Kategorija: Klub poslanika

U Skupštini se raspravljalo i o Predlogu zakona o šumama. Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je kazao da konačno imamo zakon koji će otvoriti jedno novo poglavlje u korišćenju šuma i šumskih sortimenata

„Ono što je pozitivno jeste da zaista već duži niz godina je evidentna potreba da se pređe na novi način korišćenja šuma. Evidentno je i da postojeći zakon koji je predviđao koncesiono davanja šuma nije dao očekivane efekte u procesu unapređenja drvoprerade, u procesu novozapošljenih radnika. Podsjetiću da samo prije centralizacije i prije donošenja zakona o šumama koji je značio centralizovan način upravljanja šumama u drvopreradi na sjeveru Crne Gore je radilo preko 10.000 građana. Danas, u drvopreradi i šumarstvu radi oko 2.300, dakle imamo pad za 80 odsto zaposlenosti u ovom sektoru“.

Nurković je podsjetio da je prije zakona koji je trenutno na stazi postojalo slično rješenje.

„Kada smo imali upravu za šume koja se bavila nekim djelatnostima upravljanja šumama i imali smo preduzeća za ekspolataciju koje je tada bitisalo kada se podijelilo javno preduzeće „Crna Gora- šume“ na Upravu za šume i preduzeće za ekspolataciju. Sva ta preduzeća koja su tada poslovala, poslavala su sa gubitkom. I to je nešto što je tada bilo inicijator da se pređe na postojeći model funkcionisanja u korišćenju šuma“.

Nurković je istakao i da bez obzira što se izriču novčane kazne, moramo imati još oštriju kaznenu politiku.

„Radi se o jednom zakonu koji u mnogo čemu na malo drugačiji način uređuju postojeće korišćenje šuma. Pohvalna je činjenica kada je kaznena politika u pitanju, s tim što ja zaista imam dilemu i skoro sam siguran da neće dati rješenje, bez obzira što se mnoge odredbe zamjenju kaznama zatvora u odnosu na plaćanje kazne. Trbamo imati određeni pristup zaista drugačiji.

Poslanik BS-a je kazao i da neka rješenja nisu dobra.

„Novo priredno društvo će razvijati sektor usluga u šumarstvu. Dakle, ovdje se postavlja pitanje da li će se ono baviti uslugama ili će ono angažovati druge da vrše usluge za njih. Jedan od razloga da se odstupi od dosadašnjeg koncepta korišćenja šuma jeste činjenica da smo u crnogorskim šumama imali 60 preduzeća. Ukoliko se vratimo na to da mi opet dajemo nekom da vrši usluge za javno preduzeće, mi ćemo opet imati neka druga preduzeća koja će se baviti tim uslugama. Tu vidim veliki problem, uz činjenicu da doznaka stabala mora biti u dijelu privrednog preduzeća a ne u upravi za šume“.

Nurković je kazao i da to što je Vlada dala mišljenje nema nikakvu garanciju da će lokalne uprave na sjeveru biti obeštećenje za dobit koja je bila planirana a nije ostvarena.

„Pozitivni efekat je činjenica da ćemo imati određene prihode od pdv-a, koje do sada nismo imali, i to je nešto što će značajno uvećati prihode budžeta, imaćemo sertifikovane šume, dakle moći ćemo proizvode od naših šuma izvoditi prema zemljama EU. Takođe, kada je u pitanju kubikaža, rekli ste da je cilj da dosegnemo 824.000 kubika sječivog etata u nekom doglednom periodu. Prvo, da li imamo šumskog potencijala za toliki sječivi etat? Drugo, da li imamo potencijala da to preduzeće bude osposobljeno da izvrši toliku sječu, jer do sada nijesmo imali toliko sječivog etata u realizaciji, možda samo u planovima“.

Danas se u Skupštini Crne Gore raspravljalo o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca i Predlogu zakona o šumama.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da su ove izmjene usklađene sa politikama Evropske unije i da će imati podršku Bošnjačke stranke.

“ Ove izmjene prate i stavove Bošnjačke stranke po pitanju vanjske politike Vlade ali i svakako usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske Unije, prije svega u odnosu na pitanje ruske agresije na Ukrajinu. Takođe, Crna Gora se u svojoj prošlosti može ponositi jer je često bila sigurno utočište za brojne izbjeglice bez obzira na vjeru i naciju. Podsjetiću samo na 1999.godinu, u Rožajama je tada u jednom trenutku bilo preko 70.000 izbjeglica sa Kosova. Međutim, imali smo i neke loše epizode, imali smo i deportaciju izbjeglica iz Herceg Novog, sve je to negdje istorija i nešto što se treba pamtiti, osuditi i dobiti sudske epiloge svih tih slučajeva. Kao što rekoh, ovdje postoji jedno značajno usklađivanje politike Crne Gore sa politikom Evropskom Unijom, i stoga će ove izmjene imati podršku Bošnjačke stranke jer smo svjesni koliko je Ukrajinaca dobilo zaštitu u Crnoj Gori od svih tih ratnih dejstava u Ukrajini”.

Predsjednik Bošnjačke Stranke mr Ervin Ibrahimović pitao je predsjednika Vlade Milojka Spajića kada će sa Njemačkom biti potpisan sporazum o priznavanju vozačkih dozvola iz Crne Gore, i time pokazati da brinemo za naše građane u dijaspori.

“Za razliku od Crne Gore i Kosova, imamo Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, gdje su ove države potpisale sporazum sa Njemačkom. Međutim, naša država od 2015. godine još nije potpisala taj sporazum i vjerujem da ćemo obradovati naše ljude koji su na privremenom radu u Njemačkoj, da će biti napokon potpisan taj sporazum. Bošnjačka stranka ima visoko u agendi saradnju sa dijasporom, ona nema rezervnu državu, i ona je najveći prijatelj ove države. Moramo odgovoriti na njihove potrebe”.

Ibrahimović je podsjetio da je BS u prethodnom periodu aktivno radila sa kolegama iz Bundestaga na stvaranju pretpostavki da se ovo pitanje riješi.

“Predstavnici Bošnjačke stranke, posebno od kako smo članica EPP, uvijek na svim sastancima potenciraju temu priznavanje vozačkih dozvola. Ovo pominjem iz razloga koliko je Bošnjačka stranka važan most između Crne Gore i Brisela. Zato sa puno optimizma u razgovorima sa predstavnicima CDU i drugim predstavnicima iz Bundestaga, dobio sam ohrabrujuću informaciju da u ovoj godini, u pravom smislu postoje šanse da se ovaj sporazum napokon potpiše”.

Premijer Spajić je u odgovoru kazao da očekuje potpisivanje sporazuma na jesen.

“Prema posljednjim informacijama, od 10. jula 2024. većina saveznih pokrajina je dala pozitivno mišljenje za zaključivanje sporazuma. Slijedi priprema nacrta zajedničkog pisma namjere, koje će biti upućeno na usaglašavanje nadležnim crnogorskim institucijama preko Saveznog MVP. Na kraju podsjetiću da je pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj pokrenuto još 2015, a formalizovano godinu kasnije, a sada sam siguran da će kroz intenzivnu saradnju biti riješeno u najskorijem roku”, kazao je Spajić.

Predsjednik BS je kazao da je ohrabren ovim odgovorom, ali i naglasio da se sa posebnom pažnjom mora voditi računa o zahtjevima dijaspore.

“Koristim priliku da uvijek pričam o dijaspori i da im se zahvalim za sve što rade. Ako je neko primjer kako se voli svoja država, onda je to dijaspora. Ako je ko primjer kako investirati, i pomoći ljudima onda je to dijaspora. Najveći investitor je dijaspora. Ovdje samo otvaram pitanje da li dovoljno radimo na potrebama naše dijaspore. Ja mislim da ne. Treba poručiti da je ovaj parlament spreman da omogući dijaspori da glasa u našim diplomatsko konzularnim predstavništvima”.

Tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o radu, šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da bilo koja izmjena zakona o radu zahtjeva strručne analize i jedan ozbiljan pristup, ali i da će izmjene ovog zakona dobiti podršku Bošnjačke stranke jer će, kako je naveo,  olakšati zasnivanje odnosa na neodređeno vrijeme.

„Prilikom izrade aktuelnog zakona vodilo se računa o ispunjavanju ciljeva a to su suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada i zaštita prava zaposlenih. Takođe, zakon koji je donijet 2019. godine zahtijevao je dugogodišnji rad i saradnju svih relevantnih partnera. Izmjene ovog zakona moraju biti i po mjeri vremena u kojem živimo, i dati adekvatne odgovore na brojne izazove koje ima i poslovna zajednica, zaposleni, ali i država. Teško je naći rješenje kojim bi svi ovi subjekti bili zadovoljni, ali u suštini, radi se o vrlo kompleksnoj materiji, koja zahtijeva jedan ozbiljan pristup prilikom izrade. Ovdje se radi o izmjenama koje se tiču intervencije na samo jedan član ovog zakona kojim se predviđa da ugovor na određeno ne može trajati duže od dvije godine i da se nakon tog perioda transformiše na neodređeno. To je sigurno nešto što će imati podršku Bošnjačke stranke“.

Smailović je kazao i da ovaj zakon mora proći određena stručna mišljena i da treba voditi računa o zaštitnim mehanizmima kako ne bi došlo do zlouptrebe.

„Mi nemamo mišljenje Vlade kada su u pitanju izmjene ovog zakona, takođe treba imati mišljenje i konsultacije sa  socijalnim savjetom i predstavnicima zaposlenih, kako bi se došlo do usklađenog rješenja. Međutim, radi se o izmjenama jednog člana i te izmjene svakako da idu u korist zaposlenih i to će imati našu podršku. Treba voditi računa o zaštitnim mehanizmima i danas smo čuli da će biti amandmana na ove izmjene i vjerujem da  će se tako osigurati da ne dođe do otkaza u privatnom sektoru i da će se na taj način zaštiti radnici. Vjerujem da će se i na ovaj način obezbijediti egzistencija za veliki broj zaposlenih koje željno iščekuju posao na neodređeno vrijeme.

Poslanik Smailović je istakao i da je u javnoj upravi i dalje na nezadovoljavajućem nivou broj zaposlenih pripadnika manje brojnih naroda.

„Mogu slobodno reći da je daleko od onog procenta kojim bi bili zadovoljni svi građani Crne Gore, a posebno pripadnici manje brojnih naroda, jer je to procentualno i dalje daleko od jednog ozbiljnog odnosno potrebnog nivoa“.