Manjinska vlada ograničenog trajanja i jasnih ciljeva, koju bi činile stranke demokratske, građanske i evropske orijentacije, a koju bi podržali DPS i DF, rješenje je o kojem treba razgovarati – poručila je u intervjuu Pobjedi Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.
Istakla je da bi se ta vlada, za koju se zalaže njena partija, bavila životom građana, EU integracijama, borbom protiv pandemije kovid-19 i pripremom novih izbora.
Je li Bošnjačka stranka dobila poziv premijera Krivokapića za razgovor o rekonstrukciji Vlade i učešću u njoj? Hoće li biti sastanka, kada i šta će biti uslovi koje će tražiti BS? Da li biste ušli u Vladu ukoliko budu ispunjeni vaši zahtjevi?
Bošnjačka stranka nije dobila poziv za sastanak oko rekonstrukcije Vlade i to najviše govori o ozbiljnosti ideje uključivanja legitimnih predstavnika manjinskih naroda u Vladu. Namjerno kažem legitimnih, jer kada govorimo o predstavljanju Bošnjaka i izbornoj volji, onda govorimo o Bošnjačkoj stranci i svako drugo viđenje i uključivanje bilo bi fingiranje multikonfesionalizma u vlasti i nametanje Bošnjacima ,,predstavnika“ po volji i mjeri aktuelne vlasti.
Što se tiče razgovaranja, mi smo uvijek za razgovor i dijalog, s tim da uvijek čvrsto stojimo na svojim ideološkim i političkim pozicijama i uvijek osluškujemo svoj narod. Razgovori da, ali ne vidimo da ova vlada ima kapacitet da Crnu Goru povede u EU i da Crnoj Gori obezbijedi građanski koncept i demokratiju. U svakom slučaju, mi ćemo razgovarati, a kao ozbiljna stranka, kada budemo imali konkretne ponude u smislu onoga što bi nova vlada radila, o tome ćemo raspravljati na organima stranke.
Iz Nove srpske demokratije rečeno je da „neće biti podrške za Vladu u kojoj ne bude Andrija Mandić“. Da li bi Bošnjačka stranka ušla u Vladu u kojoj bi bio Demokratski front? Ako ne bi, zašto?
Mi i Demokratski front nalazimo se na različitim političkim polovima u ovom trenutku. Sa određenim konstituentima iz ovog saveza postoje ideološke razlike, zbog kojih Bošnjačka stranka, radi očuvanja svojih programskih načela, ne može praviti neku bližu saradnju, dok god slušamo da neko od pojedinaca iz tih partija negira genocid u Srebrenici i veliča ratne zločince. Saradnja sa tim partijama, dok god se čuje takva retorika, bila bi neprirodna.
Koliko je uopšte realno da parlamentarna većina postigne dogovor o rekonstrukciji Vlade, s obzirom da su konstituenti vlasti u otvorenom sukobu, ne odustajući svako od svog viđenja kako ta vlada treba da izgleda?
Nama u Bošnjačkoj stranci i meni lično nije bilo očekivano ni da ovako ideološki heterogeni konstituenti konstituišu vlast. Sa druge strane, njihov sukob jeste otvoren i usuđujem se reći neprimjeren za političku scenu države na pragu EU, ali primjećujem da u njemu nema ničega principijelnog, niti ideološkog, to je sukob za glasačku publiku, sračunat na čuvanje biračkog tijela. Sigurna sam da se veći sukob za biračko tijelo odigrava unutar vlasti nego između vlasti i opozicije, jer svi njeni konstituenti dobili su maksimum od onoga što ta politika može dobiti i mogu se samo pregrupisavati unutar tog biračkog tijela. Sve to najviše govori o njihovom odnosu prema državi i građanima, odnosno prema onome što predstavlja odgovorno vršenje vlasti i na tom ispitu su pali kod građana.
Kako komentarišete izjave lidera Demokratskog fronta da će nastaviti bojkot Skupštine i svih vladinih zakona, ali i da je vrijeme da „prevarene birače“ ponovo okupe na ulici?
To bi bio prvi primjer u istoriji svjetske demokratije i višepartizma da vlast demonstrira protiv sebe. Bio bi to zaista teški apsurd, ali ako nas je na nešto navikla ova vlast, to su apsurdi. Svima je jasno da ova vlada ne funkcioniše, da imamo blokadu sistema. Svaki dan ovakve vlade samo usporava naš evropski put i građani su na gubitku.
Jesu li prelazna vlada i izbori jedino rješenje duboke političke i institucionalne krize u kojoj se nalazimo? Gdje vidite izlaz?
Mi smo to znali odmah poslije izbora, ova vlast ne može donijeti napredak Crnoj Gori i njenim građanima. Zato su Bošnjačka stranka i naš rahmetli predsjednik Rafet Husović tada ponudili model koji i danas smatramo izlazom iz ove krize. To je manjinska vlada ograničenog trajanja i jasnih ciljeva, po jasnim principima, koju bi činile stranke demokratske, građanske i evropske orijentacije, a koju bi podržali DPS i DF. Ta bi se vlada bavila životom građana, EU integracijama, borbom protiv pandemije kovid-19 i pripremila nove izbore. Tu vidimo izlaz i rješenje o kojem treba razgovarati.
Iz SD-a predloženo je da se sve opozicione partije okupe oko evropske platforme, a iz SDP-a ranije je u parlament stigla Rezolucija o stabilizaciji političkih prilika i postizanju evropskog konsenzusa. Što će opozicija u narednom periodu zajednički preduzeti kao odgovor na aktuelnu situaciju u zemlji? Imate li plan?
Aktuelna opozicija je, dok je bila pozicija, pokazala visok stepen odgovornosti kada je u pitanju država Crna Gora, njeni građani i EU integracije. I sada kada smo opozicija, mi pokazujemo odgovoran odnos i, kao što znate, rijetki dobri prijedlozi vlasti imali su podršku opozicije. To je slika odgovornosti. Sa druge strane, nama je jasno da ova vlast, kao što sam rekla, ne donosi ništa dobro Crnoj Gori i mi smatramo da to građani Crne Gore vide i vjerujemo da im treba dati šansu da se što prije o tome odrede na vanrednim izborima. U tom pravcu, spremni smo da kao mjeru kompromisa ponudimo nekoliko modela za izlazak iz političke krize.
Što se tiče inicijativa iz SDP-a i SD-a, Bošnjačka stranka podržava svaku inicijativu koja za cilj ima ozdravljenje odnosa u Crnoj Gori, ali mi smatramo da i dio aktuelne vlasti mora biti dio tog procesa i težimo stvaranju jednog širokog evropskog bloka zasnovanog na vrijednostima EU, ali u kojem vidimo i neke djelove aktuelne vlasti. Taj blok mora odslikavati multietničku sliku Crne Gore. Kada njega napravimo, vjerujem da smo uspjeli da Crnu Goru približimo EU, ali i da smo postali društvo sa istinskom demokratskom perspektivom.
Predstavnici manjinskih naroda malo su zastupljeni u aktuelnoj vlasti. Zašto je to tako?
Mislim da je jasno, radi se o jednoj klasičnoj revanšističkoj i nacionalističkoj politici koju prema manjinama sprovodi aktuelna vlast. To je, uostalom, na tragu onoga što je ideologija velikog dijela vlasti. Ono što iznenađuje, makar zbog deklarativne građanske orijentacije, jeste da tako nešto podržavaju Ura i Demokrate.
