Kategorija: Novosti

Predsjednik Bošnjačke stranke i ministar kapitalnih investicija u tehničkom mandatu Ervin Ibrahimović kazao je u intervjuu Pobjedi da bi vlada koju bi formirale partije koje su pobijedile na izborima 30. avgusta 2020. godine značila promjenu političkog kursa Crne Gore i skretanje sa evroatlantskog puta u zonu ruskog uticaja.

Ibrahimović je, govoreći o najboljem modelu za izlaz iz političke krize, poručio da je formiranje stabilne političke vlade najracionalnije i za građane i za državu Crnu Goru, a, kako je rekao, tu vladu činile bi sve političke partije evroatlantske orijentacije po modelu koji bi dogovorili politički lideri.

– Ono što bi bilo važno je da se stavi moratorijum na pitanja koja bi mogla da izazovu političku krizu, a da sva energija bude usmjerena prema privrednom razvoju, energetskoj stabilnosti, EU integracijama i, posebno, razvoju sjevera – kazao je Ibrahimović.

POBJEDA: Kako komentarišete ishod sastanka partija koje su pobijedile na izborima 30. avgusta 2020. godine i njihov pokušaj da se u narednih 15 dana dogovore o novoj vladi? Vjerujete li u njihov dogovor, s obzirom na politička mimoilaženja i lične animozitete njihovih partijskih lidera?

IBRAHIMOVIĆ: Ishod sastanka je za mene pomalo iznenađujući. Prilično je teško govoriti o euroatlantskim integracijama, a koalirati sa partijama koje se otvoreno protive članstvu u NATO paktu, da ne govorimo o nekim drugim vrijednostima za koje se te partije zalažu. No, to je stvar političke odluke za te partije. Ono što je za mene važno je da bi jedna takva vlada značila promjenu političkog kursa Crne Gore i skretanje sa euroatlantskog puta u zonu ruskog uticaja. To nije dobro za Crnu Goru i našu budućnost. No, ne zaboravite da smo mi na tu mogućnost upozoravali naše evropske partnere tražeći od njih da EU pokaže veće interesovanje za Crnu Goru i Balkan uopšte, jer nas, u suprotnom, prepuštaju agresivnom ruskom uticaju. Čini mi se da nije bilo sluha i razumijevanja za tako nešto, ali da se situacija sada mijenja i ja sa svojim saradnicima već sjutra imam sastanke na visokom nivou u Briselu gdje će biti riječi i o ovom pitanju. Vidjećemo šta će donijeti dani pred nama i hoće li dio partija iz tzv. pobjedničke većine iz 2020. god. pristati na tu vrstu kompromisa sa državom i strateškim opredjeljenjima u cilju očuvanja sopstvenih pozicija i fotelja. Vjerujem da će im, ako pristanu, građanska i evropska Crna Gora dati jasan odgovor. Ono što je moj stav i stav Bošnjačke stranke je da 30. avgusta 2020. g. nije pobijedila anti-NATO, ni anti-EU politika, nije pobijedila politika ruskog uticaja niti politika klerikalnog društva već politika evropske, građanske i sekularne Crne Gore u nešto promijenjenom odnosu političkih snaga unutar tog političkog spektra. U okviru uvažavanja te činjenice vidim mogućnost za politički dogovor za dalji napredak Crne Gore. Sve ostalo bi značilo snažan spoljnopolitički zaokret Crne Gore i odustanak od evropskog puta.

POBJEDA: Da li bi BS prihvatila da bude u vladi u kojoj je DF?

IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je i do sada pokazala da je partija dijaloga i saradnje. Nama su važni principi, političko ideološka orijentacija i odnos prema univerzalnom sistemu vrijednosti poput antifašizma, demokratije, manjinskih prava i sl. U tom smislu svi koji sa nama dijele politička uvjerenja i vrijednosne sisteme za nas su prihvatljivi partneri. Naravno, ne bismo se opredjeljivali na osnovu deklarativnih izjava već na osnovu političkog djelovanja.

Ono što je jasno, mi sa najvećim dijelom DF ne dijelimo iste vrijednosti, nemamo iste poglede ni na prošlost ni na sadašnjost Crne Gore, ali, što je vjerovatno najznačajnije, nemamo iste poglede ni na budućnost Crne Gore. Naravno, bili bismo srećni da DF u tom smislu promijeni svoj politički kurs i političku ideologiju i ne bismo imali ništa protiv saradnje sa takvim DF-om u bilo kojoj formi pa ni u vladi.

POBJEDA: Kako gledate na inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine Danijele Đurović i prekid sjednice do daljnjeg?

IBRAHIMOVIĆ: Mi smo sa uvaženom koleginicom Đurović u parlamentu imali dobru saradnju i vjerujemo da je ona dobro vodila Skupštinu Crne Gore u prethodnom periodu. Naravno, funkcija predsjednice ili predsjednika parlamenta je uvijek dio političkog dogovora i tako će biti i sada. Tako je, usotalom, bilo i u petak i nema se tu ništa posebno za komentarisati. Ta pozicija zavisiće od političkog dogovora oko formiranja 44. vlade ili raspisivanja prijevremenih izbora, ko god da bude dio tog dogovora.

POBJEDA: Šta je, po Vama, najbolji put za izlaz iz aktuelne političke situacije – još jedna vlada ili izbori? Ako je to nova vlada, kako je vidite, je li to politička, ekspertska, tehnička…?

IBRAHIMOVIĆ: I izbori i nova vlada su jednako legalna i legitimna rješenja aktuelne političke krize. Kao građanin i predsjednik Bošnjačke stranke smatram da su izbori najčistije i najdemokratskije rješenje i rješenje koje Bošnjačkoj stranci u ovom trenutku najviše odgovara, jer nam ankete ukazuju na snažan rast povjerenja. Pitanje je, međutim, imamo li u ovom trenutku pravo na takvu vrstu partijskih kalkulacija. Nalazimo se u dubokoj političkoj krizi, u susret nam, prema najavama, ide globalna ekonomska i energetska kriza, a geopolitičke okolnosti nam daju dobru šansu za brži put prema EU, za šta je potrebno obaviti dosta neodložnog posla koji zahtijeva promptno djelovanje i puni institucionalni kapacitet. Izbori u okolnostima ovakve političke krize znače zastoj u normalnom funkcionisanju države u trajanju od šest pa i do devet mjeseci. Ono čega se plašim je da izbori u podjeli političkih snaga ne bi donijeli promjenu koja bi riješila ključnu dilemu sadašnjeg političkog trenutka koja muči mnoge političke partije. To je pitanje kapaciteta i spremnosti za međusobnu saradnju, euroatlantski orjentisanih partija. Dakle, prema svim pokazateljima, nakon izbora, imali bismo istu ili sličnu dilemu koju imamo danas. Ko sa kim može, a ko ne može i ko se kome zakleo i zavjetovao da sa nekim neće. Bojim se da država Crna Gora, građani Crne Gore i naša evropska perspektiva postaju taoci te nespremnosti političkih subjekata na međusobno saradnju u interesu građana.

Zato, kako u ekonomski i energetski kompleksnom i veoma izazovnom trenutku i, sa druge strane, veoma potentnom trenutku kada su u pitanju naše EU integracije ne bismo gubili vrijeme, formiranje stabilne političke vlade smatram najracionalnijim i za građane i za državu Crnu Goru. Tu vladu činile bi sve političke partije evroatlantske orijentacije po modelu koji bi dogovorili politički lideri. Ono što bi bilo važno je da se stavi moratorijum na pitanja koja bi mogla da izazovu političku krizu, a da, sa druge strane, sva energija bude usmjerena prema privrednom razvoju, energetskoj stabilnosti, EU integracijama i, posebno, razvoju sjevera. Sjever Crne Gore je jedna veoma važna tačka za budućnost Crne Gore i dalji privredni razvoj, ali se sada nalazimo u veoma delikatnom trenutku kada je u pitanju demografija na sjeveru. Ko god činio 44. vladu Crne Gore i koliko god ona trajala, ovom pitanju mora posvetiti posebnu pažnju i ovo pitanje mora biti centralna tema rebalansa budžeta za ovu godinu i kreiranja budžeta za narednu.

Naravno, nezaobilazan je i čvrst dogovor za rješavanje pitanja ključnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu i borba protiv kriminala i korupcije. Dakle, evropski, građanski i demokratski orjentisana većina mora naći formulu da postigne dogovor, kojim bi se Crna Gora učvrstila na euroatlanskom putu, obezbijedio privredni razvoj države a posebno sjevera i arhivirala pitanja koja produbljuju međuetničke i međuvjerske distance, posebno zato što mislim da su to demokratska pitanja koja u istinski demokratskim društvima nemaju tu vrstu ekskluziviteta i značaja.

POBJEDA: Pominjani ste u javnosti kao mogući mandatar za sastav nove vlade. Da li je bilo riječi o tome i sa kojim političkim partijama?

IBRAHIMOVIĆ: Ako mene pitate, ja ne bih pitanje imena premijera, pa čak ni partije iz koje bi on dolazio, stavljao visoko na listi važnih političkih pitanja u ovom trenutku. Jasno definisani program eventualne vlade trebao bi da obezbijedi rješavanje gorućih ekonomskih pitanja u Crnoj Gori i pitanja nastavka i intenziviranja EU integracija, a jasno definisani politički sporazum konstituenata trebao bi da obezbijedi da vlada vodi državu u ispravnom pravcu, dok bi stavljanje moratorijuma na identitetska i druga pitanja koja dijele javnost trebalo da obezbijedi da u vladi ne bude preglasavanja oko važnih pitanja, tj. da obezbijedi političku stabilnost. To bi, sa jedne strane, vladu učinilo stabilnom, a sa druge bi eventualnog premijera učinilo, uslovno rečeno, tehničkim premijerom, prvim među jednakima. Mislim da nam je u ovom trenutku veoma važno da budući premijer nema ambiciju da premijersku poziciju koristi za ličnu promociju i afirmaciju već da bude premijer zadatka koji pred njim postavi većina, odnosno premijer koji će u fokus državne politike staviti ekonomiju, razvoj i EU integracije a ne sebe, svoju partiju ili identitetska i nacionalna pitanja. Dakle, program, ekonomija, razvoj, demokratija i EU integracije prije imena i partija.

Naravno, i meni i Bošnjačkoj stranci imponuje što se i u domaćoj i u partnerskoj međunarodnoj javnosti doživljavamo kao protagonisti umjerene, odgovorne, državotvorne i evropske politike koja ima potencijal da bude most spajanja i saradnje različitih političkih opcija u Crnoj Gori. To je svojevrsno priznanje ispravnosti naše politike.

POBJEDA: BS je glasala za nepovjerenje Abazovićevoj vladi, u kojoj ste Vi bili, i sada ste u tehničkom mandatu, ministar kapitalnih investicija. Koje su to najveće greške Abazovića i njegovog kabineta?

IBRAHIMOVIĆ: Najveća greška 43. Vlade je zamjena prioriteta. To sam već rekao. Evropska agenda, ekonomija i privreda trebalo je da budu apsolutni prioritet 43. Vlade. Tada bi, siguran sam, bila možda i najuspješnija Vlada u novijoj istoriji Crne Gore. Ne znam zašto nije bilo sluha za to, ali ga nije bilo i Vlada je u jednom trenutku prestala da bude sve ono što smo mi od nje očekivali. Zato je Vlada izgubila naše povjerenje i sada se nalazimo u političkoj krizi koja se mora rješavati unutar evroatlanske većine.

Imenovanja u pravosuđu žrtva političkih kalkulacija

POBJEDA: Je li uopšte moguć dogovor u parlamentu o imenovanjima u pravosuđu?

IBRAHIMOVIĆ: Dogovor oko imenovanja u pravosuđu je žrtva političkih kalkulacija i aktuelne političke krize. Ja čvrsto vjerujem da on jeste moguć, posebno oko nekih imena koja se ne povezuju sa političkim partijama. Kao što znate, mi smo bili konstruktivni u parlamentu, i na odborima i u plenumu, kada su u pitanju imenovanja u pravosuđu i to još jednom pokazuje našu posvećenost rješavanju najvažnijih političkih i državnih pitanja, ali i naš izbor da uvijek budemo dio rješenja a ne dio problema. Ne bih rekao da se time mogu pohvaliti neke druge partije, pa ni one koje barjače u priči oko ovog pitanja.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore mr Ervin Ibrahimović čestitao je 29. jul – Dan Opštine Plav, predsjednicima Opštine i Skupštine opštine, Nihadu Canoviću i Jasmini Cikotić, odbornicima u lokalnom parlamentu i svim građanima, uz najbolje želje za dalji uspješan rad.

“Turistički potencijali Plava, uz ogromnu želju i entuzijazam dijaspore da investira u svoj zavičaj, garancija su još bržeg ekonomskog razvoja. Siguran sam da će i otvaranje puta prema Dečanima i Peći doprinijeti još bržem razvoju privrede i da će to biti dodatni stimulans za sve potencijalne investitore, da svoj kapital ulažu u Plavu.

Zajednički moramo stvarati pretpostavke da se u što bržem roku krene u proces revitalizacije Plavskog jezera, prirodnog bisera Crne Gore. Odlučni smo da radimo na boljitku i stvaranju dobrih uslova za život za svakog građanina Plava. Nema razvijene Crne Gore bez ekonomski jakog i razvijenog sjevera”, navodi se u čestitki Ibrahimovića.

Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija mr Ervin Ibrahimović, razgovarao je u Gusinju sa predstavnicima dijaspore, koji ovih dana svoje odmore provode u zavičaju.

Ibrahimović je poručio da Gusinje, sa svim prirodnim potencijalima, zaslužuje da bude jedan od turističkih centara Crne Gore.

“Ovdje sam da vam kažem da sam spreman da zajednički razvijamo Gusinje. Ne smijemo dozvoliti da nam omladina odlazi, a imamo ovako lijepe predjele, rijeke, šume, planine. Zato vas pozivam da udružimo snage i da zajednički stvaramo bolje uslove za život u Gusinju”, rekao je Ibrahimović.

Kazao je da zna koliko su ljudi iz Gusinja uspješni širom svijeta i da je zahvalan dijaspori što ne zaboravlja svoj kraj.

Sastanku u Gusinju prisustvovali su predstavnici dijaspore iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Holandije, Austrije, Kanade, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova.

Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Bošnjačke stranke Damir Gutić, generalni sekretar BS i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, član Predsjedništva BS Admir Šahmanović, portparol BS Adel Omeragić i predsjednik OO BS Gusinje Sanel Balić.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, posjetio je zajedno sa svojim saradnicima Odbor BS Gusinje, gdje se sastao sa članovima Opštinskog odbora.

Ibrahimović je poručio da je ovo period kada Gusinjani koji žive širom svijeta, svoje odmore provode u svom zavičaju i da je to idealna prilika da se bliže upoznaju sa programom Bošnjačke stranke.

“Ovo je perspektivan odbor i siguran sam da u vremenu koje je pred nama, ovaj odbor će kadrovski i brojčano biti jači. Ne smijemo dozvoliti da se nastavi odlazak omladine iz Gusinja. Jaka Bošnjačka stranka u Gusinju biće lokomotiva razvoja ove opštine”, kazao je Ibrahimović.

Članovima odbora je poručio da će BS kao ozbiljan politički akter, biti dio svih budućih političkih procesa.

“Imamo sve veću podršku naroda i to je dobar signal da je Bošnjačka stranka svakim danom sve jača”, rekao je Ibrahimović.

Predsjednik OO BS Gusinje Sanel Balić, poručio je da je odbor u posljednjih godinu dana kadrovski ojačan sa mladim i perspektivnim ljudima, koji su završili ozbiljne fakultete.

“Izabrali smo i predsjednike Foruma mladih i Foruma žena. Ovih dana nam pristupa sve više ljudi iz dijaspore, koji cijene naš rad”, kazao je Balić.

Sastanku u Gusinju prisustvovali su i portparol BS Adel Omeragić, član Predsjedništva Admir Šahmanović, savjetnik predsjednika BS Izet Ćorović i član GO BS Mirsad Ibrahimović.

U Podgorici je održana opštinska Izborna Skupština Foruma žena Bošnjačke stranke Podgorica, na kojoj je izabran novi saziv opštinskog odbora ovog tijela. Za predsjednicu Foruma žena BS Podgorica izabrana je Altijana Mandić, profesorica francuskog jezika.

Mandić je kazala da će zajedno sa svim članicama Foruma žena raditi na kreiranju boljeg političkog djelovanja žena.

“Bošnjačka stranka je pokazala u praksi da afirmiše učešće žena u politici. Zalagaćemo se da u bliskoj budućnosti upravo žene budu kreatorke i donosioci važnih političkih odluka u našoj državi”, kazala je Mandić.

Izbornoj Skupštini prisustvovali su predsjednik Odbora BS Podgorica Edin Tuzović i portparol BS Adel Omeragić.

Delegacija Bošnjačke stranke položila je danas cvijeće u spomen-parku Pobrežje u Podgorici, u danu kada se obilježava 27. godišnjica genocida u Srebrenici.

Događaj je organizovalo Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, a prikazana je i izložba fotografija “Ovdje ni laste ne pjevaju”, autora Esada Lukača.

Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, poručio je da je današnje obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici ustvari i podsjećanje na sva druga stratišta tokom agresije na BiH.

“To je naš dug prema nevinim žrtvama Srebrenice i svim civilnim žrtvama u bivšoj Jugoslaviji. Mi u Bošnjačkoj stranci smatramo da se region nije suočio sa prošlošću, jer neki ni danas ne priznaju da se desio genocid. Pravog pomirenja nema bez istinskog suočavanja s prošlošću. Crna Gora je usvojila prvo Deklaraciju o Srebrenici, a onda i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ali da bi se taj proces doveo do kraja, potrebno je da se procesuiraju svi ratni zločini koji su se desili na tlu Crne Gore. Potrebni su sudski epilozi u slučajevima deportacije Bošnjaka iz Herceg Novog, kao i u slučajevima Kaluđerski laz, Bukovica, Morinj i ratnog zločina počinjenog nad porodicom Klapuh iz Foče”, kazao je Mustafić.

U Memorijalnom centru Potočari (BiH) sjutra će biti obilježena 27. godišnjica genocida u Srebrenici. Sjutra će biti izvršen ukop i klanjana kolektivna dženaza za 50 žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine.

Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore mr Ervin Ibrahimović, prisustvovaće obilježavanju 27. godišnjice genocida u Srebrenici. On će biti dio zvanične delegacije Vlade Crne Gore.

Sjutrašnjem obilježavanju godišnice genocida prisustvovaće i delegacija Bošnjačke stranke. U delegaciji BS biće potpredsjednik Damir Gutić, šefica poslaničkog kluba Kenana Strujić-Harbić, kao i član Predsjedništva Mersudin Gredić.

Obilježavanju 27. godišnjice genocida u Potočarima prisustvovaće i predstavnici Foruma mladih BS.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore mr Ervin Ibrahimović uputio je čestitku reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu ef. Fejziću, te pripadnicima islama u Crnoj Gori i dijaspori povodom nastupajućeg Kurban-Bajrama.

“Dani Kurban-Bajrama su dani žrtvovanja i darivanja. Predstojeći dani su prilika da se okrenemo onima kojima je pomoć najpotrebnija, da obnovimo naše porodične i prijateljske veze i da se okrenemo vjeri.

Neka nas Kurban-Bajram podsjeti na neprolazne vrijednosti zajedništva, praštanja i sloge, jer to je najbolji put da se odgovori na sva iskušenja i izazove vremena u kojem živimo. Želim da radost Bajrama ispuni sva srca i domove, ljubavlju i toplinom.

U ime Bošnjačke stranke i svoje lično ime, čestitam Kurban-Bajram, uz želju da ove dane provedemo u istinskoj porodičnoj sreći i radosti. Bajram šerif mubarek olsun”, navodi se u čestitiki.

Lider Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović prisustvovao je sastanku lidera parlamentarnih stranaka sa predsjednicom Skupštine Crne Gore Danijelom Đurović, koji je jutros održan u Skupštini Crne Gore.

Ključne teme sastanka odnose se na izbor sudija Ustavnog suda, imenovanje članova Sudskog savjeta, izbor vrhovnog državnog tužioca, te reformu izbornog zakonodavstva.

Na sastanak su osim Ibrahimovića došli i predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević, Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović, zamjenik predsjednika Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović, predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović (SD), predsjednik Liberalne partije (LP) Andrija Popović, predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić, Srđan Pavićević (CIVIS), Ksenija Milović (Demos), kao i lider Force Genci Nimanbegu.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović je u pozivu predsjednicima partija na razgovor istakla da je sastanak zamišljen kako kako bi se riješio problem nemogućnosti izbora vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i dijela članova Sudskog savjeta.

Ibrahimović je u svom izlaganju kazao da inicijativa predsjednice Skupštine dolazi možda u posljednjem trenutku, ali da se još uvijek nije zakasnilo na planu izbora čelnih ljudi u pravosuđu.

“Otvoren, konstruktivan i inkluzivan dijalog, preduslov je za deblokadu našeg evropskog puta, jer bez reformisanog i kredibilnog sudstva i tužilaštva, ne možemo ostvariti značajan napredak u ključnim poglavljima za naš pristup EU, ali i ne možemo građanima isporučiti vladavinu prava”, kazao je Ibrahimović.

On je istakao da će Bošnjačka stranka kao i do sada biti potpuno konstruktivan i odgovoran partner.

“I da ćemo u ovom procesu bez ikakve zadrške podržati sva rješenja koja garantuju jačanje vladavine prava, bolju i efikasniju borbu protiv kriminala i korupcije i napredak u procesu EU integracija”, kazao je Ibrahimović.

„Više puta ponovili smo da put Crne Gore u Evropsku uniju nema alternativu. Pitanje Otvorenog Balkana je u stvari pitanje sa dosta nepoznatog. Vidimo da ni sve države u regionu ne podržavaju ovu inicijativu, a tu prije svega mislim na Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović. 

Bošnjačka stranka, kako kaže, podržava da se unutar regiona dodatno povezujemo, smatrajući da to samo može da pospješi bilateralne odnose, ali da, prije svega, moramo voditi računa o našim interesima, prevashodno ekonomskim. 

„Ni tu nemamo jasnu sliku šta bi nam to pozitivno donio Otvoreni Balkan, dok s druge strane, neki stručnjaci upozoravaju da bi male ekonomije, poput naše, imale više štete nego koristi od jedne ovakve inicijative. U tom smislu, već smo javno kazali da nećemo dati blanko podršku ovoj inicijativi, već želimo da čujemo još argumenata”, poručio je Smailović. 

Inkluzivna vlada zatvorila priču o ugroženosti 

Govoreći o učincima prvih nekoliko sedmica nove, manjinske vlade, Smailović kaže da je rano za ocjene, jer je tek formirana te da joj treba dati šansu. 

Ono u čemu je, dodaje on, napravljen jasan pomak jeste da je ovo inkluzivna vlada pa je, kako smatra, time zatvorena priča o ugroženosti nekog naroda. 

“U prethodnih mjesec pokazali smo da možemo zajedno raditi u ostvarivanju ciljeva koje građani od nas očekuju, a najbitnije je to da Crna Gora nastavila put ka Evropskoj uniji, što su iskazali i njeni čelnici. Treba nadoknaditi propuste prethodne vlade i, naravno, nešto naučiti iz toga”, ističe Smailović. 

Zaštiti najugroženije slojeve društva

Građani su, smatra on, umorni od tema i političkih poteza koji ne poboljšavaju njihov standard, pa je stava da se treba okrenuti ekonomiji, a „ne temama koje bespotrebno opterećuju javnost i troše dragocjeno vrijeme koje treba iskoristiti na reforme u društvu“. 

“Optimizam je uslijedio nakon što je pandemija kovid-19 značajno oslabila i život se vratio u redovno stanje, ali desila se agresija Rusije na Ukrajinu što je izazvalo ogromne poremećaje u svjetskoj ekonomiji, a svjedočimo nagloj ekonomskoj krizi i u našoj državi. Vlada je na samom početku donijela niz antikriznih mjera koje su značajno ublažile negativne uticaje krize. U narednom periodu moraju se postaviti prioriteti i zaštiti najugroženiji slojevi društva – penzioneri sa niskim primanjima, građani koji su na ivici siromaštva, nezaposleni i mladi koji se suočavaju sa brojnim izazovima”, kaže naš sagovornik. 

Ustupke mora praviti i opozicija

Četrdeset treća Vlada Crne Gore uživa podršku 46 poslanika u Parlamentu, što nije dovoljna većina za izglasavanje onih zakona za čije je usvajanje potrebno dvije trećine. 

Na pitanje da li će, uprkos brojnim neslaganjima između partija, biti moguć dogovor o prioritetnim pitanjima, Smailović napominje da je jedan od glavnih ciljeva manjinske vlade rad na postizanju konsenzusa oko pitanja napretka u oblastima koje su prepoznate i od evropskih partnera kao oblasti u kojima već određeni period nema pomaka. 

“Nadam se da smo svjesni trenutka i da moramo praviti ustupke, kako mi koji smo na vlasti, tako i partije u opoziciji, jer duboko vjerujem da smo na istom zadatku – da Crna Gora što prije bude prva naredna članica EU”, poručuje Smailović.

Temeljni ugovor mora biti transparentan

Jedno od pitanja oko kojeg članovi Vlade nisu saglasni je i Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. 

Smailović ističe da Bošnjačka stranka podržava da se pravno uobliči odnos države sa vjerskim zajednicama, te da je potpuno legitimno da svi ugovori budu transparentni. 

“Tu ne smije biti ništa što je skriveno od javnosti. Vjerujem da će Vlada, u skladu sa Ustavom, štiteći prije svega ustavne odredbe, doći do konsenzusa i dogovora sa svim vjerskim zajednicima koje su zainteresovane, u vezi uređenja odnosa”, poručuje Smailović. 

Abazović da otvori pitanje tretmana Srbije prema CG poslanicima 

Komentarišući zadržavanje poslanika parlamenta Crne Gore na graničnim prelazima države Srbije, sa čim se i lično ponovo prošle sedmice suočio, ono se, ističe naš sagovornik, dešava u kontinuitetu posljednjih godinu odnosno od dana kada je u Skupštini usvojena Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. 

“Nakon toga, ako uzmemo u obzir izjave Aleksandra Vulina, odmah nakon usvajanja rezolucije, da svi koji su glasali za rezoluciju nisu dobrodošli u Srbiju i da će njegov prijedlog biti čak da se zabrani ulazak, možemo lako zaključiti o kakvoj politici je riječ. Naime, ovo je i za EU, ali i za cijeli svijet koji baštini demokratiju, poruka koja govori da i ako Evropski parlament podržava odluku koju smo donijeli, i ako američki Senat isto čini, postoji neko ko sjedi u vladi susjedne države i prijeti da će za izgovorenu riječ, potez ili glasanje uzvratiti određenim sankcijama”, ističe Smailović. 

Vulinovo „obećanje“ je, kako dodaje, nažalost i primijenjeno, pa danas 2/3 poslanika parlamenta Crne Gore prolazi kroz maltretiranja pri ulasku u Srbiju. 

„Pitanje je kakvu poruku vlasti Srbije šalju time što bespotrebno zadržavaju i detaljno pretresaju poslanike, pa čak i kada putuju sa porodicama i djecom od dvije godine? Da li je to poruka da, kao nezavisna država, nemamo pravo na svoje odluke ili pak pokušavaju da sakriju jedan vid odgovornosti u tom vremenu”, pita Smailović. 

Budući da je premijer Abazović najavio zvaničnu posjetu Beogradu za koji dan, Smailović očekuje da će jedna od glavnih tema biti i tretman Srbije prema našim poslanicima na graničnim prelazima kako bi ponižavajući odnos prema našoj državi konačno prestao.

“Crna Gora želi najbolje odnose sa susjedima, a naročito sa Srbijom i očekujem da se prilikom susreta premijera Abazovića sa zvaničnicima te zemlje pokrenu brojne teme koje opterećuju odnose dviju država. Prema tome, očekujem da će premijer pokrenuti i to pitanje, pa da konačno dobijemo jasan stav zašto neko obilježava poslanike koji su u demokratskom društvu znak slobode govora i nezavisnog djelovanja“, poručuje Smailović.

Napominje da je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović pokrenuo tu temu na posljednoj sjednici i, kako kaže, dao jasno do znanja da se nada da će posjeta premijera popraviti bilaterarne odose, jer u suprotnom će tražiti reciprocitet.

Krivokapićeva vlada zaustavila ključne projekte u BP

Predstojeći lokalni izbori u oktobru održaće se u više opština, između ostalih, i u Bijelom Polju gdje je Bošnjačka stranka dio vlasti i sa koalicionim partnerima, DPS-om i SD-om, ima stabilnu većinu u lokalnom parlamentu. 

Kao doskorašnji potpredsjednik OO Bošnjačke stranke u Bijelom Polju, Smailović kaže da je tom saradnjom zadovoljan, te da smatra da ima potencijal da bude unaprijeđena. 

“U ovom mandatu nastavili smo i započeli brojne infrastrukturne projekte u nadi da će oni značiti razvoj opštine i otvoriti nove mogućnosti koje će smanjiti iseljavanje stanovništva. Nažalost, vlada Zdravka Krivokapića zaustavila je ključne razvojne projekte u ovoj opštini i građani se trenutno suočavaju sa brojnim problemima. Kao odgovorna politička partija, odmah smo krenuli u rješavanje tih problema, pa je i prva radna posjeta potpredsjednika Vlade i ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića bila upravo u Bijelom Polju”, napominje Smailović. 

Ubijeđen je, dodaje, da će na predstojećim izborima na jesen ova stranka ostvariti najbolji rezultat do sada. 

“Tome u prilog idu sve ankete koje nam predviđaju značajan rast ali i veliki broj novih članova. Na prethodnim parlamentarnim izborima Bošnjačka stranka ostvarila je rekordan rezultat, duplirali smo broj glasova u odnosu na prethodne izborne cikluse i pokazali da nam građani Bijelog Polja sve više vjeruju. Buduća vlast mora biti sastavljena od partija preovropske orijentacije, koje vide Bijelo Polje kao razvijen regionalni centar, multietničku sredinu koja nudi jednake mogućnosti svakom građaninu”, zaključuje Smailović.