Kategorija: Klub poslanika

U Skupštini se raspravljalo i o Predlogu zakona o šumama. Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je kazao da konačno imamo zakon koji će otvoriti jedno novo poglavlje u korišćenju šuma i šumskih sortimenata

„Ono što je pozitivno jeste da zaista već duži niz godina je evidentna potreba da se pređe na novi način korišćenja šuma. Evidentno je i da postojeći zakon koji je predviđao koncesiono davanja šuma nije dao očekivane efekte u procesu unapređenja drvoprerade, u procesu novozapošljenih radnika. Podsjetiću da samo prije centralizacije i prije donošenja zakona o šumama koji je značio centralizovan način upravljanja šumama u drvopreradi na sjeveru Crne Gore je radilo preko 10.000 građana. Danas, u drvopreradi i šumarstvu radi oko 2.300, dakle imamo pad za 80 odsto zaposlenosti u ovom sektoru“.

Nurković je podsjetio da je prije zakona koji je trenutno na stazi postojalo slično rješenje.

„Kada smo imali upravu za šume koja se bavila nekim djelatnostima upravljanja šumama i imali smo preduzeća za ekspolataciju koje je tada bitisalo kada se podijelilo javno preduzeće „Crna Gora- šume“ na Upravu za šume i preduzeće za ekspolataciju. Sva ta preduzeća koja su tada poslovala, poslavala su sa gubitkom. I to je nešto što je tada bilo inicijator da se pređe na postojeći model funkcionisanja u korišćenju šuma“.

Nurković je istakao i da bez obzira što se izriču novčane kazne, moramo imati još oštriju kaznenu politiku.

„Radi se o jednom zakonu koji u mnogo čemu na malo drugačiji način uređuju postojeće korišćenje šuma. Pohvalna je činjenica kada je kaznena politika u pitanju, s tim što ja zaista imam dilemu i skoro sam siguran da neće dati rješenje, bez obzira što se mnoge odredbe zamjenju kaznama zatvora u odnosu na plaćanje kazne. Trbamo imati određeni pristup zaista drugačiji.

Poslanik BS-a je kazao i da neka rješenja nisu dobra.

„Novo priredno društvo će razvijati sektor usluga u šumarstvu. Dakle, ovdje se postavlja pitanje da li će se ono baviti uslugama ili će ono angažovati druge da vrše usluge za njih. Jedan od razloga da se odstupi od dosadašnjeg koncepta korišćenja šuma jeste činjenica da smo u crnogorskim šumama imali 60 preduzeća. Ukoliko se vratimo na to da mi opet dajemo nekom da vrši usluge za javno preduzeće, mi ćemo opet imati neka druga preduzeća koja će se baviti tim uslugama. Tu vidim veliki problem, uz činjenicu da doznaka stabala mora biti u dijelu privrednog preduzeća a ne u upravi za šume“.

Nurković je kazao i da to što je Vlada dala mišljenje nema nikakvu garanciju da će lokalne uprave na sjeveru biti obeštećenje za dobit koja je bila planirana a nije ostvarena.

„Pozitivni efekat je činjenica da ćemo imati određene prihode od pdv-a, koje do sada nismo imali, i to je nešto što će značajno uvećati prihode budžeta, imaćemo sertifikovane šume, dakle moći ćemo proizvode od naših šuma izvoditi prema zemljama EU. Takođe, kada je u pitanju kubikaža, rekli ste da je cilj da dosegnemo 824.000 kubika sječivog etata u nekom doglednom periodu. Prvo, da li imamo šumskog potencijala za toliki sječivi etat? Drugo, da li imamo potencijala da to preduzeće bude osposobljeno da izvrši toliku sječu, jer do sada nijesmo imali toliko sječivog etata u realizaciji, možda samo u planovima“.

Danas se u Skupštini Crne Gore raspravljalo o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca i Predlogu zakona o šumama.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da su ove izmjene usklađene sa politikama Evropske unije i da će imati podršku Bošnjačke stranke.

“ Ove izmjene prate i stavove Bošnjačke stranke po pitanju vanjske politike Vlade ali i svakako usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske Unije, prije svega u odnosu na pitanje ruske agresije na Ukrajinu. Takođe, Crna Gora se u svojoj prošlosti može ponositi jer je često bila sigurno utočište za brojne izbjeglice bez obzira na vjeru i naciju. Podsjetiću samo na 1999.godinu, u Rožajama je tada u jednom trenutku bilo preko 70.000 izbjeglica sa Kosova. Međutim, imali smo i neke loše epizode, imali smo i deportaciju izbjeglica iz Herceg Novog, sve je to negdje istorija i nešto što se treba pamtiti, osuditi i dobiti sudske epiloge svih tih slučajeva. Kao što rekoh, ovdje postoji jedno značajno usklađivanje politike Crne Gore sa politikom Evropskom Unijom, i stoga će ove izmjene imati podršku Bošnjačke stranke jer smo svjesni koliko je Ukrajinaca dobilo zaštitu u Crnoj Gori od svih tih ratnih dejstava u Ukrajini”.

Predsjednik Bošnjačke Stranke mr Ervin Ibrahimović pitao je predsjednika Vlade Milojka Spajića kada će sa Njemačkom biti potpisan sporazum o priznavanju vozačkih dozvola iz Crne Gore, i time pokazati da brinemo za naše građane u dijaspori.

“Za razliku od Crne Gore i Kosova, imamo Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, gdje su ove države potpisale sporazum sa Njemačkom. Međutim, naša država od 2015. godine još nije potpisala taj sporazum i vjerujem da ćemo obradovati naše ljude koji su na privremenom radu u Njemačkoj, da će biti napokon potpisan taj sporazum. Bošnjačka stranka ima visoko u agendi saradnju sa dijasporom, ona nema rezervnu državu, i ona je najveći prijatelj ove države. Moramo odgovoriti na njihove potrebe”.

Ibrahimović je podsjetio da je BS u prethodnom periodu aktivno radila sa kolegama iz Bundestaga na stvaranju pretpostavki da se ovo pitanje riješi.

“Predstavnici Bošnjačke stranke, posebno od kako smo članica EPP, uvijek na svim sastancima potenciraju temu priznavanje vozačkih dozvola. Ovo pominjem iz razloga koliko je Bošnjačka stranka važan most između Crne Gore i Brisela. Zato sa puno optimizma u razgovorima sa predstavnicima CDU i drugim predstavnicima iz Bundestaga, dobio sam ohrabrujuću informaciju da u ovoj godini, u pravom smislu postoje šanse da se ovaj sporazum napokon potpiše”.

Premijer Spajić je u odgovoru kazao da očekuje potpisivanje sporazuma na jesen.

“Prema posljednjim informacijama, od 10. jula 2024. većina saveznih pokrajina je dala pozitivno mišljenje za zaključivanje sporazuma. Slijedi priprema nacrta zajedničkog pisma namjere, koje će biti upućeno na usaglašavanje nadležnim crnogorskim institucijama preko Saveznog MVP. Na kraju podsjetiću da je pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj pokrenuto još 2015, a formalizovano godinu kasnije, a sada sam siguran da će kroz intenzivnu saradnju biti riješeno u najskorijem roku”, kazao je Spajić.

Predsjednik BS je kazao da je ohrabren ovim odgovorom, ali i naglasio da se sa posebnom pažnjom mora voditi računa o zahtjevima dijaspore.

“Koristim priliku da uvijek pričam o dijaspori i da im se zahvalim za sve što rade. Ako je neko primjer kako se voli svoja država, onda je to dijaspora. Ako je ko primjer kako investirati, i pomoći ljudima onda je to dijaspora. Najveći investitor je dijaspora. Ovdje samo otvaram pitanje da li dovoljno radimo na potrebama naše dijaspore. Ja mislim da ne. Treba poručiti da je ovaj parlament spreman da omogući dijaspori da glasa u našim diplomatsko konzularnim predstavništvima”.

Tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o radu, šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da bilo koja izmjena zakona o radu zahtjeva strručne analize i jedan ozbiljan pristup, ali i da će izmjene ovog zakona dobiti podršku Bošnjačke stranke jer će, kako je naveo,  olakšati zasnivanje odnosa na neodređeno vrijeme.

„Prilikom izrade aktuelnog zakona vodilo se računa o ispunjavanju ciljeva a to su suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada i zaštita prava zaposlenih. Takođe, zakon koji je donijet 2019. godine zahtijevao je dugogodišnji rad i saradnju svih relevantnih partnera. Izmjene ovog zakona moraju biti i po mjeri vremena u kojem živimo, i dati adekvatne odgovore na brojne izazove koje ima i poslovna zajednica, zaposleni, ali i država. Teško je naći rješenje kojim bi svi ovi subjekti bili zadovoljni, ali u suštini, radi se o vrlo kompleksnoj materiji, koja zahtijeva jedan ozbiljan pristup prilikom izrade. Ovdje se radi o izmjenama koje se tiču intervencije na samo jedan član ovog zakona kojim se predviđa da ugovor na određeno ne može trajati duže od dvije godine i da se nakon tog perioda transformiše na neodređeno. To je sigurno nešto što će imati podršku Bošnjačke stranke“.

Smailović je kazao i da ovaj zakon mora proći određena stručna mišljena i da treba voditi računa o zaštitnim mehanizmima kako ne bi došlo do zlouptrebe.

„Mi nemamo mišljenje Vlade kada su u pitanju izmjene ovog zakona, takođe treba imati mišljenje i konsultacije sa  socijalnim savjetom i predstavnicima zaposlenih, kako bi se došlo do usklađenog rješenja. Međutim, radi se o izmjenama jednog člana i te izmjene svakako da idu u korist zaposlenih i to će imati našu podršku. Treba voditi računa o zaštitnim mehanizmima i danas smo čuli da će biti amandmana na ove izmjene i vjerujem da  će se tako osigurati da ne dođe do otkaza u privatnom sektoru i da će se na taj način zaštiti radnici. Vjerujem da će se i na ovaj način obezbijediti egzistencija za veliki broj zaposlenih koje željno iščekuju posao na neodređeno vrijeme.

Poslanik Smailović je istakao i da je u javnoj upravi i dalje na nezadovoljavajućem nivou broj zaposlenih pripadnika manje brojnih naroda.

„Mogu slobodno reći da je daleko od onog procenta kojim bi bili zadovoljni svi građani Crne Gore, a posebno pripadnici manje brojnih naroda, jer je to procentualno i dalje daleko od jednog ozbiljnog odnosno potrebnog nivoa“.

Poslanici Skupštine Crne Gore danas su raspravljali o Prijedlogu zakona o Fondu stan za sve, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu i Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najavio je u načelu podršku zakonu Fond stan za sve, ali i kazao da zakon mora imati i određene promjene.

“Mi u Bošnjačkoj stranci cijenimo jedan ovakav prijedlog kao jednu dobru ideju, kao veoma humanu ideju i koja omogućava građanima, prvenstveno mladim bračnim parovima da riješe stambeno pitanje. U tom dijelu, u načelu najavljujem podršku Bošnjačke stranke ovakvom zakonu, s tim što ovaj zakon mora doživjeti određenu transformaciju”.

Poslanik Nurković je naglasio i to da se cijena ne može fiksirati ovim zakonom.

“Ne možemo se danas vezati zakonom za cijenu koja neće važiti čak ni šest mjeseci, da ne kažem godinu, dvije ili tri. Takođe, funkcionalnost ovog zakona čini mi se negdje ostavlja mogućnost nepopularnih mjera, neću reći zloupotreba, ne treba u startu sve to ocrniti jer je vrlo dobra ideja i smatram da trebamo raditi na njenom unapređenju”.

Kao manjkavost ovog zakona, Nurković je naveo učešće lokalnih samouprava.

“Lokalne samouprave pogotovo one na sjeveru, nemaju taj toliki komfor i luksuz da mogu besplatno dati zemljište i da se mogu odreći komunalija. Konkretno, lokalne uprave na sjeveru Crne Gore imaju vrlo malo prostora na kojem se mogu širiti jer se uglavnom radi o brdsko-planinskim predjelima. I taj prostor koji imaju lokalne samouprave računaju za određenu valorizaciju u narednom periodu. Ukoliko bi im neko nametnuo da taj prostor daju, on može biti manje vrijedan i na nekim lokacijama za koje možda građani nisu zainteresovani da apliciraju”.

Nurković se osvrnuo i na zabranu otuđenja od 15 godina.

“ Ne možemo mi ograničiti jednu porodicu da proda svoj stan, ali možemo uvesti pravilnik pod kojim može da proda stan, međutim to ovim amandmanima i zakonom nije predviđeno. Moramo da nađemo način da ljudima omogućimo korišćenje svoje imovine onako kako njima bude odgovaralo, naravno ne na način na koji može doći do zloupotreba. Predlažem punu kontrolu, ali i omogućiti ljudima da raspolažu svojom imovinom”.

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović tokom proceduralnog javljanja, još jednom je pozvao predsjednika Skuštine da na primjeran način obilježi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Još uvijek nismo dobili zvaničan informaciju da li će ova institucija odnosno Skupština organizovati jedan vid sjećanja na 11. juli, Dan genocida u Srebrenici. Da li će u organizaciji Skupštine biti nešto organizovano ovdje? Mi smo čuli od potpredsjednice da će delegacija Skupštine ići u Potočare. Međutim, to je neka praksa koja se iz godine u godinu ponavlja, to je već ustaljena praksa da poslanici Skuštine Crne Gore idu na komemoraciju u Potočarima. Ono što je intencija našeg dopisa jeste da se poštuje ono što smo izglasali ovdje u Skupštini prilikom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a svakako i da se poštuje ono što smo glasali i na Generalnoj skupštini UN, kada smo se na neki način obavezali da ćemo poštovati taj datum i da ćemo kroz njegovanje kulture sjećanja organizovati primjerene događaje u Crnoj Gori i na taj način ispoštovati sve ono što smo glasali”.

Smailović je pohvalio i odluku pojednih opština u Crnoj Gori, što su preuzele obavezu i za sjutra organizovale obilježavanje 11. Jula i sjećanje na genocid u Srebrenici.

“Pomenuću Gusinje, Plav, Rožaje i po prvi put ove godine će Skupština opštine Bijelo Polje organizovati obilježavanje 11. jula i na taj način njegovati kulturu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Od Skupštine Crne Gore nažalost i ove godine isti slučaj, dakle nema nikakve organizacije”.

Poslanik Bošnjačke stranke je istakao i da je Vlada Crne Gore pozvanija da organizuje primjerno obilježavanje povodom kulture sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Svakako, u narednim godinama poput ostalih zemalja Evropske Unije, koje su ove godine organizovale komemorativne sjednice i razne druge događaje. SIgurno da Crna Gora planira da bude dio tih država, i vjerujem da ćemo i mi slijediti primjere civilizovanog svijeta kada je u pitanju njegovanje kultura sjećanja na taj monstruozni zločin u Srebrenici, jula, 1995. godine .

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je danas u Skuštini da nema razlike kada je u pitanju Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva i Izvještaj o radu Sudskog savjeta, te stoga klub poslanika BS-a neće podržati Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2023. godinu.

“Ono što želim da naglasim jeste da je nezavisno, efikasno i odgovorno sudstvo stub vladavine prava i da svakako ima ključnu ulogu u zatvaranju svih onih najvažnijih poglavlja na našem putu ka Evropskoj Uniji. I mi ovdje u parlamentu smo donijeli dosta tih formalnih pretpostavki koje se tiču zakonodavstva, kao i brojna imenovanja za koja smo računali da će olakšati rad sudskog savjeta, sudstva, ali svakako i tužilaštva.

Smailović je kazao i da bošnjački narod i dalje nema povjerenje kada je u pitanju rad sudstva.

“Kao i u rad tužilaštva. I dalje nemamo tu vrstu sigurnosti u te institucije iz brojnih razloga. Jedan od njih jeste i struktura zaposlenih u sudskom savjetu ali i u svim sudovima u Crnoj Gori. Dakle, zanemarljiv je broj pripadnika bošnjačkog naroda u tim institucijama, to je ono što je poražavajuće. To je ono što treba da zabrine sve vas, i u tužilačkoj i sudskoj grani vlasti. I da vas zabrine, a i da se zapitate zbog čega bošnjački narod odnosno reprezenti tog naroda u parlamentu Crne Gore iz godine u godinu ne podržavaju vaše izvještaje”.

Istakao je i da neće podržati ovaj Izvještaj jer još uvijek nema adekvatnih sudskih presuda za ratne zločine.

“Nemamo ni adekvatne istrage, pa samim tim ni presude za ratne zločine koji su se desili prije tridesetak godina u Crnoj Gori. Dakle, ponovo ćemo insistirati i uvijek ćemo insistirati na tome da se konačno uradi nešto po tom pitanju”.

Smailović je diskusiju zaključio time da je potrebna ozbiljna reforma i sudstva i pravosuđa.

Poslanici u Skupštini Crne Gore nastavili su raspravu o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu i Godišnjem Izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2023. godinu.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović je kazao da i ovaj godišnji Izvještaj tužilačke organizacije “nažalost” predstavlja kontinuitet i da nisu srećni zbog toga.

“Dovodite nas u situaciju da imamo dilemu da li da bojkotujemo ovu tačku dnevnog reda, jer je to naš odnos prema radu tužilačke organizacije. Ono što nam govori da smo na dobrom putu kada ukazujemo na nedostatke tužilačke organizacije, ukazuje i Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore. Ali, BS uvijek daje prednost dijalogu i mi ćemo uvijek raditi na jačanju institucionalnog uređenja države. Ne možemo reći da smo institucionalno uređena država ukoliko nemamo profesionalnu i proaktivnu tužilačku organizaciju”.

Ibrahimović je kazao da Bošnjačka stranka ne može dati pozitivnu ocjenu za ovakav izvještaj.

“Tužilaštvo mora pokazati da je na strani pravde, mora pokazati da je na strani nevinih žrtava i njihovih porodica. To će dokazati proaktivnošću i time da napokon ratni zločinci dođu pred pravdu. Takođe, potrebna je i nacionalna izbalansiranost u tužilačkoj organizaciji. Dakle, u Vrhovnom državnom tužilaštvu nemamo Bošnjaka, u Višem državnom tužilaštvu samo jedan. Kakvu sliku to daje manje brojnim narodima? Da je njima zatvoren prolaz i da su nepoželjnji u tužilačkoj organizaciji i to kod manje brojnih naroda stvara nesigurnost, nepovjerenje u pravdu i institucije Crne Gore”.

Ibrahimović je pomenuo i IBAR zakone, i istakao da nije srećan kada treba da glasa negativno za izvještaj.

“Preko IBAR zakona ćemo ojačati borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ojačaćemo vladavinu prava. Namjerno pominjem ove zakone jer ćemo napokon kvalitetnije i proaktivnije istražiti ratne zločine. Nisam srećan kada treba da glasam negativno za izvještaj. Da je drugačije, onda bi BS ostvarila svoj program, jer kada bismo glasali za ovaj izvještaj to bi značilo da je tužilaštvo i država u punom smislu spremna da bude punopravna članica EU, ali sada to nije. I Crna Gora nije spremna da se suoči sa prošlošću”.