Kategorija: Klub poslanika

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović je pitao ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da li su propali tenderi razlog zbog kojeg je posljednji komad uniforme pribavljen prije više od 10 godina, kao i da li policijska vozila odgovaraju EU standardima patrolnih vozila?”.

Pitao je “da li odvajamo dovoljno budžetskih sredstava za policijske službenike kako bi mogli kvalitetno i uspješno da rade svoj posao”.

Predsjednik Ibrahimović je poručio “da ne smijemo dozvoliti” da policajci nose 10 godina stare uniforme, da pojedini nemaju cipele, već da kupuju patike, i u takvoj opremi zaustavljaju građane. Pojedini se čak plaše i pitaju kako bi odgovorili zadatku ukoliko bi se desila neka vanredna situacija, kazao je Ibrahimović.

“Ne možemo očekivati rezultate od policijskih službenika ukoliko im nismo stvorili elementarne uslove, ne možemo očekivati rezultate ukoliko nisu adekvatno plaćeni za taj posao. Jeste da im je povećana zarada, ali nije adekvatna za posao kojim se bave i svakodnevno rizikuju svoj život kako bi čuvali nas, našu djecu i našu državu“.

Ministar Šaranović je u odgovoru kazao da moramo da razumijemo da smo malo tržište i da je bilo propalih tendera iz raznih razloga. Takođe, istakao je da je 2023. godine realizacija javnih nabavki bila na nivou od svega 20 odsto”. Dodao je i da je raspisan tender za nove uniforme i auta.

Nakon odgovora ministra Šaranovića, predsjednik Ibrahimović je kazao da svi treba da budemo zabrinuti stanjem u policiji i odnosom države prema tom sektoru. Posebno kada su u pitanju neispravna vozila.

“Ni vi, a ni ja, ne bismo polovinu tih auta koristili kao službena i vozili se u njima. I ti ljudi imaju porodice. Poštenije je da tehnički neispravna auta isključimo iz saobraćaja, neka trpi posao, a ne da rizikujemo život naših policijskih službenika.

“Policijski službenici, odnosno ovaj državni aparat mora da ima posebnu pažnju svih nas, prije svega moraju imati adekvatne uslove za rad i satisfakciju da rade kako bi obavljali vrlo odgovoran posao, moraju imati pomoć institucija” poručio je Ibrahimović.

Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović pitao je ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića kada će u Gusinju biti otvorena ispostava policije i kada će stanovnici ove opštine konačno moći da ostvaruju prava koja su uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima.

“Ove godine opština Gusinje obilježava jubilej, deset godina od povratka samostalne opštine. Međutim, u toj opštini koja po posljednjem popisu ima 4.652 stanovnika, još uvijek nemamo ispostavu policije, a informacije govore da je na terenu prisutan samo jedan policajac i to u prvoj smjeni. Zgrada u kojoj je planirano da bude stacionirana policijska uprava se rekonstruiše već godinama. Važno je imati u vidu da veliki broj turista tokom cijele godine obilazi Gusinje, što znači da je nužna potreba da ta opština konačno dobije ispostavu policije” naglasio je Adrović.

Ministar Šranović je kazao da ima namjeru da obezbijedi rješavanje svih zatečenih dugo gomilanih problema, i tražio hitno djelovanje MUP-a kako bi građani Gusinja mogli ostvarivati svoja zakonska prava. Šaranović je podsjetio da je dodijeljena jedna kancelarija u zgradi odjeljenja bezbjednosti Plav, koja služi za potrebe stanice policije Gusinje.

Poslanik Adrović je naglasio da su građani Gusinja zbog prava koja moraju regulisati u susjednoj opštini izloženi nepotrebnim troškovima i mnogim komplikacijama. Kazao je i da prethodnih godina nije bilo policijskih službenika na terenu kako bi spriječili mnoga krivična djela u toj opštini i zaštitili građane. Posebno je istakao probleme tokom ljetnih mjeseci kada je prisutan veliki broj ljudi iz dijaspore.

“Dešava se često, da i taj jedan policijski službenik bude prebačen tokom ljetnje turističke sezone kao ispomoć na primorju i da u tim mjesecima nemamo ni jednog policajca u opštini Gusinje, što smatram nedopustivim, jer u tim mjesecima imamo veliko prisustvo dijaspore, i smatram da time treba da se pozabavite” poručio je Adrović.

Apelovao je da ministar Šaranović u nekom razumnom roku riješi sve ove probleme kako bi građani Gusinja konačno ostvarili svoja zakonska prava.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je ministra finansija Novicu Vukovića o načinu raspodjele novčanih sredstava po opštinama opredijeljenih u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koja se realizuju posredstvom Uprave za kapitalne projetke.

“Obrazloženje ovog pitanja temeljim na činjenici da smo prilikom usvajanja budžeta na kraju 2023. a za 2024. godinu, na sjednici Odbora za ekonomiju, finasije i budžet, uložili određene amandmane koji su tada odbijeni uz konstataciju da će dio tih amandmana koji su podnešeni, a odbijeni, realizovati upravo kroz kumulativnu stavku za ove projekte. Međutim, to što je tada rečeno je izostalo u daljoj raspodjeli sredstava i u tome sam našao za shodno da postavim ovo pitanje”, kazao je Nurković.

Poslanik Bošnjačke stranke je naglasio da su nepravednom raspodjelom sredstava znatno ugrožene manje razvijene opštine na sjeveru.

“ Ne boli nas što je malo već što nije pravo. Berane 2 miliona i 200 hiljada eura, Plav 950 hiljada eura, Gusinje 250 hiljada eura, Petnjica, jedna od najnerazvijenih opština kojoj je nasušno potrebno mnogo više, svega 150 hiljada eura. Bijelo Polje koje je treće po veličini u državi 600 hiljada eura, Kolašin million ipo, Mojkovac million i 300 hiljada, Tuzi 5 miliona eura i ono što je nas zaboljelo jeste činjenica da je Rožaje u ovoj raspodjeli dobilo svega 200 hiljada eura. Dakle, od 20 miliona svega 1 odsto. Problem je u nepravdi, a ne što je malo. Narod sjevera i Rožaja je naučio da trpi, i to su građani koji su uvijek bili na rubu dešavanja. Ovdje se radi o nepradi”, zaključio je poslanik Nurković.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić pitao je ministra javne uprave Marasha Dukaja da li će inicirati određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina.

Poslanik Gutić je naglasio da je decentralizacija sistemska stvar i da po tom pitanju Crna Gora mora da uradi mnogo više.

„Bošnjačka stranka je najzainteresovaniji politički subjekat za decentralizaciju iz razloga što smo jedina partija kojoj sjedište nije u Podgorici, a znamo da centralizacija označava sve ono što se dešava u glavnom gradu, i u tom segmentu mi uvijek naglašavamo tu našu potrebu i smatramo da je to jedan skriveni razvojni resurs koji još nije korišten, i zato uporno insistiramo na tome da se decentralizacija poboljšava i da lokalne samouprave preuzimaju odgovornost za svoje funkcionisanje“.

Poslanik Gutić je kazao da ukoliko nastavimo sa postojećim načinom funkcionisanja lokalnih samouprava, dovodimo do toga da veliki broj opština na sjeveru ostaje bez stanovništva i da većina dolazi u Podgoricu.

„Na taj način se sve centralizuje i sve bude u glavnom gradu. Ukoliko ne želimo da nam se sve preseli u Podgoricu i da na takav način preopteretimo infrastrukturu i sve ostalo, moramo dati dodatni doprinos kako bi se razvijale opštine i lokalne samouprave na sjeveru i da ti građani budu zadržani i da im se obezbijede uslovi za rad. Ministarstvo javne uprave mora dati dodatni doprinos tome i mora biti brže i efikasnije kako ne bi bilo kasno za takve poteze“, naglasio je poslanik Gutić.

On je kazao da je decantralizacija hitno potrebna, jer lokalne samouprave bolje poznaju svoju strukturu, potrebe, prioritete i kapacitete, „ i u tom segmentu kada raspolažu onim resursima koje oni znaju oni će ih na bolji način iskoristiti“.

Takođe, lokalne samuprave bolje poznaju administraciju i kulturu sopstvenih prihoda. One trebaju imati veću odgovornost kada je u pitanju prostorno planiranje.

Dodao je i da Crna Gora ne prati ni evropske trendove koji se tiču decentralizacije i prenošenja nadležnosti.

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je ministra zdravlja dr Vladislava Šimuna kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima, uz podsjećanje da je izgradnja trebala početi prošlog ljeta.

Strujić- Harbić je pitala i šta je ministar uradio, nakon što je posjetio opštu bolnicu u Pljevljima i uvjerio se u loše uslove za rad i određene kadrovske probleme.

„Opšta Bolnica u Pljevljima sad ima svega 35 ljekara, iako ih je po sistematizaciji planirano preko 50, pa me interesuje da li vi kao ministar smatrate ovaj podatak zabrinjavajućim i šta ćete konkretno preduzeti da se taj problem riješi, na koji način i kada? Pitala sam takođe, i za ugovor između ministarstva zdravlja i stambene zadruge za zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdrastvene radnike koji je potpisan prije godinu dana, šta ćete vi kao ministar preduzeti da u što kraćem roku počne realizacija tog ugovora i kada se to može očekivati? “.

Poslanicu Bošnjačke stranke je interesovalo i da li će ministar Šimun razmotriti ideju da bolnica u Pljevljima dobije status Kliničko-bolničkog centra. Takođe, Strujić-Harbić je pitala i šta je sa novcem građana koji su u prethodnom periodu izdvajali za zdravstveni fond, i podsjetila na činjenicu da su Pljevljaci na vrhu ljestvice kada su upitanju oboljenja sa respiratornim sistemom.

Poslanica Strujić-Harbić je kazala da se mladim ljekarima mora pomoći u rješavanju stambenog pitanja, kako bi ih zadržali u Pljevljima.

“ Vi morate naći način i morate mapirati u svojoj agendi pod hitno, da svim specijalistima koji rade u Pljevljima, riješite stambeno pitanje, te ćete ih tako na neki način zadržati da nam pružaju kvalitetnu zdrastvenu zaštitu”.

Strujić-Harbić je kazala da se u Pljevljima na godišnjem nivou rađa svega 180 beba, a da žene iz tog grada, ginekološke usluge koriste u susjednoj državi, jer nema dovoljno ginekologa.

Poslanica Bošnjačke stranke na kraju je zaključila da će, ako se nastavi ustaljenom dinamikom izgradnje bolnice, i smanjenjem broja stanovnika, za 20 godina kada Pljevlja dobiju kvalitetan zdrastveni objekat, biti dovoljna i ambulanta.

Predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik u Skupštini Crne Gore mr Ervin Ibrahimović pitao je ministra zdravlja Vojislava Šimuna da li je analizirao i prepoznao slabosti u zdravstvenom sistemu Crne Gore, i kako će izgledati naše zdrastvo za 10 godina, ako se nastavi sa tendencijom odlaska ljekara.

Ibrahimović se posebno osvrnuo na zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore.

„Čitajući i razgovarajaći sa građanima, naročito sam se interesovao za zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore i došao sam do nekih podataka koji su veliki izazov za građane na sjeveru. Samo da napomenem da imamo u Rožajama nedostatak ljekara, posebno porodične medicine. U Rožajama imamo 6 ljekara koji bi mogli da se prijave za specijalizaciju porodične medicine, ali se nisu prijavili. Tako da imamo šest izabranih ljekara, od kojih je jedan na bolovanju. Ako to pretvorimo u cifre, dolazimo do zabrinjavajućeg podatka da imamo 5 ljekara za odrasle na 20 hiljada građana, odnosno jedan doktor na 4 hiljade građana, što naravno niti može biti validno niti izvodljivo. Pa me stoga interesuje da li ste prepoznali zašto ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu? “, pitao je Ibrahimović.

Takođe, pitao je ministra Šimuna i da li će se u ovoj godini nastaviti sa rekonstrukcijom Doma zdravlja u Rožajama, i da li će biti obezbijeđena sredstva za nabavku digitalnog mamografa?

Ministar Šimun je kazao da je nabavka digitalnog mamografa već na listi prioriteta, kao i da je projekat rekonstrukcija stepeništa i dijela radiologije Doma zdravlja u Rožajama, u vrijednosti od 40 hiljada eura, u proceduri.

Ibrahimović je kazao da posebno raduje činjenica da će biti obezbijeđena sredstva za digitalni mamograf, ali odgovorom o rekonstrukciji Doma Zdravlja u Rožajama, nije u potpunosti zadovoljan, napominjući da se mora više uraditi, „a ne samo da se oslanjamo na dijasporu koja je u proteklom periodu značajno pomogla u nabavljanju medicinske opreme“.

Takođe, kazao je da je ljekarima na sjeveru, potrebno stvoriti bolje uslove i obezbijediti dodatne stimulanse kako ne bi odlazili, već da ostanu onamo gdje se najbolje osjećaju i gdje su potrebni.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janka Odovića u vezi Prostornog plana Crne Gore, i primjedbama koje su na nacrt ovog dokumenta iznijeli predstavnici Opštine Rožaje.

“Nacrtom Prostornog plana Crne Gore, tunel Rožaje – Peć je predviđen kao tunel (put) od lokalnog karaktera. Isti treba promijeniti i dati mu rang magistralnog puta, jer izgradnjom pomenutog tunela ne bi dobilo samo Rožaje, već cijela Crna Gora”, kazao je Nurković.

On je poručio da ni jedan evropski fond neće ući u proces finansiranja lokalnog putnog pravca i s toga, kako je poručio Nurković, što prije treba promijeniti kategorizaciju puta.

“Izgradnjom tunela Rožaje – Peć, čija bi dužina bila 7,2 km, sa sadašnjih sat vremena, trajanje putovanja bi iznosilo oko 18 minuta. Tunel bi doprinio da veliki broj turista posjeti zimske centre Štedim i Kolašin”, istakao je poslanik BS.

On je podsjetio da je za izgradnju tunela već potpisan Memorandum između Vlada Crne Gore i Kosova, a da se sredstva za izgradnju tunela mogu obezbijediti putem međugranične saradnje i evropskih fondova ili putem koncesija i privatno-javnog partnerstva.

Nurković je i ukazao da je postojećim Prostornim planom bila predviđena trasa Rožaje – Petnjica- Bijelo Polje, ali da je nacrtom novog Prostornog plana, ova trasa je izbrisana.

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za određene školske predmete?

“U svom pitanju ukazala sam na rastuću pojavu koja predstavlja značajan problem, a tiče se plaćanja privatnih časova, jer danas živimo vrijeme u kojem neki roditelji čak i za prvake plaćaju privatne časove, a u višim razredima osnovne i u srednjoj školi je to potpuno redovna pojava. Zato sam pitala Ministarstvo prosvjete raspolaže li zvanično tim podacima – kako bi zajedno danas ovdje mogli da procjenimo sve aspekte štete koju za prosvjetni sistem, te za vaspitanje i obrazovanje djece, ali i za porodične budžete ovo nosi”, kazala je Strujić-Harbić.

Ona je ocijenila da su kvalitet vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori na samom dnu ljestvice.

“Nastavni program je preobiman, neprilagođen uzrastu, a nastavnici, učitelji, vaspitači, profesori, nedovoljno motivisani da pronađu način da djeca zavole učenje i nova saznanja. Zašto djeca kojima je potrebna dodatna i dopunska nastava ne pohađaju takav vid nastave kako bi savladala gradivo odnosno unaprijedila znanja? Odgovor je jasan, i za jedno i za drugo, rješenje su privatni časovi”, kazala je poslanica BS.

Ona je podsjetila da je minimalna zarada u Crnoj Gori 450 eura, da je prosječna zarada za mart iznosila 821 euro, a sindikalna potrošačka korpa za period od januar/mart je 1.900e, a da u tu „korpu“ nismo računali cjene privatnih časova koje, konkretno u Pljevljima iznose za engleski jezik od 10 do 15 eura, hemija 20 eura, matematika od 10 do 20 eura, fizika od 10 do 15 eura.

“Iz ovoga proizilazi da je ugrožen porodični budžet značajnog broja porodica, priča se da nekad roditelji uzimaju kredite da bi platili djeci pripremu, naročito za maturski ispit ili ispit za prijem na fakultete, kao i u toku školske godine kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi. Država mora da do detalja izanalizira ovu pojavu, da pribavi vrlo precizne podatke i da se pozabavi rjeṣ̌avanjem, koje neće biti lako, jer ukorijenjene navike se ne mogu ni brzo ni lako mijenjati”, istakla je Strujić-Harbić.

Ona je ministarku Jakšić-Stojanović pozvala da se uradi sveobuhvatna analiza vezano za private časove, da se pronađe način da se “isprovocira” kritičko mišljenje kod učenika.

“Ispitati koliko se pokazao sistem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, zbog obimnosti kao i obrazovnog programa. Takođe, razmisliti i o vraćanju policajaca u dvorišta škola zbog veoma učestale pojave vršnjačkog nasilja, kao i veoma česte pojave upotrebe psihoaktivnih supstanci u dvorištima i unutar škole. Pozabaviti se i rješavanjem problema oko kladionica, koje su neke tik uz obrazovne institucije. Takođe, zabrana upotrebe telefona u školama, vraćanje dopunske i dodatne nastave u obrazovni system i povećanje zarada prosvjetnim radnicima koji su ključ za kvalitetno obrazovanje i vaspitanje djece i mladih.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, na danas održanoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, pozvao je poslanike parlamentarne većine da povuku predlog izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, koji se odnosi na izbor potpredsjednika iz reda manjinskih partija.

Ibrahimović je jasno poručio da devet poslanika iz reda manjina bolje znaju šta je za njih dobro, za razliku od onih koji su ovo rješenje predložili.

„Ukoliko istrajete u ovome, vi šaljete poruku da demokratiju doživljavate kao vladavinu brojeva. Mi u BS drugačije doživljavamo demokratiju“, kazao je Ibrahimović.

On je istakao da ovakvim odnosom većine, „dovodimo se u situaciju da se bira potpredsjednik Skupštine iz reda manjina na predlog većine, bez konsultacije sa 90 odsto predstavnika manjinskih poslanika, koje su građani birali.

„Ovdje se direktno ugrožavaju evropska načela, koja jasno propisuju da se manjine konsultuju. Hoćemo u EU, a direktno kršimo prava manjina. Ovakvim načinom većine, pokušavate da remetite odnose među manjinama“, kazao je Ibrahimović.

Bošnjačka stranka poziva potpisnike predloga za izmjenu Poslovnika Skupštine Crne Gore, odnosno šefove klubova poslanika parlamentarne većine, da iz procedure povuku navedeni predlog, koji za cilj ima nametanje potpredsjednika Skupštine iz reda manjinskih partija.

„Predlog odluke o izmjeni Poslovnika kojim ste vi kao poslanici vladajuće većine namjerili da oduzmete postojeće pravo manjinskih poslanika, da sami određuju ko će u njihovo ime biti potpredsjednik Skupštine Crne Gore, predstavlja grubo kršenje ključnih načela Okvirne konvencije Savjeta Evrope o zaštiti prava manjina, Zakona o manjinskim pravima i slobodama, kao i narušavanje ustaljenih dobrih demokratskih praksi u Skupštini Crne Gore.

Manjinski narodi su konačno, tek Poslovnikom iz 2020. godine, stekli pravo da se jedan potpredsjednik Skupštine Crne Gore bira iz reda poslanika manjinskih partija, na predlog svih poslanika manjinskih partija. Cilj te norme je bio jasan – da se poslanicima manjinskih partija omogući da, bez obzira na to jesu li u vlasti ili u opoziciji, imaju potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz svojih redova – kojeg oni predlože, odnosno oko kojeg se oni među sobom dogovore.

Jeste li to kolege iz vladajuće većine odlučili da je par godina tih „finih manira“ i glumljenja poštovanja manjinskih prava bilo dosta i da je vrijeme da ipak vi odlučujute ko će predstavljati nas, po logici da su manjine dobre samo ako su po vašem izboru ili koalicionom sporazumu?

Jeste li zaboravili da je ustaljena demokratska praksa uvijek bila da se Poslovnik Skupštine donosi i mijenja konsenzusom svih, a ne vladajuće većine, jer uređuje pravila rada svih poslanika, a ne samo većine.

Jeste li pomislili da je neprimjereno da 5 poslanika koji nisu poslanici manjinskih partija prepravljaju normu Poslovnika kojom se obezbjeđuju prava poslanika manjinskih partija, zajedno sa samo jednim od ukupno 11 poslanika manjinskih partija i to onim u  čijem se interesu ta izmjena vrši?

Znate li da ste predlažući izmjene norme kojom se uređuje način ostvarivanja već stečenih prava manjina prekršili ključne principe koji su promovisani u članu 15 Okvirne Konvencije o zaštiti prava manjina, kao i člana 26 Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojima se država obavezuje da obezbjedi učešće manjinskih naroda u procesu donošenja i predlaganja odluka koje su od interesa za ostvarivanje prava manjinskih naroda – konsultacijama, ispitivanjima javnog mnjenja, dijalogom i posebnim postupcima onih kojih se data odluka neposredno tiče?

Smatrate li da je nepristojno da predlog kojim oduzimate naše pravo da mi sami biramo između nas svojeg predstavnika nazovete doprinosom pluralizmu?

Je li nova definicija pluralizma – „svi se samopredložite, pa ćemo mi izabrati po našoj volji“?

O kakvom deblokirajućem mehanizmu govorite kad znate da je u Ustavu deblokirajući mehanizam kad nakon 54 poslanika odlučuje 49, a Vi hoćete da o manjinama umjesto 11 poslanika odlučuje 1?

Podsjećamo Vas da u Skupštini Crne Gore ima 11 manjinskih poslanika od kojih 9 niste konsultovali prilikom predlaganja izmjene kojom se direktno zadire u naša prava, s namjerom da se ona oduzmu i predaju vladajućoj većini, čime ste prekršili i međunarodne i naše standarde u zaštiti prava manjina.

Pozivamo Vas da povučete ovaj Predlog iz skupštinske procedure, te da zatim otvorimo dijalog o temama „vaše naprasne zabrinutosti za usporeno popunjavanje funkcije potpredsjednika iz reda manjinskih naroda“, uz napomenu da ovih 9 potpisnika ima usaglašen predlog za potpredsjednika Skupštine Crne Gore, koji nije procesuiran samo zbog toga što nedostaje potpis onoga ko se potpisao s Vama, jer mu je draže da s Vama izabere sebe, nego da s nama podrži onog koga nas 9 predlažemo. Jedini deblokirajući mehanizam koji je u skladu sa demokratskim načelima može biti da u slučaju izostanka konsenzusa o kandidatu za potpredsjednika Skupštine Crne Gore iz reda poslanika manjinskih partija o kandidatu odlučuje većina od ukupnog broja poslanika manjinskih partija, a da ostali poslanici glasaju za tog kandidata.

Mi ćemo o svemu navedenom obavijestiti naše međunarodne partnere, prije svih Delegaciju EU u Crnoj Gori, ambasade naših prijateljskih država, kao i druge relevantne međunarodne institucije“, navodi se u pismu Kluba poslanika Bošnjačke stranke koje je upućeno podnosiocima Predloga Odluke o izmjeni Poslovnika, koji je podnijet radi stavljanja u skupštinsku proceduru 10. aprila 2024.godine, poslanicima Vasiliju Čarapiću, PES; Slavenu Radunoviću, NSD;  Borisu Bogdanoviću, Demokratska Crna Gora; Milanu Kneževiću, DNP;  Bogdanu Božoviću, SNP i Nikoli Camaju, Albanska alijansa