Kategorija: Novosti

Već dvije godine sa nama nije naš i moj predsjednik, naš i moj prijetalj, naš i moj brat – rahmetli Rafet Husović. Tvoja mudrost i vizija bile su nam oslonac u svim teškim trenucima za naš narod i našu državu.

To nas danas, u ovim izazovnim vremenima kroz koje kao narod i društvo prolazimo, čini obaveznijim da živimo i podupiremo ideju proaktivnog političkog djelovanja u cilju ostvarivanja interesa i prava Bošnjaka u nezavisnoj i građanskoj Crnoj Gori, članici NATO-a i EU.

Neka Allah dz. sh. podari rahmet tvojoj duši, dragi prijatelju.

🖋️mr Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke

Crna Gora je, zahvaljujući dodijeljenom paketu podrške Evropske unije (EU), u prilici da pomogne socijalno najugroženije kategorije stanovništva i smanji pritisak na postojeću elektro-energetsku mrežu i potrebu za uvozom, saopštio je ministar kapitalnih investicija, Ervin Ibrahimović.

„Zahvaljući dodijeljenom paketu podrške od strateškog partnera sa kojim Ministarstvo ostvaruje izuzetno dobru i plodonosnu saradnju, u prilici smo da tokom ove godine pomognemo socijalno najugroženije kategorije stanovništva, koje do sada nijesu bile u prilici da prime takav vid podrške, kao i da smanjimo pritisak na postojeću elektro-energetsku mrežu i potrebu za uvozom kroz podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, malim i srednjim preduzećima i sektoru turizma i industrije“, rekao je Ibrahimović u intervjuu agenciji Mina-business.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo kapitalnih investicija je kao resorno nadležno za koordinaciju i implementaciju tog paketa i do sada je ostvarivalo široki spektar konsultacija sa svim zainteresovanim stranima.

„Stoga vjerujemo u njegovu uspješnu implementaciju. Vjerujem i da će paket podrške biti samo inicijalna kapisla za investicioni talas koji želimo da pokrenemo u oblasti energetike“, tvrdi Ibrahimović.

On je podsjetio da je predsjednica Evropske komisije (EK), Ursula von der Leyen, početkom decembra prošle godine na samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani predstavila paket energetske podrške Zapadnom Balkanu, koji se sastoji se od jedne milijarde EUR bespovratnih sredstava za rješavanje neposrednih posljedica energetske krize i povećanje otpornosti u kratkom i srednjem roku. Prva polovina paketa sastoji se od 500 miliona EUR direktne budžetske podrške za ublažavanje ekonomskog i socijalnog uticaja na ugrožena domaćinstva i mala i srednja preduzeća i podršku energetskoj tranziciji, dok će preostalih 500 miliona biti namijenjeno za unapređenje projekata iz oblasti energetike.

„U sklopu paketa podrške za prevazilaženje energetske krize, EK je Crnoj Gori dodijelila 30 miliona EUR, nakon intezivne komunikacije Ministarstva kapitalnih investicija sa nadležnim subjektima na strani EK, koja je uslijedila nakon inicijalnog sastanka održanog 17. oktobra prošle godine sa komesarom za susjedstvo i politiku proširenja, Oliverom Varhelyem“, objasnio je Ibrahimović.

Na pitanje koji su ključni izazovi u energetskom sektoru, Ibrahimović je odgovorio da je oblast energetike, sama po sebi, specifična i kompleksna, i van trenutka koji se svijetu nametnuo kao nova globalna realnost. On je objasnio da su ratna dešavanja u Ukrajini generalno podstakla preispitivanja nekih od ustaljenih oblika poslovanja i funkcionisanja lanaca snabdijevanja, što se posljedično odrazilo i na oblast energetike i dovelo u pitanje sigurnost snabdijevanja električnom energijom i energentima, ali i prinudilo na preispitivanje strateških pravaca razvoja.

„Proizvodnja električne energije na nivou koji bi garantovao sigurnost napajanja potrošača u Crnoj Gori uz zelenu energetsku tranziciju i niskokarbonski razvoj jeste ambiciozan cilj koji imamo pred sobom, i on podrazumijeva izgradnju nove elektro-energetske infrastrukture, kao i objekata za povezivanje sa susjednim energetskim sistemima, uz primjenu savremenih energetskih tehnologija, povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora i povećanje energetske efikasnosti“, rekao je Ibrahimović.

Takav cilj, kako je naveo, nameće potrebu pripreme novih strateških dokumenata, kao i usklađivanje sa politikom i propisima EU u oblasti energetike i životne sredine.

„Stoga smo započeli pripremu prvog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji će biti naš glavni strateški dokument do 2030. godine“, kazao je Ibrahimović.

On je dodao i da je glavni izazov dekarbonizacija energetskog sektora, jer je povezana za radom Termoelektrane (TE) Pljevlja koja ostvaruje oko 45 odsto ukupne godišnje proizvodnj električne energije u Crnoj Gori.

„Prilikom razmatranja mogućnosti sprovođenja zelene energetske tranzicije, treba imati u vidu da Crna Gora ima značajne potencijale iz obnovljivih izvora energije – hidropotencijal, kao i potencijal sunčevog zračenja, vjetra i biomase“, saopštio je Ibrahimović.

On je podsjetio da su trenutno u toku aktivnosti na projektima hidroeletrane Komarnica, vjetroelektrana Gvozd i Brajići i solarne elektrane Briska gora. Takođe, Ministarstvo radi i na stvaranju uslova za realizaciju projekta izgradnje solarne elektrane Velje Brdo.

„U toku su i projekti koji su usmjereni na unapređenje energetske efikasnosti u zdravstvenim, obrazovnim, socijalnim i administrativnim objektima. Takođe, u domaćinstvima se sprovode mjere enegetske efikasnosti u cilju smanjenja troškova grijanja i povećanja komfora u domaćinstvima, kao i razvoja tržišta efikasnih sistema grijanja i hlađenja u Crnoj Gori“, dodao je Ibrahimović.

Imajući u vidu da će prirodni gas i dalje biti važan izvor energije, kao i potrebu diversifikacije naših izvora energije, Ibrahimović je naveo da planiraju da omoguće snabdijevanje Crne Gore prirodnim gasom preko Jadransko-jonskog gasovoda i korišćenjem sopstvenih rezervi gasa iz crnogorskog podmorja.

„Stoga je jedan od naših glavnih strateških projekata, čijoj implementaciji ćemo se posvetiti, Jadransko-jonski gasovod. Riječ je o projektu koji realizuju Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina (BiH) i Hrvatska, za koji je do sada pripremljen Idejni projekat uz podršku Investicionog okvira za Zapadni Balkan, i stvoreni su preduslovi za formiranje preduzeća koje bi upravljalo ovim projektom“, objasnio je Ibrahimović.

Ovaj projekat je, prema njegovim riječima, postao značajniji zbog rata u Ukrajini i potrebe smanjenja zavisnosti od ruskih izvora gasa, a procijenjeni investicioni troškovi izgradnje u Crnoj Gori iznose oko 210 miliona EUR.

„Crna Gora ostvaruje veoma aktivnu ulogu i u radu Energetske zajednice i upravo na zadnjem sastanku Ministarskog savjeta, u decembru prošle godine, je potvrđeno da Crna Gora ima najbolji ukupni rezultat među zemljama članicama sa Zapadnog Balkana kada je riječ o usklađivanju sa pravnom tekovinom EU. Crna Gora radi na pripremi nekoliko novih zakonskih rješenja, kao što je zakoni o obnovljivim izvorima energije, o prekogrančnim projektima i o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima“, kazao je Ibrahimović.

Komentarišući aktuelnu energetsku krizu, Ibrahimović je naveo da je to naša nova realnost i da je ne treba posmatrati kao nerješiv problem, veća dodatni izazov koji je postavljen pred sve nas, i politčku i stručnu javnost, i koji svijet može da usmjeri na nova uvezivanja i pravce razvoja.

„Želim da vjerujem da je ovo samo period kroz koji svi neminovno moramo proći, sagledavajući dosadašnji način poslovanja i definišući investicioni plan za naredni dugogodišnji period, uz sve veći stepen primjene inovativnih tehnologija“, rekao je Ibrahimović.

On smatra da je, za razliku od svih drugih država okruženja, pa i svijeta, Crna Gora specifična, jer zahvaljujući njenom geografskom položaju i hidrološkom potencijalu, kao i činjenici da nema većih industrijskih postrojenja kao potrošača, nije u većoj mjeri osjetila globalno ispoljene efekte energetske krize.

„Sa druge strane, energetska kriza je ukazala da moramo graditi novu stabilnu energetsku infrastrukturu, posebno imajući u vidu da, dugoročno posmatrano, status TE Pljevlja mora biti definisan u skladu sa principima niskokarbonskog razvoja i Zelenom agendom, da moramo snažnije razvijati potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije i posvetiti se razvoju koncepta e-mobilnosti, jer danas drumski prevoz u Crnoj Gori ostaje dominantan vid prevoza i samim tim jedan od glavnih zagađivača“, saopštio je Ibrahimović.

On je rekao da Ministarstvo, zahvaljujući dostupnim EU fondovima u Crnoj Gori, pokreće aktivnosti u vezi sa unapređenjem energetskog tržišta, te investicionog i poslovnog ambijenta kada je riječ o ključnim elektro-energetskim subjektima u Crnoj Gori.U planu su i pripreme studija opravdanosti korišćenja vjetropotencijala, kao i postojanja TE Pljevlja.

„Tokom godine će biti i pokrenute aktivnosti na nastavku pripreme dokumentacije kada je riječ o Jadransko-jonskom gasovodu kroz Crnu Goru“, zaključio je Ibrahimović.

Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, upisao se danas u Knjigu žalosti u Ambasadi Turske u Podgorici, koja je otvorena povodom razornog zemljotresa koji je pogodio ovu zemlju, gdje je stradalo više hiljada ljudi.

Mustafić je ambasadoru Bariš Kalkavanu prenio izraze najdubljeg saučešća.

“Potresne slike iz zemljotresom pogođenih turskih gradova i sela bude u nama duboke emocije i najiskrenija suosjećanja. Mi koji pamtimo jednu sličnu katastrofu u našoj državi, još dublje proživljavamo ovu užasnu tragediju turskih građana i njihovih porodica. Uz bratsku pomoć, upućujemo molitve Bogu Uzvišenom da podari rahmet poginulima, sabur porodicama stradalih i ozdravljenje povrijeđenima, a cijeloj Turskoj da se oporavi od ovog velikog stradanja”, napisao je Mustafić.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, upisao se danas u Knjigu žalosti u Ambasadi Turske u Podgorici, koja je otvorena povodom razornog zemljotresa koji je pogodio ovu zemlju, gdje je stradalo više hiljada ljudi.

Ibrahimović je ambasadoru Bariš Kalkavanu prenio izraze najdubljeg saučešća. Zajedno sa predsjednikom Ibrahimovićem, izraze saučešća prenijeli su i potpredsjednik BS Damir Gutić i šefica kluba poslanika BS Kenana Strujić-Harbić.

Delegacija Bosnjačke stranke u čijem sastavu su Mirsad Nurković, predsjednik OO BS Rožaje; Ernad Suljević, predsjednik OO BS Bijelo Polje i predsjednik SO Bijelo Polje; Ćamil Kujević, potpredsjednik OO BS Rožaje i Izet Ćorović, savjetnik i šef kabineta predsjednika BS Crne Gore i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića, boravila je od 29. januara do 31. januara 2023. u posjeti bošnjačkoj dijaspori u dijelu njemačkih pokrajina Sachen, Sachen Anhalt i Nordrhein-Westfalen.

Sa brojnom dijasporom razgovarano je na temu aktuelnih političkih dešavanja u Crnoj Gori, predsjedničkim i parlamentarnim izborima, popisu stanovništva, poziciji Bošnjaka u Crnoj Gori i poziciji dijaspore u aktuelnom političkom trenutku, te mogućnostima za investiranje i drugim temama od obostranog interesovanja.

Zajednički je konstatovano urušavanje građanskog koncepta društva u Crnoj Gori i samim tim urušavanje pozicije Bošnjaka, kao i pokušaji da se dijaspora potpuno isključi iz društveno – političkog života Crne Gore. Iskazana je zabrinutost i zbog konstantnih nastojanja da se administrativnim aktivnostima i promjenama zakonskih rješenja dijaspora izbriše iz registara prebivališta i boravišta i da se pripadnicima dijaspore oduzima državljanstvo Crne Gore.

Zaključak svih sastanaka je da će Bošnjačka stranka, kao i do sada, čvrsto stajati uz demokratsko i ljudsko pravo dijaspore na vezu sa domovinom i odlučivanje o važnim pitanjima u svojoj državi, smatrajući da je dijaspora uvijek bila snažni pomagač demokratskih promjena u Crnoj Gori i generator privrednih aktivnosti, a da će dijaspora snažno podržati politiku Bošnjačke stranke, nastavak demokratakih procesa u Crnoj Gori i njen evropski put kojem je cilj punopravno članstvo u EU.

Konstatovano je i da je neophodno intenzivirati saradju unutar brojne bošnjačke dijaspore u Njemačkoj i cijeloj Evropi kao i saradnju dijaspore i političkih predstavnika Bošnjaka u Crnoj Gori.

Ključni problem crnogorskog društva u ovom trenutku je što je izostao dijalog. Crna Gora se mjesecima nalazi u institucionalnoj i političkoj krizi, a put za izlaz je trebao biti dijalog, rekao je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj televiziji.

Omeragić je rekao da od izbora 30. avgusta 2020. godine Crna Gora živi u određenoj blokovskoj podjeli, a Bošnjačka stranka će, ukoliko ne dođe do dogovora oko zajedničkog kandidata opozicije, biti spremna da, kako je rekao, ima svog kandidata za predsjedničke izbore.

“Podjela je na one koji Crnu Goru vide kao građansku, multietničku, sekularnu državu, a sa druge strane imamo one koji pokušavaju da uruše taj koncept koji se gradio godinama. Najbolji model izlaska iz krize bi bilo okupljanje proevropskih, prograđanskih stranaka, koje vide Crnu Goru kao sledeću članicu EU – oko jednog kandidata na predsjedničkim izborima. Još uvijek nisu krenuli razgovori oko tog potencijalnog kandidata, mi smo predložili rješenje. Ukoliko do dogovora ne dođe, Bošnjačka stranka ide ka tome da ima svoga kandidata”, kazao je Omeragić.

Generalni sekretar Bošnjačke stranke i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, u okvoru posjete Turskoj, sastao se sa prvim čovekom Diyaneta – Islamske zajednice u Turskoj, Alijem Erbašom.

Adrović je istakao zadovoljstvo zbog susreta sa najvećim autoritetom unutar Islamske zajednice u Turskoj.

U sklopu posjete Diyanetu, Adrović je posjetio i vakufsku direkciju Turske, gdje ga je ugostio direktor ove ustanove Burhan Ersoy.

Sastanku sa predstavnjcima Diyaneta prisustvovali su i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef.Fejzić, član GO BS i predsjednik SO Rožaje Almir Avdić i predsjednik Medžlisa IZ Ernad ef.Ramović.

Ministar kapitalnih investicija i potpredsjednik Vlade Crne Gore mr Ervin Ibrahimović, zajedno sa saradnicima, prisustvovao je danas obilježavanju 17. godišnjice željezničke nesreće na Bioču. Ibrahimović je prilikom polaganja vijenca na spomen-obilježju na Bioču kazao je da država mora da radi na unaprjeđenju željezničke infrastrukture, kako se ovakva tragedija nikada ne bi ponovila.

“Ne smijemo zaboraviti da ništa nije važno kao ljudski životi. Vlada je svjesna toga, vjerujem da ćemo uspjeti da nastavimo da unaprjeđujemo naše željeznice. Modernizacija željezničke infrastrukture mora biti u fokusu, želimo da dobijemo moderne i kvalitetne pruge i vozove i tako doprinesemo da se ovakva nesreća nikada više ne ponovi”, kazao je Ibrahimović.

Generalni sekretar Bošnjačke stranke i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, posjetio je udruženje Bošnjaka u Istanbulu “Bosna Sandžak”.

Adrović je zajedno sa članom GO Bošnjačke stranke i predsjednikom SO Rožaje Almirom Avdićem, u sklopu posjete Turskoj, predstavnike udruženja “Bosna Sandžak” upoznao sa aktuelnim prilikama u Crnoj Gori.

Istakao je da su Bošnjaci most povezivanja dvije države i najavio još snažniju saradnju.

Udruženje “Bosna Sandžak” osnovano je prije 33 godine i okuplja Bošnjake sa prostora Sandžaka koji žive u Turskoj.

Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić prisustvovao je svečanoj Akademiji povodom 30 godina od osnivanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

U sali sarajevske Vijećnice, svečana akademija okupila je veliki broj istaknutih predstsvnika javnog, intelektualnog, načnog i kulturnog života, kao i predstavnike bošnjačkih vijeća. Tokom posjete Sarajevu, poslanik Mustafić posjetio je i sjedište Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, gdje je razgovarao sa generalnim sekretarom Emirom Zlatarom.

Mustafić se zahvalio na pozivu da prisustvuje svečanoj Akademiji VKBI i prenio čestitke povodom značajne godišnjice ove institucije. Mustafić je podcrtao značaj i ulogu Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i još jednom ponovio neophodnost zajedničkog rada svih bošnjačkih vijeća iz zemalja regiona u kontekstu unapređenja projekata koji se odnose na zaokruživanje temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka.

Generalni sekretar Vijeća Emir Zlatar, je u ime ove institucije, uručio je Mustafiću devet tomova kapitalnog višetomnog Rječnika bosanskog jezika autora profesora Dževada Jahića. Razgovarano je i o projektnim aktivnostima koja vode bošnjačka vijeća, te inicirali moguće oblike saradnje u narednoj godini.