Kategorija: Izjave

Politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić vjeruje da budući premijer Zdravko Krivokapić može napraviti otklon od retrogradne politike, a raduju ga i drugačije poruke pomirenja od lidera DF-a. U ovom trenutku Mustafić ne očekuje nove izbore i vjeruje u dogovor tri koalicije.

Mustafić za TV NOVA M, kaže da su ideološke razlike među tri koalicije vidljivije kada su posrijedi kadrovska rješenja, no vjeruje da će se tri koalicije držati sporazuma koji su potpisali, jer izvršna vlast neće moći da funkcioniše ako otvara pitanja koja je zatvorila tim potpisima.

“U svakom slučaju vjerujem da će naći način da ih prevaziđu, ono što je najvažnije da će vrijeme pokazati koliko su kadri da se suoče sa ekonomskim pitanjima koja su problematična. U svakom slučaju, mi ćemo biti tu da pomognemo ono što možemo. Oni su napravili jedan sporazum koji je ohrabrujući i vjerujem da će to biti njihova ideja vodilja u narednom periodu i da će naći način da prevazilaze razlike, a da ne trpi država. Ne očekujem izbore u ovom trenutku, ali se u politici nikad ne zna, sve su opcije moguće, ali čini se da će ipak doći do dogovora i do formiranja vlasti iako se ne zna do kad će trajati”, naveo je Mustafić.
 
Bošnjačka stranka je odbila učešće u Vladi zbog ideoloških, ne malih, razlika sa nekim članicama buduće vladajuće koalicije, kazao je za NOVU M Mustafić.
 
“Nakon rasprave, nakon demokratske razmjene argumenata došlo je do jedinstvene odluke, stranka je pokazala jedan demokratski kapacitet i donijela jedinstvenu odluku da u ovom trenutku ne ulazi u izvršnu vlast i da drugim riječima prelazi u opoziciju nakon gotovo više od deceniju boravka u izvršnoj vlasti. Okolnosti smo naveli u saopštenju tada, u pitanju su određene ideološke razlike koje nisu male sa nekim članicama buduće vladajuće koalicije i te razlike su u ovom trenutku jako izražene i mi smo u rukovodstvu smatrali da mi zbog toga ne možemo i ne treba da budemo dio izvršne vlasti”, kaže Mustafić.
 
Komentarišući izjavu mandatar da su Srbija i Crna Gora ustvari dvije srpske države, Mustafić navodi kako je moguće da je to jedna nesmotrena politička izjava.

“Međutim ovdje su u pitanju suštinske razlike u samim programima, u pristupu, sa nekim članicama vladajuće koaLicije, jedan jaz politički koji je bio prisutan u proteklom periodu, jedna retorika koja nije bila u duhu dobrih poruka prema manjinskim narodima, prema Bošnjačkoj stranci. Naravno, gospodin Krivokapić je nova politička pojava i vjerujem da će u narednom periodu pokazati možda i otklon od takvog programskog djelovanja ali neka vrijeme pokaže. Mislim da ono što je Crnoj Gori potrebno – dijalog”, naveo je Mustafić.

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić, kazao je za portal Standard da je u skladu sa statutom BS, za ovu godinu bilo planirano održavanje redovnog partijskog kongresa. Međutim, zbog situacije sa koronavirusom održavanje kongresa je pomjereno. Plan je da se kongres održi u prvoj polovini 2021. godine.

Bošnjačka stranka će u novom sazivu parlamenta biti zastupljena sa tri poslanika, među kojima po prvi put u poslaničke klupe ulaze Amer Smailović i Kenana Strujić-Harbić.

“To je pokazatelj da stranka djeluje u pravcu da mladi, obrazovani i kompententni ljudi, kojih nesumnjivo ima u našoj partiji, na najbolji način budu reprezenti naše politike u parlamentu. Ponosni smo što smo jedina izborna lista na kojoj je napravljen značajan napredak u odnosu na zakonom propisani redosljed kandidata manje zastupljenog pola, čime smo poslali jasnu poruku da je Bošnjačka stranka zastupnik ideje afirmacije učešća žena u politici”, kazao je za Standard Omeragić.

Kako je dodao, predsjednik BS Rafet Husović je u decembru 2017. godine dao obećanje Ženskoj političkoj mreži vezano za zahtjeve za dalje unaprjeđenje izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori, u dijelu veće zastupljenosti žena.

“U tom kontekstu, mi smo tako i koncipirali našu izbornu listu na prethodno održanim parlamentarnim izborima, gdje je na svakom trećem mjestu bila zastupljena žena. Bošnjačka stranka će nastaviti da bude pobornik ideje veće zastupljenosti žena i mladih u partijskim tijelima”, dodao je Omeragić.

Bošnjačka stranka je na izborima održanim 30. avgusta osvojila 16.279 glasova.

“To je najbolji izborni rezultat od osnivanja partije. U odnosu na izbore održane 2016. godine, to je rast za 35 odsto. Ovako dobar rezultat potvrda je ispravne politike koju BS vodi skoro 15 godina, od kada je prisutna na političkoj sceni, gdje smo dali pečat svim značajnim projektima naše države, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu. Drago mi je što su Bošnjaci ovoga puta kao nikada do sada glasali svoju stranku i na taj način nam poslali jasnu poruku u kojem pravcu da nastavimo našu politiku u narednom periodu”, zaključio je on.

Poslanici Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore glasali su za izbor Alekse Bečića za predsjednika tog tijela.

Tri ruke podrške iz ove stranke u dijelu javnosti protumačene su kao najava pristupanja te stranke opozicionom bloku koji je na nedavno održanim izborima pobijedio. Iz tog bloka pozivnica je otvorena. 

DPS ide u opoziciju 

No, Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke Crne Gore, u intervjuu za politicki.ba, nudi drugo rješenje. Kaže da bi ono bilo najbolje za državu u kojoj živi, te otkriva da bi takva vlada imala povremenu podršku Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. DPS bi, ističe naš sagovornik, bio u opoziciji. 

No, Husović nije odgovorio na pitanje da li bi bio spreman biti na čelu manjinske Vlade.

Da li su se smirile tenzije i prestale provokacije prema bošnjačkom narodu u Crnoj Gori, posebno Pljevljma? 

– Ružne scene koje smo imali prilike da vidimo u Pljevljima u danima nakon parlamentarnih izbora, na svu sreću, sada su iza nas. Vjerovatno da sitnih provokacija ima i danas, ali važno je da ni jedan Bošnjak u Crnoj Gori samo zbog svoje vjerske i nacionalne pripadnosti ne smije biti ugrožen na bilo koji način. 

Nažalost, konstatovali smo da su i slavlja nakon pobjede opozicije bila usmjerena u pravcu uznemiravanja manjinskih naroda, provokacija, prijetnji. 

BS je podrzao izbor novog skupštinskog rukovodstva. Da li to znači da ćete učestvovati i u novoj Vladi Crne Gore? Koji su preduslovi da uđete u nju? Iz pobjednickog bloka stalno pozivaju stranke manjina, posebno Bosnjačku stranku, da se pridruže. 

– Na ovim izborima desila se promjena na političkoj sceni u Crnoj Gori, koju mi kao ozbiljna politička stranka poštujemo. Podržavajući izbornu volju građana, poslanici Bošnjačke stranke su glasali za izbor Alekse Bečića za predsjednika Skupštine. 

Takođe, naša podrška biće neupitna i kada je riječ o izboru skupštinskih tijela. 

Na taj način, doprinijećemo da Skupština bude istinski dom demokratije, a mi ćemo se kao konstruktivna opozicija potruditi da utičemo na političke procese koji će se odvijati u Skupštini. 

Demokrate, URA i manjine

Vi zagovarate manjinsku vladu. Zašto? Da li bi ste bili premijer takve vlade? Ili bi ste prihvatili i neku drugu ministarsku poziciju? 

– Ako pažljivo analizirate rezultate parlamentarnih izbora i aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori, zaista je model manjinske Vlade po našem mišljenju najbolji mogući.

Bila bi to prilika da Demokrate i URA vode manjinsku Vladu, takođe, kao i partije manjina.

Na taj način, manjinska Vlada bi nastavila proevropski kurs, a siguran sam da bi uz podršku DPS, koji bi bio opozicija, stigli do dvotrećinske većine u parlamentu i odblokirali određene procese u pravosuđu. 

U ovom trenutku Crnoj Gori je najpotrebnija politička stabilnost i mislim da tu i treba da bude fokus. 

Pobjednicki blok suočio se već s brojnim neslaganjima. Da li će ovaj konglomerat stranaka koji ima 41 poslanika opstati naredne četiri godine? Ili će biti na okupu sve dok je tu Đukanovic kao jedini faktor koji ih drži skupa? 

– Upravo tako. Riječ je o konglomeratu stranaka, čiji je zajednički cilj bio smjena Đukanovića.

Samo u Koaliciji za budućnost Crne Gore je 11 političkih subjekata. Takođe, osim političkih stranaka u ove tri koalicije, važno je da se zna da su u sastavljanju nove većine uticali i određeni centri moći. 

Ako pogledate njihove političke programe, naići ćete na mnogo suprotnosti.  

Imate Pokret za promjene, koji je izvorno proevropska partija, koja se zalagala za članstvo u NATO. 

S druge strane, tu je Prava Crna Gora, koja baštini prorusku politiku u Crnoj Gori. 

Ovakvih i sličnih primjera je mnogo.  

Stoga smatram da aktuelna većina od 41 poslanika pred sobom ima dva velika izazova. Prvi je sama saradnja unutar vladajuće većine, što će biti veoma teško. Slijedi formiranje Vlade i to će biti prvi ozbiljan test za njih. 

S druge strane, ekonomski izazovi pred Crnom Gorom su brojni i nisam siguran da ovako nestabilna većina, koja pritom i nema mnogo iskustva u vođenju države, može da odgovori izazovima. 

Crkva je učestvovala na izborima

Brine li Vas to što je tri političke grupacije koje imaju 41 poslanika morao prije neki dan okupiti Amfilohije?  

– Crna Gora je građanska, ali i sekularna država. To znači da bi u praksi trebalo da crkva bude odvojena od države. Međutim, tako nije bilo u ovom izbornom ciklusu. Crkva je bila aktivni sudionik izbora i to se sada samo potvrđuje. 

Tokom kampanje imali smo političke poruke iznesene od strane najvećih crkvenih velikodostojnika u Crnoj Gori. Prethodnih dana, kada je došlo do prvog nesporazuma među novom većinom, okupio ih je mitropolit Amfilohije u manastaru Ostrog, gdje su pregovarali i došli do dogovora.  

Na osnovu svog višegodišnjeg političkog iskustva, smatram da nije normalno da vjerske zajednice okupljaju i satavljaju nove većine.

Bošnjačka stranka je otvorena za razgovore sa novom parlamentarnom većinom, a sve buduće odluke oko daljeg pozicioniranja donijeće partijski organi naše stranke, poručio je politički direktor BS Suljo Mustafić, u izjavi za Radio Slobodna Evropa.

On je istakao da je BS za razgovor o svim važnim i otvorenim pitanjima, ali kada su u pitanju dalji pravci u pogledu vanjske politke, NATO i EU integracija, regionalnih odnosa, tu ne može biti nikakvih kompromisa.

„Kao stranka smo otvoreni za razgovore, kada se za to steknu uslovi. Kada dođe zvaničan poziv, a ne deklarativno pozivanje, preko medija“, istakao je Mustafić.

Da li je BS bliže mogućnosti oko eventualne saradnje i učešća u budućoj vlasti sa tri koalicije?

IBRAHIMOVIĆ: Važno je još jednom naglasiti da nije bilo zvaničnih poziva za razgovor, odnosno da nije došlo do ni do kakvih promjena u posljednjih nekoliko dana kada je riječ o eventualnom učešću BS u vlasti.

Građani Crne Gore će u Bošnjačkoj stranci uvijek imati iskrenog i pozdanog partnera. Dokazali smo da se nismo igrali nacionalnim i državnim interesima, već smo ostali čvrstvo na putu očuvanja nezavisne i evroatlantske Crne Gore.

Mi smo se i 2016. godine jasno odredili, ne za beneficije i visoke pozicije u vlasti, čak smo i odbili ponudu da naš predsjednik partije bude premijer, već smo smatrali da je odbrana državnosti Crne Gore prioritet, a što se brzo pokazalo i ispravnim. To je jedan veliki kapital politike Bošnjačke stranke i odgovornog pristupa rukovodstva BS, a sve to je rezultat odgovorne i kvalitetne saradnje sa građanima. Najbolju potvrdu ovakve politike imali smo prilike da vidimo na posljednjim izborima, kada je BS dobila najveću podršku od osnivanja naše stranke.

Osim nastavka procesa integracija koji bi bili vaši osnovni principi/zahtjevi?

IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka kao državotvorna partija će nastaviti da se zalaže za sve one društvene vrijednosti koje će dovesti do prosperitetnijeg građanina. Prije svega, treba nastaviti na jačanju ekonomije i razvoja sjevera, posebno onih mjesta gdje žive Bošnjaci i drugi manjinski narodi. Insistiramo i insistiraćemo na demokratizaciji društva, vladavini prava, nastavku započetih reformi, umanjenju socijalnih razlika i stavranju uslova za smanjenje migracionih tokova, posebno sa sjevera i seoskih područja.

Šta znači poštovanje posebnosti Bošnjaka i Bošnjačke stranke, šta vam je DPS suštinski pomogao sem upliva u mnoge profitabilne resore u vlasti?

IBRAHIMOVIĆ: Najvažnija je percepcija građana, a ne pojedinaca i neostvarenih analitičara. Smatramo posebnim doprinos BS, ali i naših koalicionih partnera, posebno od obnove nezavisnosti, to što imamo znatnije učešće Bošnjaka i ostalih manjinskih naroda u društvenim i političkim procesim Crne Gore, kao i veću zastupljenost u institucijama sistema. Ono što je evidentno, postoje i oni koji još ne prepoznaju Crnu Goru kao multietničku i multivjersku državu, koja daje jednake šanse svim njenim građanima.

Eklatantan primjer za devijacije u društvu je upravo nacional-šovinističko targetiranje Bošnjaka i ostalih manjina, da uzimaju nekome nešto, da ne zaslužuju pozicije koje pokrivaju i do onog najmalicioznijeg, da se manjine vode samo ličnim interesima. Naravno, u našem društvu većinsko je mišljenje upravo suprotno od onog koje nije dobronamjerno, jer smo uspjeli da zajedno sa našim koalicionim partnerima, da ne samo Bošnjake i ostale manjinske narode, već i svakog građanina Crne Gore integrišemo u društvene procese naše domovine.

Da li je bilo neformalnih kontakata sa liderima tri koalicije o vašem mjestu u institucijama sistema?

IBRAHIMOVIĆ: Crnogorska javnost je upoznata da smo u razgovoru sa Demokratama, a sve u skladu sa izbornom voljom građana, dali prijedlog manjinske Vlade. U tom modelu, Demokrate bi bili okosnica Vlade, uz učešće koalicije Crno na bijelo, sa ili bez manjina, što oslikava izbornu volju dvije trećine građana, koji su dali prednost proevropskoj, evroatlantskoj Crnoj Gori i gdje bi sve proevropske i prograđanske partije podržale takvu Vladu, što uz dvotrećinsku podršku u parlamentu garantuje deblokiranje procesa u našoj državi i dovelo bi do bržeg rješavanja nagomilanih problema.

Skoro dvije trećine građana je na posljednjim izborima jasno poručilo da želi da živi u evropskoj i multietničkoj Crnoj Gori, kazao je Ervin Ibrahimović, poslanik Bošnjačke stranke.

On je u izjavi za njemački WDR radio poručio da BS još uvijek nije dobila zvaničan poziv za ulazak u novu Vladu.

“Još nismo dobili zvaničan poziv za razgovor. Ako do toga dođe, onda ćemo krenuti sa unutar partijskim konsultacijama i donijeti odluku. Da sačekamo da se održi konstitutivna sjednica, da se predloži novi mandatar i da vidimo da li je BS mjesto u toj Vladi”, kazao je Ibrahimović.

Zato je, kaže, Bošnjačka stranka ponudila manjinsku Vladu.

“Gdje smo kazali da ovu Vladu predvode Demokrate Alekse Bečića, uz koaliciju Crno na bijelo, sa ili bez manjinskih naroda. Tu manjinsku Vladu bi podržale sve proevropske stranke, čime bi odblokirali sve procese i došli do dvotrećinske većine”, rekao je Ibrahimović.

Na pitanje kakav je položaj Bošnjaka u Crnoj Gori, Ibrahimović je poručio da se u zadnje tri decenije položaj manjina mijenjao.

“Devedesetih smo imali jedan period diskriminacije prema Bošnjacima. Od obnove nezavisnosti, imamo poboljšanje našeg statusa. Bošnjaci danas učestvuju u svim procesima, urađeno je dosta. Očekujem da je naše društvo dovoljno sazrelo. Građani hoće građansku i multietničku Crnu Goru, a takve Crne Gore nema bez manjinskih naroda”, istakao je Ibrahimović.

Nedavni, nemili događaji sa zlokobnim porukama i sličnim scenarijem iz 90-ih prošlog vijeka u Pljevljima i opštinama gdje manjine žive, predstavljaju najveći oblik kleronacionalističkog, tj. fašističkog djelovanja, poražene politike koja nikome nije dobro donijela na ex-YU prostorima – kazao je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, kandidat za poslanika Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore.

On je poručio da je fokus takve retrogradne politike stavljen ,,na manjine, njihovu kulturu, vjerske objekte, a samim tim i na temelje naše domovine, sa ciljem destabilizacije i potkopavanja državnosti i opstanka nezavisne Crne Gore“.

Manjine u Crnoj Gori dale su značajan doprinos obnovi crnogorske nezavisnosti 2006. godine. Kako danas doživljavate takva dešavanja, pominjanje Srebrenice i 1992. godine i ima li straha među Bošnjacima zbog stvaranja takve atmosfere?

Manjine su skoro u stoprocentnom iskazu zajedno sa većinskom Crnom Gorom dale nemjerljiv doprinos u obnovi nezavisnosti Crne Gore. Manjine su 2006. godine dale glas za društvo jednakih šansi, koje njeguje toleranciju, zajednički život, afirmiše bogatu raznovrsnost kulturne baštine naroda. Naše društvo je u proteklih 14 godina konstantno radilo na usvajanju najvećih demokratskih standarda, istovremeno upozoravajući da se moraju čuvati temeljne vrijednosti, bez kojih ne može biti suverene, antifašističke, evropske Crne Gore. Sa najviših međunarodnih adresa dobili smo potvrdu da smo na tom putu najdalje stigli u okruženju.

Bošnjaci, manjinski narodi, kao i većinska Crna Gora danas su uplašeni, osjećaju zebnju u srcu, ali i razočarenje da i dalje ima onih koji ne poštuju osnovna ljudska prava, odnosno da nas dijele po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Da i danas postoje građani koji ne vole Crnu Goru, koji ne čuvaju druge od sebe, ne njeguju čojstvo i junaštvo i ne vide manjine u Crnoj Gori, a samim tim ne žele dobro Crnoj Gori ni njenim građanima.

Država i građani ne smiju zatvarati oči pred latentnim hegemonizmom, ratnohuškačkom retorikom i fašističkom ikonografijom, koje predstavljaju najveću opasnost ne samo kod nas već i cijelom regionu. Zato pozivam nadležne institucije da u što kraćem vremenu otkriju počinioce ovih gnusnih djela, a sve građane Crne Gore na jedinstvo u pravcu borbe protiv svih vidova kleronacionalističkih ideologija.

Razlog da bude uplašen svaki dobronamjerni građanin Crne Gore bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripada, treba tražiti i u poražavajućoj činjenici da na ponavljanje Srebrenice pozivaju i mladi ljudi koji nijesu bili rođeni u vrijeme kada su se dešavali stravični događaji u Srebrenici. Mladi moraju znati istinu o genocidu u Srebrenici. Istina o genocidu i priznavanje genocida u Srebrenici je nezaobilazan test demokratije cjelokupnog našeg društva i regiona. Jer, genocid u Srebrenici mora biti simbol majčine suze, patnje, bola, neprebola, nepravde, života, mladosti i svjetlije budućnosti cijelog regiona. Srebrenica je opomena kakva stradanja i nepravdu donosi hegemonistička politika i potpirivanja međuvjerske i međunacionalne netrpeljivosti.

Je li Bošnjačka stranka dobila zvanični poziv da bude dio nove vlade? Ako jeste, od koga i hoćete li prihvatiti poziv?

Mi smo sa kolegama iz Demokratske Crne Gore razgovarali o modelima saradnje. Zajednički smo konstatovali da Crna Gora mora nastaviti svoj evropski i evroatlantski put, da se moraju nastaviti započete reforme. Smatramo da su Demokrate prograđanska partija i zato smo i istakli da upravo ova partija treba da bude okosnica nove vlade.

Tokom ovih razgovora jasno smo poručili da je Crna Gora uspješna samo ako ostane građanska. Moramo jasno svi poručiti da je većinska Crna Gora i na ovim izborima dala podršku proevropskim partijama.

Predsjednik BS nedavno je izjavio da bi vaša partija podržala vladu bez DPS-a i DF-a. Jeste li o takvom prijedlogu razgovarali sa nekom od partija koje vidite u toj vladi i kakav ste odgovor dobili? Koliko je to realno?

Nakon završenih izbora i trenutne konstelacije snaga na političkoj sceni, smatrali smo da je model manjinske vlade, koju bi činile Demokrate, zajedno sa koalicijom „Crno na bijelo“ i uz učešće manjinskih partija, u ovom trenutku najprihvatljiviji. Ovakav prijedlog smo iznijeli na sastanku sa predstavnicima Demokratske Crne Gore.

Dio ste državotvornog saveza, koji čine partije koje su bile vladajuća većina u prošlom mandatu, a sa druge strane nudite podršku manjinskoj vladi. Šta to konkretno znači?

Model manjinske vlade podrazumijeva i podršku partija iz redova opozicije. Zato smo i ponudili manjinsku vladu, sa Demokratama i GP Ura, uz učešće manjinskih partija. Riječ je o prograđanskim i prozapadnim partijama, koje bi činile izvršnu vlast, uz podršku partija koje bi bile dio opozicije, a koje su na kursu evropskih, evroatlantskih vrijednosti. Time bi se stvorila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu reformu u cilju dostizanja evropskih standarda.

Očekujete li da će biti promjena u spoljno-političkom kursu, s obzirom na programsku orijentaciju većeg dijela opozicije koji će, prema najavama, biti u vlasti?

Vanjska politika naše države od obnove nezavisnosti bilježi istorijske rezultate na međunarodnom planu. Crna Gora njeguje i unapređuje dobrosusjedske odnose sa svim zemljama u okruženju i prepoznata je kao faktor stabilnosti u regionu. Punopravna je članica NATO alijanse i lider regiona u evropskim integracijama. Smatram da onaj ko će vršiti vlast u narednom periodu, zbog bolje i izvjesnije budućnosti naše države mora ostati na kursu politike dobrosusjedskih odnosa, evropskih i NATO integracija. Na to obavezuje i skoro dvije trećine glasova građana koji su podržali proevropske partije. Jedno je sigurno, da svaka vlast mora slušati glas naroda.

Da li će uspjeti da formira vlast dosadašnja opozicija? Kako će približiti dijametralno različite programske orijentacije koje se posebno ogledaju u vođenju vanjske politike je nesumnjivo veliki izazov za njih. Najbolji odgovor na ove, ali i mnoge druge dileme ćemo dobiti u periodu koji je pred nama.Najbolji izborni rezultat BS do sada

Jeste li zadovoljni izbornim rezultatom Bošnjačke stranke?

Bošnjačka stranka ostvarila je najbolji izborni rezultat od osnivanja. Posebno smo zadovoljni što smo zabilježili rast skoro u svim gradovima, a u nekim smo i duplirali broj glasova, što je rezultiralo uvećanju broj poslanika.

Dobar rezultat je očekivan, prije svega zbog prepoznatjive politike BS i ostvarenih programskih ciljeva. U prethodne četiri godine predstavnici BS su svojim nesebičnim zalaganjem i profesionalnim odnosom zavrijedili povjerenje građana.

Naša lista je imala najviše predloženih žena u odnosu na druge liste, kao i broj mladih i novih ljudi. Ponuđeni program rađen je na realnim pretpostavkama i obuhvatio je sva pitanja koja se tiču građana i bržeg ekonomskog oporavka naše države. Građani znaju da je BS stabilizirajući politički fakor, i da će kao i do sada biti najbolji štit ne samo Bošnjaka, već i svih građana. Zato smo u programu poseban akcenat dali na očuvanju mira i stabilnosti.

Podrška građana, velika izlaznost, ali prije svega njihov civilizacijski odnos tokom izborne kampanje hrabri i obavezuje BS, a vjerujem i sve političke aktere za snažniju borbu za jačanje vladavine prava, srećnijeg građanina i društvo jednakih šansi.

Manjinska vlada, koju bi iz redova opozicije podržale i druge proevropske i prograđanske partije, obezbijedila bi potrebnu proevropsku dvotrećinsku većinu u parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu društvenu reformu, jačanje institucija i vladavine prava u cilju dostizanja evropskih standarda, kazao je u intervjuu za “Dan” Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.

On je istakao i da zvaničnog poziva za ulazak manjinskih partija u vlast još nije bilo, osim preko medija i dodao da je ponuda koju su nedavno predoči li Demokratskoj Crnoj Gori bila realna, iskrena i politički korektna od strane BS-a.

Komentarišući izborni rezultat na ovogodišnjim parlamentarnim izborima 30. avgusta, Husović je kazao da može biti samo ponosan jer su osvojili 35 odsto više glasova nego 2016. godine. Poručio je i da je zadovoljan položajem Bošnjaka trenutno, da su povećali zastupljenost u institucijama ali da na tome još treba da se radi jer to nije, kako je kazao, ni blizu procentu srazmjerne zastupljenosti. Husović je i osudio dešavanja oko izbornog dana vezano za bošnjački narod, posebno u Pljevljima, ali i u drugim gradovima.

Kako komentarišete sveukupna postizborna dešavanja u Crnoj Gori, a kako ona koja se tiču napada na bošnjački narod posebno na sjeveru?

Husović: Crna Gora je demokratska zemlja i to je pokazala i tokom ovog izbornog procesa. Izborni dan je prošao mirno, nismo imali osporavanja rezultata izbora i to govori da kao društvo sazrijevamo.

Sa žaljenjem ističem da smo imali seriju napada na Bošnjake i objekte Islamske zajednice u nekoliko gradova, a posebno je to bilo izraženo u Pljevljima, gdje smo imali direktne prijeteće poruke upućene Bošnjacima u ovom gradu. To je nedopustivo, Bošnjaci u ovom gradu se jesu uplašili, jer im se prijetilo Srebrenicom. Sve to je rezultat jedne atmosfere straha koja je od početka godine uperena uglavnom protiv Bošnjaka u Pljevljima, Beranama i još nekim sredinama. Bošnjaci su dio društvenog bića Crne Gore i niko nema pravo da im ugrožava pravo na život.

Već ste imali sastanke sa partijama koje čine novu vlast. Da li to znači da ćete biti dio nove vlade ili još uvijek razmišljate i od čega će ta odluka zavisiti? Jeste li u tom pravcu već postavili neke uslove i koje?

Husović: Svjedoci ste da je putem medija bilo poziva manjinskim partijama da uđu u vlast. Ipak, zvaničnog poziva nije bilo. Mi smo imali jedan susret sa delegacijom Demokratske Crne Gore, gdje smo razmijenili mišljenje o aktuelnoj političkoj situaciji. Smatrajući da Demokrate, kao jedna ozbiljna prograđanska politička opcija, na osnovu ostvarenog izbornog rezultata zaslužuju da budu okosnica nove vlade, ponudili smo predlog manjinske vlade, u kojoj bi osim njih bili još i koalicija Crno na bijelo, sa ili bez manjinskih partija.

Ovakvu ponudu smo uputili, jer su Demokrate i koalicija Crno na bijelo jasno poručile prije izbora da neće saradnju sa DPS-om. Mislim da je u ovom momentu ova ponuda realna, iskrena i politički korektna od strane BS-a.

Manjinska vlada, koju bi iz redova opozicije podržale i druge proevropske i prograđanske partije, obezbijedila bi potrebnu proevropsku dvotrećinsku većinu u parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu društvenu reformu, jačanje institucija i vladavine prava u cilju dostizanja evropskih standarda.

S obzirom na to da ste prethodno bili dugogodišnji, takoreći, tradicionalni partner sa DPS-om, da li ste i sa njima imali sastanke nakon izbora u cilju nastavka saradnje i da li su vam već iznijeli neku konkretni ju ponudu?

Husović: Naša saradnja sa Demokratskom partijom socijalista datira još od vremena nakon referenduma, i kada nismo bili dio vlasti. Zajedno smo sa ostalim partnerima radili na u čvršćivanju pozicije Crne Gore na međunarodnom planu, postali smo članica NATO-a, koračamo ka EU.

U okviru evropskog bloka, koji sačinjavaju dosadašnji koalicioni partneri, razgovarali smo o različitim modelima djelovanja u narednom periodu. Smatram da će jedinstveni evropski blok biti garant očuvanja Crne Gore kao građanske države.

Kakav je položaj bošnjačkog naroda trenutno i šta je to što bi trebalo promijeniti u nare dnom periodu, i na čemu ćete insistirati?

Husović: Položaj bošnjačkog naroda značajno se popravio u odnosu na vrijeme prije referenduma za nezavisnost Crne Gore. Mislim da je BS tome dala ključni doprinos, naravno, sve u saradnji sa našim partnerima. Bošnjaci su danas integrisani u institucije sistema Crne Gore. Nije to dovoljno, još uvijek smo daleko od procenta srazmjerne zastupljenosti, ali je svakako napravljen progres u ovom dijelu.

Država Crna Gora je u prethodnom periodu znala da cijeni žrtvu koju su Bošnjaci kao narod podnijeli u prošlosti. Želim da vjerujem da će pozitivan odnos prema svim ovim pitanjima ostati i dalje, kako bi Crnu Goru sačuvali kao građansku i multietničku državu.

Kako ste zadovoljni rezultatima izbora koje je vaša partija postigla, a kako sveukupnim rezultatima?

Husović: Gledajući rezultat Bošnjačke stranke, mi smo ponosni. Osvojili smo skoro 16.500 glasova, što je za 35 odsto više nego 2016. godine. Na neki način, to je potvrda naše ispravne politike koju smo vodili u prethodnom periodu, gdje smo dali pečat svim značajnim projektima naše države, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu.

Drago mi je što su Bošnjaci ovoga puta kao nikada do sada glasali svoju stranku i na taj način nam poslali jasnu poruku u kojem pravcu da nastavimo našu politiku u narednom periodu. Mi smo tokom ranijih izbornih ciklusa imali i podršku naše dijaspore. Ipak, ovoga puta zbog korona virusa, ali i zbog prijetnji nekih funkcionera Demokratskog fronta, dijaspora nije došla. Tako smo imali situaciju da je najmanja izlaznost bila upravo u opštinama gdje žive pripadnici manjinskih naroda.

Danas: Bošnjačka stranka je odbacila poziv tri opozicione liste da učestvuje u formiranju buduće vlade Crne Gore. Da li ćete se možda predomisliti i šta su vaše glavne zamerke najavljenoj budućoj vlasti?

Husović: Poštujući izbornu volju građana Crne Gore, Bošnjačka stranka je predložila model manjinske vlade, koju bi predvodile Demokrate Alekse Bečića, uz učešće koalicije “Crno na bijelo”, sa ili bez manjinskih partija.

Na minulim izborima, pobijedila je građanska, multivjerska, multinacionalna Crna Gora. Iz tog razloga, ako sagledamo sastav poslaničkih klubova i političkih partija koje su učestvovale na ovim izborima i zavrijedile pažnju birača u Crnoj Gori, jasno se vidi da je tu najmanje dvotrećinska većina za ovakvu građansku Crnu Goru.

Smatramo da bi Demokrate trebale biti okosnica nove vlasti, jer im izborni rezultat za to daje legitimitet. U tom smislu, imale bi podršku Bošnjačke stranke, a očekujemo i ostalih proevropskih i građanskih političkih faktora, bez obzira da li ćemo biti dio vlasti. Time bi se stvorila potrebna proevropska dvotrećinska većina u Parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu društvenu reformu, jačanje institucija i vladavine prava u cilju dostizanja evropskih standarda.

S obzirom na razlike u programskim načelima, na ogromne razlike u pogledu dešavanja tokom devedesetih godina, kao i na razlike u pogledu našeg dalje evroatlantskog puta, zaista smatram da u ovom trenutku nije prirodno da BS i DF budu dio partnerske Vlade.
Mi držimo do naših principa, smatram da od osnivanja partije nismo napravili ni jednu stratešku grešku i doista ne želimo da budemo dio političke priče koja po našem dubokom uvjerenje, zbog hetereogene strukture koja je prisutna unutar koalicije “Za budućnost Crne Gore”, nema perspektivu.

Danas: Zdravko Krivokapić je najavio novu vladu za tri nedelje. Šta mislite da li će uspeti i šta čeka Crnu Goru sa novom vladom?

Husović: Poznato je javnosti da je postignut dogovor lidera sve tri koalicije o formiranju vladajuće većine, za očekivati je da se krene u proces formiranja Vlade. Ipak, mislim da je pred ove tri političke grupacije ozbiljan posao, kako na političkom, tako i na ekonomskom planu.
Najavljuje se ekpertska vlada. Smatram da je to jedan eksperiment, koji je veoma rizičan u izazovnom vremenu koje je pred Crnom Gorom.

Pandemija koronavirusa žestoko je pogodila mnoge države širom svijeta, a na to nije ostala imuna ni Crna Gora. Upravo zbog koronavirusa, naši prihodi su ispod svih očekivanja i u tom smislu, očekuje nas mnogo posla na oporavku naše ekonomije. U toku je realizacija infrastrukturnog projekta vijeka u Crnoj Gori, autoputa Bar-Boljare. Pitanje je da li će nova Vlada iznaći način da ovaj projekat dovede do kraja i ne samo ovaj, već i mnoge druge kapitalne projekte.

Danas: Lideri tri liste su najavile da će poštovati međunarodne sporazume, privrženi su EU i NATO. Najavili su izmene Zakona o verskim zajednicama. Da li to podržavate?

Husović: Poštovanje međunarodnih ugovora koje je Crna Gora potpisala u prethodnom periodu, moraju biti obaveza nove Vlade. Riječ je o ugovorima i sporazumima koji su trasirali naš put u NATO i EU integracije.
Kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti, smatram da svi zajedno treba da razgovaramo o primjeni ovog zakona u praksi. Naš je prijedlog već bio da se primjena zakona odloži sve dok se ne iscrpe procesi pred svim sudskim instancama, koje će se izjasniti o ovom zakonskom rješenju.

Danas: Bošnjačka stranka je odlično prošla na izborima. Koji su razlozi pada vašeg koalicionog partnera DPS i kakva je politička budućnost Mila Đukanovića?

Husović: Mi smo osvojili tri poslanička mandata, osvojili najveći broj glasova od osnivanja partije i izuzetno smo zadovoljni našim rezultatom. On je potvrda isprave politike koju vodimo od 2006. godine, kada smo osnivajući partiju, kao glavne programske ciljeve postavili put Crne Gore u NATO i EU, srazmjernu zastupljenost Bošnjaka u institucije sistema, izgradnju građanske države.

Kada je riječ o lideru DPS-a Milu Đukanoviću, on ima predsjednički mandat do 2023. godine.

Danas: Đukanović je optužio Beograd za mešanje u izborni proces u Crnoj Gori. Da li se slažete sa tim i kakve odnose Srbije i Crne Gore očekujete?

Husović: Podsjetiću da je parlamentarne izbore iz 2016. godine obilježilo direktno miješanje stranog faktora u Crnoj Gori. Tada smo imali i pokušaj državnog udara. Nažalost, i ovi izbore i sve ono što je prethodilo, pokazali su indirektno miješanje sa strane. Tu prije svega mislim na ulogu koju je imala SPC. Smatram da crkvi nije mjesto u politici, ali nažalost, moram posvjedočiti da je SPC odigrala ključnu ulogu tokom ovog izbornog procesa.