Kategorija: Klub poslanika

Predsjednik Bošnjačke Stranke mr Ervin Ibrahimović pitao je predsjednika Vlade Milojka Spajića kada će sa Njemačkom biti potpisan sporazum o priznavanju vozačkih dozvola iz Crne Gore, i time pokazati da brinemo za naše građane u dijaspori.

“Za razliku od Crne Gore i Kosova, imamo Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, gdje su ove države potpisale sporazum sa Njemačkom. Međutim, naša država od 2015. godine još nije potpisala taj sporazum i vjerujem da ćemo obradovati naše ljude koji su na privremenom radu u Njemačkoj, da će biti napokon potpisan taj sporazum. Bošnjačka stranka ima visoko u agendi saradnju sa dijasporom, ona nema rezervnu državu, i ona je najveći prijatelj ove države. Moramo odgovoriti na njihove potrebe”.

Ibrahimović je podsjetio da je BS u prethodnom periodu aktivno radila sa kolegama iz Bundestaga na stvaranju pretpostavki da se ovo pitanje riješi.

“Predstavnici Bošnjačke stranke, posebno od kako smo članica EPP, uvijek na svim sastancima potenciraju temu priznavanje vozačkih dozvola. Ovo pominjem iz razloga koliko je Bošnjačka stranka važan most između Crne Gore i Brisela. Zato sa puno optimizma u razgovorima sa predstavnicima CDU i drugim predstavnicima iz Bundestaga, dobio sam ohrabrujuću informaciju da u ovoj godini, u pravom smislu postoje šanse da se ovaj sporazum napokon potpiše”.

Premijer Spajić je u odgovoru kazao da očekuje potpisivanje sporazuma na jesen.

“Prema posljednjim informacijama, od 10. jula 2024. većina saveznih pokrajina je dala pozitivno mišljenje za zaključivanje sporazuma. Slijedi priprema nacrta zajedničkog pisma namjere, koje će biti upućeno na usaglašavanje nadležnim crnogorskim institucijama preko Saveznog MVP. Na kraju podsjetiću da je pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj pokrenuto još 2015, a formalizovano godinu kasnije, a sada sam siguran da će kroz intenzivnu saradnju biti riješeno u najskorijem roku”, kazao je Spajić.

Predsjednik BS je kazao da je ohrabren ovim odgovorom, ali i naglasio da se sa posebnom pažnjom mora voditi računa o zahtjevima dijaspore.

“Koristim priliku da uvijek pričam o dijaspori i da im se zahvalim za sve što rade. Ako je neko primjer kako se voli svoja država, onda je to dijaspora. Ako je ko primjer kako investirati, i pomoći ljudima onda je to dijaspora. Najveći investitor je dijaspora. Ovdje samo otvaram pitanje da li dovoljno radimo na potrebama naše dijaspore. Ja mislim da ne. Treba poručiti da je ovaj parlament spreman da omogući dijaspori da glasa u našim diplomatsko konzularnim predstavništvima”.

Tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o radu, šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da bilo koja izmjena zakona o radu zahtjeva strručne analize i jedan ozbiljan pristup, ali i da će izmjene ovog zakona dobiti podršku Bošnjačke stranke jer će, kako je naveo,  olakšati zasnivanje odnosa na neodređeno vrijeme.

„Prilikom izrade aktuelnog zakona vodilo se računa o ispunjavanju ciljeva a to su suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada i zaštita prava zaposlenih. Takođe, zakon koji je donijet 2019. godine zahtijevao je dugogodišnji rad i saradnju svih relevantnih partnera. Izmjene ovog zakona moraju biti i po mjeri vremena u kojem živimo, i dati adekvatne odgovore na brojne izazove koje ima i poslovna zajednica, zaposleni, ali i država. Teško je naći rješenje kojim bi svi ovi subjekti bili zadovoljni, ali u suštini, radi se o vrlo kompleksnoj materiji, koja zahtijeva jedan ozbiljan pristup prilikom izrade. Ovdje se radi o izmjenama koje se tiču intervencije na samo jedan član ovog zakona kojim se predviđa da ugovor na određeno ne može trajati duže od dvije godine i da se nakon tog perioda transformiše na neodređeno. To je sigurno nešto što će imati podršku Bošnjačke stranke“.

Smailović je kazao i da ovaj zakon mora proći određena stručna mišljena i da treba voditi računa o zaštitnim mehanizmima kako ne bi došlo do zlouptrebe.

„Mi nemamo mišljenje Vlade kada su u pitanju izmjene ovog zakona, takođe treba imati mišljenje i konsultacije sa  socijalnim savjetom i predstavnicima zaposlenih, kako bi se došlo do usklađenog rješenja. Međutim, radi se o izmjenama jednog člana i te izmjene svakako da idu u korist zaposlenih i to će imati našu podršku. Treba voditi računa o zaštitnim mehanizmima i danas smo čuli da će biti amandmana na ove izmjene i vjerujem da  će se tako osigurati da ne dođe do otkaza u privatnom sektoru i da će se na taj način zaštiti radnici. Vjerujem da će se i na ovaj način obezbijediti egzistencija za veliki broj zaposlenih koje željno iščekuju posao na neodređeno vrijeme.

Poslanik Smailović je istakao i da je u javnoj upravi i dalje na nezadovoljavajućem nivou broj zaposlenih pripadnika manje brojnih naroda.

„Mogu slobodno reći da je daleko od onog procenta kojim bi bili zadovoljni svi građani Crne Gore, a posebno pripadnici manje brojnih naroda, jer je to procentualno i dalje daleko od jednog ozbiljnog odnosno potrebnog nivoa“.

Poslanici Skupštine Crne Gore danas su raspravljali o Prijedlogu zakona o Fondu stan za sve, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu i Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najavio je u načelu podršku zakonu Fond stan za sve, ali i kazao da zakon mora imati i određene promjene.

“Mi u Bošnjačkoj stranci cijenimo jedan ovakav prijedlog kao jednu dobru ideju, kao veoma humanu ideju i koja omogućava građanima, prvenstveno mladim bračnim parovima da riješe stambeno pitanje. U tom dijelu, u načelu najavljujem podršku Bošnjačke stranke ovakvom zakonu, s tim što ovaj zakon mora doživjeti određenu transformaciju”.

Poslanik Nurković je naglasio i to da se cijena ne može fiksirati ovim zakonom.

“Ne možemo se danas vezati zakonom za cijenu koja neće važiti čak ni šest mjeseci, da ne kažem godinu, dvije ili tri. Takođe, funkcionalnost ovog zakona čini mi se negdje ostavlja mogućnost nepopularnih mjera, neću reći zloupotreba, ne treba u startu sve to ocrniti jer je vrlo dobra ideja i smatram da trebamo raditi na njenom unapređenju”.

Kao manjkavost ovog zakona, Nurković je naveo učešće lokalnih samouprava.

“Lokalne samouprave pogotovo one na sjeveru, nemaju taj toliki komfor i luksuz da mogu besplatno dati zemljište i da se mogu odreći komunalija. Konkretno, lokalne uprave na sjeveru Crne Gore imaju vrlo malo prostora na kojem se mogu širiti jer se uglavnom radi o brdsko-planinskim predjelima. I taj prostor koji imaju lokalne samouprave računaju za određenu valorizaciju u narednom periodu. Ukoliko bi im neko nametnuo da taj prostor daju, on može biti manje vrijedan i na nekim lokacijama za koje možda građani nisu zainteresovani da apliciraju”.

Nurković se osvrnuo i na zabranu otuđenja od 15 godina.

“ Ne možemo mi ograničiti jednu porodicu da proda svoj stan, ali možemo uvesti pravilnik pod kojim može da proda stan, međutim to ovim amandmanima i zakonom nije predviđeno. Moramo da nađemo način da ljudima omogućimo korišćenje svoje imovine onako kako njima bude odgovaralo, naravno ne na način na koji može doći do zloupotreba. Predlažem punu kontrolu, ali i omogućiti ljudima da raspolažu svojom imovinom”.

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović tokom proceduralnog javljanja, još jednom je pozvao predsjednika Skuštine da na primjeran način obilježi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Još uvijek nismo dobili zvaničan informaciju da li će ova institucija odnosno Skupština organizovati jedan vid sjećanja na 11. juli, Dan genocida u Srebrenici. Da li će u organizaciji Skupštine biti nešto organizovano ovdje? Mi smo čuli od potpredsjednice da će delegacija Skupštine ići u Potočare. Međutim, to je neka praksa koja se iz godine u godinu ponavlja, to je već ustaljena praksa da poslanici Skuštine Crne Gore idu na komemoraciju u Potočarima. Ono što je intencija našeg dopisa jeste da se poštuje ono što smo izglasali ovdje u Skupštini prilikom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a svakako i da se poštuje ono što smo glasali i na Generalnoj skupštini UN, kada smo se na neki način obavezali da ćemo poštovati taj datum i da ćemo kroz njegovanje kulture sjećanja organizovati primjerene događaje u Crnoj Gori i na taj način ispoštovati sve ono što smo glasali”.

Smailović je pohvalio i odluku pojednih opština u Crnoj Gori, što su preuzele obavezu i za sjutra organizovale obilježavanje 11. Jula i sjećanje na genocid u Srebrenici.

“Pomenuću Gusinje, Plav, Rožaje i po prvi put ove godine će Skupština opštine Bijelo Polje organizovati obilježavanje 11. jula i na taj način njegovati kulturu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Od Skupštine Crne Gore nažalost i ove godine isti slučaj, dakle nema nikakve organizacije”.

Poslanik Bošnjačke stranke je istakao i da je Vlada Crne Gore pozvanija da organizuje primjerno obilježavanje povodom kulture sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Svakako, u narednim godinama poput ostalih zemalja Evropske Unije, koje su ove godine organizovale komemorativne sjednice i razne druge događaje. SIgurno da Crna Gora planira da bude dio tih država, i vjerujem da ćemo i mi slijediti primjere civilizovanog svijeta kada je u pitanju njegovanje kultura sjećanja na taj monstruozni zločin u Srebrenici, jula, 1995. godine .

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je danas u Skuštini da nema razlike kada je u pitanju Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva i Izvještaj o radu Sudskog savjeta, te stoga klub poslanika BS-a neće podržati Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2023. godinu.

“Ono što želim da naglasim jeste da je nezavisno, efikasno i odgovorno sudstvo stub vladavine prava i da svakako ima ključnu ulogu u zatvaranju svih onih najvažnijih poglavlja na našem putu ka Evropskoj Uniji. I mi ovdje u parlamentu smo donijeli dosta tih formalnih pretpostavki koje se tiču zakonodavstva, kao i brojna imenovanja za koja smo računali da će olakšati rad sudskog savjeta, sudstva, ali svakako i tužilaštva.

Smailović je kazao i da bošnjački narod i dalje nema povjerenje kada je u pitanju rad sudstva.

“Kao i u rad tužilaštva. I dalje nemamo tu vrstu sigurnosti u te institucije iz brojnih razloga. Jedan od njih jeste i struktura zaposlenih u sudskom savjetu ali i u svim sudovima u Crnoj Gori. Dakle, zanemarljiv je broj pripadnika bošnjačkog naroda u tim institucijama, to je ono što je poražavajuće. To je ono što treba da zabrine sve vas, i u tužilačkoj i sudskoj grani vlasti. I da vas zabrine, a i da se zapitate zbog čega bošnjački narod odnosno reprezenti tog naroda u parlamentu Crne Gore iz godine u godinu ne podržavaju vaše izvještaje”.

Istakao je i da neće podržati ovaj Izvještaj jer još uvijek nema adekvatnih sudskih presuda za ratne zločine.

“Nemamo ni adekvatne istrage, pa samim tim ni presude za ratne zločine koji su se desili prije tridesetak godina u Crnoj Gori. Dakle, ponovo ćemo insistirati i uvijek ćemo insistirati na tome da se konačno uradi nešto po tom pitanju”.

Smailović je diskusiju zaključio time da je potrebna ozbiljna reforma i sudstva i pravosuđa.

Poslanici u Skupštini Crne Gore nastavili su raspravu o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu i Godišnjem Izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2023. godinu.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović je kazao da i ovaj godišnji Izvještaj tužilačke organizacije “nažalost” predstavlja kontinuitet i da nisu srećni zbog toga.

“Dovodite nas u situaciju da imamo dilemu da li da bojkotujemo ovu tačku dnevnog reda, jer je to naš odnos prema radu tužilačke organizacije. Ono što nam govori da smo na dobrom putu kada ukazujemo na nedostatke tužilačke organizacije, ukazuje i Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore. Ali, BS uvijek daje prednost dijalogu i mi ćemo uvijek raditi na jačanju institucionalnog uređenja države. Ne možemo reći da smo institucionalno uređena država ukoliko nemamo profesionalnu i proaktivnu tužilačku organizaciju”.

Ibrahimović je kazao da Bošnjačka stranka ne može dati pozitivnu ocjenu za ovakav izvještaj.

“Tužilaštvo mora pokazati da je na strani pravde, mora pokazati da je na strani nevinih žrtava i njihovih porodica. To će dokazati proaktivnošću i time da napokon ratni zločinci dođu pred pravdu. Takođe, potrebna je i nacionalna izbalansiranost u tužilačkoj organizaciji. Dakle, u Vrhovnom državnom tužilaštvu nemamo Bošnjaka, u Višem državnom tužilaštvu samo jedan. Kakvu sliku to daje manje brojnim narodima? Da je njima zatvoren prolaz i da su nepoželjnji u tužilačkoj organizaciji i to kod manje brojnih naroda stvara nesigurnost, nepovjerenje u pravdu i institucije Crne Gore”.

Ibrahimović je pomenuo i IBAR zakone, i istakao da nije srećan kada treba da glasa negativno za izvještaj.

“Preko IBAR zakona ćemo ojačati borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ojačaćemo vladavinu prava. Namjerno pominjem ove zakone jer ćemo napokon kvalitetnije i proaktivnije istražiti ratne zločine. Nisam srećan kada treba da glasam negativno za izvještaj. Da je drugačije, onda bi BS ostvarila svoj program, jer kada bismo glasali za ovaj izvještaj to bi značilo da je tužilaštvo i država u punom smislu spremna da bude punopravna članica EU, ali sada to nije. I Crna Gora nije spremna da se suoči sa prošlošću”.

Poslanički klub Bošnjačke stranke uputio je danas dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, sa pitanjem na koji će način Skupština Crne Gore obilježiti 11. jul, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Imajući u vidu da je Skupština Crne Gore dana 17. juna 2021. godine, usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u kojoj je, između ostalog, 11. jul proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kao i nedavnu Rezoluciju UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a za koju je Crna Gora glasala na sjednici Generalne skupštine UN, ova Skupština ima obavezu da na primjeren način obilježi 11. jul – Dan sjećanja na genocid u Srebrenici’, navodi se u dopisu koji potpisuje šef kluba poslanika Amer Smailović.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović predvodio je Delegaciju Skupštine Crne Gore na godišnjem zasijedanju Parlamentarne Skupštine OEBS-a, od 29. juna do 3. jula u Bukureštu.

Na marginama godišnjeg zasijedanja Smailović je imao niz bilaterarnih i neformalnih susreta.

U svojstvu šefa delegacije, sastao se sa predsjednicom PS OEBS-a, gospođom Pia Kuamom, koja je reizabrana na tu poziciju.

Predsjednica Kauma je među prioritetima svog budućeg mandata istakla poseban značaj Zapadnog Balkana kao regije kojoj je potrebna posebna pozornost OEBS-a.

Poslanik Smailović informisao je sagovornicu o značajnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, ali i o izazovima koji se nalaze pred Crnom Gorom i zemljama Zapadnog Balkana na tom putu.

Sastanak je takođe bio prilika da delegacija potvrdi snažno partnerstvo sa Parlamentarnom skupštinom OEBS-a, uz akcenat na ključnu ulogu ove saradnje u očuvanju stabilnosti i bezbjednosti u regionu.

Na poziv Delegacije SAD-a, poslanik Smailović učestvovao je na prvom Molitvenom doručku Parlamentarne skupštine OEBS-a, na kome je posebno istaknuto prisustvo delegacije Skupštine Crne Gore. Na sastanku je dogovoreno da ova vrsta susreta postane stalni format okupljanja parlamentaraca OEBS-a na godišnjim zasijedanjima.

Smailović je učestvovao i na sastanku koji je organizovao specijalni predstavnik PS OEBS-a Kirijakos Hađijani, na temu „Odliv mozgova u regionu Jugoistočne Evrope“.

Govoreći o ovoj problematici, poslanik Smailović je predstavio mjere koje Crna Gora sprovodi po pitanju koje zabrinjava cijeli region, uključujući i Strategiju za mlade do 2027.

„Intervencije u pogledu javnih politika treba da imaju za cilj stvaranje uslova koji će mlade ljude motivisati da ostanu u zemlji ili ih podstaći da doprinesu njenom razvoju iz inostranstva, ali i omogućiti povratak i doprinos napretku zemlje putem razmjene iskustava i znanja koje su stekli van granica“, zaključio je tom prilikom Smailović.

Na kraju sastanka, poslanik Smailović predstavio je planove Delegacije u PS OEBS-u u pogledu organizacije Drugog međuparlamentarnog foruma delegacija zemalja Jugoistočne Evrope, koji će se u septembru održati u Crnoj Gori, u saradnji našeg Parlamenta i Parlamentarne skupštine OEBS-a.

Tokom neformalnog susreta sa kiparskim poslanikom Hađijanijem, Smailović se osvrnuo na značaj saradnje malih evropskih zemalja u okviru međunarodnih organizacija, a posebna pažnja bila je posvećena organizacionim pitanjima predstojećeg međunarodnog foruma u Crnoj Gori.

Smailović se, pored ostalih, sastao i sa generalnim sekretarom PS OEBS-a Robertom Montelom, delegacijama Azerbejdžana, Hrvatske, Kipra i učestvovao na sastancima poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP).

Poslanici iz 57 država su tokom pet dana zasijedanja raspravljali o značajnim temama kao što su rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, bezbjednosni izazovi vještačke inteligencije, klimatske promjene, migracije, trgovina ljudima, antisemitizam, dezinformacije i propaganda. Zasijedanje je takođe uključilo specijalnu debatu o situaciji na Bliskom istoku i njenim implikacijama na region OEBS-a.

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su započeli raspravu o izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, koji se mijenja zbog ispunjenja svih zahtjeva kako bi se dobilo pozitivno mišljenja Evropskog savjeta za plaćanja za proširenje SEPA geografskog područja na Crnu Goru.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je kazao da je ovaj zakon skrenuo pažnju na kaznene odredbe, i da se gro promjena desio vezano za samo usaglašavanje ili pojašnjavanje određenih zakonskih normi koje su u osnovnom aktu zakona definisane.

“Ono što je skrenulo pažnju i mislim da treba donekle da povedemo računa o tome jesu kaznene odredbe, pa se tako kaže da će se kazna odrediti onome ko bude kršio proceduru, odnosno ko bude ostvario određenu dobit suprotno onome što su izmjene I dopune ovog zakona, do dva puta one dobiti koje je neko pravno ili fizičko lice ostvarilo. Ukoliko se to ne može precizno odrediti, dakle million eura je propisana kazna u jednom slučaju, a u drugom slučaju kada su pravna lica u pitanju, prije svega finansijski sektor, ta kazna može biti do 5 miliona eura ili 10 odsto od ukupnog prihoda relevantne organizacije koja je predmet kontrole”.

Poslanik Nurković je u ime kluba Bošnjačke stranke najavio podršku izmjenama I dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

“Kao što znate, mi smo u našim proklamovanim politikama unaprijed dali zeleno svjetlo za sve ono što je usaglašeno sa Evropskom unijom i njenim tekovinama i standardima, a cijenim da ove izmjene zaista to jesu”.

Takođe, Nurković je pitao ministra unutrašnjih poslova Šaranovića da li smatra da će se usvajanjem ovih prijedloga, izvršiti i lakše stati na trag svemu onome što znači spriječavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

“Uzimajući u obzir to da ovdje postoji još jedna mogućnost da se radi o jednom plaćanju koje će biti omogućeno na jedan način malo liberalniji nego što je to bilo do sada. Da li smatrate da mi imamo kapaciteta da sami sprovodimo određene procedure i određene kontrole kada uđemo u SEPA sistem?”.