Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović učestvovao je na XXI sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji je održan u Strazburu (Francuska).
Dvodnevni sastanak obilježila je rasprava o trenutnom stanju u pristupnim pregovorima, vladavini prava sa fokusom na imenovanja u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, te slobode medija i borbi protiv stranog miješanja i dezinformacije. Na POSP-u je zaključeno da Crna Gora treba da iskoristi povoljni trenutak za intenziviranje pregovaračkog procesa sa EU, te da je za adekvatno sprovođenje daljih reformi neophodan politički dijalog i spremnost i posvećenost svih političkih aktera evropskom putu Crne Gore.
Poslanik Adrović je bio jedan od diskutanata na temu slobode medija i borbe protiv stranog miješanja i dezinformacija. On je u svom izlaganju istakao važnost slobode medija, uz konstataciju da je sloboda medija jedan od najvažnijih uslova za funkcionalnu i zdravu demokratiju, utemeljena na slobodi izražavanja, i da je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju slobodnog, demokratskog i otvorenog društva.
“S toga je i demokratizacija društva nemoguća bez aktivne uloge medijskih poslenika. Bilo kakva vrsta pritiska na medije ne može i ne smije biti obrazac ponašanja, a naročito onih koji obavljaju odgovorne političke funkcije. Isto tako, uz zagarantovanu slobodu, mediji imaju i odgovornost da izvještavaju u skladu s profesionalnim novinarskim standardima. Postojanje slobodnih medija i objektivnih novinara, garant je da su građani obaviješteni na pravi način, odnosno da su im prenijete istinite i provjerene informacije”, kazao je Adrović.
Istakao je da je Crna Gora često puta u prošlosti, kroz izvještaje međunarodnih novinarskih udruženja bila označena kao zemlja gdje su medijske slobode upitne, a sloboda novinara ugrožena.
“Otkrivanje svih slučajeva napada na novinare mora biti osnova na putu ka ostvarivanju medijskih sloboda. Crna Gora je ostvarila značajan napredak u slobodi medija i sa 63. pozicije došla do 39. mjesta na listi od 180 zemalja, pokazuje podaci izvještaja Reportera bez granica (RSF) o Indeksu slobode medija za 2023. godinu. Kako se ističe u izvještaju, skoro svi napadi na novinare koji su se desili u poslednjih godinu dana su razriješeni, ali od onih koji su se dogodili značajno ranije, mnogi ostaju nekažnjeni, uključujući i ubistvo Duška Jovanovića. S toga, cjelokupno društvo treba da stvara ambijent u kojem novinari mogu da rade bezbjedno, jer će samo na taj način postojati slobodni novinari. Zaštita novinara je jako bitna, a svaka vlada treba da poštuje njihov nepristrasan rad i pravo na objektivno izvještavanje. Kada se ograničava sloboda medija, onda ulazimo i u domen ograničenja slobode mišljenja#, istakao je Adrović.
On je govoreći o medijskoj sceni u Crnoj Gori, kazao da je ona i dalje duboko polarizovana.
“To olakšava upliv raznim centrima moći, što se automatski reflektuje na društveno politički život. Glavni nedostatak kod samoregulacije je nepostojanje jedinstvenog organa nadležnog za sve medije. Ovo ne omogućava javnosti da jasno zna koji je nadležan organ kojem može da se žali u slučaju navodnih kršenja novinarske etike, što dovodi do ozbiljnih sumnji kod zainteresovanih strana u djelotovornost samoregulacije. Kao jedan od gorućih problema prilikom izvještavanja, i danas imamo situaciju, da su novinari često puta primorani i da se bave senzacionalizmom. Ova pojava u značajnoj mjeri utiče i na političku i društvenu nestabilnost. Svjesni smo da lažne vijesti, senzacionalizam i govor mržnje nerijetko dominiraju medijskom scenom, što je pokazatelj da je crnogorsko društvo zakazalo na planu sveukupne demokratizacije. Sve to stvara nepovjerenje između medija i publike. Zato načelo istinitosti, nepristrasnosti i tačnosti mora biti jedini alat u radu novinara”, kazao je Adrović.
Apostrofirao je i problem sa govorom mržnje koji je prisutan na društvenim mrežama i u komentarima.
“Posljednjih nekoliko godina imamo rastući trend uvredljivog govora u onlajn prostoru koji nerijetko prelazi u govor mržnje, kao i širenje dezinformacija i propaganda. Istraživanja ukazuju da se zakonske odredbe u dijelu brisanja spornih komentara ne primjenjuju dosljedno i da je potrebno da redakcije ulože dodatan napor kako bi obezbijedile stručne moderatore komentara”, poručio je Adrović.
Kao ključan korak u pravcu sprovođenja sveobuhvatne medijske reforme, ocijenio je, biće usvajanje Zakona o medijima, Zakona o Javnom servisu Radio televiziji Crne Gore i Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama koji bi trebalo da doprinesu kvalitetnijoj i dosljednoj implementaciji međunarodnih standarda.
Govoreći o miješanju sa strane u političke i demokratske procese u Crnoj Gori, Adrović je istakao da osim političkog uticaja sa strane pred izbore, vidljivo je bilo i medijsko miješanje i ekonomski uticaj na politička dešavanja.
“Zato i mislim da je neophodno da se formira jedno tijelo koje bi se studiozno bavilo političkim, medijskim i ekonomskim miješanjima sa bilo koje strane da ono dolazi. Skupštini Crne Gore je od strane nevladinog sektora upućen predlog za osnivanje posebnog odbora Skupštine čiji bi zadatak bio bavljenje stranim uplitanjima u demokratske procese u Crnoj Gori, po uzoru na Posebni komitet za strano miješanje u sve demokratske procese u EU, koji djeluje u okviru Evropskog parlamenta. Smatram da bi formiranje jednog ovakvog skupštinskog Odbora koji bi se bavio stranim uticajem bila adekvatna reakcija na višegodišnje nečinjenje nadležnih institucija u ovoj oblasti.
Iako smo posljednjih nekoliko godina svjedočili političkim, medijskim i ekonomskim miješanjima i uticajima, manjeg ili većeg intenziteta, iz svih zemalja regiona, ali i šire, ovoj temi nikad nije sistemski pristupljeno već je korišćena samo za dnevno-političku raspravu”, zaključio je Adrović.
