Oznaka: top

  • Kemal Purišić za Portal Analitika: Zakon o radu nije rigidan, poslodavac neće moći da otpusti trudnicu

    Kemal Purišić za Portal Analitika: Zakon o radu nije rigidan, poslodavac neće moći da otpusti trudnicu

    Ne slažem se sa ocjenom da je Zakon o radu rigidan i da će podstaći odlazak radnika u inostranstvo. Rekao bih da je on adekvatan za dobre radnike i odgovorne poslodavce, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

    “Njime smo uspostavili balans otvorenog tržišta rada u cilju bržeg i lakšeg zasnivanja radnog odnosa, ali i njegovog raskidanja. To omogućava veću mobilnost radne snage i veću međusobnu konkurenciju. Upravo Međunarodna organizacija rada (ILO) i EU preporučuju fleksibilnost u procesu zasnivanja, trajanja i raskidanja radnog odnosa jer to omogućava veću zapošljivost radnika”, istakao je Purišić.

    On smatra da se odredbama novog zakona “snažno podstiče natalitet, kroz dodatnu zaštitu zaposlenih žena koje se ostvare kao majke”.

    “Zaposlena žena, prema novom Zakonu o radu, ima pravo na posebnu zaštitu u svim bitnim aspektima radnog odnosa. Zaštitne mjere su preciznije i šire postavljene u odnosu na dosadašnje, pa se bez pretjerivanja može reći da smo ozbiljno unaprijedili zakon i kreirali najširi obim prava u regionu”, naglasio je Purišić.

    Pojasnio je da poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj ženi, kao ni ženi ili muškarcu koji koristi porodiljsko ili roditeljsko odsustvo. 

    “Za vrijeme korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, poslodavac ženu ne može proglasiti tehnološkim viškom. Ženi kojoj ističe ugovor o radu na određeno vrijeme u periodu korišćenja  trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, taj ugovor se produžava do isteka tog odsustva. Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavac ne može od žene da traži podatke o trudnoći, ili da uslovljava trajanje radnog odnosa nepostojanjem trudnoće”, rekao je ministar Purišić za naš portal.

    S druge strane, Purišić je podvukao da se turistička sezona mora oslanjati prvenstveno na domaću radnu snagu, ističući da se mjerama aktivne politike zapošljavanja radi na obezbjeđenju adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada.

    ANALITIKA: Unija poslodavaca saopštila je ljetos da se Crna Gora suočava sa drastičnim odlivom radne snage. Da li je Zakon o radu rigidan, budući da poslodavci sada puno lakše mogu otpustiti zaposlenog? Da li će zbog ovog zakona doći do još većeg odliva radne snage?

    PURIŠIĆ: Slažem se da je pojačan odliv radne snage ozbiljan izazov za državu, posebno odlazak kvalifikovanih osoba potrebnih našem tržištu rada.  Isto tako, znamo da su pojačane radne migracije pratile proces pridruživanja svih država Evropskoj uniji, pa je logično očekivati da se to desi i nama. Upravo na inicijativu Unije poslodavaca, razgovarali smo o ovom važnom pitanju na posljednjem zasijedanju Socijalnog savjeta, uz aktivno učešće i premijera Markovića. 
    Dogovorili smo se da zajednički pripremimo analizu migracionog procesa i predvidimo mehanizme za njegovo usporavanje. Vjerujem da su nastavak reforme tržišta rada, izgradnja infrastrukture, unapređenje poslovnog ambijenta, rast zarada i dostojanstveni uslovi rada najbolji odgovori na ovaj izazov.  

    Cilj nam je da adekvatnim mjerama svih aktera na tržištu rada smanjimo odlazak zaposlenih radnika u inostranstvo i zadržimo potrebnu radnu snagu, pružajući joj priliku da se zaposli u svojoj državi.

    Ne slažem se sa ocjenom da je Zakon o radu rigidan i da će podstaći odlazak radnika u inostranstvo. Rekao bih da je on adekvatan za dobre radnike i odgovorne poslodavce. Njime smo uspostavili balans otvorenog tržišta rada u cilju bržeg i lakšeg zasnivanja radnog odnosa, ali i njegovog raskidanja. To omogućava veću mobilnost radne snage i veću međusobnu konkurenciju. Upravo Međunarodna organizacija rada (ILO) i EU preporučuju fleksibilnost u procesu zasnivanja, trajanja i raskidanja radnog odnosa jer to omogućava veću zapošljivost radnika.

    Novi Zakon o radu ima jače instrumente zaštite prava zaposlenih od dosadašnjeg, pa ne postoji rizik da će poslodavci moći nekažnjeno da krše prava zaposlenih. Ova rješenja su zato podržali svi socijalni partneri. 

    I konačno, u interesu poslodavca je da ima i da zadrži dobrog, po mogućnosti domaćeg radnika. Vjerujem da brzo dolazi vrijeme kada će poslodavci morati da se puno više potrude oko obezbjeđenja potrebne radne snage.  

    ANALITIKA: Da li se Zakonom o radu izričito zabranjuje otpuštanje zbog trudnoće i odlaska na porodiljsko odsustvo? 

    PURIŠIĆ: Zaposlena žena, prema novom Zakonu o radu, ima pravo na posebnu zaštitu u svim bitnim aspektima radnog odnosa. Zaštitne mjere su preciznije i šire postavljene u odnosu na dosadašnje, pa se bez pretjerivanja može reći da smo ozbiljno unaprijedili zakon i kreirali najširi obim prava u regionu. 
    Dakle, propisano je da poslodavac ne može da odbije da zaključi ugovor o radu sa ženom zbog trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta može ponuditi izmjenu ugovora o radu pod nepovoljnijim uslovima.

    Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavac ne može od žene da traži podatke o trudnoći, ili da uslovljava trajanje radnog odnosa nepostojanjem trudnoće. 

    Zatim, ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj ženi, kao ni ženi ili muškarcu koji koristi porodiljsko ili roditeljsko odsustvo. Za vrijeme korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, poslodavac ženu ne može proglasiti tehnološkim viškom. 

    Ženi kojoj ističe ugovor o radu na određeno vrijeme u periodu korišćenja  trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, taj ugovor se produžava do isteka tog odsustva.

    Ovim odredbama novog zakona snažno se podstiče natalitet, kroz dodatnu zaštitu zaposlenih žena koje se ostvare kao majke.

    ANALITIKA: Da li smatrate da je rješenje po kojem poslodavac ima pravo da otpusti zaposlenog ukoliko ne pristane na aneks ugovora o radu previše rigorozno?

    PURIŠIĆ: Ne smatram da je previše rigorozno. Navedeno rješenje postoji i u važećem zakonu i koliko znam, u praksi se nije češće zloupotrebljavalo. Konačno, socijalni partneri nijesu predlagali da ovu normu mijenjamo. 

    Postojeće rješenje smo unaprijedili na način što zaposleni koji odbije da zaključi Aneks ugovora o radu kojim se umanjuje zarada, ima pravo na otpremninu u iznosu od tri prosječne mjesečne zarade, bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori.

    ANALITIKA: Da li je utemeljena generalna ocjena da je Zakon o radu, na kojem je radjeno tri godine, “po mjeri” poslodavaca, a da zaposleni gube čitav niz prava i pravnih mehanizama u odnosu na aktuelni zakon? 

    PURIŠIĆ: Mislim da takva ocjena ne stoji, kao što ne stoji ni ona da je novi zakon favorizovao interese zaposlenih. 

    Tekst Prijedloga zakona o radu rađen je tako što su se prepoznali nedostaci važećeg Zakona o radu iz 2008. godine, konsultovani su evropski i standardi MOR-a u ovoj oblasti i nakon toga se, strpljivo i uz odgovoran socijalni dijalog, došlo do kvalitetnih rješenja koji su u interesu i poslodavaca i zaposlenih i države.

    Očekujem da će njegova efektivna primjena unaprijediti položaj zaposlenih, podržati dostojanstven rad, podstaći našu ekonomiju i nova zapošljavanja i podržati formalni rad.   

    Sada nam predstoji zahtjevnija faza jačanja mehanizama i institucija za njegovu dosljednu primjenu. To je neophodno jer dosljedno primijenjeni  Zakon o radu predstavlja jedno od zatvarajućih mjerila za Poglavlje 19- Socijalna politika i zapošljavanje. 

    ANALITIKA: Pošto turistički poslenici najavljuju uvoz radne snage iz egzotičnih zemalja poput Filipina, šta će Vlada uraditi da zaštiti domaću radnu snagu?

    PURIŠIĆ: Turizam je kod nas brzo rastuća privredna grana koja zahtijeva dosta novih radnika. Za devet mjeseci 2019. godine zaposlenost je u ovoj djelatnosti povećana za 16,8 odsto u odnosu na uporedni period 2018. godine.

    Evidentno je da tokom ljetnje turističke sezone imamo deficit radne snage u nekim zanimanjima iz oblasti ugostiteljstva i turizma.  Vlada Crne Gore, u tim okolnostima dozvoljava privremeni boravak i rad stranaca, kako bi poslodavcima obezbijedila nedostajuću radnu snagu. Za 2020. godinu Vlada je  utvrdila godišnju kvotu  u ukupnom broju od 20.454 dozvola.

    Međutim, mišljenja smo da se turistička sezona mora oslanjati prvenstveno na domaću radnu snagu i mjerama aktivne politike zapošljavanja radimo na obezbjeđenju adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada. 

    Sistem obrazovanja, posebno kroz program dualnog obrazovanja, već osposobljava kadrove koji će odgovarati potrebama privrede, pa i u oblasti turizma i biti odmah spremni za ulazak u svijet rada.

    Ove godine je u cilju kvalitetne pripreme ljetnje turističke sezone, realizovana i kampanja “Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi”. Tokom kampanje zaposleno je preko 11.500 nezaposlenih lica.

    Značajan broj radnih mjesta koja se odnose na pomoćne poslove mogu obavljati svršeni srednjoškolci, studenti kao i nezaposlena lica drugih zanimanja i to predstavlja značajan resurs za obavljanje sezonskih poslova.  

    Ono što treba istaći je to da tržište rada, kao i svako drugo tržište, funkcioniše na principu konkurencije i radnici će ići tamo gdje im se budu nudili veće plate, bolji uslovi rada, benificije i slično. To je izazov za cijelo društvo, a posebno za poslodavce koji bi trebali da na njega odgovore generalno boljim uslovima rada i zaradama.  

    Dakle, Vlada će pratiti prilike i pravovremeno donositi odgovarajuća rješenja, kako bi se obezbijedio održiv rast i razvoj i povećao životni standard stanovništva.

     ANALITIKA: Formirana je baza podataka o nasilju u porodici. Koliko će taj sofisticirani softver pomoći u rješavanju ove kompleksne problematike?

    PURIŠIĆ: Baza je integralni dio kapitalnog projekta Socijalni karton – Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS). Ona prvenstveno služi da obezbijedi pravovremeno i efikasno postupanje u zaštiti žrtava, odnosno primjenu ključnih komponenti Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici u praksi. 

    Zajedničkim radom MRSS sa kolegama iz MUP-a i uz podršku UNDP i Delegacije EU, krajem 2018. godine, napravljeno je ovo kompleksno softversko rješenje, koje obezbjeđuje automatizovanu razmjenu obavještenja, prijavu nasilja i pripadajućih podataka između MUP-a, odnosno Uprave policije sa jedne strane i Ministarstva rada i socijalnog staranja odnosno Centara za socijalni rad, sa druge strane.

    Rješavanje problema porodičnog nasilja zahtijeva multidisciplinarni pristup, te centri za socijalni rad sarađuju sa kolegama iz drugih resora, a sve preduzete aktivnosti evidentiraju u Socijalnom kartonu iz koga će se generisati zvanična statistika na državnom nivou. Korisno je napomenuti da Socijalni karton obezbjeđuje povjerljivost i zaštitu podataka o korisniku i porodici.  

    Uspostavljanjem ove baze postignuto je mnogo, ali ovaj sofisticirani softver ne može sam po sebi da riješi ovu kompleksnu problematiku.  Apelujem na građane da prijavljuju nasilje, a crnogorskoj javnosti i žrtvama nasilja želim da poručim da imaju oslonac u državi i njenim institucijama.

    ANALITIKA: Bije Vas glas da ste najbolji igrač šaha u rodnom Plavu. Kako ste naučili da tako dobro igrate šah i da li ste pokušavali da ga igrate takmičarski?

    PURIŠIĆ: Poznajem neke šahiste u Plavu koji ne misle tako… 

    Istina je da volim da igram šah i tako svoje slobodno vrijeme najradije provodim. Doduše, sada zbog drugih obaveza igram dosta rijetko. 

    Tajne šaha sam još u djetinjstvu učio u porodičnom okruženju jer je tu bilo dobrih igrača. Koristio sam svaku priliku da s njima odigram neku partiju i vremenom napredovao. 

    Tako je to počelo- kasnije sam povremeno igrao i na nekim turnirima. Posljednjih dvadesetak godina, kad je bilo prilike, igrao sam za ŠK “Jezero” Plav koji se takmiči u Drugoj crnogorskoj ligi. Sada je stasala mlađa generacija takmičara, pa je vrijeme da ponovo pređem u šahiste-rekreativce

  • Bošnjačka stranka osudila paljenje crnogorske zastave u Beogradu

    Bošnjačka stranka osudila paljenje crnogorske zastave u Beogradu

    Bošnjačka stranka snažno osuđuje sinoćnji pokušaj paljenja crnogorske zastave ispred ambasade naše zemlje u Beogradu.

    “Izražavamo čuđenje da se ovakvi postupci konstantno ponavljaju, bez adekvatnog odgovora od strane nadležnih organa Srbije.

    Smatramo da takvo ponašanje nije u skladu sa diplomatskom praksom, kao ni sa međunarodnim konvencijama o diplomatskim i konzularnim odnosima. Bečka konvencija o konzularnim odnosima jasno precizira da država prijema ima posebnu obavezu da preduzme sve potrebne mjere da bi spriječila oštećenje, narušavanje mira ambasade ili konzulata ili povredu dostojanstva ambasade”, podsjećaju u Bošnjačkoj stranci.

    Nažalost, scene viđene od sinoć i 27. decembra pokazuju da su sve tri navedene stavke grubo prekršene.

    “Pozivamo vlasti Srbije da pruže punu zaštitu našem ambasadoru u Beogradu, zaštite imovinu ambasade i spriječe da se takvi, necivilizacijski potezi u budućnosti ponavljaju”, zaključuju u BS.

  • Rafet Husović za Vijesti: Srpskim partijama koje prihvataju NATO je mjesto u Vladi

    Rafet Husović za Vijesti: Srpskim partijama koje prihvataju NATO je mjesto u Vladi

    Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović poručio je da u budućoj izvršnoj vlasti treba da budu i predstavnici stranaka “koje će okupljati pripadnike srpske nacionalnosti”.

    On misli, kako je naveo u intervjuu Vijestima, da će aktuelna vladajuća koalicija ponovo dobiti podršku građana. Uz nju, u Vladi je i mjesto novim strankama “koje su osnovane ovih dana a koje baštine vrijednosti aktuelne Vlade, među kojima su NATO integracije”.

    S obzirom da ste među rijetkima u Vladi koji javno nije promovisao svoj rad, jeste li zadovoljni postignutim u prethodne tri godine i koji su to rezultati?

    Tokom prethodnog perioda nije mi bio prioritet javno promovisanje i smatram da građani svakako prepoznaju moj rad i zalaganja, i za mene kao čovjeka i političara je to dovoljno. Ne bih se osvrtao posebno samo unazad tri godine, već nekih šest-sedam godina unazad, od kada je aktuelizovano pitanje regionalnog razvoja u Crnoj Gori. S obzirom da su nerazvijena područja zaostajala za razvijenim u višedecenijskom periodu, smatram da se rezultati u ovoj obalsti ne mogu posmatrati u nekom kraćem periodu, jer onda nemamo pravu sliku stanja.

    Urađeno je puno toga, prvenstveno mislim na putnu infrastrukturu, koja je u neuporedivo boljem stanju nego ranije. Složićete se sa mnom da je izgradnja auto-puta najznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovala Crna Gora u svojoj istoriji i koji treba da bude baza za dalji razvoj sjevera Crne Gore. Značajna su bila ulaganja i u turističke kapacitete, od otvaranja novih hotelskih kapaciteta do izgradnje više ski centara. Značajno su poboljšani kapaciteti vezani za obrazovne institucije kroz rekonstrukciju i izgradnju novih vrtića, osnovnih i srednjih škola.

    Svjedoci smo da nikad nijesu bila veća ulaganja u infrastrukturne projekte kao što smo imali u periodu za nama gdje iz godine u godinu imamo da je oko 70 odsto kapitalnog budžeta opredijeljeno za projekte na sjeveru Crne Gore, a siguran sam da će se tom dinamikom nastaviti i dalje. Ovdje želim istaći i direktne pomoći koje je država uputila lokalnim zajednicama na sjeveru kroz razne vidove subvencija i povoljnih kredita za privredu i poljoprivredu, programa za zapošljavanje, reprograma poreskih dugovanja i slično. Ovdje sam htio samo da ukratko, koliko mi to prostor dozvoljava, predstavim suštinu politike regionalnog razvoja koja je rezultirala svim ovim ulaganjima u periodu za nama.

    Premijer veoma često potencira razvoj sjevera, vama je to i u portfelju. Koliko ste kroz vaš rad doprinijeli da se poboljštaju uslovi života i rada vaših sugrađana, ali i Žabljačana, Kolašinaca, Pljevljaka…? Ima li konkretnih podataka koji to potkrepljuju?

    Kao što sam i gore naveo, dokaz za to su izgradnja auto-puta, uz realizaciju većeg broja takođe krupnih projekata u oblasti socijalne, zdravstvene i društvene infrastrukture. Takođe, podatak da je u prethodnom peridu otvoreno preko 12.000 radnih mjesta, uz rekordan i stabilan ekonomski rast u prethodne dvije godine, govore da se postepeno poboljšava životni standard u svim opštinama.

    Da li je BS spreman za izbornu godinu, spekuliše se da vi namjeravate da se povučete, a da još nema adekvatnog nasljednika na mjestu predsjednika partije?

    Ja sam na posljednjem kongresu dobio povjerenje članstva da vodim partiju do narednog kongresa. Tako će i biti, a da li ću i nakon toga ostati na čelu BS, stvar je našeg unutarstranačkog dogovora.

    Izborni kongres i dalje ostaje nakon parlamentarnih izbora?

    I kada je kongres BS u pitanju, mi se pripremamo. Plan je da se održi nakon parlamentarnih izbora, a u narednom periodu ćemo precizirati tačan datum. Biće to prilika da još jednom pokažemo jedinstvo stranke, prezentujući novi plan djelovanja za naredni period.

    Da li radite na podmlađivanju partije kao većina ostalih stanaka, pa i vaš koalicioni partner DPS na posljednjem kongresu?

    Mladi ljudi su nukleus naše partije. Kada su promocije i skupovi BS, imate priliku da vidite koliko mladih ljudi podržava našu politiku. Svjesni smo da podmlađujući stranački kadar, mi na taj način produžavamo i životni vijek partije. Veliki broj mladih ljudi je upravo u trenutnom mandatu na odgovornim funkcijama. Nastavljamo u tom pravcu, a potvrda ovakvog stava biće i naš naredni kongres, gdje je u planu uključivanje još većeg broja mladih ljudi na visokim partijskim pozicijama.

    U dijelu javnosti čuju se zamjerke da BS nesrazmjerno broju poslanika ima previše mjesta u vrhu vlasti i državnoj upravi?

    Kada smo osnovali partiju, rukovodili smo se principom da su nam primarni ciljevi građanska, nezavisna Crna Gora i adekvatna zastupljenost Bošnjaka. Svjesni moramo biti, a to nije bilo tako davno, da Bošnjaci nisu baš često imali priliku da budu dio vrha vlasti, ili na nekim odgovornim pozicijama u državnoj upravi.

    Mi smo uspjeli da tu lošu praksu mijenjamo u korist multietničke Crne Gore. Podsjećam da je BS bio u prilici 2012. i 2016. godine da odlučuje o vlasti u Crnoj Gori. Ali smo, vodeći primarno računa o nacionanalnim i strateškim interesima odlučili da budemo dio proevropskih snaga. Iako nam je od opozicije bila pripremljena ponuda da vodimo cijelu Vladu, dakle, da samo Bošnjačka stranka upravlja vladom, smatrali smo da nije to fer i pošteno prema ostalim narodima. Smatramo da smo apsolutno zaslužili svaku poziciju koju smo dobili i kadrovi naše stranke na odgovoran način obavljaju funkcije koje su im povjerene.

    Šta očekujete od parlamentarnih izbora s obzirom na kontroverze oko nastupa opozicije?

    Od izbora 2020. godine očekujemo mnogo. Siguran sam da nas čeka stabilna politička scena nakon izbora naredne godine. To mogu da potkrijepim sa nekoliko činjenica. S obzirom na jako dobar rezultat Vlade i drugih organa, kako na međunarodnom i unutrašnjem, tako i na ekonomskom planu, očekujem da vladajuća koalicija dobije podršku na narednim izborima. Smatram da dobro treba osmisliti nastup na narednim izborima, u jednu ili više kolona. Ne treba dozvoliti prosipanje glasova, kao što smo to činili do sada.

    Puna podrška albanskim nacionalnim partijama, koje su donijele zaključak da nastupe u jednoj ili dvije kolone na narednim izborima. Siguran sam da će na taj način imati više mandata u parlamentu.

    Lično moj a i stav BS-a je da treba širiti koaliciju, ako ne prije, onda nakon parlamentarnih izbora.

    Bez obzira na programske i stranačke razlike, treba sarađivati sa svim subjektima kojima je Crna Gora realnost. Ono što me raduje ovih dana jeste osnivanje novih stranaka koje će okupljati pripadnike srpske nacionalnosti, a koje upravo baštine ove vrijednosti.

    Pročitao sam da Crnu Goru doživljavaju kao realnost, da se zalažu za srazmjernu zastupljenost srpskog naroda, prihvataju NATO integracije, ne isključuju saradnju sa DPS. Eventualna koalicija sa takvim političkim subjektima bi, siguran sam, imala dvije trećine podrške u parlamentu. Takođe sam siguran da bi se takvom političkom koalicijom izbjegle scene koje smo doživljavali prethodnih dana.

    Smatram da bi sve partije vladajuće koalicije trebalo da određeni dio privilegija koje imaju, stave na raspolaganju, kako bi se napravila jedna takva koalicija i da bi od toga korist imala država kao i svi građani Crne Gore.

    Poslanik BS Ervin Ibrahimović podnio je predlog da se glasanje za izbor odbornika i poslanika obavlja i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u inostranstvu. Da li smatrate da bi usvajanje tog predloga doprinijelo boljem izbornom rezultatu Bošnjačke stranke, s obzirom da u dijaspori ima dosta Bošnjaka?

    Mi smo predložili da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu. Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu. Ovakav potez je po našem mišljenju pravedan i u smislu odnosa države Crne Gore prema našoj dijaspori. Mi smo precizno odredili da bi pravo glasa imali državljani Crne Gore, koji su upisani u birački spisak, a preduslov je da se prijave za glasanje u predviđenom zakonskom roku.

    Da li postoji bojazan o političkom uplivu Turske i Kine na Zapadni Balkan, s obzirom na velike investicije te dvije zemlje?

    Crna Gora, iako mala, strateški je veoma važna. Nakon učlanjenja u NATO, što je bio jedan od ključnih programskih ciljeva BS, na koji smo posebno ponosni, pozicija Crne Gore je znatno značajnija. Otuda i sve veće interesovanje svjetskih sila za ovaj prostor. Mi imamo izuzetno razvijene, prijateljske i istorijske veze sa Turskom, koja na Crnu Goru gleda kao na partnera. Takođe, s Kinom imamo izuzetne ekonomske odnose. Mi imamo naš cilj, to je puna integracija u EU. S tog pravca sigurno nećemo skrenuti.

    Kako gledate na pooštravanje pravila o proširenju EU, iznijete su i zamjerke da Crna Gora nije pokazala suštinski napredak već samo formalni i da je ona loš primjer u regionu uprkos hvalospjevima koje dobijamo kao lideri u ovom dijelu Balkana?

    Ponoviću ono što je činjenica – Crna Gora je zemlja koja je najviše odmakla u pregovorima sa EU, kada je region Zapadnog Balkana u pitanju. Mi smo sebi odredili zadatke i želimo da ih uspješno dovedemo do kraja. Pooštravanje uslova u toku samog pregovaračkog poglavlja mi djeluje kao promjena pravila neke fudbalske utakmice za vrijeme same utakmice. Ipak, ne želim da se mnogo na sve to obaziremo, na nama je da radimo, da svaki dan napredujemo, da evropski kvalitet života bude nešto što će i građani Crne Gore osjetiti.

  • Suljo Mustafić za Pobjedu: Većim platama i boljim uslovima zadržati dobre radnike

    Suljo Mustafić za Pobjedu: Većim platama i boljim uslovima zadržati dobre radnike

    Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić pozvao je poslodavce da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike i to većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama.

    “U programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovali nezaposleni iz sjevernog regiona. Tako će biti i ubuduće”, poručio je u intervjuu Pobjedi direktor ZZZCG Suljo Mustafić.

    “Nastojaćemo da nezaposlenim osobama sa sjevera, učešćem u programima, omogućimo sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada”, rekao je Mustafić.

    U Crnoj Gori već duže vrijeme prisutan je trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti – prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje na evidenciji je 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine.

    Sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, cilj Zavoda je, kaže je Mustafić, da pomažu i što više podstiču zapošljavanje, posebno onih iz kategorije teže zapošljivih.

    Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, u minulih 12 mjeseci sticale su nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, kako navodi Mustafić, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove sa kojima se suočavaju.

    “Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno da stopa registrovane nezaposlenosti bude značajnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone kao i drugih mjera Zavoda”, naveo je Mustafić.

    Kaže da je otvaranje novih radnih mjesta jedan od glavnih ciljeva i za 2020. godinu.

    “Podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranje novih radnih mjesta ostaju prioriteti Zavoda i u godini pred nama”, naveo je Mustafić.

    “Pozivam poslodavce da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike i to većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama. Istovremeno, Zavod će kroz svoje programe aktivne politike zapošljavanja sve nezaposlene koji su zainteresovani za sticanje dodatnih znanja i vještina na vrijeme obučiti. Od većeg zapošljavanja domaćih radnika svi mogu imati koristi”, zaključio je Mustafić.


  • Rafet Husović za agenciju MINA: Očekujem da će početi dijalog između države i crkve

    Rafet Husović za agenciju MINA: Očekujem da će početi dijalog između države i crkve

    Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

    Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.

    “Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.

    Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.

    Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.

    “Ako zanemarimo poslednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.

    Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.

    On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.

    “Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.

    On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.

    “Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.

    Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

    Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.

    Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.

    “Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.

    On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.

    “Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.

    On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.

    “Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.

    Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.

    “Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.

    Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.

    “Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.

    Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.

    “S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.

    Upitan da li smatra da je dobro riješeno pitanje zastupljenosti manjinskih predstavnika u parlamentu, i da li bi trebalo nešto promijeniti u tom dijelu, Husović je podsjetio da Ustav Crne Gore i Zakon o manjinskim pravima i slobodama, pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemči pravo na autentičnu zastupljenost i Skupštini Crne Gore i lokalnim paralementima u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

    “Riječ je o zakonskom rješenju koje na najbolji mogući način uvažava pravo i potrebu manjinskih nacionalnih zajednica da budu adekvatno zastupljene, što mi i pozdravljamo”, naveo je Husović.

    On je komentarišući predlog da cenzus za ulazak u Skupštinu za predstavnike romske i egipćanske zajednice bude smanjen sa 0,70 na 0,35 odsto, kazao da je za BS prihvatljiv svaki dogovor čiji je cilj bolji položaj romske i egipćanske zajednice.

    Husović se osvrnuo na ocjene o potrebi ustavnih izmjena u cilju rješavanja političke krize u Crnoj Gori i istakao da je promjena Ustava složen posao, koji se ne može završiti u nekom kratkom roku.

    “Mnogo se radilo na donošenju prvog Ustava u nezavisnoj Crnoj Gori i smatram da imamo dobar pravni akt”, kazao je Husović.

    S druge strane, kako je dodao, praksa pokazuje da se često puta dolazi u situaciji da za pojedine odluke nema potrebne većine, kao što je izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija.

    “Smatram da sudije i tužioci ne mogu biti taoci nedovoljno dobrog zakonskog rješenja koje trenutno važi u pravnom saobraćaju. Predstoji dosta posla u ovom dijelu i vjerujem da u narednom periodu moramo iznaći pravi modalitet za rješavanje ovakvih situacija”, rekao je predsjednik BS-a.

    Što se tiče funkcionisanja vladajuće koalicije, Husović je rekao da se uradilo mnogo u prethodne tri godine.

    “Aktuelna Vlada je dovela do učlanjenja Crne Gore u NATO, izgradili smo kilometre puteva širom Crne Gore, projekat vijeka, autoput od Smokovca do Kolašina biće završen na jesen. Iza nas su rezultati kojima se ponosimo, a oni su rezultat rada vladajuće koalicije“, naveo je Husović.

    Govoreći o parlamentarnim izborima se očekuju ove godine i načinu učešća na njima, Husović je kazao da
    je od osnivanja Bošnjačka stranka državotvorna, proevropska i prozapadna stranka, koja je snažno podržali put Crne Gore u evropskim integracijama.

    “Svjesni smo da je to, za nas, jedini put koji nema alternativu, i da je takođe, to put integracija svih zemalja u region”, naveo je on.

    Husović je podsjetio da je BS dva puta, 2012. i 2016. godine, bila u prilici da odlučuje vlast u Crnoj Gori.

    “To su bile istorijske političke odluke. Bez obzira na visoke ponude koje su dolazile sa drugih strana, mi smo se čvrsto opredijelili za politička partnerstva sa proevropskim snagama u vidu DPS-a, SD-a, Liberalne partije i partija manjinskih naroda, koja su značila stabilnost i ostvarivanje državnih interesa – euro-atlanske integracije i prozapadni put Crne Gore”, rekao je Husović.

    On smatra da je Bošnjačka stranka dosta uradila u cilju poboljšanja uslova života svih građana Crne Gore, pa tako i Bošnjaka.

    “Od ovogodišnjih izbora očekujemo mnogo. Siguran sam da, nakon njih, nas čeka stabilna politička scena”, zaključio je Husović.

  • Osman Nurković za CDM: Neprihvatljivo pozivanje na blokadu Crne Gore

    Osman Nurković za CDM: Neprihvatljivo pozivanje na blokadu Crne Gore

    Potpredsjednik Bošnjačke stranke, Osman Nurković, u izjavi za CdM kaže da su pozivi da se blokira Crna Gora neprihvatljivi.

    Nakon što je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, u nekoliko crnogorskih gradova organizovane su protestne šetnje. Na poziv Demokratskog fronta grupe građana blokirale su saobraćajnice u nekoliko gradova. Žestoka kampanja protiv države vodi se kako u Crnoj Gori, tako i u susjedstvu. U Srbiji pojedini mediji pišu neistine o stanju u Crnoj Gori, organizuju se protesti u Beigradu i Novom Sadu.  Tenzije su otišle toliko daleko da se sva ova kampanja prenijela i na sportske terene.

    Nurković jasno poručuje da je pravo svakog građanina da nezadovoljstvo ili neslaganje zbog neke donešene odluke izrazi protestom, ali u skladu sa zakonima Crne Gore.

    “Podizanje tenzija, izazivanje nesigurnosti kod građana i pozivi na blokadu Crne Gore je nešto što smatram neprihvatljivim. Država Crna Gora ima dovoljno demokratskog kapaciteta da sve eventualne pravne nesuglasice sa drugom stranom riješi dijalogom”, tvrdi Nurković.

    On je u izjavi za CdM pozdravio odlučnost policije da očuva mir, zaštiti imovinu ljudi, ali i osudio svaki napad na pripadnike javnog reda i mira.

    “Očekujem da će se sa adresa vjerskih poglavara i lidera opozicionih partija, vodeći se interesom očuvanja stabilnosti u državi, čuti poruke pomirenja, poziva na dijalog”, zaključio je Nurković.

  • Odluka čelnika opštine Rožaje: Sredstva za kićenje grada uplaćena djeci sa smetnjama u razvoju

    Odluka čelnika opštine Rožaje: Sredstva za kićenje grada uplaćena djeci sa smetnjama u razvoju

    Opština Rožaje, na čijem je čelu funkcioner Bošnjačke stranke Rahman Husović, odlučila je da ove godine grad neće ukrašavati uoči novogodišnjih praznika, već će novac koji se za tu priliku izdvaja iz opštinskog budžeta biti uplaćen Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i nevladinoj organizaciji “Olakšajmo život djeci sa posebnim potrebama”.

    Predsjednik Opštine Rahman Husović kazao je da su praznici prilika za dostizanje većeg nivoa ljudske i društvene solidarnosti.

    “Uvijek trebamo imati na umu da pored nas žive naši sugrađani kojima je potrebna pomoć zajednice. Lokalna samouprava, u skladu sa mogućnostima i ovlašćenjima, pružaće intenzivnu podršku svim ustanovama i udruženjima koje se bave afirmacijom prava djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i osoba sa invaliditetom. Od velike važnosti je da organizacije osoba sa invaliditetom budu osnažene kako bi preuzele aktivniju ulogu u društvu i bile inicijatori pozitivnih promjena”, kazao je Husović.

    On je poručio da djeca i omladina sa smetnjama i teškoćama u razvoju zaslužuju kontinuranu brigu zajednice, a da je zadatak svih da unaprijede njihov položaj i da svakodnevno doprinose njihovoj društvenoj integraciji.

    Husović je ovim povodom sa saradnicima obišao Dnevni cenar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i NVO “Olakšajmo život djeci sa posebnim potrebama” i u ime Opštine, uz novogodišnje čestitke, mališanima uručio poklon paketiće.


  • Bošnjačka stranka osuđuje nasilje u Skupštini, poziva na pribranost i stabilnost

    Bošnjačka stranka osuđuje nasilje u Skupštini, poziva na pribranost i stabilnost

    Povodom dešavanja koja su obilježila jučerašnje zasjedanje Skupštine Crne Gore, Bošnjačka stranka osuđuje nasilje koje je demonstrirano, i poziva na  pribranost i stabilnost.

    Poslanici, kao legitimni predstavnici građana, dužni su da poštuju zakone Crne Gore. Zato, podrška institucijama u dosljednoj primjeni zakona i propisa, da se zakon primjeni dosljedno na sve, pa i na poslanike.

    “Svjesni podignutih tenzija, tražimo od institucija da se obezbijedi mir i sigurnost za građane.

    Iskazujemo podršku usvojenim zakonskim rješenjima i vjerujemo da će se, kroz dalju proceduru i drugim propisima, raditi na njihovom unaprijeđivanju i kvalitetnoj primjeni. Pozivamo na dijalog o otvorenim pitanjima sa svim vjerskim zajednicama”, navodi se u saopštenju.

    Bošnjačka stranka osuđuje ratnohušačke pozive koji su juče i kasno sinoć upućeni iz skupštinskih klupa.

    “Nas to ne iznenađuje i to nas ne može zaplašiti. Isti akteri bili su podrška 90-ih godina, onima koji su, u našem okruzenju, palili i razarali i džamije i crkve. Juče su prijetili manjinskim narodima i svim neistomišljenicima, kao što su ćutali ili podržavali kada je osam hiljada nedužnih ljudi, civila ubijeno u Srebrenici, kada je bombardovano Sarajevo i ubijeno stotine djece”, saopšteno je iz BS.

    Ovim putem još jednom pozivamo da institucije i državne organe da obavljaju svoje nadležnosti,  da se obezbijedi neometano kretanje ljudi, zaštita javnih objekata i funkcionisanje institucija.

  • Šahman: Bošnjačka dijaspora spremna da gradi snažnije odnose sa državom porijekla

    Šahman: Bošnjačka dijaspora spremna da gradi snažnije odnose sa državom porijekla

    Bošnjačka dijaspora u zemljama zapadne Evrope voli svoju državu Crnu Goru i spremna je da gradi snažnije odnose sa maticom, kazao je funkcioner Bošnjačke stranke Sead Šahman.

    On je naglasio da je to dovoljna pretpostavka za jačanje sveukupne saradnje dijaspore sa Crnom Gorom, naročito ekonomske i kulturne.

    Šahman je agenciji MINA rekao da su iseljenici iz Crne Gore jako uspješni u svijetu, da se bave raznim zanimanjima, i da nove generacije, potomci ljudi koje vode porijeklo sa ovih prostora, rade važne i odgovorne poslove.

    “Integrisani su u tamošnja društva i to može biti jako dobra spona Crne Gore i njene dijaspoore”, smatra Šahman.

    On je kazao da je dobar primjer organizovanja iseljanika iz Crne Gore zavičajni klub “Bihor” u Luksemburgu, koje je nedavno proslavilo deset godina postojanja.

    “Jako su dobro organizovani, izuzetno su uspješni, ima ih u svim segmentima društva. Njihova djeca su zaposlena u bankama i drugim finansijskim institucijama, državnim organima i ministarstvima, institucijama kulture. Mnogo vole Crnu Goru i svjesni su svog nacionalnog identiteta”, kazao je Šahman.

    On je naglasio da su iseljenici u Luksemburgu uglavnom sa područja Bihora i da su većinom Bošnjaci, pripadnici islamske vjere.

    “Svjesni su svog kulturološkog, jezičkog i nacionalnog identiteta. Veoma su cijenjeni u luksemburškom društvu, a vjerujem da je tako i sa ostalom bošnjačkom dijasporom koja živi u Švajcarskoj, Njemačkoj i Americi”, rekao je Šahman.

    On je ocijenio da Crna Gora treba da iskoristi te potencijale i da nije dovoljno da se iz dijaspore samo šalje novac.

    “To jeste važno, posebno ako se ima u vidu da se na taj način u Crnu Goru unese oko pola milijarde EUR na godišnjem nivou. Međutim, održivi projekti i investicije u zemlju porijekla trebaju zauzeti primat”, kazao je Šahman.

    On je naglasio da je Crna Gora savremena i moderna država koja želi i kreće se tamo gdje je uglavnom njena dijaspoora.

    “Jako je važno da dijaspora prepozna značaj ulaganja i investiranja u Crnu Goru, da se kroz te ekonomske poluge vrati u zavičaj, osnaži svoj kraj, zaposli ljude i na taj način im omogući da se opstanu i ostanu na ovim prostorima”, kazao je Šahman, koji je član Izvršnog odbora Bošnjačke stranke, zadužen za međunarodnu saradnju.

    Prema njegovim riječima, dijaspooru treba posmatrati i kao na ekonomski kapital.

    Šahman je naglasio da je važno da je država Crna Gora krenula u razvijanje odnosa sa dijasporom na institucionalni način.

    On je podsjetio da je Centar za iseljenike postojao do 2013. godine, kada je osnovana Uprava za dijasporu pri Ministarstvu vanjskih poslova.

    “Nakon toga, Upravi je data samostalnost, u smislu jačanja te institucije, jer je prepoznata važnost snaženja saradnje Crne Gore sa njenim iseljenicima”, kazao je Šahman.

    On smatra da je jako važno jačanje veza matice sa dijasporom, koja je jako brojna, a koja funkcioniuše od Turske, zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Južne Amerike.

    “Zakon o iseljenicima prvi put je usvojen 2015, pretrpio je ismene i dopune 2018. i 2019. godine, a sve u cilju jačanja i povezivanmja, kako bi se „smanjila“ geografska udaljenost Crne Gore i njenih iseljenika”, kazao je Šahman.

    U tu svrhu je, kako je naveo, formirano Vladino tijelo, Savjet za saradnju Crne Gore sa dijasporom.

    “Njegova uloga je savjetodavna, da Vladi ukaže na značaj važnosti dijaspore i da ekonomski i privredno poveže Crnu Goru i njenu dijasporu”, kazao je Šahman.

    On je istakao da vjeruje da će se kroz saradnju razviti i realni, odnosno održivi projekti.

    Šahman je rekao da ideja o saradnji ima puno, jer ako neko može da napravi dobru fabriku u zemljama prijema, to može i u Crnoj Gori.

    “Bitno je da postoji obostrana komunakcija. Dijasporu treba posmatrati kao kapital koji treba povezati sa našim društvenim sistemom i vjerujem da će Crna Gora ići za svojom migracijom, odnosno učlanjenju u Evropsku uniju”, kazao je Šahman.

    On je podsjetio da Crna Gora u Luksemburgu ima počasnog konzula, ali da mrežu diplomatsko-konzulatnih predstavništava treba dodatno ojačati i proširiti naročito u zemljama gdje je skoncentrisano iseljeništvo iz Crne Gore, kako bi bili servis građana.

    “Ti ljudi su jako zainteresovani za saradnju sa Crnom Gorom, vole svoju državu i vezani su za nju. Zašto im onda ne omogućiti da imaju servis, ekspozioturu svoje države koja bi im omogućila bolju komunikaciju”, rekao je Šahman.

    On je kazao da ga raduje što je tokom nedavne posjete Luksemburgu imao prilike da se uvjeri u uspješnost druge generacije iseljenika iz Crne Gore.

    “Mladi ljudi su jako dobro involviorani u društvenom i političkom sistemu, u finansijskim i zdratstvenim injstitucijama. Raduje me što ne zaboravljaju odakle su i što vole da dođu u Crnu Goru, ali su svoj životni i radni vijek vezali za državu u kojoj su rođeni”, rekao je Šahman.

    On je istakao da je zanimljivo da skoro da nema kuće na sjeveru Crne Gore koja nema nekog u dijaspori i da su razlozi migracije uglavnom ekonomske prirode.

    “Tačnih podataka o broju bošnjačke dijaspore u zemljama zapadne Evrope nema. U Luksemburgu se na primjer licitira sa podacima da ih je oko deset hiljada. Oni su mahom iz Petnjice, ali ih ima iz Rožaja, Plava, Bijelog Polja i Podgorice. To je skoro dva puta više nego što trenutno Petnjica ima stanovnika”, rekao je Šahman.

    On je istakao da je jako važno da Petnjica, kao mlada opština, institucioinalno jača. Slična je situacija i sa drugim opštinama na sjeveru koje trebaju, prije svega dobre kadrove, a onda i novac kako bi ekonomski i privredno napredovali.

    “Petnjica se pobratimila sa luksemburškom opštinom Rumelanž, gdje je skoncentriusano zavičajno udruženje „Bihor“. Jačanje tih relacija kroz bratimljenje jako je važno za malu opštinu, ekonomsku nerazvijenu, ali sa vekim potencijalom za dalji razvoj. Kroz takve programe povezivanja može se napraviti obostrana korist”, rekao je Šahman.

    On vjeruje da će Crna Gora stvoriti ambijent uspješnim iseljenicima da se u nekom periodu vrate i ulože u svoj zavičaj i Crnu Goru, Nezaboravljajući ni državu koja im je pružila sve i omogućila im da stvore veliki kapital i napreduju u svojim poslovima.

  • Rahman Husović izabran za novog predsjednika opštine Rožaje

    Na danas održanoj sjednici SO Rožaje, odbornici su jednoglasno izabrali funkcionera Bošnjačke stranke Rahmana Husovića za novog predsjednika opštine Rožaje. Husović je na funkciji predsjednika naslijedio Ejupa Nurkovića.

    Nakon polaganja zakletve, Husović je istakao zadovoljstvo što je dobio podršku odbornika od svih parlamentarnih stranaka.

    „Rožaje je naša zajednička kuća koju moramo svi brižno graditi i čuvati, jer drugi dom nemamo. Jedino snagom zajedništva i visokim stepenom društvene odgovornosti možemo dalje unaprjeđivati životne uslove i graditi bolju budućnost za generacije koje dolaze“, rekao je u svom govoru novoizabrani predsjednik opštine.

    On je najavio da će rad svih službi biti efikasan, odgovoran i transparentan.