Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić pitao je ministra javne uprave Marasha Dukaja da li će inicirati određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina.
Poslanik Gutić je naglasio da je decentralizacija sistemska stvar i da po tom pitanju Crna Gora mora da uradi mnogo više.
„Bošnjačka stranka je najzainteresovaniji politički subjekat za decentralizaciju iz razloga što smo jedina partija kojoj sjedište nije u Podgorici, a znamo da centralizacija označava sve ono što se dešava u glavnom gradu, i u tom segmentu mi uvijek naglašavamo tu našu potrebu i smatramo da je to jedan skriveni razvojni resurs koji još nije korišten, i zato uporno insistiramo na tome da se decentralizacija poboljšava i da lokalne samouprave preuzimaju odgovornost za svoje funkcionisanje“.
Poslanik Gutić je kazao da ukoliko nastavimo sa postojećim načinom funkcionisanja lokalnih samouprava, dovodimo do toga da veliki broj opština na sjeveru ostaje bez stanovništva i da većina dolazi u Podgoricu.
„Na taj način se sve centralizuje i sve bude u glavnom gradu. Ukoliko ne želimo da nam se sve preseli u Podgoricu i da na takav način preopteretimo infrastrukturu i sve ostalo, moramo dati dodatni doprinos kako bi se razvijale opštine i lokalne samouprave na sjeveru i da ti građani budu zadržani i da im se obezbijede uslovi za rad. Ministarstvo javne uprave mora dati dodatni doprinos tome i mora biti brže i efikasnije kako ne bi bilo kasno za takve poteze“, naglasio je poslanik Gutić.
On je kazao da je decantralizacija hitno potrebna, jer lokalne samouprave bolje poznaju svoju strukturu, potrebe, prioritete i kapacitete, „ i u tom segmentu kada raspolažu onim resursima koje oni znaju oni će ih na bolji način iskoristiti“.
Takođe, lokalne samuprave bolje poznaju administraciju i kulturu sopstvenih prihoda. One trebaju imati veću odgovornost kada je u pitanju prostorno planiranje.
Dodao je i da Crna Gora ne prati ni evropske trendove koji se tiču decentralizacije i prenošenja nadležnosti.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je ministra zdravlja dr Vladislava Šimuna kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima, uz podsjećanje da je izgradnja trebala početi prošlog ljeta.
Strujić- Harbić je pitala i šta je ministar uradio, nakon što je posjetio opštu bolnicu u Pljevljima i uvjerio se u loše uslove za rad i određene kadrovske probleme.
„Opšta Bolnica u Pljevljima sad ima svega 35 ljekara, iako ih je po sistematizaciji planirano preko 50, pa me interesuje da li vi kao ministar smatrate ovaj podatak zabrinjavajućim i šta ćete konkretno preduzeti da se taj problem riješi, na koji način i kada? Pitala sam takođe, i za ugovor između ministarstva zdravlja i stambene zadruge za zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdrastvene radnike koji je potpisan prije godinu dana, šta ćete vi kao ministar preduzeti da u što kraćem roku počne realizacija tog ugovora i kada se to može očekivati? “.
Poslanicu Bošnjačke stranke je interesovalo i da li će ministar Šimun razmotriti ideju da bolnica u Pljevljima dobije status Kliničko-bolničkog centra. Takođe, Strujić-Harbić je pitala i šta je sa novcem građana koji su u prethodnom periodu izdvajali za zdravstveni fond, i podsjetila na činjenicu da su Pljevljaci na vrhu ljestvice kada su upitanju oboljenja sa respiratornim sistemom.
Poslanica Strujić-Harbić je kazala da se mladim ljekarima mora pomoći u rješavanju stambenog pitanja, kako bi ih zadržali u Pljevljima.
“ Vi morate naći način i morate mapirati u svojoj agendi pod hitno, da svim specijalistima koji rade u Pljevljima, riješite stambeno pitanje, te ćete ih tako na neki način zadržati da nam pružaju kvalitetnu zdrastvenu zaštitu”.
Strujić-Harbić je kazala da se u Pljevljima na godišnjem nivou rađa svega 180 beba, a da žene iz tog grada, ginekološke usluge koriste u susjednoj državi, jer nema dovoljno ginekologa.
Poslanica Bošnjačke stranke na kraju je zaključila da će, ako se nastavi ustaljenom dinamikom izgradnje bolnice, i smanjenjem broja stanovnika, za 20 godina kada Pljevlja dobiju kvalitetan zdrastveni objekat, biti dovoljna i ambulanta.
Predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik u Skupštini Crne Gore mr Ervin Ibrahimović pitao je ministra zdravlja Vojislava Šimuna da li je analizirao i prepoznao slabosti u zdravstvenom sistemu Crne Gore, i kako će izgledati naše zdrastvo za 10 godina, ako se nastavi sa tendencijom odlaska ljekara.
Ibrahimović se posebno osvrnuo na zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore.
„Čitajući i razgovarajaći sa građanima, naročito sam se interesovao za zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore i došao sam do nekih podataka koji su veliki izazov za građane na sjeveru. Samo da napomenem da imamo u Rožajama nedostatak ljekara, posebno porodične medicine. U Rožajama imamo 6 ljekara koji bi mogli da se prijave za specijalizaciju porodične medicine, ali se nisu prijavili. Tako da imamo šest izabranih ljekara, od kojih je jedan na bolovanju. Ako to pretvorimo u cifre, dolazimo do zabrinjavajućeg podatka da imamo 5 ljekara za odrasle na 20 hiljada građana, odnosno jedan doktor na 4 hiljade građana, što naravno niti može biti validno niti izvodljivo. Pa me stoga interesuje da li ste prepoznali zašto ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu? “, pitao je Ibrahimović.
Takođe, pitao je ministra Šimuna i da li će se u ovoj godini nastaviti sa rekonstrukcijom Doma zdravlja u Rožajama, i da li će biti obezbijeđena sredstva za nabavku digitalnog mamografa?
Ministar Šimun je kazao da je nabavka digitalnog mamografa već na listi prioriteta, kao i da je projekat rekonstrukcija stepeništa i dijela radiologije Doma zdravlja u Rožajama, u vrijednosti od 40 hiljada eura, u proceduri.
Ibrahimović je kazao da posebno raduje činjenica da će biti obezbijeđena sredstva za digitalni mamograf, ali odgovorom o rekonstrukciji Doma Zdravlja u Rožajama, nije u potpunosti zadovoljan, napominjući da se mora više uraditi, „a ne samo da se oslanjamo na dijasporu koja je u proteklom periodu značajno pomogla u nabavljanju medicinske opreme“.
Takođe, kazao je da je ljekarima na sjeveru, potrebno stvoriti bolje uslove i obezbijediti dodatne stimulanse kako ne bi odlazili, već da ostanu onamo gdje se najbolje osjećaju i gdje su potrebni.
Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janka Odovića u vezi Prostornog plana Crne Gore, i primjedbama koje su na nacrt ovog dokumenta iznijeli predstavnici Opštine Rožaje.
“Nacrtom Prostornog plana Crne Gore, tunel Rožaje – Peć je predviđen kao tunel (put) od lokalnog karaktera. Isti treba promijeniti i dati mu rang magistralnog puta, jer izgradnjom pomenutog tunela ne bi dobilo samo Rožaje, već cijela Crna Gora”, kazao je Nurković.
On je poručio da ni jedan evropski fond neće ući u proces finansiranja lokalnog putnog pravca i s toga, kako je poručio Nurković, što prije treba promijeniti kategorizaciju puta.
“Izgradnjom tunela Rožaje – Peć, čija bi dužina bila 7,2 km, sa sadašnjih sat vremena, trajanje putovanja bi iznosilo oko 18 minuta. Tunel bi doprinio da veliki broj turista posjeti zimske centre Štedim i Kolašin”, istakao je poslanik BS.
On je podsjetio da je za izgradnju tunela već potpisan Memorandum između Vlada Crne Gore i Kosova, a da se sredstva za izgradnju tunela mogu obezbijediti putem međugranične saradnje i evropskih fondova ili putem koncesija i privatno-javnog partnerstva.
Nurković je i ukazao da je postojećim Prostornim planom bila predviđena trasa Rožaje – Petnjica- Bijelo Polje, ali da je nacrtom novog Prostornog plana, ova trasa je izbrisana.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za određene školske predmete?
“U svom pitanju ukazala sam na rastuću pojavu koja predstavlja značajan problem, a tiče se plaćanja privatnih časova, jer danas živimo vrijeme u kojem neki roditelji čak i za prvake plaćaju privatne časove, a u višim razredima osnovne i u srednjoj školi je to potpuno redovna pojava. Zato sam pitala Ministarstvo prosvjete raspolaže li zvanično tim podacima – kako bi zajedno danas ovdje mogli da procjenimo sve aspekte štete koju za prosvjetni sistem, te za vaspitanje i obrazovanje djece, ali i za porodične budžete ovo nosi”, kazala je Strujić-Harbić.
Ona je ocijenila da su kvalitet vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori na samom dnu ljestvice.
“Nastavni program je preobiman, neprilagođen uzrastu, a nastavnici, učitelji, vaspitači, profesori, nedovoljno motivisani da pronađu način da djeca zavole učenje i nova saznanja. Zašto djeca kojima je potrebna dodatna i dopunska nastava ne pohađaju takav vid nastave kako bi savladala gradivo odnosno unaprijedila znanja? Odgovor je jasan, i za jedno i za drugo, rješenje su privatni časovi”, kazala je poslanica BS.
Ona je podsjetila da je minimalna zarada u Crnoj Gori 450 eura, da je prosječna zarada za mart iznosila 821 euro, a sindikalna potrošačka korpa za period od januar/mart je 1.900e, a da u tu „korpu“ nismo računali cjene privatnih časova koje, konkretno u Pljevljima iznose za engleski jezik od 10 do 15 eura, hemija 20 eura, matematika od 10 do 20 eura, fizika od 10 do 15 eura.
“Iz ovoga proizilazi da je ugrožen porodični budžet značajnog broja porodica, priča se da nekad roditelji uzimaju kredite da bi platili djeci pripremu, naročito za maturski ispit ili ispit za prijem na fakultete, kao i u toku školske godine kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi. Država mora da do detalja izanalizira ovu pojavu, da pribavi vrlo precizne podatke i da se pozabavi rjeṣ̌avanjem, koje neće biti lako, jer ukorijenjene navike se ne mogu ni brzo ni lako mijenjati”, istakla je Strujić-Harbić.
Ona je ministarku Jakšić-Stojanović pozvala da se uradi sveobuhvatna analiza vezano za private časove, da se pronađe način da se “isprovocira” kritičko mišljenje kod učenika.
“Ispitati koliko se pokazao sistem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, zbog obimnosti kao i obrazovnog programa. Takođe, razmisliti i o vraćanju policajaca u dvorišta škola zbog veoma učestale pojave vršnjačkog nasilja, kao i veoma česte pojave upotrebe psihoaktivnih supstanci u dvorištima i unutar škole. Pozabaviti se i rješavanjem problema oko kladionica, koje su neke tik uz obrazovne institucije. Takođe, zabrana upotrebe telefona u školama, vraćanje dopunske i dodatne nastave u obrazovni system i povećanje zarada prosvjetnim radnicima koji su ključ za kvalitetno obrazovanje i vaspitanje djece i mladih.
Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, na danas održanoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, pozvao je poslanike parlamentarne većine da povuku predlog izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, koji se odnosi na izbor potpredsjednika iz reda manjinskih partija.
Ibrahimović je jasno poručio da devet poslanika iz reda manjina bolje znaju šta je za njih dobro, za razliku od onih koji su ovo rješenje predložili.
„Ukoliko istrajete u ovome, vi šaljete poruku da demokratiju doživljavate kao vladavinu brojeva. Mi u BS drugačije doživljavamo demokratiju“, kazao je Ibrahimović.
On je istakao da ovakvim odnosom većine, „dovodimo se u situaciju da se bira potpredsjednik Skupštine iz reda manjina na predlog većine, bez konsultacije sa 90 odsto predstavnika manjinskih poslanika, koje su građani birali.
„Ovdje se direktno ugrožavaju evropska načela, koja jasno propisuju da se manjine konsultuju. Hoćemo u EU, a direktno kršimo prava manjina. Ovakvim načinom većine, pokušavate da remetite odnose među manjinama“, kazao je Ibrahimović.
Bošnjačka stranka poziva potpisnike predloga za izmjenu Poslovnika Skupštine Crne Gore, odnosno šefove klubova poslanika parlamentarne većine, da iz procedure povuku navedeni predlog, koji za cilj ima nametanje potpredsjednika Skupštine iz reda manjinskih partija.
„Predlog odluke o izmjeni Poslovnika kojim ste vi kao poslanici vladajuće većine namjerili da oduzmete postojeće pravo manjinskih poslanika, da sami određuju ko će u njihovo ime biti potpredsjednik Skupštine Crne Gore, predstavlja grubo kršenje ključnih načela Okvirne konvencije Savjeta Evrope o zaštiti prava manjina, Zakona o manjinskim pravima i slobodama, kao i narušavanje ustaljenih dobrih demokratskih praksi u Skupštini Crne Gore.
Manjinski narodi su konačno, tek Poslovnikom iz 2020. godine, stekli pravo da se jedan potpredsjednik Skupštine Crne Gore bira iz reda poslanika manjinskih partija, na predlog svih poslanika manjinskih partija. Cilj te norme je bio jasan – da se poslanicima manjinskih partija omogući da, bez obzira na to jesu li u vlasti ili u opoziciji, imaju potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz svojih redova – kojeg oni predlože, odnosno oko kojeg se oni među sobom dogovore.
Jeste li to kolege iz vladajuće većine odlučili da je par godina tih „finih manira“ i glumljenja poštovanja manjinskih prava bilo dosta i da je vrijeme da ipak vi odlučujute ko će predstavljati nas, po logici da su manjine dobre samo ako su po vašem izboru ili koalicionom sporazumu?
Jeste li zaboravili da je ustaljena demokratska praksa uvijek bila da se Poslovnik Skupštine donosi i mijenja konsenzusom svih, a ne vladajuće većine, jer uređuje pravila rada svih poslanika, a ne samo većine.
Jeste li pomislili da je neprimjereno da 5 poslanika koji nisu poslanici manjinskih partija prepravljaju normu Poslovnika kojom se obezbjeđuju prava poslanika manjinskih partija, zajedno sa samo jednim od ukupno 11 poslanika manjinskih partija i to onim u čijem se interesu ta izmjena vrši?
Znate li da ste predlažući izmjene norme kojom se uređuje način ostvarivanja već stečenih prava manjina prekršili ključne principe koji su promovisani u članu 15 Okvirne Konvencije o zaštiti prava manjina, kao i člana 26 Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojima se država obavezuje da obezbjedi učešće manjinskih naroda u procesu donošenja i predlaganja odluka koje su od interesa za ostvarivanje prava manjinskih naroda – konsultacijama, ispitivanjima javnog mnjenja, dijalogom i posebnim postupcima onih kojih se data odluka neposredno tiče?
Smatrate li da je nepristojno da predlog kojim oduzimate naše pravo da mi sami biramo između nas svojeg predstavnika nazovete doprinosom pluralizmu?
Je li nova definicija pluralizma – „svi se samopredložite, pa ćemo mi izabrati po našoj volji“?
O kakvom deblokirajućem mehanizmu govorite kad znate da je u Ustavu deblokirajući mehanizam kad nakon 54 poslanika odlučuje 49, a Vi hoćete da o manjinama umjesto 11 poslanika odlučuje 1?
Podsjećamo Vas da u Skupštini Crne Gore ima 11 manjinskih poslanika od kojih 9 niste konsultovali prilikom predlaganja izmjene kojom se direktno zadire u naša prava, s namjerom da se ona oduzmu i predaju vladajućoj većini, čime ste prekršili i međunarodne i naše standarde u zaštiti prava manjina.
Pozivamo Vas da povučete ovaj Predlog iz skupštinske procedure, te da zatim otvorimo dijalog o temama „vaše naprasne zabrinutosti za usporeno popunjavanje funkcije potpredsjednika iz reda manjinskih naroda“, uz napomenu da ovih 9 potpisnika ima usaglašen predlog za potpredsjednika Skupštine Crne Gore, koji nije procesuiran samo zbog toga što nedostaje potpis onoga ko se potpisao s Vama, jer mu je draže da s Vama izabere sebe, nego da s nama podrži onog koga nas 9 predlažemo. Jedini deblokirajući mehanizam koji je u skladu sa demokratskim načelima može biti da u slučaju izostanka konsenzusa o kandidatu za potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda poslanika manjinskih partija o kandidatu odlučuje većina od ukupnog broja poslanika manjinskih partija, a da ostali poslanici glasaju za tog kandidata.
Mi ćemo o svemu navedenom obavijestiti naše međunarodne partnere, prije svih Delegaciju EU u Crnoj Gori, ambasade naših prijateljskih država, kao i druge relevantne međunarodne institucije“, navodi se u pismu Kluba poslanika Bošnjačke stranke koje je upućeno podnosiocima Predloga Odluke o izmjeni Poslovnika, koji je podnijet radi stavljanja u skupštinsku proceduru 10. aprila 2024.godine, poslanicima Vasiliju Čarapiću, PES; Slavenu Radunoviću, NSD; Borisu Bogdanoviću, Demokratska Crna Gora; Milanu Kneževiću, DNP; Bogdanu Božoviću, SNP i Nikoli Camaju, Albanska alijansa
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada, s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija.
Smailović je kazao da kada je u pitanju cjelokupno obrazovanje u Crnoj Gori, situacija nije dobra i da je potrebno urgentno djelovanje u pravcu oporavka obrazovnog sistema u našoj državi.
“Činjenica je da obrazovni sistem mora pretrpjeti ozbiljne reforme, a svakako da postoji veliki broj segmenata na koje se možemo osvrnuti gdje postoje ozbiljni problemi kada je u pitanju ova oblast i to je nemoguće sublimirati u jednom poslaničkom pitanju ili u jednom odgovoru bilo kojeg ministra”, istakao je Smailović.
On je između ostalog kazao da postoje i brojni pozitivni primjeri kada je u pitanju rad nastavnog kadra, ali i kada su u pitanju učenici koji dobijaju nagrade na mnogim međunarodnim takmičenjima.
“Ali, činjenica je da su kompetencije naših učenika i obrazovanja daleko od svjetskog prosjeka, a opet sa druge strane imamo hiper produkciju diploma luča i veliki broj učenika sa odličnim uspjehom, što pokazuje da je sistem loše postavljen. Sve ovo pokazuje da naši učenici stiču nefunkcionalna znanja”.
Poslanik BS-a je posebno istakao to da čekajući ozbiljnu reformu koja se najavljuje, ne smijemo dozvoliti da nam još neka generacija mladih ljudi bude nespremna za savremno tržište rada nakon završenog bilo kojeg nivoa obrazovanja. Potrebna je bolja primjena aktulenih planova i programa, zaključio je Smailović.
Ministarka Jakšić-Stojanović se saglasila sa poslanikom Bošnjačke stranke i kazala da jedan od najvećih problema u našem obrazovanju jeste upravo nefunkcionalno znanje.
Jakšić-Stojanović je najavila mnoge projekte, kao što je pokretanje izrade digitalnih udžbenika, a radiće se i na razvoju digitalnih vještina nastavnika i učenika, sprovodiće se i obuke o bezbjednom korišćenju tehnologije, kao i obuke o medijskoj i informacijskoj pismenosti.
Poslanik Smailović je nakon odgovora na poslaničko pitanje, pohvalio sve projekte koje je resorno ministarstvo realizovalo i koje će realizovati, kao i obezbjeđivanje računarske opreme za škole, naročito na sjeveru, gdje je oprema zastarjela i neupotrebljiva.
“Posebno raduju projekti koji se tiču osposobljavanja nastavnika i učenika za korišćenje te opreme” kazao je Smailović i ukazao na potrebu da se omogući nastavnicima da se više posvete učenicima, a ne da se bave administrativnim poslovima.
Smailović se osvrnuo i na probleme učenika na Karabuškom polju koji nemaju školu u mjestu u kojem žive, i pitao na kom stepenu je realizacija tog projekta. Takođe, izrazio je zabrinutost zbog nepostojanja kontinuiteta kada je u pitanju pristup u reformama obrazovanja zbog čestih kadrovskih promjena.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje.
„Kao što je poznato Bijelo Polje je jedan od najzagađenijih gradova u Crnoj Gori, a sigurno i u regionu. Na to ukazuju brojni podaci koji su vrlo relevantni. Mjerenja kvaliteta vazduha se sprovode na teritoriji opštine Bijelo Polje od 2019. godine, kada je postavljena mjerna stanica u sklopu mreže mjernih stanica za provjeru kvaliteta vazduha. Podatke koje dobijama su vrlo alarmantni kada je u pitanju ta opština“ kazao je Smailović.
On je dodao da je prilikom posjete opštini Bijelo Polje ministar Mujović najavio određene mjere koje su trebale biti realizovane već u martu, kao što su subvencije na visoko-efikasne klima uređaje. Smailović je ovo pitanje postavio upravo zbog velikog interesovanja građana Bijelog Polja koji su očekivali da ta mjera bude realizovana. Smailović je pitao na koji način će ministarstvo riješiti ovaj problem?
Ministar Mujović rješenje ovog problema vidi na dva načina: kratkoročno, odnosno bržom metodom, a to je postepeno ukidanje korišćenja drvne mase i uglja, za potrebe grijanja. Da se poveća energetska efikasnost i da se poveća i pospješi korišćenje solarne energije za potrebe domaćinstava.
Drugi način je da se dugoročno riješi problem a to je kroz izgradnju toplifikacije grada, odnosno kroz izgradnju jednog kombinovanog postrojanja za proizvodnju električne energije i vodene pare.
Ministar je kazao i da je na pragu realizacije program pospješivanja energeteske efikasnosti za sjeverne opštine Crne Gore.
„Taj program već bi se trebao naći na sjednici vlade u četvrtak i od tog dana 8, 8 miliona eura biće na raspolaganju građanima na sjeveru Crne Gore za nabavku klima uređaja, toplotnih pumpi, peći na pelet, za nabavku energetski efikasnih kućanskih aparata, za izradu fasada itd. Za Bijelo Polje biće kreiran specijalan posebni program koji će se ticati subvencija za nabavku klima uređaja. Cilj je da program bude najefikasniji za građane“ , kazao je resorni ministar i najavio zainteresovanost britanskog investitora za izgradnju elektrane toplane.
Poslanik Smailović je ponovio da se se radi o višedecenijskom problemu i treba ga rješavati isključivo dobrom sinergijom Vlade i lokalnih samouprava.
„Raduje sve što ste najavili, ali treba biti oprezan prilikom davanja određenih rokova jer građani imaju očekivanja, posebno jer se radi o veoma kompleksnoj temi. Očekujem da ovo što ste najavili radite na veoma posvećen način kako bi građani Bijelog Polja udisali čistiji vazduh“ kazao je Smailović.
U okviru premijerskog sata i instituta poslaničkih pitanja, šest poslanika Bošnjačke stranke uputilo je 12 pitanja ministrima u Vladi Crne Gore.
Predsjednik BS mr Ervin Ibrahimović pitanja je uputio ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću. Ibrahimović je ministra Šimuna pitao koje su ključne slabosti zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koje je prepoznao nakon 5 mjeseci na čelu tog resora?
“Da li Ministarstvo zdravlja raspolaže sa podacima – kakav uticaj sada ima na zdravstveni sistem i kakve će posledice proizvesti u narednih 10 godina odliv kadrova ukoliko se nastavi ovom tendencijom i na koji način mislite da riješite ovaj problem? U Rožajama ali i drugim gradovima na sjeveru uočava se posebno nedostatak ljekara porodične medicine, a kao jedan od razloga za to je značajno smanjeno interesovanje ljekara za ovu granu medicine. Da li znate što je uzrok tom nedostatku interesovanja i na koji način mislite da riješite taj problem? Da li je tokom 2024. godine planiran nastavak radova na rekonstrukciji Doma zdravlja Rožaje? Tokom dosadašnjih radova odrađeni su fasada, novi prozori i kotlovi, ali je zbog starosti zgrade potrebna potpuna rekonstrukcija dotrajalih vodovodnih i elektro instalacija, kao i opremanje novim namještajem jer je postojeći više nego dotrajao kako bi ova zdravstvena ustanova imala odgovarajuće uslove za rad. Da li će Dom zdravlja Rožaje tokom 2024. godine dobiti digitalni mamograf?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Predsjednik Ibrahimović je ministra Danila Šaranovića pitao da li je zatekao i koje neuspješne tendere u MUP-u?
“Koja je ukupna i pojedinačna vrijednost propalih tenderskih postupaka? Zašto tenderi nijesu realizovani? Da li su propali tenderi razlog zbog kojeg je posljednji komad uniforme pribavljen prije više od 10 godina? Da li policijska vozila odgovaraju EU standardima patrolnih vozila?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Šef kluba poslanika BS Amer Smailović je pitao ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje, dok je ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović pitao koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija?
Poslanica Kenana Strujić-Harbić je ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna pitala kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima i koliko novca je u Budžetu za 2024. godinu izdvojeno za ovu namjenu?
“Šta ćete preduzeti da se riješi problem nedostatka ljekara u Pljevljima, kao i da li ste upoznati da je prije godinu dana potpisan ugovor izmedju ministarstva zdravlja i stambene zadruge zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdravstvene radnike i da do sad nije ništa urađeno tim povodom – da li raspolažete informacijama zbog čega se stalo sa tim”, navodi se u pitanju poslanice Strujić-Harbić.
Ona je pitala ministra Šimuna da li je bilo moguće da Pljevlja dobiju status četvrtog kliničnog bolničkog centra?
“Da li ste spremni da razmotrite moju inicijativu za preispitivanje ove odluke i da obezbjedite da bolnica Pljevlja dobije status četvrtog kliničkog bolničkog centra koji joj na osnovu mnogo kriterijuma pripada, a čime bi se na mnogo pravilniji i pravedniji način izvršila distrubicija zdravstvenih usluga u svim djelovima Crne Gore? Jeste li upoznati sa problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju zbog te odluke, pacijenti iz Pljevalja i okolnih gradova – kada recimo moraju zbog magnetne rezonance da putuju do Berana, a da niko nije promislio ni koliko će, ni čime će, ni kakvim putem će da putuju do tamo, i kakvog to uopšte smisla ima kad se snimak magnetne opet šalje u Podgoricu na očitavanje, pa se još često tokom tog slanja i izgubi?”, stoji u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanica Strujić-Harbić je ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović pitala koje su ključne slabosti prosvjetnog sistema u Crnoj Gori, da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za osnovnoškolske predmete? Da li Ministarstvo ima podatak o tome koliki je procenat osnovaca kojima roditelji plaćaju privatne časove jednom ili više puta tokom školske godine?
“Što je po Vašem mišljenju uzrok, a što rješenje za ovu rastuću pojavu, “koja je najrealniji odraz lošeg stanja u prosvjetnom sistemu Crne Gore i predstavlja ne samo problem prosvjetnog sistema, nego čitavog društva? Da li je Ministarstvo već pokrenulo neke aktivnosti u pravcu detaljnijeg analiziranja i rješavanja ovog problema i ako jeste koje su aktivnosti u pitanju?”, navodi se u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanik Damir Gutić će ministra finansija Novicu Vukovića pitati da li Ministarstvo finansija planira da inicira određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati da li resor na čijem je čelu planira strategiju razvoja turizma i razvoja sjevera koja će predstavljati osnov za razvoj uz održivu valorizaciju prirodnih resursa i očuvanje ljudskog kapitala?
Poslanik Admir Adrović pitaće ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića kada će u Gusinju biti otvorena ispostava policije i kada će stanovnici ove opštine konačno moći da ostvaruju prava koja su uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati šta će Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera učiniti u pravcu saniranja privremenog odlagališta „Mostina“ na teritoriji Opštine Rožaje koji je decenijski problem te opštine?
Poslanik Mirsad Nurković pitaće ministra finansija Novicu Vukovića o načinu raspodjele novčanih sredstava po opštinama opredijeljenih u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koja se realizuju posredstvom Uprave za kapitalne projetke, dok će ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janka Odovića pitati u vezi Prostornog plana Crne Gore, i primjedbama koje su na nacrt ovog dokumenta iznijeli predstavnici Opštine Rožaje.
