostaju kao vrijednosti za koje se istinski zalagala 41. Vlada Crne Gore.
Uvaženi građani, obavljajući funkciju potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, u prethodne četiri godine na planu regionalnog razvoja napravljen je veliki iskorak.
Zahvaljujući dobroj viziji Vlade, svjedočili smo najvećim ulaganjima u sjeverni region u istoriji Crne Gore. To se posebno ogleda u infrastrukturi, saobraćajnoj povezanosti i razvoju turističkih potencijala sjevera. Vjerujem da svi zajedno u Crnoj Gori s nestrpljenjem očekujemo završetak prve dionice autoputa od Smokovca do Kolašina. Tako značajan kapitalni projekat dodatno će doprinijeti da se sjeverni region bolje poveže sa ostatkom Crne Gore. Takođe, ulaganja u putnu infrastrukturu u cijeloj državi, ali posebno na sjeveru naše Crne Gore su potvrda da je 41. Vlada bila u službi građana i da je sav svoj potencijal usmjeravala u pravcu poboljšanja uslova života za svakog stanovnika Crne Gore.
Na kraju, želim da istaknem da je Crna Gora pokazala da je zemlja koja baštini demokratske vrijednosti, što su potvrdili i posljednji parlamentarni izbori, kada je odlazeća vlast priznala izborni rezultat bez pogovora. To je pokazatelj i političkog sazrijevanja cjelokupnog društva. To je poruka i međunarodnoj zajednici da su se izborni procesi odvijali u fer uslovima i da smo mi, kao neko ko je do sada činio vladajuću većinu, uvažili političke promjene koje su se desile.
Od nove Vlade očekujem da će nastaviti sa svim infrastrukturnim projektima koje je započela prethodna Vlada i da će nastaviti evropski i evroatlantski put Crne Gore.
Zahvaljujem se svim funkcionerima Bošnjačke stranke, koji su u prethodne četiri godine na stručan, profesionalan i častan način obavljali značajne državne funkcije.
Uvažavajući političke procese koji su se dogodili, Bošnjačka stranka će iz opozicionih klupa biti istinski kontrolor svih narednih političkih faza.
Klub poslanika Bošnjačke stranke (BS) predložio je izmjene zakona o Ustavnom sudu, kako bi se sudijama povećala starosna granica za odlazak u penziju sa sadašnjih 67 godina na 70 godina.
“Smatramo da je ovakav prijedlog apsolutno prihvatljiv, imajući u vidu trenutno stanje u pravosuđu, kao i trenutnu nemogućnost da se obezbijedi potrebna većina za izbor sudija”, kazao je šef poslaničkog kluba Ervin Ibrahimović agenciji MINA.
On smatra da bi se na taj način omogućilo nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda i spriječila njegova politička blokada.
“BS će podržavati sve procese koji za cilj imaju nastavak reformi, demokratizacije društva i obezbjeđivanje uslova za nesmetan rad svih pravosudnih institucija”, rekao je Ibrahimović.
Jednovjerska vlada i predlaganje mandatara od strane bilo koje vjerske zajednice, u sekularnim državama nije korak naprijed u demokratizaciji društva i jačanju građanskog karaktera, poručio je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.
On je na sjednici Skupštine Crne Gore, na kojoj mandatar za sastav 42. Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić predstavlja ekspoze, istakao da Bošnjačka stranka neće podržati novi sastav Vlade.
„Pažljivo sam razmatrao vaš prijedlog o radu buduće Vlade i stekao sam utisak da niste željeli da ulazite u dublje analize mnogih važnih pitanja. Takođe, smatram, ima dosta toga što je trebalo da bude visoko na vašoj agendi, umjesto klasifikacije odlazeće vlasti. Pozdravljam odluku da nastavite put NATO integracija, evropske integracije Crne Gore i jačanje dobrosusjedskih odnosa, što je visoko u agendi BS, ali i ono po čemu je bio prepoznat uspjeh odlazeće Vlade. Treba imati na umu da je prethodna Vlada obezbijedila da Crna Gora ima najveću prosječnu platu u regiji, penzije su među najvećim u regionu, dok je isplata plata, penzija i socijalnih davanja bila redovna, bez kašnjenja. Vjerujem da će nova Vlada nastaviti ovim putem i ne samo da će nastaviti, već da će uspjeti da obezbijedi i povećanje plata i penzija, kako su partije koje su sada dio nove većine najavljivale i tokom predizborne kampanje“, rekao je u svom obraćanju Ibrahimović.
Govoreći o upitnosti realizacije programa Vlade, koju podgrijava i činjenica da je ovo prvi put da će Vlada imati manjinsku podršku i pored osvojene većine, Ibrahimović je kazao da će ovo biti prva Vlada koju će podržati većina, ne zato što joj vjeruje, ili zbog kvalitetnog programa ili unapređenja rada Vlade i poboljšanja uslova života građana.
„Već iz njima, nama i građanima znanih razloga, što je u najmanju ruku zabrinjavajuće, ali i svojevrstan eksperiment, koji ne sluti pozitivnim rezultatima i prosperitetu naše države, ali ni dugovječnosti nove Vlade, gdje će najveću cijenu nažalost platiti građani“, kazao je Ibrahimović.
-Ne smijemo dozvoliti da klizimo ka teokratiji
Kada je riječ o personalnom sastavu Vlade, šef kluba BS je ponovio da jednovjerska vlada i predlaganje mandatara od strane bilo koje vjerske zajednice, u sekularnim državama nije korak naprijed u demokratizaciji društva i jačanju građanskog karaktera.
„Kao ni da glavna preporuka za neke kandidate za ministre bude bliskost sa vjerskom zajednicom. To nije većinska volja građana bila ni 2006. godine, a ni danas. Zato ne smijemo dopustiti da se nastavi proces klizanja ka teokratiji, koji prijeti da uruši koncept sekularne države“, jasno je podcrtao Ibrahimović.
On je ocijenio da bi bilo jako loše da su ministri opterećeni uticajem crkve, odnosno, da nose jedan teret kada je u pitanju odnos države i crkve ili bilo koje vjerske zajednice.
„Važno je da njima ne smije upravljati neki koji ne žele dobro Crnoj Gori, već da ih vodi pripadnost državi, da misle za dobrobit države, svih naroda, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, što znači niko ne smije biti diskriminisan. Takođje, činjenica da nakon trodecenijskog pluralizma nova Vlada neće imati za ministra predstavnika manjinskih naroda je korak unazad za društvo koje teži razvijenim demokratijama“, kazao je Ibrahimović.
On je upitao mandatara Zdravka Krivokapića kakvu poruku šalje domaćoj i svjetskoj javnosti ovakvom odlukom, kao i da li su manje brojni narodi nedovoljno stručni za kriterijume koje je postavio mandatar.
„Da li je to vaš put ka Vladi svih naroda kao što ste naveli u vašem programu? Da li su vas u toj namjeri podržale takozvane građanske partije URA, Demokrate ili PZP ? Da li se može pričati o boljoj, prosperitetnijoj Crnoj Gori, gdje se ne računa na skoro 1/4 građana koji pripadaju drugoj nacionalnoj i vjerskoj skupini?“, pitanja su Ibrahimovića koje je uputio Krivokapiću.
Istakao je da očekuje da i mandatar bude saglasan da ovakav sastav potencijalne vlade ne oslikava Crnu Goru i većinsku volju građana.
„Smatram da ste trebali da vodite računa o ravnopravnosti, jednakosti građana, da bilo koga ne dovodete u pitanje po bilo kojoj osnovi, da ste trebali da predložite za ministre i predstavnike manjina sa referencama koji nisu politički eksponirani. Nadam se da ćete uvidjeti grešku i da ćete imati ministra iz reda manjina. Očekujem da će takozvana ekspertska vlada voditi računa o zastupljenosti pripadnika manjina na istaknutim mjestima u izvršnoj vlasti i da nemaju razloga za strah od revanšizma, jer su skoro preko 90 odsto njih glasali za partije koje ne čine novu većinu“, poruka je Ibrahimovića.
On je komentarisao i kandidatkinju za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesnu Bratić.
„O predloženim kandidatima za ministre je bilo govora tako da ne bih komentarisao pojedinačno, ali ću se osvrnuti na poražavajuću poruku koju šalje kandidatkinja za ministarku prosvjete, kulture, nauke i sporta, koja se izjašnjava kao „ženski četnik“. Takve izjave u jednoj antifašističkoj državi, ne mogu jačati osjećaj pripadnosti državi, međuetnički i međuvjerski sklad Crne Gore, kao temeljne vrijednosti našeg društva. Da li takva osoba treba da bude na čelu resora koji se direktno tiču identitetskih pitanja? Da li možemo očekivati izmjenu nastavnih planova i programa, ( u kojima neće biti grandioznih stvaralaštava, poput Hasanaginice, Derviš i smrt, Ćamila Sijarića, Huseina Bašića, Avda Međedovića, albanskog pisca Ismaila, remek djela Husein Pašine džamije u Pljevljima iz XVI vijeka, katredale Sv. Tripuna i mnogih drugih ). Da li ćemo učiti da četnici nisu radili na našim prostorima sva ona zvjerstva nad svim narodima, a posebno nad Bošnjacima, već će djeca učiti da su četnici bili dobri momci? Ili ćemo slaviti kao državni praznik dan osnivanja četničkog pokreta u Crnoj Gori. Da li će naša djeca učiti o zaključcima konferencije četničke omladine CG, Boke kotorske i Sandžaka koja se održala na današnji dan 1942. god. u Šahovićima ( jedno od mnogobrojnih stratišta Bošnjaka ), gdje se izmjeđu ostalog kaže: “Na teritoriji buduće države živjet će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti”. Očekivao sam da ćete poslije tolikog pritiska javnosti predložiti drugog kandidata, ali ste preuzeli veliku odgovornost zadržavanjem istog. Zato očekujem u najmanju ruku izvinjenjene i zaokret u ponašanju potencijalne ministrice, barem zbog pijeteta prema svima koji su stradali zbog fašističke četničke ideologije“, kazao je Ibrahimović.
-Da li će mandatar posjetiti Srebrenicu 11. jula?
On je još pitao Krivokapića da li se kao budući premijer države koja ima snažnu antifašističku tradiciju i multietnički i multivjerski sklad, ograđuje od izjave potencijalne ministarke?
„Da li se ograđujete od četničke ideologije i fašističkih pokreta? I da li ćete 11. jula posjetiti Srebrenicu? Što bi bio korak u pravcu jačanja regionalne saradnje, koje ste naveli u vašem programu“, kazao je Ibrahimović.
On je u dijelu ukidanja resora kazao da mu je nejasna odluka da se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ukine nekoliko mjeseci prije puštanja u rad prve faze autoputa, koji je sa razlogom ocijenjen kao projekat vijeka u Crnoj Gori.
„Ukidanjem Ministarstva rada i socijalnog staranja dovodite u sumnju vaš koncept države ekonomskog i socijalnog blagostanja. Posebno ne bih komentarisao ukidanje tj. pripajanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Ali to je vaša pravo i vaša odgovornost prema građanima”, rekao je šef poslaničkog kluba BS.
On je zamjerio mandataru da u svom ekspozeu nije prepoznao dinamične procese iseljavanja naših građana, koji prijete da ćemo ostati bez mladih, radno sposobnih građana.
“Nažalost, ni prethodne vlade nisu imale Ministarstvo za demografiju i Ministarstvo za dijasporu, za šta se BS konstantno zalaže. Posebno me zabrinjava da ste u svom pogramu samo sa po jednom rečenicom pomenuli dijasporu i demografska kretanja. Ne želim da podsjećam javnost da su najveća iseljavanja sa prostora gdje žive manjinski narodi, samim tim našu dijasporu čine pretežno manjinski narodi. Niste u svom ekspozeu naveli da ćete raditi na revalorizaciji napuštenih sela. Migracije selo-grad se konstantno ubrzavaju, posebno na sjeveru”, kazao je Ibrahimović.
-Mandatar saradnju sa dijasporom sveo u jednoj rečenici
On je još mandataru poručio da je trebao visoko na agenda da postavi i saradnju sa dijasporom.
“Koja je potentna da radi velike projekte i u našoj državi. Dijaspora je jedina koja svakodnevno ulaže novac u našu državu. Pominjanje dijaspore u jednoj rečenici ne sluti da nova većina želi snažniju vezu sa isljenicima, dijasporom i njihovim udruženjima“, rekao je Ibrahimović.
On je istakao da u ekspozeu nije dovoljno pažnje posvećeno ravnomjernom regionalnom razvoju.
„Najnerazvijeni djelovi naše države su oni gdje žive manje-brojčani narodi, većinom na sjeveru. Takvo stanje je neprihvatljivo, posebno kada se ima u vidu činjenica da su skoro sva prirodna i druga bogatsva na sjeveru zemlje ( skoro 70% ).Država je dužna da ispravi višedecenijsku nepravdu prema manjinskim narodima. Očekivao sam od vas gospodine Krivokapiću da kao vjerujući čovjek, da ćete se voditi pravdom i istinom, kada je u pitanju unaprjeđenja uslova života manjinskim narodima. Istina je da su ti krajevi decenijama, do skoro unazad 15 godina zapostavljeni, pravda je da se ta praksa što prije prekine i da manjine zaslužuju bolje uslove“, kazao je Ibrahimović.
On je još podsjetio mandatara da je očekivao da će u dijelu unaprjeđenja vladavine prava pomenuti i ratne zločine koji su se desili na teritoriji Grne Gore ili gdje su stradali naši državljani.
„Bukovica, Štrpci, deportacija Bošnjaka iz Herceg Novog, Kaluđerski laz i drugi.Podsjetiću vas na akcion plan za poglavlje 23, koji se odnosi na reforme u oblasti vladavine prava, gdje je usvojena Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina. Kao i na izvještaj Evropske komisije gdje je stavljen akcenat na ratne zločine tj. da CG mora dodatno unaprijediti svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine. Neminovno je da Crna Gora ali i ostale države Zapadnog Balkana koje streme ka članstvu u Evropsku uniju moraju mnogo više da urade na ispunjavanju svojih obaveza u pogledu ljudskih prava, na tom putu se mora zadovoljiti pravda za žrtve ratnih zločina. Privodjenjem licu pravde nalogodavaca i izvršioca ratnih zločina doći će i do suštinskog pomirenja i uspostavljanju trajnog mira u regionu“, istakao je Ibrahimović.
Bošnjačka stranka u Crnoj Gori kao i većina Bošnjaka i, vjerujem većina dobronamjernih ljudi bez obzira na bilo kakvu posebnost, sa zabrinutošću prati rast nacionalističkih, šovinističkih i fašističkih ispada u javnom prostoru naše države koji su kulminirali u jednom malo dužem periodu uoči i nakon izbora održanih 30. avgusta.
Fašizam, nacizam, netolerancija i netrpeljivost prema drugom i drugačijem svuda su oko nas i zvone na budjenje i uzbunu cijelog društva.
Na žalost sam se fašizam u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje kao fašizam jer se “pakuje” u razne oblike demokratije i demokratizacije, borbe za prava, borbe za oslobodjenje i druge vidove populističko-nacionalističke politike i djelovanja.
Valja podsjetiti da je fašizam danas, jednako kao prije 80 godina, strahovito agresivan u svom pokušaju da bude sveobuhvatan, netrpeljiv prema svemu ostalom i drugačijem i da ima nevjerovatnu moć kamuflaže i prikrivanja.
Posebno nas zabrinjava indolentan odnos, tolerancija i šutnja akademske zajednice i NVO sektora prema ovakvim oblicima fašizma. Ponekad mi se čini kao da čekaju da neko na reveru ili kapi stavi “svastiku” ili da javno kaže “ja sam fašista” da bi prepoznali tako ociglednu i opasnu stvar.
Najviše nas, međutim, zabrinjavaju tužilaštvo, sudstvo i policija koji prilikom kvalifikovanja djela koja očigledno imaju elemente vjerske i nacionalne mržnje pribjegavaju drugacijim, možemo reći blažim, nekako kompromisnim i pomirljivim kvalifikacijama i izbjegavaju da stvari nazovu pravim imenom i pošalju jasnu i nedvosmislenu poruku da se fašizam i nacionalizam neće tolerisati od strane države.
Jedan takav primjer imali smo u Beranama kada je blag stav države i pogrešna kvalifikacija djela sa očiglednom nacionalističkom pozadinom doveo do toga da isto lice ponovi djelo na štetu takodjer istog lica.
U tom smislu ovih dana aktuelni status na drustvenoj mrezi Facebook koji su objavila braća Marko i Rajko Rajković iz Plava u kojem uz fotografiju vjerovatno njih dvojice ispred svinjskog pečenja piše “Da zna bula kakva je slanina nikad ne bi ljubila Turčina” nije ništa novo kao pojedinačan dogadjaj ali je i te kako znakovit kao dio sve prisutnijeg diskursa i modela misli i ponašanja koji je uvrjedljiv ili prijeteći a u svakom slučaju netolerantan za Bošnjake, muslimane i sve drugačije i drugačijemisleće ljude a koji je prihvatljiv i u odredjenoj mjeri poželjan za znatan dio društva.
On, naime, predstavlja kontinuitet onoga što smo imali prilike da vidimo i gledamo u našoj skorijoj prošlosti za koju su neki, naivno, mislili da je iza nas.
Govorimo o prošlosti sa kojom se jedan znatan dio društva u Crnoj Gori nije adekvatno suočio a o kojoj je javnost oštro podijeljena bez obzira što su najpozvanije sudske istance, govorim i o medjunarodnim i o ex jugoovenskim, da kažem domaćim, dale svoj na činjenicama utemeljen i pravosnažan sud.
Ja u ovome vidim i kontinuitet ili logičan slijed iza onoga što smo u zadnje vrijeme mogli čuti i od crkvenih velikodostojnika, poput izjave o islamu kao “lažnoj vjeri” i muslimanima kao “lažnim ljudima” ali i istaknutih aktera političkog života poput one o nepristajanju na Crnu Goru u kojoj vladaju “muslimani i Albanci”.
Ne treba, vjerujem, podsjećati da smo u Skupštini Crne Gore slušali takve tonove a da najistaknutiji politički predstavnici sadašnje većine najprepoznatljivije ratne zločince čije pravosnažne, medjunaridne presude pored krivnji za zločine poput masovnih istrebljenja, ubijanja, masovnih grobnica i sl. sadrže i krivnje za genocid, nazivaju nacionalnim herojima i junacima.
Mi zato našim reakcijama na sve izlive mržnje, nacionalizma, šovinizma i fašizma, bez obzira jesmo li mi meta tih izliva, želimo da skrenemo pažnju da bi nas kao društvo trebao da zabrine sve očigledniji trend jačanja desnih ideologija i fašizma i njegovog sve slobodnijeg izražavanja u javnosti i da ta zabrinutost ne smije biti dio naše intime.
Naprotiv, mi te pojave moramo prepoznati i na njih otvoreno, hrabro i, ako je to potrebno, agresivno reagovati u njihivoj najranijoj pojavnoj fazi, mnogo prije nego što one predju na završni čin – na kukasti krst, koncentracioni logor i masovno ubijanje.
Trijumfalna pobjeda nad fašizmom iz 1945. g. nije konačan slom fašizma kao ideje, toga bismo mi na ovim prostorima morali biti jako svjesni. Fašistički duh leluja oko nas i mi ga moramo uočiti i prepoznati bez obzira na nove forme koje on u modernom svijetu ima.
Borbu protiv fašizma, koju su naši preci vodili vojno, mi moramo nastaviti civilno, jasnim gradjanskim antifašističkim aktivizmom u svim segmentima društvenog života.
Tu borbu ponajviše moramo voditi političkim aktivizmom i političkim sredstvima svodeći sve političke pojave sa elementima fašizma na minorne društveno – političke pojave i to je obaveza svih nas.
Autor je predsjednik OO Bošnjačke stranke u Bijelom Polju
U novom sazivu Skupštine Crne Gore od ukupno 81 poslaničkog mjesta, 16 je žena. U tom segmentu, mi kao parlament ne poštujemo apele i preporuke o većoj zastupljenosti žena u parlamentu. Tokom raznih panela prethodnih godina, bilo je obećanja da će žene biti zastupljenije. Nažalost, nije tako i to je nešto na šta moramo ukazivati, kazala je za Standard poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić – Harbić.
Ona je istakla da, prema statistici, broj žena u Crnoj Gori i učešće žena na rukovodećim pozicijama, broj poslanica, ministarki, pokazuju da nismo na željenom nivou.
“Među tri najznačajnije političke funkcije u državi nema žena, a i sastav novog saziva parlamenta takođe pokazuje da nismo, ni kada je ova grana vlasti u pitanju, značajniji napredak ostvarili. Imali smo situaciju da su pregovore o novoj Vladi vodili isključivo muškarci i smatram da to nije dobra poruka. Žene su kroz istoriju pokazale da su dostojne da budu nosioci najznačajnijih društveno-političkih procesa i ne smijemo dozvoliti da budemo u drugom planu, diskriminisane i nedovoljno uvažene”, kazala je Strujić Harbić.
Dodaje da naše društvo u mnogim segmentima nije odstupilo od tradicionalnog, patrijarhalnog pogleda na brojne aspekte društvenih zbivanja.
“Tako je i sa učešćem žena u politici. Praksa nam svakodnevno pokazuje da u društvu preovladava stav da muškarci treba da budu rukovodioci, da budu na mjestima odlučivanja”, kazala je.
Poslanica Strujić Harbić ističe da u odnosu na razvijene zemlje, mi na ovom planu ne bilježimo neki vidljiv napredak. Štaviše, kako je kazala, dešavaju se situacije da i nazadujemo.
“Mislim da je ovo dio jednog procesa, sazrijevanja društva, kroz koji moramo svi zajedno da prođemo.”
Ona je mišljenja da se mora razmišljati u pravcu da neće po automatizmu neko biti dobar direktor samo zato što je muškarac. Ženama se mora vjerovati, njihovoj sposobnosti. I dodaje da su svi na istom zadatku, od predstavnika partija, preko institucija sistema, do privatnih kompanija.
“Često kažem, pogledajmo institucije i kompanije kojima upravljaju žene. Uglavnom je riječ o uspješnim i naprednim institucijama, likvidnim kompanijama”, istakla je Strujić Harbić.
Budući da je Bošnjačka stranka ispoštovala redosljed na listi i napravila iskorak na ovim izborima, te ima ženu u poslaničkim klupama, pitali smo poslanicu BS-a kakav će biti njen angažman na ovom polju.
“Ponosni smo što smo jedina izborna lista na kojoj je napravljen značajan napredak u odnosu na zakonom propisani redosljed kandidata manje zastupljenog pola, čime smo poslali jasnu poruku da je Bošnjačka stranka zastupnik ideje afirmacije učešća žena u politici”, kazala je poslanica Strujić Harbić.
Ona je podsjetila da je predsjednik BS Rafet Husović u decembru 2017. godine dao obećanje Ženskoj političkoj mreži vezano za zahtjeve za dalje unaprjeđenje izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori, u dijelu veće zastupljenosti žena.
“U tom kontekstu, mi smo tako i koncipirali našu izbornu listu na prethodno održanim parlamentarnim izborima, gdje je na svakom trećem mjestu bila zastupljena žena. Bošnjačka stranka će nastaviti da bude pobornik ideje veće zastupljenosti žena u partijskim tijelima”, kazala je.
Kao poslanica, ističe Strujić Harbić, nastaviće da radi na unaprjeđenju svijesti o važnosti učešća žena u društveno-političkim procesima.
Bošnjačka stranka (BS) odbila je poziv predstavnika koalicije Za budućnost Crne Gore i neće biti dio nove Vlade Crne Gore. Tako je odlučio Glavni odbor ove stranke na zasjedanju 18. oktobra.
Ovakva odluka mnoge je iznenadila, pogotovo zato što će brojni kadrovi ove stranke odstupiti sa dužnosti koje obavljaju i što je gotovo jednoglasno usvojena od strane Glavnog odbora u kojem, pored ostalih, sjede tri aktuelna državna ministra, potpredsjednici Vlade i Skupštine Crne Gore, pet pomoćnika ministara, te direktori državnih institucija, zavoda i agencija, koji su dizanjem ruku izglasali i vlastite smjene.
Različiti pristupi
Predsjednik Bošnjačke stranke, Rafet Husović, za Avaz pojašnjava da je poziv za učešće u novoj vladi odbijen nakon konsultacija sa članovima i simpatizerima stranke, te analize na stranačkim organima.
– Vodeći se principima i poštujući neke od programskih odrednica Bošnjačke stranke, mi smo procijenili da u ovom trenutku ne treba da budemo dio vladajuće većine. Tu prije svega mislim na različite pristupe i određene ideološke razlike sa nekim članicama nove vlasti, oko važnih društvenih pitanja u Crnoj Gori, te odnosa prema manjinskim narodima, kako u nedavnoj prošlosti, tako i sadašnjih političkih programa – kaže Husović.
Analiziran je i dosadašnji odnos stranaka pobjedničke koalicije prema Bošnjacima i drugim manjinskim narodima, a Husović otkriva da je, pored ostalog, pominjao i Srebrenicu, jer je Bošnjačkoj stranci priznanje genocida važno pitanje.
– Bošnjačka stranka je svoje političko djelovanje zasnivala na način da smo partneri svima onima sa kojima dijelimo programsku viziju i poglede na budućnost Crne Gore. Tako smo i poslije ovih izbora sjeli za stolom sa “Demokratama” Alekse Bečića. Želimo da gradimo partnerstvo, smatramo da ova grupacija sačinjena od mladih ljudi ima potencijala da na temeljima građanske i multietničke Crne Gore vodi jednu proevropsku i prozapadnu politiku. Kada je o DF-u riječ, nažalost, iz ove grupacije se posljednjih godina čulo mnogo interpretacija usmjerenih prema manjinskim narodima, koje krše principe dobrosusjedskih odnosa, principe uzajamnog poštovanja i uvažavanja – ističe Husović.
Brojni izazovi
On dodaje kako nije siguran da će nova vlada, bez obzira hoće li je činiti eksperti ili političari, uspjeti da se izbori sa svim izazovima.
– Unutar koalicije “Za budućnost Crne Gore” je 11 političkih subjekata različite političke profilacije. U tom smislu, biće teško usaglasiti politiku buduće Vlade. Takođe, koronavirus je uslovio da smo imali veoma slabu turističku sezonu. Nas čekaju brojni ekonomski izazovi, treba obezbijediti redovnost isplate plata, penzija, materijalnih davanja, svega onoga što je dosadašnja Vlada bez dana kašnjenja obezbjeđivala svojim građanima. Od krucijalne je važnosti da se nastave započeti kapitalni projekti, poput autoputa Bar-Boljare, izgradnje ski – centara, nastavka ulaganja u infrastrukturu. Uprkos tome što će vlast vršiti neke od partija koje su protivnici Alijanse, naše članstvo u NATO-u i naš evroatlantski kurs ostaju neupitni – pojašnjava predsjednik Husović.
Budno pratiti dešavanja
Nova većina, koju čine koalicije “Za budućnost Crne Gore” koju predvodi prosrpski Demokratski front, “Mir je naša nacija” okupljena oko Demokrata Alekse Bečića i “Crno na bijelo” Dritana Abazovića, ima 41 od ukupno 81 poslanika u Skupštini. Bošnjačka i albanska koalicija “Jednoglasno” odbile su poziv da im se priključe.
– Mi ćemo budno pratiti sva naredna dešavanja i podržavati sve pozitivne i reformske procese. Bićemo partneri u svim budućim projektima Vlade usmjerenim društvenom i ekonomskom boljitku i svim političkim snagama koje su okrenute dobrobiti građanske, multietničke i evropske Crne Gore – poručuje Rafet Husović.
Politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić vjeruje da budući premijer Zdravko Krivokapić može napraviti otklon od retrogradne politike, a raduju ga i drugačije poruke pomirenja od lidera DF-a. U ovom trenutku Mustafić ne očekuje nove izbore i vjeruje u dogovor tri koalicije.
Mustafić za TV NOVA M, kaže da su ideološke razlike među tri koalicije vidljivije kada su posrijedi kadrovska rješenja, no vjeruje da će se tri koalicije držati sporazuma koji su potpisali, jer izvršna vlast neće moći da funkcioniše ako otvara pitanja koja je zatvorila tim potpisima.
“U svakom slučaju vjerujem da će naći način da ih prevaziđu, ono što je najvažnije da će vrijeme pokazati koliko su kadri da se suoče sa ekonomskim pitanjima koja su problematična. U svakom slučaju, mi ćemo biti tu da pomognemo ono što možemo. Oni su napravili jedan sporazum koji je ohrabrujući i vjerujem da će to biti njihova ideja vodilja u narednom periodu i da će naći način da prevazilaze razlike, a da ne trpi država. Ne očekujem izbore u ovom trenutku, ali se u politici nikad ne zna, sve su opcije moguće, ali čini se da će ipak doći do dogovora i do formiranja vlasti iako se ne zna do kad će trajati”, naveo je Mustafić.
Bošnjačka stranka je odbila učešće u Vladi zbog ideoloških, ne malih, razlika sa nekim članicama buduće vladajuće koalicije, kazao je za NOVU M Mustafić.
“Nakon rasprave, nakon demokratske razmjene argumenata došlo je do jedinstvene odluke, stranka je pokazala jedan demokratski kapacitet i donijela jedinstvenu odluku da u ovom trenutku ne ulazi u izvršnu vlast i da drugim riječima prelazi u opoziciju nakon gotovo više od deceniju boravka u izvršnoj vlasti. Okolnosti smo naveli u saopštenju tada, u pitanju su određene ideološke razlike koje nisu male sa nekim članicama buduće vladajuće koalicije i te razlike su u ovom trenutku jako izražene i mi smo u rukovodstvu smatrali da mi zbog toga ne možemo i ne treba da budemo dio izvršne vlasti”, kaže Mustafić.
Komentarišući izjavu mandatar da su Srbija i Crna Gora ustvari dvije srpske države, Mustafić navodi kako je moguće da je to jedna nesmotrena politička izjava.
“Međutim ovdje su u pitanju suštinske razlike u samim programima, u pristupu, sa nekim članicama vladajuće koaLicije, jedan jaz politički koji je bio prisutan u proteklom periodu, jedna retorika koja nije bila u duhu dobrih poruka prema manjinskim narodima, prema Bošnjačkoj stranci. Naravno, gospodin Krivokapić je nova politička pojava i vjerujem da će u narednom periodu pokazati možda i otklon od takvog programskog djelovanja ali neka vrijeme pokaže. Mislim da ono što je Crnoj Gori potrebno – dijalog”, naveo je Mustafić.
Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić, kazao je za portal Standard da je u skladu sa statutom BS, za ovu godinu bilo planirano održavanje redovnog partijskog kongresa. Međutim, zbog situacije sa koronavirusom održavanje kongresa je pomjereno. Plan je da se kongres održi u prvoj polovini 2021. godine.
Bošnjačka stranka će u novom sazivu parlamenta biti zastupljena sa tri poslanika, među kojima po prvi put u poslaničke klupe ulaze Amer Smailović i Kenana Strujić-Harbić.
“To je pokazatelj da stranka djeluje u pravcu da mladi, obrazovani i kompententni ljudi, kojih nesumnjivo ima u našoj partiji, na najbolji način budu reprezenti naše politike u parlamentu. Ponosni smo što smo jedina izborna lista na kojoj je napravljen značajan napredak u odnosu na zakonom propisani redosljed kandidata manje zastupljenog pola, čime smo poslali jasnu poruku da je Bošnjačka stranka zastupnik ideje afirmacije učešća žena u politici”, kazao je za StandardOmeragić.
Kako je dodao, predsjednik BS Rafet Husović je u decembru 2017. godine dao obećanje Ženskoj političkoj mreži vezano za zahtjeve za dalje unaprjeđenje izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori, u dijelu veće zastupljenosti žena.
“U tom kontekstu, mi smo tako i koncipirali našu izbornu listu na prethodno održanim parlamentarnim izborima, gdje je na svakom trećem mjestu bila zastupljena žena. Bošnjačka stranka će nastaviti da bude pobornik ideje veće zastupljenosti žena i mladih u partijskim tijelima”, dodao je Omeragić.
Bošnjačka stranka je na izborima održanim 30. avgusta osvojila 16.279 glasova.
“To je najbolji izborni rezultat od osnivanja partije. U odnosu na izbore održane 2016. godine, to je rast za 35 odsto. Ovako dobar rezultat potvrda je ispravne politike koju BS vodi skoro 15 godina, od kada je prisutna na političkoj sceni, gdje smo dali pečat svim značajnim projektima naše države, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu. Drago mi je što su Bošnjaci ovoga puta kao nikada do sada glasali svoju stranku i na taj način nam poslali jasnu poruku u kojem pravcu da nastavimo našu politiku u narednom periodu”, zaključio je on.
Poslanici Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore glasali su za izbor Alekse Bečića za predsjednika tog tijela.
Tri ruke podrške iz ove stranke u dijelu javnosti protumačene su kao najava pristupanja te stranke opozicionom bloku koji je na nedavno održanim izborima pobijedio. Iz tog bloka pozivnica je otvorena.
DPS ide u opoziciju
No, Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke Crne Gore, u intervjuu za politicki.ba, nudi drugo rješenje. Kaže da bi ono bilo najbolje za državu u kojoj živi, te otkriva da bi takva vlada imala povremenu podršku Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. DPS bi, ističe naš sagovornik, bio u opoziciji.
No, Husović nije odgovorio na pitanje da li bi bio spreman biti na čelu manjinske Vlade.
Da li su se smirile tenzije i prestale provokacije prema bošnjačkom narodu u Crnoj Gori, posebno Pljevljma?
– Ružne scene koje smo imali prilike da vidimo u Pljevljima u danima nakon parlamentarnih izbora, na svu sreću, sada su iza nas. Vjerovatno da sitnih provokacija ima i danas, ali važno je da ni jedan Bošnjak u Crnoj Gori samo zbog svoje vjerske i nacionalne pripadnosti ne smije biti ugrožen na bilo koji način.
Nažalost, konstatovali smo da su i slavlja nakon pobjede opozicije bila usmjerena u pravcu uznemiravanja manjinskih naroda, provokacija, prijetnji.
BS je podrzao izbor novog skupštinskog rukovodstva. Da li to znači da ćete učestvovati i u novoj Vladi Crne Gore? Koji su preduslovi da uđete u nju? Iz pobjednickog bloka stalno pozivaju stranke manjina, posebno Bosnjačku stranku, da se pridruže.
– Na ovim izborima desila se promjena na političkoj sceni u Crnoj Gori, koju mi kao ozbiljna politička stranka poštujemo. Podržavajući izbornu volju građana, poslanici Bošnjačke stranke su glasali za izbor Alekse Bečića za predsjednika Skupštine.
Takođe, naša podrška biće neupitna i kada je riječ o izboru skupštinskih tijela.
Na taj način, doprinijećemo da Skupština bude istinski dom demokratije, a mi ćemo se kao konstruktivna opozicija potruditi da utičemo na političke procese koji će se odvijati u Skupštini.
Demokrate, URA i manjine
Vi zagovarate manjinsku vladu. Zašto? Da li bi ste bili premijer takve vlade? Ili bi ste prihvatili i neku drugu ministarsku poziciju?
– Ako pažljivo analizirate rezultate parlamentarnih izbora i aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori, zaista je model manjinske Vlade po našem mišljenju najbolji mogući.
Bila bi to prilika da Demokrate i URA vode manjinsku Vladu, takođe, kao i partije manjina.
Na taj način, manjinska Vlada bi nastavila proevropski kurs, a siguran sam da bi uz podršku DPS, koji bi bio opozicija, stigli do dvotrećinske većine u parlamentu i odblokirali određene procese u pravosuđu.
U ovom trenutku Crnoj Gori je najpotrebnija politička stabilnost i mislim da tu i treba da bude fokus.
Pobjednicki blok suočio se već s brojnim neslaganjima. Da li će ovaj konglomerat stranaka koji ima 41 poslanika opstati naredne četiri godine? Ili će biti na okupu sve dok je tu Đukanovic kao jedini faktor koji ih drži skupa?
– Upravo tako. Riječ je o konglomeratu stranaka, čiji je zajednički cilj bio smjena Đukanovića.
Samo u Koaliciji za budućnost Crne Gore je 11 političkih subjekata. Takođe, osim političkih stranaka u ove tri koalicije, važno je da se zna da su u sastavljanju nove većine uticali i određeni centri moći.
Ako pogledate njihove političke programe, naići ćete na mnogo suprotnosti.
Imate Pokret za promjene, koji je izvorno proevropska partija, koja se zalagala za članstvo u NATO.
S druge strane, tu je Prava Crna Gora, koja baštini prorusku politiku u Crnoj Gori.
Ovakvih i sličnih primjera je mnogo.
Stoga smatram da aktuelna većina od 41 poslanika pred sobom ima dva velika izazova. Prvi je sama saradnja unutar vladajuće većine, što će biti veoma teško. Slijedi formiranje Vlade i to će biti prvi ozbiljan test za njih.
S druge strane, ekonomski izazovi pred Crnom Gorom su brojni i nisam siguran da ovako nestabilna većina, koja pritom i nema mnogo iskustva u vođenju države, može da odgovori izazovima.
Crkva je učestvovala na izborima
Brine li Vas to što je tri političke grupacije koje imaju 41 poslanika morao prije neki dan okupiti Amfilohije?
– Crna Gora je građanska, ali i sekularna država. To znači da bi u praksi trebalo da crkva bude odvojena od države. Međutim, tako nije bilo u ovom izbornom ciklusu. Crkva je bila aktivni sudionik izbora i to se sada samo potvrđuje.
Tokom kampanje imali smo političke poruke iznesene od strane najvećih crkvenih velikodostojnika u Crnoj Gori. Prethodnih dana, kada je došlo do prvog nesporazuma među novom većinom, okupio ih je mitropolit Amfilohije u manastaru Ostrog, gdje su pregovarali i došli do dogovora.
Na osnovu svog višegodišnjeg političkog iskustva, smatram da nije normalno da vjerske zajednice okupljaju i satavljaju nove većine.
