Kategorija: Saopštenja

Povodom izjave bivšeg visokog funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova Milana Paunovića na sjednici Anketnog odbora, u kojoj je istakao da je MUP tokom 1992. godine podijelio više od 10.000 komada oružja, Bošnjačka stranka zahtijeva hitno institucionalo reagovanje, poručio je potpredsjednik BS i poslanik Jasmin Ćorović.

“Podsjećamo crnogorsku i širu javnost da je 1992. godina bila prelomna u raspadu bivše Jugoslavije – vrijeme oružanih sukoba, ratnih zločina, progona, logora i etničkog čišćenja, a da su pripadnici bošnjačkog naroda u više sredina bili izloženi neselektivnom nasilju, deportacijama i sistemskoj diskriminaciji.

Distribucija tolikog broja komada oružja od strane državnog organa mora biti temeljno istražena – kome je oružje dijeljeno, na osnovu čijih naredbi, i s kojom političkom ili bezbjednosnom svrhom? Zahtijevamo odgovor ko je bio meta? Zašto tadašnje institucije nijesu reagovale u skladu s ustavnim obavezama da štite sve građane?”, upitao je Ćorović.

On je istakao da bošnjački narod u Crnoj Gori posebno zabrinjava mogućnost da su ovakve aktivnosti bile koordinisane u okviru šire regionalne politike destabilizacije i etničkih pritisaka, čije posljedice osjećamo i danas, kroz nedovoljno procesuirane zločine i otvorene rane među narodima.

“Bošnjačka stranka zahtijeva hitnu i javnu reakciju Ministarstva unutrašnjih poslova i Specijalnog državnog tužilaštva povodom ovih navoda, kao i
formiranje nezavisnog istražnog tijela ili komisije koja bi imala pristup arhivama iz tog perioda”, istakao je Ćorović.

Paunović je u svom iskazu istakao da su tadašnji MUP Crne Gore, MUP Srbije i Vojska SRJ naoružavale i stranačke grupe, pa se postavlja pitanje ko je sve to naredio, šta im je bio zadatak i ko konkretno stoji iza njih, upitao je Ćorović.

“Koliko lica iz tadašnjih paravojnih formacija koja su bila naoružana, se danas slobodno šetaju Crnom Gorom i Srbijom? U kojoj mjeri je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Pavle Bulatović bio involviran i odgovoran za naoružavanje paravojnih formacija, i kolika je zapravo njegova odgovornost i ostalih predstavnika tadašnjih vlasti u svemu tome? Šta je sa oružjem bilo nakon svega?
Da li se to oružje kasnije iskoristilo za razna ubistva i zločine kojih je ne mali broj bio u Crnoj Gori nakon 1992. godine? Sve su ovo pitanja na koja očekujemo odgovore”, rekao je Ćorović.

On je zaključio da priča o pomirenju ne može biti potpuna, a Crna Gora neće biti demokratska država sve dok se budu zatvale oči pred mračnim djelovima prošlosti.

Danas je, u organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centra za žensko i mirovno obrazovanje, u Herceg Novom obilježena  33. godišnjica  ratnog zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore od kojih je najmanje 66 deportovanih muslimana – Bošnjaka ubijeno od strane tadašnje tzv. Vojske Republike Srpske i do sada nisu pronađeni njihovi posmrtni ostaci.

Obilježavanju je prisustvovala delegacija Bošnjačke stranke, u sastavu: Damir Gutić, potpredsjednik BS i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ernad Suljević, ministar regionalno- investicionog razvoja, Mirsad Nurković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore,poslanici BS Edina Dešić i Amer Smailović, Zijad Halilović, savjetnik potpredsjednika Skupštine, Sabina Muratović, predsjednica Foruma žena BS, Suada Musić, predsjednica Foruma mladih BS, Izet Ćorović, šef kabineta predsjednika BS kao i članica FM i savjetnica potpredsjednika Vlade, Adaleta Pecević. 

Prisutnima se obratio potpredsjednik BS i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, koji je podsjetio prisutne i javnost Crne Gore da je ovaj ratni zločin mrlja na obrazu države, te da učinjena nepravda može biti ispravljena samo adekvatnim reagovanjem svih nadležnih institucija. 

On je kazao i da je porazna činjenica da i nakon 33 godine od ovog strašnog zločina porodice stradalih ne mogu naći utjehu, sa obzirom na to da ni dan danas posmrtni ostaci nijesu pronađeni, a spomen obilježja ispred CB Herceg Novi i dalje nema. 

Ministar Gutić je takođe naglasio važnost njegovanja kulture sjećanja na ovaj i druge ratne zločine, kako bi se i sadašnje i buduće generacije suočile sa pravom stranom istorije. 

“Ovaj datum nas podsjeća da se zločini ne smiju zaboraviti, niti prećutati. Dužnost svih nas je da njegujemo kulturu sjećanja i da istrajemo u borbi za pravdu i dostojanstvo svake žrtve,“ poručio je ministar Gutić.

S tim u vezi, podatak da u obrazovnom programu Crne Gore nema sadržaja kojim se pominje ratni zločin Deportacije  bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore koji se dogodio 1992. godine u Herceg Novom pokazatelj je da je država pala na ispitu, te da je neophodno realno suočavanje s prošlošću na svim nivoima, od udžbenika do državne politike. 

Podsjećamo, na inicijativu ministra Gutića i resora kojim rukovodi, nedavno su usvojene Izmjene zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, prema kojim je Crna Gora po prvi put priznala institut civilne žrtve rata, a Vlada Crne Gore je donijela Odluku o isplati obeštećenja porodicama stradalih u ovom zločinu. 

Kako je Gutić kazao u svom obraćanju, institucionalno je napravljen korak ka pravdi za civilne žrtve i njihove porodice, sada je red na sudstvo i tužilaštvo da utvrde okolnosti pod kojim su se desili zločini, te procesuira i adekvatno kazni počinioce i nalogodavce. 

U okviru obilježavanja ovog događaja ispred CB Herceg Novi tradicionalno su položene ruže i ljiljani, u znak sjećanja na stradale u ovom zločinu.

Obilježavanju su prisustvovale i porodice žrtava, predstavnici nevladinog sektora, vjerskih zajednica te brojni građani iz Crne Gore i predstavnici udruženja žrtava rata iz Bosne i Hercegovine.

Poslanica Bošnjačke stranke, Kenana Strujić – Harbić obratila se javnosti povodom slučaja revitalizacije lokaliteta Depedogen, od strane Glavnog grada Podgorice. 

Naime, u dokumentaciji koja je javno dostupna, projekat revitalizacije, kako se navodi, Tvrđave na Ribnici, izopštava postojanje elemenata kulturno – istorijske tekovine muslimana, prije svega džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom.

Na ovu temu, poslanica Strujić – Harbić se osvrnula:

“Svako prećutno brisanje džamija i prepravljanje istorijskih činjenica, pod plaštom uređenja, da bi se njima podržavali mitovi koji bi služili kojekakvim projektima, predstavlja grubu zloupotrebu institucija, bahato kršenje međuvjerskih i međunacionalnih odnosa i veoma opasan posao na štetu evropske i građanske, multietničke, multivjerske i multikulturalne Crne Gore.

Nažalost, ovo nije izolovan slučaj. Slični procesi dešavaju se i u Pljevljima, Bijelom Polju i drugim gradovima, gdje se islamsko naslijeđe zanemaruje, potiskuje ili pokrštava, kao što je to urađeno sa Sahat kulom u Podgorici.”

Iz Islamske zajednice Crne Gore zahtijevaju da se ova nepravda ispravi, uvođenjem ispravne terminološke identifikacije ovog lokaliteta, uvrštavanjem džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje, te da se omoguće arheološka iskopavanja na prostoru nekadašnje džamije. 

“Brisanje dijelova istorije prilikom revitalizacije lokaliteta nije nikakva revitalizacija već falsifikovanje prošlosti sa namjerom da se iz nje izbaci islamsko – bošnjačka i osmanska komponenta!

Na kraju, onaj ko pokušava da zatiranjem kulturno – istorijske baštine zatre pokazatelje o trajanju jednog naroda isto bi to uradio i sa tim narodom, kada bi mu moglo biti.”, zaključila je poslanica Strujić – Harbić.

Bošnjačka stranka upućuje najsrdačnije čestitke svim Bošnjakinjama i Bošnjacima koji danas obilježavaju nacionalni praznik, Dan bošnjačke zastave.

Kao jedan od svojih programskih ciljeva, Bošnjačka stranka njeguje i sprovodi politiku afirmacije nacionalnog statusa Bošnjaka, a poboljšanje položaja Bošnjaka u Crnoj Gori pokazatelj je ispravnosti te politike.

Zahvaljujući svim naporima, danas, nacionalna zastava Bošnjaka ravnopravno stoji sa ostalim državnim i nacionalnim simbolima, u svim sredinama gdje živi bošnjački narod.

Sklad boja i simbola na bošnjačkoj zastavi osim što oslikava obilježja našeg naroda, upućuje nas na to da još jače nastavimo angažman na polju ostvarivanja nacionalnih interesa, uz puno razumijevanje i uvažavanje svih drugih naroda koji čine nezavisnu, multivjersku, multinacionalnu i evropsku Crnu Goru.

U znak sjećanja na sve napore koji su uloženi kako bi Bošnjak bio jednako prihvaćen i u Rožajama, i u Podgorici, i u Budvi, odgovornost je svih nas da bogatu istoriju, tradiciju i kulturu koju smo naslijedili pažljivo čuvamo i nesebično prenosimo na buduće generacije.

Uz želju da sve buduće generacije ponosno ističu svoje nacionalne simbole, još jednom čestitamo Dan bošnjačke nacionalne zastave.

Dan bošnjačke zastave obilježava se u svim državama regiona i Evrope gdje živi i stvara Bošnjački narod.

Poslanik Bošnjačke stranke i predsjednik Opštinskog odbora BS Rožaje, Mirsad Nurković, boravio je u službenoj posjeti Republici Turskoj, gdje se sastao sa istaknutim predstavnicima Stranke pravde i razvoja (AKP). U odvojenim susretima sa predsjednikom AK Partije za Istanbul Abdullahom Ozdemirom i poslanikom u turskom parlamentu iz AK Partije Šamilom Ajrimom, razgovarano je o jačanju veza između Crne Gore i Turske, uz poseban akcenat na saradnju Bošnjačke stranke i AK Partije.

U konstruktivnom razgovoru sa poslanikom Ajrimom, fokus je stavljen na ekonomske teme, među kojima su razvoj infrastrukture, investicije, kao i mogućnosti unapređenja trgovinske razmjene i lokalnih projekata u Crnoj Gori. Poslanici su se složili da istorijske, kulturne i prijateljske veze između dviju država predstavljaju snažan temelj za jačanje budućih odnosa, a posebno ulogu u tome imaju političke partije koje okupljaju tradicionalne i proevropski orijentisane snage.

U prijateljskom susretu sa predsjednikom AK Partije za Istanbul, Abdullahom Ozdemirom, istaknuto je bratsko partnerstvo između Bošnjačke stranke i AK Partije, koje traje godinama i koje će u narednom periodu dobiti nove oblike saradnje. Analizirajući političku participaciju i izazove sa kojima se suočavaju političke organizacije manje brojnih naroda, dogovoreno je više konkretnih koraka. AKP će pružiti podršku članstvu BS kroz:

– organizaciju obrazovnih seminara,

– programe razmjene zaposlenih u javnom sektoru,

– stručne obuke u različitim oblastima,

– saradnju u organizaciji foruma i tematskih konferencija,

– posjete institucijama u Turskoj sa ciljem sticanja iskustava.

Naglašena je važnost ulaganja u mlade kadrove, uz zajednički stav da su oni pokretačka snaga koju treba podržati. Ozdemir je iskazao spremnost da, bez obzira na broj učesnika, administrativni kadar i mladi aktivisti Bošnjačke stranke uvijek imaju otvorena vrata za učešće u obukama i programima u Republici Turskoj.

Takođe, Ozdemir je izrazio punu podršku AK Partije Bošnjačkoj stranci na svom političkom putu i na svemu što radi kao bitan politički faktor u Crnoj Gori,  ocjenjujući da Crna Gora ne može biti istinski stabilna i snažna bez prisustva i uticaja Bošnjačke stranke u najvažnijim političkim procesima. Pored toga, naglasio je da AKP pažljivo prati političke integracije koje zagovara i sprovodi BS, te ih vidi kao važan doprinos stabilnosti regiona.

Na kraju susreta, poslanik Nurković zahvalio se domaćinima na srdačnom prijemu AK Partije, uz najavu uzvratne posjete Abdullaha Ozdemira Crnoj Gori.

Poslanica Bošnjačke stranke, Kenana Strujić – Harbić oštro je reagovala na izjavu Joanikija mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve, koji je nazvao četničkog vojvodu Pavla Đurišića “velikim junakom” nepobjedivog karaktera.

Ona se oglasi na svoj FB profilu, šaljući jasnu poruku da je neophodno biti na pravoj, istinitoj strani historije, kako se buduće generacije ne bi suočile sa takvim događajima.

Reagovanje prenosimo u cjelosti:

– Pričajmo činjenicama! Ne dozvolimo da stotinu puta izrečena laž postane prihvaćena istina. Podsjetimo se i govorimo jasno – o zločinima i zločincima, kako se isti ne bi ponovo dogodili budućim generacijama!

Pavle Đurišić nije bio nikakav junak, već komandant koji je hladnokrvno naredio – i sproveo – jedan od najmonstruoznijih zločina u istoriji Crne Gore i Sandžaka. Početkom 1943. njegove jedinice su krenule u planski pohod, poznat kao etničko čišćenje muslimanskog stanovništva crnogorskog dijela Sandžaka i Istočne Bosne. Prema njegovom vlastitom izvještaju Draži Mihailoviću, pobijeno je oko 8.000 civila – bez borbe, bez otpora. Današnja historijska istraživanja ukazuju da je taj broj znatno veći!

Samo jedan podatak – spiskovi žrtava pokazuju da su više od 50% ubijenih u Pljevaljskom srezu bila djeca mlađa od 14 godina. Ubijana su iz naručja majki, živa spaljivana u kućama, klana na kućnom pragu – samo zato što su bila islamske vjere! Ovo nije bila vojna akcija. Bio je to krvavi čin istrebljenja, udžbenički primjer zločina protiv čovječnosti! Podatak od koga se u svakom normalnom čovjeku izazove prezir i sram prema takvoj ličnosti, nekima nažalost ni danas ne!

Pavle Đurišić je bio ratni zločinac, kolaborant i izdajnik. Njegova “junaštva” su se svodila na masovna ubistva žena, djece i staraca, dok je u svakom ozbiljnom vojnom sukobu bio poražen. Njegova saradnja sa italijanskim i njemačkim okupatorima, kao i sa ustašama, predstavlja vrhunac izdaje sopstvenog naroda! Glorifikacija ovakvog zlikovca može proći samo kod onih koji nikada nisu pročitali nijedan hstorijski dokument, svjedočanstvo ili knjigu. Ideologija koja pokušava da od ovakvih zlikovaca napravi uzore i junake je siromašna, beskrupulozna, nemoralna i osuđena na propast!

Na marginama Kongresa EPP, koji je u Valensiji održan od 28 – 30 aprila, delegacija Bošnjačke stranke predvođena predsjednikom BS mr Ervinom Ibrahimovićem imala je, pored aktivnog učešća na Kongresu i niz važnih bilateralnih susreta.

Predstavnici BS sastali su se sa Rajnholdom Lopatkom, šefom delegacije ÖVP-a u Evropskom parlamentu i izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru ispred EPP.

Lopatka i Ibrahimović razgovarali su o aktuelnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori, evropskim integracijama i važnosti dodatne aktuelizacije politike proširenja EU u svjetlu geopolitičkih izazova pred kojima se nalaze kako države Zapadnog Balkana i EU, tako i cijeli svijet.

Oni su se saglasili da je politika proširenja odličan mehanizam za nastavak reformi u regiji, kao i da regiji treba podrška u sprovođenju isith.Sagovornici su zaključili da je proširenje proces do čijeg se kraja dolazi rezultatima. 

“Crna Gora može i treba da bude pozitivni primjer koji će intenzivirati reforme i evropske integracije u regiji”,  kazao je Ibrahimović.

Na sastanku sa Patriciom Lips, zamjenicom šefa CDU/CSU Parlamentarne Grupe za Evropsku politiku u Bundestag-u bilo je riječi o podršci Crnoj Gori u procesu EU integracija kroz unapređenje saradnje između ministarstava spoljnih poslova dvije države, sa obzirom na to da će partiji CDU, nakon više od 60 godina, pripasti mjesto MVP-a. Predsjednik Ibrahimović kazao je da ga raduje ta činjenica, te da će saradnja BS i CDU u okviru EPP dodatno osnažiti odnose Crne Gore i Njemačke.

Pokrenuta je i inicijativa za jačanje političke saradnje između CDU/CSU poslaničkog kluba i kluba poslanika BS.

Tokom sastanka sa Jürgenom Hardtom, izvjestiocem spoljnopolitičke radne grupe CDU/CSU u Bundestag-u, zaključeno je da je Crna Gora stabilan partner u regionu. 

Predsjednik Ibrahimović je istakao da očekuje intenziviranje saradnje Crne Gore i Njemačke, s posebnim akcentom na podršku Njemačke EU integracijama Crne Gore. 

Delegacija predvođena predsjednikom Ibrahimovićem imala je sastanak i sa poslanikom Evropskog parlamenta iz Hrvatske, Tomislavom Sokolom. Na sastanku su razmotreni odnosi dvije susjedne i prijateljske države, uzimajući u obzir sve trenutne izazove s kojima se suočavaju. 

Sagovornici su se saglasili da je neophodno naći modele za prevazilaženje tih izazova, te da je od ključne važnosti na tom putu da države Zapadnog Balkana što prije uđu u Evropsku uniju i prihvate evropske vrijednosti i standarde. 

Nakon završenog Kongresa EPP, predstavnici BS jasno poručuju: Vidimo se u EU! 

Predstavnici Bošnjačke stranke, predvođeni predsjednikom mr Ervinom Ibrahimovićem, učestvovali su na Kongresu Evropske narodne partije (EPP) 2025 koji je održan od 28-30 aprila  u Valensiji, Španija.

Na Kongresu je na još jedan mandat reizabran Manfred Weber, aktuelni predsjednik EPP-a, a usvojeno je i više dokumenata i deklaracija, kao i rukovodstvo u narednom mandatu.

“U ime Bošnjačke stranke i u svoje lično ime izražavam duboku zahvalnost EPP-u i gospodinu Weberu, s uvjerenjem da će Vaše liderstvo u narednom mandatu biti još snažniji stub podrške evropskom putu Zapadnog Balkana.”, kazao je Ibrahimović u svom obraćanju na Kongresu.

Manfred Weber, veliki je prijatelj Bošnjačke stranke i zagovornik daljeg proširenja EU. To je dokazano i njegovom posjetom Crnoj Gori i Bošnjačkoj stranci polovinom marta ove godine,kada je održana dvodnevna Konferencija pod nazivom  „EPP kao pokretač proširenja EU na Zapadni Balkan“. Ovom impozantnom događaju prisustvovao je veliki broj značajnih političara iz EU i regije, a ključne teme bile su vezane za evropske integracije država Zapadnog Balkana, sa fokusom na Crnu Goru, koja je najdalje odmakla na ovom planu.

Kao pridruženi član EPP porodice, najbrojnije grupe u Evropskom parlamentu i političke grupacije iz koje dolazi predsjednica EK, Ursula von der Lajen, najveći broj komesara EK, kao i značajan broj premijera, predsjednika i drugih funkcionera u državama EU i državama kandidatima za EU, Bošnjačka stranka aktivno učestvuje u donošenju odluka, te kao punopravna članica ima pravo glasa pri donošenju najznačajnijih kadrovskih, političkih i drugih odluka u okviru EPP.

Predsjednik Bošnjačke stranke, mr Ervin Ibrahimović je u svom izlaganju na Kongresu istakao da BS čvrsto stoji uz viziju EPP-a o evropskom i globalnom jedinstvu, stabilnosti, prosperitetu i poštovanju demokratskih standarda na kojima počiva svjetski poredak.

“Svijetu je danas potrebna aktivna uloga Evrope koja mora biti jedan od glavnih aktera u rješavanju aktuelnih globalnih izazova koji nipošto nisu mali. Jedan od tih izazova  je zaustavljanje stradanja nedužne djece, žena i civila na ratištima širom svijeta.

Snažna i ujedinjena EU je EU čiji je dio Zapadni Balkan. Crna Gora posvećeno radi na svom člantvu u EU i svakog dana smo bliži tom cilju. “, kazao je predsjednik Ibrahimović.

“Bošnjačka stranka je ponosna što je dio EPP-a, najveće političke snage u Evropi, i što zajedno s vama doprinosi očuvanju i jačanju evropskih vrijednosti.

Vaša podrška, dragi prijatelji iz EPP-a, daje nam dodatnu snagu da ustrajemo na tom putu. Vaša podrška jača vjeru naših građana u evropsku budućnost Crne Gore, ali i vjeru građana ostalih država regije.”, zaključio je predsjednik Ibrahimović.

Važno je napomenuti i da su poslanica BS Edina Dešić i poslanik Amer Smailović na Kongresu EPP učestvovali pri delegacijama EPP grupe u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i OSCE delegacije, što pokazuje da predstavnici BS kroz članstvo u EPP grupama dodatno jačaju uticaj BS na evropsku politiku.

Delegaciju BS, pored predsjednika Ibrahimovića, Edine Dešić i Amera Smailovića činili su Admir Šahmanović, član Predsjedništva BS, Kenana Strujić Harbić, poslanica BS i Izet Ćorović, šef kabineta BS. Tokom Kongresa, predstavnici BS održali su i niz bilateralnih sastanaka, značajnih za evropski put Crne Gore i zemalja ZB.