Oznaka: top

Predsjedništvo Bošnjačke stranke je na sjednici odlučilo je da se Peti redovni kongres koji je ranije sazvan odlukom Glavnog odbora, održi 6. jula u Podgorici. 
Na Kongresu će 371 delegat iz svih opštinskih odbora, Foruma žena i Foruma mladih BS odlučivati o novom Programu, Statutu, ključnim političkim rezolucijama, kao i o predsjedniku stranke i novom sazivu Glavnog odbora.

Za razliku od prethodnog, IV Kongresa, održanog 2021., kada je BS bila opozicija sa tri poslanička mandata, ovogodišnji se održava u trenutku kada stranka ima duplo više (šest) mandata u Skupštini i pet ministarskih mjesta u Vladi Crne Gore.

To je jasan dokaz političkog uspona i sve snažnijeg povjerenja koje BS uživa među građanima.

Kongres će biti i prilika za dodatno kadrovsko jačanje, podmlađivanje stranke i snažniju afirmaciju rodne ravnopravnosti.

Postupak predlaganja kandidata za delegate i članove Glavnog odbora već pokazuje snažan zamah – brojne nove predloge čine mladi i obrazovani ljudi, kao i žene koje žele aktivno da doprinesu daljem jačanju Bošnjačke stranke i modernizaciji njenog djelovanja.

Peti Kongres će biti još jedna potvrda da smo uvijek uz svoj narod, vjerni vrijednostima koje su nas okupile prije 19 godina i spremni da stalni rast povjerenja pretočimo u još veći doprinos i još jaču posvećenost ostvarenju interesa svog naroda, svih građanki i građana Crne Gore i evropske budućnosti Crne Gore.

U Nikšiću je danas izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka tri osobe, a postoji osnovana sumnja da posmrtni ostaci pripadaju članovima porodice Klapuh.

Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i kćerku Senu ubili su u Plužinama, 6. jula 1992, četvorica pripadnika odreda “Dragan Nikolić” Vojske Republike Srpske.

Za to ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora.

Današnja ekshumacija je naložena od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, na čijem je čelu Damir Gutić. Ovaj događaj pokazatelj je da je pravda spora, ali ipak dostižna. Nakon 32 godine čekanja i traženja, konačno se pojavila mogućnost da će ostaci članova porodice Klapuh, koji su ubijeni 1992. godine kod Plužina, biti pronađeni.

“Očigledno je da se nešto u Crnoj Gori promijenilo na bolje, što se vidi i na blagom pomaku u slučajevima ratnih zločina. Podsjećam javnost da ratni zločini ne zastarijevaju, te da ćemo mi, kao ozbiljan politički subjekat insistirati na rasvetljavanju svih ratnih zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore i insistirati na pravičnim presudama za počinioce.”, ocijenio je šef kluba poslanika BS, Amer Smailović.

Ovaj i drugi zločini nad Bošnjacima na teritoriji Crne Gore uvijek su postojali, negdje daleko, zatrpani pokušajima maskiranja one stvarne, za čovječanstvo bolne prošlosti. Međutim, do sada nikom nijesu bili vrijedni pažnje, niti su suze porodica žrtava ikome bile značajne. Nažalost, to nije ona prava Crna Gora, demokratska, građanska i jednaka za sve.

Bošnjačka stranka je jedini autentični predstavnik Bošnjaka u Crnoj Gori i to dokazuje svakim danom, sve više. Kako u svom programu, tako i u aktuelnom djelovanju, Bošnjačka stranka se na svim poljima zalaže za dostizanje pravde i rasvjetljavanje ratnih zločina.

“Crna Gora mora pronaći snagu da se suoči s onim što se dešavalo devedesetih. Da bi se konačno ovi događaji okarakterisali pravim imenom.

Neka je rahmet dušama ubijenih. Njihove porodice zaslužuju istinu. A ova država duguje odgovornost.”, poručio je poslanik Smailović.

Poslanica BS, Kenana Strujić – Harbić osvrnula se na navode  bivšeg visokog funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova Milana Paunovića na sjednici Anketnog odbora, u kojoj je istakao da je MUP tokom 1992. godine podijelio više od 10.000 komada oružja. Strujić – Harbić traži odgovore na pitanja koja se tiču raspodjele ovog oružja, ko su bili nalogodavci, kome i na koji način je oružje dijeljeno, te u krajnjem, za progon koga je bilo namijenjeno oružje. 

Ranije danas, potpredsjednik BS i poslanik u Skupštini Crne Gore, Jasmin Ćorović tražio je ispred Bošnjačke stranke hitno institucionalo reagovanje po ovom pitanju. 

Poslanica BS se osvrnula na uticaj ovih događaja na sredine u kojima su živjeli Bošnjaci, koji su pretrpjeli teror u tim vremenima. 

“U Pljevljima, zvanično nije bilo rata. Nije bilo linije fronta. A ipak, desio se teror koji je pored stradalih imao za posljedicu i depopulaciju Bošnjaka u ovom gradu.  Organizovani i osmišljeni teror!”, istakla je Strujić – Harbić.

“Kako se, pored mnogobrojnih vojnih, policijskih i specijalnih formacija mogao desiti zločin u Bukovici –  ubistva, prebijanja, pljačke, maltretiranje i progon cjelokupnog Bošnjačkog stanovništva i spaljivanje njihove imovine – samo je retoričko pitanje.”, dodaje ona.

Neophodno je suočiti se sa istinom i rasvijetliti okolnosti pod kojim su se desili zločini svih ovih godina, koji su, kako smatra poslanica Strujić – Harbić, svojevrstan etnički i nacionalno motivisan i sistematski sproveden plan sa ciljem etničkog čišćenja Bošnjaka iz Pljevalja i drugih sandžačkih gradova!

Nadalje, traži od nadležnih institucija da se svi događaji ponaosob ispitaju i rasvijetle:

“Vrijeme je da saznamo ko je naredio i sproveo napad na imovinu islamske zajednice u Pljevljima, aktiviranje ekspozlivne naprave ispod automobila  pljevaljskog imama, pucanje na pljevaljske dzamije i miniranje dzamije u Raščićima?

Vrijeme je da saznamo ko je naredio i izvršio, automatskim oružjem, napad na autobus u kome je teže  ranjeno više naših sugrađana islamske vjeroispovijesti?

Vrijeme je da saznamo ko je formirao, podsticao i naoružavao paravojne jedinice koje su patrolirale Pljevljima, zauzele sve strateške tačke i institucije, postavljale barikade, maltretirale građane i opkolile policijsku stanicu?

Vrijeme je da saznamo ko stoji iza niza zločina i incidenta, vjerski i nacionalno motivisanih u Pljevljima i širom Crne Gore između 1991. i 1993 godine?

Vrijeme je da saznamo i ko je osmislio, organizovao i sprovodio sistemsku kampanju zločina, zastrašivanja i etničkog pritiska nad Bošnjacima?”

Na kraju, država Crna Gora, ako zaista želi biti pravna, građanska i multietnička, mora se suočiti s ovom istinom, jer zločin koji se ne kazni  postaje poruka, zaključila je poslanica BS Kenana Strujić – Harbić.

Povodom izjave bivšeg visokog funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova Milana Paunovića na sjednici Anketnog odbora, u kojoj je istakao da je MUP tokom 1992. godine podijelio više od 10.000 komada oružja, Bošnjačka stranka zahtijeva hitno institucionalo reagovanje, poručio je potpredsjednik BS i poslanik Jasmin Ćorović.

“Podsjećamo crnogorsku i širu javnost da je 1992. godina bila prelomna u raspadu bivše Jugoslavije – vrijeme oružanih sukoba, ratnih zločina, progona, logora i etničkog čišćenja, a da su pripadnici bošnjačkog naroda u više sredina bili izloženi neselektivnom nasilju, deportacijama i sistemskoj diskriminaciji.

Distribucija tolikog broja komada oružja od strane državnog organa mora biti temeljno istražena – kome je oružje dijeljeno, na osnovu čijih naredbi, i s kojom političkom ili bezbjednosnom svrhom? Zahtijevamo odgovor ko je bio meta? Zašto tadašnje institucije nijesu reagovale u skladu s ustavnim obavezama da štite sve građane?”, upitao je Ćorović.

On je istakao da bošnjački narod u Crnoj Gori posebno zabrinjava mogućnost da su ovakve aktivnosti bile koordinisane u okviru šire regionalne politike destabilizacije i etničkih pritisaka, čije posljedice osjećamo i danas, kroz nedovoljno procesuirane zločine i otvorene rane među narodima.

“Bošnjačka stranka zahtijeva hitnu i javnu reakciju Ministarstva unutrašnjih poslova i Specijalnog državnog tužilaštva povodom ovih navoda, kao i
formiranje nezavisnog istražnog tijela ili komisije koja bi imala pristup arhivama iz tog perioda”, istakao je Ćorović.

Paunović je u svom iskazu istakao da su tadašnji MUP Crne Gore, MUP Srbije i Vojska SRJ naoružavale i stranačke grupe, pa se postavlja pitanje ko je sve to naredio, šta im je bio zadatak i ko konkretno stoji iza njih, upitao je Ćorović.

“Koliko lica iz tadašnjih paravojnih formacija koja su bila naoružana, se danas slobodno šetaju Crnom Gorom i Srbijom? U kojoj mjeri je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Pavle Bulatović bio involviran i odgovoran za naoružavanje paravojnih formacija, i kolika je zapravo njegova odgovornost i ostalih predstavnika tadašnjih vlasti u svemu tome? Šta je sa oružjem bilo nakon svega?
Da li se to oružje kasnije iskoristilo za razna ubistva i zločine kojih je ne mali broj bio u Crnoj Gori nakon 1992. godine? Sve su ovo pitanja na koja očekujemo odgovore”, rekao je Ćorović.

On je zaključio da priča o pomirenju ne može biti potpuna, a Crna Gora neće biti demokratska država sve dok se budu zatvale oči pred mračnim djelovima prošlosti.

Danas je, u organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centra za žensko i mirovno obrazovanje, u Herceg Novom obilježena  33. godišnjica  ratnog zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore od kojih je najmanje 66 deportovanih muslimana – Bošnjaka ubijeno od strane tadašnje tzv. Vojske Republike Srpske i do sada nisu pronađeni njihovi posmrtni ostaci.

Obilježavanju je prisustvovala delegacija Bošnjačke stranke, u sastavu: Damir Gutić, potpredsjednik BS i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ernad Suljević, ministar regionalno- investicionog razvoja, Mirsad Nurković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore,poslanici BS Edina Dešić i Amer Smailović, Zijad Halilović, savjetnik potpredsjednika Skupštine, Sabina Muratović, predsjednica Foruma žena BS, Suada Musić, predsjednica Foruma mladih BS, Izet Ćorović, šef kabineta predsjednika BS kao i članica FM i savjetnica potpredsjednika Vlade, Adaleta Pecević. 

Prisutnima se obratio potpredsjednik BS i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, koji je podsjetio prisutne i javnost Crne Gore da je ovaj ratni zločin mrlja na obrazu države, te da učinjena nepravda može biti ispravljena samo adekvatnim reagovanjem svih nadležnih institucija. 

On je kazao i da je porazna činjenica da i nakon 33 godine od ovog strašnog zločina porodice stradalih ne mogu naći utjehu, sa obzirom na to da ni dan danas posmrtni ostaci nijesu pronađeni, a spomen obilježja ispred CB Herceg Novi i dalje nema. 

Ministar Gutić je takođe naglasio važnost njegovanja kulture sjećanja na ovaj i druge ratne zločine, kako bi se i sadašnje i buduće generacije suočile sa pravom stranom istorije. 

“Ovaj datum nas podsjeća da se zločini ne smiju zaboraviti, niti prećutati. Dužnost svih nas je da njegujemo kulturu sjećanja i da istrajemo u borbi za pravdu i dostojanstvo svake žrtve,“ poručio je ministar Gutić.

S tim u vezi, podatak da u obrazovnom programu Crne Gore nema sadržaja kojim se pominje ratni zločin Deportacije  bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore koji se dogodio 1992. godine u Herceg Novom pokazatelj je da je država pala na ispitu, te da je neophodno realno suočavanje s prošlošću na svim nivoima, od udžbenika do državne politike. 

Podsjećamo, na inicijativu ministra Gutića i resora kojim rukovodi, nedavno su usvojene Izmjene zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, prema kojim je Crna Gora po prvi put priznala institut civilne žrtve rata, a Vlada Crne Gore je donijela Odluku o isplati obeštećenja porodicama stradalih u ovom zločinu. 

Kako je Gutić kazao u svom obraćanju, institucionalno je napravljen korak ka pravdi za civilne žrtve i njihove porodice, sada je red na sudstvo i tužilaštvo da utvrde okolnosti pod kojim su se desili zločini, te procesuira i adekvatno kazni počinioce i nalogodavce. 

U okviru obilježavanja ovog događaja ispred CB Herceg Novi tradicionalno su položene ruže i ljiljani, u znak sjećanja na stradale u ovom zločinu.

Obilježavanju su prisustvovale i porodice žrtava, predstavnici nevladinog sektora, vjerskih zajednica te brojni građani iz Crne Gore i predstavnici udruženja žrtava rata iz Bosne i Hercegovine.