Kategorija: Novosti

Bošnjačka stranka će kao i do sada biti na braniku interesa dijaspore, koja je neotuđivi dio države Crne Gore, poručio je predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.

On je prisustvovao skupu koji je OO BS Rožaje organizovao u ovom gradu, na kome je bilo prisutno preko stotinu uspješnih biznismena porijeklom iz Rožaja, koji danas žive u inostranstvu.

„Hvala vam za sve što radite za svoju državu, za svoj narod, za svoje porodice, za vaše Rožaje. Kada god razgovaram sa vama, imam posebno poštovanje, jer ste mnogo puta pokazali kako se voli svoja domovina i svoj vatan. Svima su nam svježa sjećanja od proše godine, kada ste prvi priskočili u pomoć kada je nastupila pandemija COVID-19 i u rekordnom roku obezbijedili novac i medicinska sredstva za naš zdravstveni sistem“, kazao je Ibrahimović u svom obraćanju.

On je istakao da je Bošnjačka stranka uvijek bila na braniku interesa dijaspore i da će tako biti i u buduće.

„Saradnja sa dijasporom je jedna od najvažnijih karika politike Bošnjačke stranke. Naš bivši predsjednik, rahmetli Rafet Husović je uradio veliki posao u prethodnih 15 godina, saradnju sa dijasporom postavio među prioritetima. Obećavam vam i danas da nastavljamo putem koji je trasirao rahmetli Rafet Husović“, rekao je predsjednik BS.

On je podsjetio da je Bošnjačka stranka prva reagovala kada je Vlada Crne Gore krenula u priču oko oduzimanja prebivališta dijaspori.

„Htjeli su da prekinu „žilu kucavicu“, vezu između vas koji ste na privremenom radu u inostranstvu i domovine i vašeg zavičaja. Zaboravljaju da naša dijaspora samo preko doznaka u svoju domovinu šalje četvrtinu budžeta Crne Gore. Reagovali smo i nećemo to dozvoliti. Nećemo dozvoliti da našim ljudima koji su na privremenom radu u inostranstvu, koji šalju svoj novac, hrane svoje porodice i pune budžet Crne Gore, da im se oduzme prebivalište“, kazao je Ibrahimović.

On je još istakao da je put Crne Gore u EU i pozvao ljude iz dijaspore da svoj kapital ulože u Crnoj Gori.

Na skupu je govorio i Rahman Husović, predsjednik Opštine Rožaje. Poručio je da je opština stvorila pretpostavke za još veća ulaganja i pozvao uspješne biznismene porijeklom iz Rožaja da investiraju u svoj zavičaj.

Na skupu je govorio i Husein Husko Kurtagić, predsjednik OO BS Rožaje.

Nekoliko dana nakon obilježavanja dvadeset i šeste godišnjice Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici Rožajski parlament usvojio je odluku o proglašenju 11. jula za Dan sjećanja na žrtve Genocida. Inicijator ove odluke, u ime Bošnjačke stranke, bio je Almir Avdić, predsjednik Skupštine Opštine Rožaje. Osim o usvajanju ove odluke, Avdić za Stav govori o stanju Bošnjaka u Crnoj Gori, saradnji s Bošnjacima u regiji i državom Bosnom i Hercegovinom te o drugim značajnim temama.

STAV: Prije nekoliko dana Rožajski parlament usvojio je odluku o proglašenju 11. jula za Dan sjećanja na žrtve Genocida. Šta ova odluka znači za Bošnjake, ali i ostale građane u Crnoj Gori?

AVDIĆ: Odluku o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve Genocida u Srebrenici donijeli smo 15. jula na sjednici Skupštine Opštine Rožaje. Ova odluka, treba to naglasiti, korespondira s rezolucijama o Srebrenici u UN-u, Evropskom rezolucijom i, naravno, s Rezolucijom koja je na inicijativu Bošnjačke stranke usvojena 17. juna u Skupštini Crne Gore. S obzirom na to da Rožaje ima epitet najbošnjačkijeg grada u Crnoj Gori, u kojem su sjedišta Bošnjačkog vijeća, Bošnjačke stranke te niza udruženja i pojedinaca koji se bave pitanjima prava bošnjačkog naroda, našao sam za shodno da poslije usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u državnom parlamentu mi prvi donesemo jednu ovakvu odluku u lokalnom Parlamentu kako bi ostali na tragu liberalnih, antifašističkih i proevropskih politika koje dokazano baštini bošnjački narod još od vremena teških devedesetih godina.

Smatram da spomenuta odluka ima višestruki značaj, posebno za uspostavljanje kulture sjećanja na počinjeni Genocid u Srebrenici. Naravno, ova odluka nije važna samo za nas Bošnjake, već za sve građane, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, jer predstavlja civilizacijski iskorak za naše društvo načinjen kako bi se što prije suočili s prošlošću i gradili bolje međuljudske odnose, na zdravim, istinitim i pravednim osnovama, jer Srebrenica jeste istina.

STAV: Zbog čega ste se odlučili za ovu inicijativu?

AVDIĆ: Razlozi su višestruki, ali važno je još napomenuti da i nakon 26 godina od Genocida u Srebrenici i dalje imamo jako izraženo njegovo negiranje. I koliko god bila tačna konstatacija da je negiranje genocida posljednji čin genocida, danas imamo još jednu fazu, a to je slavljenje i promovisanje kako naredbodavaca i počinilaca genocida tako i njihovih ideja, što znači da moramo biti oprezni, a ujedno i istrajni u osuđivanju ovakvih narativa i konstantnom podsjećanju na to šta se dogodilo u Srebrenici jula 1995. godine. Također, mislim da nas ovakve pojave još više trebaju motivirati da pokrećemo inicijative koje će, prije svega, osuditi zločince. Ali ne samo njih već i ideologije koje stvaraju takav ambijent. Ne smijemo dozvoliti da laž, nepravda i zlo trijumfuju nad istinom i pravdom. U suprotnom, historija nam se može ponoviti.

STAV: Kakav je trenutni položaj Bošnjaka u Crnoj Gori?

AVDIĆ: Bošnjaci u Crnoj Gori autohtoni su evropski narod sa svim svojim posebnostima i, kao takvi, sav su svoj intelektualni, vjerski i kulturni kapacitet uložili u crnogorsko društvo. Početkom devedesetih položaj Bošnjaka u Crnoj Gori bio je veoma težak, kako u vezi s ostvarivanjem njihovih prava, tako i u pogledu političkog, društvenog i bilo kojeg drugog organizovanja. Historija u protekla dva vijeka bilježi mnoge zločine počinjene nad Bošnjacima. Ti su se zločini devedesetih godina osim u Bosni ponovili i nad Bošnjacima Bukovice (opština Pljevlja). Bošnjaci su bili meta tadašnjeg državnog aparata, doživljavali torture, mučenja, prebijanja i progone, a jedina krivica bili su njihova nacionalna i vjerska pripadnost te želja za zdravim političkim progresom u cilju poboljšanja sveukupnog položaja Bošnjaka u državi u kojoj vjekovima žive. No, bez obzira na teško vrijeme, bošnjački narod uspio je opstati na ovim prostorima i nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore politički se ujediniti i dobro organizovati.

Kao rezultat toga, imali smo aktivno učešće Bošnjaka u centralnoj vlasti, sve veće prisustvo u institucijama države, čime se steklo određeno povjerenje Bošnjaka prema državi, ali i obrnuto. Za sve te iskorake, prije svega, moramo zahvaliti rahmetli Rafetu Husoviću, tadašnjem lideru Bošnjačke stranke, koji je imao viziju kako poboljšati položaj Bošnjaka i dati doprinos novom imidžu Crne Gore i njenom proevropskom i evroatlantskom putu, kojem su Bošnjaci davali i još daju nemjerljiv doprinos.

Međutim, nakon 30. augusta prošle godine, u Crnoj Gori dešavaju se stvari koje su zabrinule prije svega Bošnjake, ali i ostale narode malobrojnije u odnosu na one koji sada čine novu političku većinu u Crnoj Gori. Ponovo se vrši pritisak na Bošnjake u institucijama države, što nas umnogome podsjeća na devedesete godine, kada smo bili neprimjetni i minorno zastupljeni u državnim institucijama. Također, sve su prisutnije poruke koje su usmjerene protiv bošnjačkog naroda, a neprocesuiranje takvih pojava dodatno ulijeva dozu nepovjerenja te indirektno oživljava blisku prošlost u kojoj je najviše stradao bošnjački narod i na teritorijama gdje nije bilo direktnih ratnih djelovanja. Treba napomenuti da u sadašnjoj Vladi nemamo niti jednog Bošnjaka, što je apsurd. Vjerujem da je to jedan od najuvjerljivijih pokazatelja o profilu trenutne vlasti.

Također smo svjedoci da nova imenovanja ne daju povjerenje u trenutnu centralnu vlast, u to da ona želi stvarati građansko društvo i uvažiti demografsku realnost kada su u pitanju Bošnjaci. Danas imamo pojedince baštinike četničke, klerikalne i krajnje radikalne ideologije koji obnašaju društveno odgovorne funkcije, što sve nas kao društvo treba dodatno zabrinuti. Uvjeren sam da, zbog destruktivnog kadriranja i anomalija koje proizlaze iz takvih stavova, trenutna vlast neće imati dugotrajnost. Neminovno će doći do novih izbora ili prestrukturiranja nove većine u kojoj bi se uvažila realnost i gdje bi Bošnjaci kroz svoju participaciju u institucijama sistema na najbolji način štitili svoja Ustavom zagarantovana prava u građanskoj Crnoj Gori, kakva je ona po svom ustavnom uređenju.

STAV: Prije nekoliko mjeseci objavljena je odluka da će do kraja ove godine biti otvoren konzulat Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru. Osjećaju li Bošnjaci u crnogorskom dijelu Sandžaka potrebu za otvaranjem konzulatu u Rožajama?

AVDIĆ: Raduje nas spremnost Bosne i Hercegovine da otvori konzularno predstavništvo u Novom Pazaru. Isto tako, nadam se da će se steći uslovi da jedna takva inicijativa ostvari i u Crnoj Gori, jer bi to za Bošnjake u crnogorskom dijelu Sandžaka bilo od iznimnog značaja. Prije nepuna dva mjeseca Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori ugostilo je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda Šefika Džaferovića i to je prvi put da neko od visokih bošnjačkih zvaničnika iz Bosne i Hercegovine posjeti našu opštinu, na čemu smo, naravno, zahvalni te smatram da su ovakve posjete i dijalozi veoma važni, da doprinose stvaranju jedinstva među Bošnjacima u regionu i svijetu. Ova praksa bi se u buduće trebala nastaviti jer Crna Gora i Bosna i Hercegovina nemaju otvorenih pitanja. To je važan postulat za proširenje saradnje na svim poljima, a to je, nadam se, iznad svega i međudržavni interes. Bošnjaci iz Rožaja i cijele Crne Gore u velikoj mjeri su porodično i poslovno vezani za Bosnu i Hercegovinu, a imamo i veliki broj studenata koji ondje studiraju, što čini veoma dobar potencijal za uspostavljanje bolje saradnje, kojoj bi poseban doprinos dali mladi i obrazovani ljudi.

Na tome trebamo obostrano raditi. Osim toga, svjedoci smo da je Rožaje bilo odredište velikog broja izbjeglica za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada su Rožajci širom otvorili svoja vrata za prihvat muhadžira iako su i sami bili u opasnosti zbog iste krivice zbog koje su prognani njihovi sunarodnjaci, koje su zdušno prihvatili kao svoje. Tada su se stekla i mnoga prijateljstva. Stoga, ako bi se bosanskohercegovački konzulat otvorio u Rožajama, to bi, poslije Povelje “Prijatelj Bosne” uručene Opštini Rožaje od Udruženja Bosanko-turskog prijateljstva “Bosfor” iz Sarajeva u znak zahvalnosti, te posjete člana Predsjedništva Šefika Džaferovića, predstavljalo još jedan važan dokaz posvećenosti matične države Bošnjacima u domovinskim zemljama.

STAV: Da li bi se time učinio dodatni korak prema zbližavanju Bošnjaka Crne Gore s maticom Bosnom i Hercegovinom?

AVDIĆ: Naravno da bi to pozitivno uticalo na zbližavanje. S obzirom i na to da imamo znatan broj naših privrednika, koji u Bosni i Hercegovini imaju veoma uspješne kompanije, mislim da konzulat može biti dodatna sprega u povezivanju naših građana s maticom bošnjačkog naroda i uspostavljanje još jače saradnje na kulturnom, naučnom, turističkom i ekonomskom polju. Ideja je veoma dobra, trebamo dati obostrani doprinos da se ona i realizuje.

STAV: Na koji način sarađujete s Bošnjacima u susjednim državama?

AVDIĆ: Saradnju imamo, prije svega, kroz institucionalno djelovanje, kao i kroz neke određene zajedničke projekte. Naime, kao Opština, uspostavili smo saradnju sa svim sandžačkim opštinama u Srbiji. Tu u prvom redu mislim na Tutin i Novi Pazar. Ta saradnja treba se ojačati kroz razne aktivnosti, pogotovo kroz projekte prekogranične saradnje, što mislim da će nam biti prioritet u narednom periodu. Imamo i međuopštinsku saradnju sa sarajevskim općinama Ilidža i Centar, koju smo uspostavili s prethodnim načelnicima, Senahidom Memićem i Nedžadom Ajnadžićem. Želim vjerovati da ćemo i s novim rukovodstvima nastaviti zdravu komunikaciju. Također, pobratimska smo općina s Goraždem. U narednom periodu, ako epidemiološka situacija bude zadovoljavajuća, želimo posjetiti sve ove općine i gradove, razmijeniti i unaprijediti iskustva te proširiti saradnju i pozvati ih u uzvratnu posjetu.

STAV: U kojem bi segmentu trebalo proširiti i ojačati odnose?

AVDIĆ: Institucionalno povezivanje treba biti prioritet, a u skladu s ustavnim i zakonskim okvirima. Izuzetno je važno da uspostavimo saradnju u ekonomskom smislu. Da pokušamo povezati naše privrednike kao i da predstavimo mogućnosti za ulaganja u realnom sektoru. Jer jaka ekonomija jednog društva garant je opstanka zajednice. Svjedoci smo posljednjih godina velikog broja odlazaka mladih ljudi iz svih susjednih zemalja pa moramo učiniti sve kako bismo taj trend zaustavili. Trebamo razmjenjivati međusobna iskustva kako bismo dali doprinos zaustavljanju migracija zbog egzistencijalnog opstanka, jer je sve veći broj akademskih građana koji odlaze u inostranstvo, što predstavlja poseban problem. Mi smo u Rožajama posljednjih godina pokrenuli znatna ulaganja u poboljšanje infrastrukture te valorizaciju turističkih potencijala (zimskog, ljetnog i ruralnog turizma), gdje je primarni projekt izgradnja Ski-centra Hajla – Štedim – Rusolija, koji po svojim karakteristikama treba biti identičan Bjelašnici, Jahorini ili Kopaoniku, s obzirom na to da ga karakterišu idealan geografski položaj i klimatske karakteristike. To će, bez sumnje, biti zamajac ostalim granama privrede, što će Rožaje visoko pozicionirati na turističkoj mapi Balkana.

Enes Husović, sin rahmetli Rafeta Husovića, primio je danas Orden Crnogorske zastave prvog stepena kojim je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom 13. Jula, Dana državnosti, odlikovao rahmetli Rafeta Husovića posthumno.

Orden Crnogorske zastave ima tri stepena a prvi stepen je najviši stepen odlikovanja i daje se za posebne zasluge za Crnu Goru.

Rahmetli Rafet Husović bio je predsjednik Bošnjačke stranke od njenog osnivanja i u više navrata ministar i potpredsjednik u Vladi Crne Gore.

Važi za jednog od najznačajnijih bošnjačkih političara uopšte i najznačajnijeg u novijoj istoriji.

Nemjerljiv je njegov doprinos nezavisnosti Crne Gore a tokom svog političkog angažmana dao je snažan i nemjerljiv doprinos nacionalnom i političkom osvjeśćavanju Bošnjaka u Crnoj Gori.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlikovao je povodom 13. jula, Dana državnosti jedan broj istaknutih ličnosti za značajan doprinos u Narodonooslobodilačkoj borbi, kao i izgradnji i razvoju Crne Gore, obnovi njene nezavisnosti i afirmaciji u raznim periodima.

Đukanović je donio odluku da se Orden crnogorske zastave prvog stepena posthumno uruči rahmetli Rafetu Husoviću, dugogodišnjem predsjedniku Bošnjačke stranke i potpredsjedniku Vlade Crne Gore.

Rahmetli Rafet Husović je u periodu od 2006-2021. bio na čelu Bošnjačke stranke. Od 2009-2012. bio je ministar bez portfelja, da bi u dva naredna mandata obavljao funkciju potpredsjenika Vlade Crne Gore.

Ostavio je snažan pečat na političkoj sceni Crne Gore i zasigurno ušao u noviju istoriju Crne Gore kao jedan od najboljih političara, državnika, vizionara i boraca za svoj narod, ali i državu Crnu Goru.

Rahmetli Rafet Husović je preselio na ahiret 9. marta 2021. godine u 57. godini.

Delegacija Bošnjačke stranke pristigla je u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, a sa sobom su kao poklon ponijeli i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je usvojena nedavno.

U delegaciji su predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, poslanici Kenana Strujić Harbić i Amer Smailović kao i više desetina članova Foruma mladih BS.

U organizaciji Konrad Adenauer Stiftung fondacije, u saradnji sa Crnogorskom panevropskom unijom (Montenegro Pan-European Union) u Budvi je tokom prethodnog vikenda održan seminar “Hajde da govorimo o Evropi: politički, ekonomski i bezbjednosni izazovi”.

Učesnici na seminaru su bili predstavnici parlamentarnih političkih stranaka.

Bošnjačku stranku na pomenutom seminaru predstavljala je Sabina Muratović.

Seminar je bio od izuzetne važnosti, jer je protežirao aktuelne političke teme vezane za bezbjednost i ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju, kao prioritetan put razvoja Crne Gore. Predavači na seminaru bili su: Sanija Šljivančanin, predstavnik Konrad Adenauer Stiftung, prof. dr Gordana Đurović, profesorica na Ekonomskom fakultetu, predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka za evropske integracije u Vladi Crne Gore, dr. Mehmedin Tahirović, ekspert za bezbjedonosnu politiku, bivši Nacionalni vojni predstavnik Crne Gore u NATO, NMR.

Seminar je uspješno realizovan na zadovoljstvo svih učesnika. Učesnicima su uručeni Sertifikati za učešće na seminaru.

Piše: Željko Rutović, publicista

Kultura sjećanja: Rafet Husović (1964-2021)

Mudrost u politici kao rijetka privilegija ljudi i vremena, događaje, pojave i društvene procese analizira i usmjerava iz suštinskog karaktera smisla i značenja javne djelatnosti. Na vrlini mudrih stasali su civilizacijski graničnici politički razboritog djela. Ne bijaše nikada i nigdje lako mudrim odlučivati, moraše se mudrost boriti sa svjetova stotinu, da bi jedan, onaj ljudski, etički, približili idealu dobra zajedničkih vrijednosti. Sa primjerene distance kultura političke ontologije otkrivaće značenja koja se mudrošću u imenu i djelu nazivaju.

Sa puta posvećenika, doslednika i uglednika političke kulture mudrosti nedavno je otišao Rafet Husović, bez sumnje, ugledna politička ličnost čiji izraz bijaše svekolika misleća kosmogonija tragalačke posvećenosti ka ciljevima političke i državničke mudrosti.

Dokaz da se politikom na Balkanskom poluostrvu, prenaseljenom mržnjom, sujetom, netolerancijom i neodgovornošću, može baviti, i to uspješno, na jedan drugi visokoetičan način, primjeren uljuđenim demokratskim zajednicama, u čijoj su osnovi poštovanje, uvažavanje, argument i svekolika pristojnost, svojim je primjerom pokazao Rafet Husović.

Svojim javnim djelovanjem, kao lider Bošnjačke stranke, ministar(2009-2012) i potpredsjednik Vlade Crne Gore(2012-2020) prepoznat je kao snažna, plemenita i odgovorna, primjera vrijedna političko-državna ličnost. Mnogo razloga je za to. U svijetu nepovratno oboljelom od otuđenosti i grubog interesa, Rafet je svojim životom i javnim djelom vratio sjaj ideala zaboravljenih riječi i vrijednosti – dobra, plemenitosti, ljudskosti, kulture, poštovanja i obzira prema drugom. Vertikala političko-državničkog djelovanja koju obilježi smirenost, takt, doslednost i principijelnost u afirmaciji strateških ciljeva građanske Crne Gore, sa manirima dijaloške kulture i otmenog gospodstva, prepozna ga Čovjekom od povjerenja i iskrenosti uvjerenja.

Nije on to činio, da bi se nekome interesno dopadao, nije on to činio da bi se prilagođavao trendovima politički varljivog i neprincipijelnog tržišta. Ne! Činio je to na način primjeren stavu i izrazu gdje politika visokoumno promišlja, rasuđuje i odlučuje. Njegovo gospodstvo, blagost, ne umanjiše snagu argumenta, vizije i misije posvećenika izgradnje Crne Gore kao udobnog mjesta za život svih vjera, kultura, religija i jezika. Snažno utkan kako u biće svog naroda, tako i u biće Crne Gore, sa posebnim rafinmanom osluškivao je vremena, njegove izazove i promjene. Išao je vremenu u susret odgovoran prema političkim i državnim procesima, izazovima i pitanjima na koje je pružao demokratska rješenja i pristupe, koji su državnom vizijom nadvisili usko-političko i kratkotrajno interesno.

Matematički u duhu svoje profesije precizan, mudro je povlačio političke poteze, odlučno i odlično, znajući đe treba staviti tačku, a đe široko otvoriti vrata za zbir svih budućih dobara i politike i građana i Crne Gore. To je ta diferentia specifika Rafetove političke mudrosti koja je tiho, jer u tihovanju misli se misle, zbirala dobra u zbiru stabilnosti i sigurnosti, posvećenosti i odanosti, u zbiru svih vrlih i trajnih riječi etike, istine i časti koja ostaju da u Rafetovoj ličnoj, gospodskoj i političko-državnoj kulturi vječno svjedoče onim značenjima koje i čovjeku i politici ispisuju civilizacijske stranice dužne kulture sjećanja. Ostaje Rafetovo duhovno, kulturološko, političko i državno nasljeđe kao neprolazna baština vremena i događaja, kojima je on na uzvišeni način dao i ostavio pečat osobenog svjetionika, zadužnika i zaslužnika svjetova demokratskog i državnog napretka Crne Gore.

Svako naknadno iščitavanje novije političke istorije i kulture Crne Gore, biće nezamislivo i siromašno bez analitičkog studiranja Rafetove političke zaostavštine koja ostaje da svjedoči i govori o vrlini mudrosti kao ključa rješenja i odgovora na mnoga iskušenja kojima se, snagom volje i vizije političkog dobra, Rafet suprostavljao znalački i hrabro, uvijek i svuda gdje je trebalo štititi, kako interese naroda, čiji će ostati nezaboravni lider, tako podjednako i interesa građanske i evroatlanske Crne Gore, čijem cilju i misiji je iskreno davao čitavog sebe.

Neka taj pokazivač Rafetove mudrosti bude i naslon i naklon, neka bude otvorena i trajna stranica iščitavanja promišljajuće političke kulture, koja će sa distance, uvjerljivo svjedočiti o snažnom karakteru paradigme političke izuzetnosti i vrline odgovorne politike kao javnog dobra zajednice.

Ponosan na neposrednost lične i profesionalne komunikacije, s poštovanjem i dužnim sjećanjem zapisujem riječi posvećene svijetu političkog dara, kulture dobra, razboritosti i mudrosti što Rafet Husović ostavlja za sobom. Na tragu učenja o spoznaji vrline i dobra drugih kao zaloge vrline javnog dobra, podsjetimo, da smo samo oni koji se drugih sjećaju i oni kojih se neko sjeća.

Rafet Husović-istinski zaslužnik dužne kulture sjećanja. Rafet, zaslužnik i zadužnik svjetova dobra.

Četvrti Kongres Bošnjačke stranke održaće se u nedjelju, 13. juna u Rožajama.

Kandidat za predsjednika BS je šef poslaničkog kluba mr Ervin Ibrahimović.

Na Kongresu će biti izabran novi saziv Glavnog odbora, a biće usvojeni novi program i statut partije, kao i druga kongresna dokumenta.

Početak Kongresa zakazan je za 11 časova.