Zabrinjava činjenica da 40% djece živi u
trećini porodica u Crnoj Gori koje su u riziku od siromaštva ili socijalne
isključenosti, zbog nemanja posla, niskog nivoa dohotka i slično, pa je
potrebno da se ova kategorija stanovnika dodatno osnaži za prevazilaženje
rizika kroz radnu aktivaciju i povećanjem materijalnih davanja, rekao je za
Pobjedu ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.
Komentarišući
ovaj podatak iz istraživanja Monstata, te istraživanje prema kojem u Evropskoj
uniji u prosjeku 25 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od
siromaštva, on je, prije svega, istakao da država ,,posebnu brigu vodi o
porodicama koja imaju maloljetnu djecu, a koja su u riziku od siromaštva”.
Takve
porodice, pojašnjava Purišić, imaju pravo na materijalno obezbjeđenje u iznosu
od 67,05 do 127,47 eura mjesečno, zavisno od broja članova porodice, kao i
pravo na dodatak za djecu, u visini od 24,11 eura po djetetu.
Kako dodaje,
imaju pravo i na naknadu za novorođeno dijete u iznosu od 133,25 eura, naknadu
po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje
u iznosu od 80,46 eura.
Na
raspolaganju im je, prema njegovim riječima, i pokrivanje troškova ishrane u
predškolskim ustanovama, kao i besplatno sedmodnevno ljetovanje i zimovanje za
djecu korisnike materijalnog obezbjeđenja koje godišnje koristi više od 3.000
djece.
Ove
porodice, ističe on, imaju pravo i na subvenciju za utrošenu električnu
energiju, besplatne udžbenike za djecu koja pohađaju osnovnu školu i pravo na
jednokratnu pomoć za prevazilaženje socioekonomskih problema.
Za isplatu
materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječije zaštite u 2018. godini
opredijeljeno je oko 80 miliona, od čega je najveći dio usmjeren porodicama
koje imaju djecu.
“Socijalnim
transferima koje obezbjeđuje država, stopa rizika od siromaštva je smanjena za
7,8%, zahvaljujući čemu je oko 48.000 naših građana izbjeglo rizik od
siromaštva” -rekao je Purišić.
On je,
odgovarajući na pitanja da li ga određeni podaci iz istraživanja Monstata brinu
i što će da preduzme po tom pitanju, istakao da su generalno rezultati bolji
nego što je očekivao.
No, bez
obzira na to što su, kako kaže, skoro svi trendovi pozitivni, vrijednosti nekih
indikatora, ipak, treba da zabrinu.
Svi segmenti društva treba ozbiljno da se pozabave uzrocima siromaštva i
socijalnih raslojavanja, kako bi se nastavilo popravljanje tih indikatora.
“Iznos
prosječnog raspoloživog dohotka po osobi mjesečno od 344 eura je nominalno
prilično nizak. Posebno je teška socijalna situacija osobama koje imaju manje
od 175 eura mjesečno, jer je to tek nešto malo iznad vrijednosti minimalne
potrošačke korpe” – kazao je ministar Purišić.
Istakao je i
da je stopa rizika od siromaštva posebno velika kod nezaposlenih i iznosi oko
45 odsto, što takođe veoma zabrinjava, s obzirom na to da je značajan broj ovih
osoba.
Monstat je,
takođe, objavio da je u Crnoj Gori 4,4% apsolutno siromašnih ljudi koji ne mogu
zadovoljiti osnovne potrebe. U periodu 2013-2017. godine, kaže Purišić,
međunarodna linija apsolutnog siromaštva, utvrđena na nivou od 5,5 $ dnevno po
osobi, smanjena je sa 9,9 odsto na 4,4%, te po osobi iznosi 148 eura mjesečno,
dok minimalna potrošačka korpa iznosi oko 160 eura mjesečno po osobi.
U saradnji sa UNICEF-om, počeli smo izradu
sveobuhvatne analize socijalne politike u Crnoj Gori koja treba da nam ukaže na
pravce njenog daljeg razvoja.
Podaci o
minimalnoj potrošnji po osobi i po domaćinstvu, kao i stopi apsolutnog
siromaštva će biti orjentiri za definisanje adekvatne socijalne politike,
posebno kod utvrđivanja nivoa materijalnih davanja socijalno ugroženim
stanovnicima istakao je on.
Istraživanje
Monstata je, prema njegovim riječima, jako važno i vrlo kompleksno, a pruža
dosta korisnih pokazatelja, važnih za definisanje i praćenje niza javnih
politika, i na državnom i na opštinskom nivou.
Važno je,
kaže Purišić, pomenuti da je prvi put istraživanje sprovedeno po novoj Eurostat
metodologiji, koja daje pokazatelje o prosječnom raspoloživom dohotku po osobi,
o nejednakosti u raspodjeli dohotka u društvu, vrijednosti Džini koeficijenta,
liniji relativnog siromaštva, stopi rizika od siromaštva.
U fokus
istraživanja stavlja se nivo dohotka porodice za razliku od dosadašnjih koja su
u fokus stavljala nivo potrošnje domaćinstava.
Linija
relativnog siromaštva ili prag rizika od siromaštva, shodno metodologiji
Eurostata, je utvrđen kao 60 procenata prosječnog raspoloživog dohotka u Crnoj
Gori. Zbog toga ovo istraživanje više pokazuje distribuciju raspoloživog
dohotka između društvenih grupa, mjereći nivo nejednakosti među njima, a manje
pokazuje nivo siromaštva istakao je on.
Nakon što je
bitno smanjena nacionalna stopa apsolutnog siromaštva, ovo istraživanje,
zaključuje Purišić, pažnju institucija i javnosti usmjerava na nove izazove, a
to su nejednakosti u raspodjeli dohotka i rizik od socijalne isključenosti.