Kategorija: Saopštenja

Crnoj Gori kao građanskoj državi, multivjerskoj i multinacionalnoj, koja baštini evropske vrijednosti, vrijednosti zaštite ljudskih i manjinskih prava, demokratije, antifašizma i čojstva je potrebna Rezolucija o genocidu u Srebrenici, smatra Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

On ističe da ova Rezolucija predstavlja svojevrsni putokaz svima onima kojima je stalo do zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava.

“Usvajanjem Rezolucije u američkom Kongresu, povodom 25. godišnice Dejtonskog sporazuma u kojoj se konstatuje da su etničko čišćenje i koncentracioni logori korišćeni kao sredstvo rata protiv bošnjačkih muškaraca, žena i djece, što je kulminiralo genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine, predstavlja pobjedu demokratije i pravičnosti. Odluku američkog Kongresa koji je usvojio Rezoluciju vidim i kao impuls podrške drugim državama, posebno onim u regionu da slijede ovaj primjer”, poručuje Ćorović.

Zato, inicijativa Kluba poslanika Bošnjačke stranke za usvajanje Rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici, koja je podnesena Skupštini Crne Gore, logičan je slijed događaja, kaže Ćorović.

“Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način. Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid. Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, najmoćnije države svijeta konstantuju da se genocid desio, kada se sa važnih evropskih adresa čuje da države koje negiraju genocid u Srebrenici ne mogu postati članice EU, nedopustivo je da imamo učestalo i konstantno negiranje ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore. Takvom varvarizmu treba stati na kraj. Negiranje zločina je zločin. Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopšte u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tle za kršenje ljudskih prava”, ocjenjuje potpredsjednik BS.

Prema njegovim riječima, novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali, usta su puna poruka pomirenja, ujedinjenja Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda.

“Evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo politički i civilizacijski iskorak. Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovakve državničke iskorake ostaje da se vidi. Ne želim da vjerujem da su Jovan Vučurović, Marina Jočić, Marko Kovačević i slični, autentični i pravi predstavnici srpskog naroda. Smatram da postoje brojni Srbi, časni ljudi, intelektualci koji žele da se teret ovog strašnog zlodjela skine sa leđa cijelog jednog naroda. Ako za takav korak još uvijek nije spremno društvo u Srbiji, zašto Srbi u Crnoj Gori ne bi dali doprinos vlastitom kolektivitetu u izlasku iz ovog začaranog kruga kroz podršku ovakvim inicijativama. Negiranjem genocida od zvaničnih predstavnika, individualna krivica se prenosi na čitav jedan korpus. Oslobađanje kolektiviteta od odgovornosti genocida postiže se priznanjem krivice i suočavanjem sa njom. Taj narod mora proći kroz katarzu kako bi se konačno stvorile zdrave pretpostavke za istinsko pomirenje i progres na ovim prostorima. Strankama koje stoje iza predizbornih parola da je mir njihova nacija, da se zalažu za budućnost Crne Gore, evo šanse – crno na bijelo i njima i ostalim partijama koje su zastupljene u parlamentu Crne Gore da naprave taj prije svega ljudski i civilizacijski iskorak ka istinskom pomirenju i ujedinjenju naroda za koje se zalažu”, poruka je Jasmina Ćorovića.

On se osvrnuo i na pitanja zašto je baš sada potekla inicijativa za ovu Rezoluciju.

“Pitanje je suvišno, jer, ako se vratimo u period od prije samo nekoliko mjeseci, kada smo u predizbornoj kampanji, ali i nakon sprovedenih izbora imali one brojne nemile scene iz Pljevalja, Berana i drugih gradova, sjetimo se raznih grafita i prijetećih i drugih poruka upućenih Bošnjacima i drugim manjinskim narodima. Jasno je da se dešavaju procesi koji nijesu dobri i protiv kojih treba dići glas. Oni koji se pitaju zašto je BS baš sada pokrenula inicijativu za usvajanje ove deklaracije treba da se zapitaju i zašto je baš sada američki Kongres usvojio pomenutu rezoluciju. Uvijek je pravo vrijeme za ispravne stvari.

Sa druge strane, pitao bih iste one koji se pitaju zašto BS baš sada pokreće ovu inicijativu, a zašto baš sada imamo evidentnu sječu bošnjačkih kadrova na svim nivoima i u brojnim ministarstvima, upravama, preduzećima? Zašto pripadnici manjinskih naroda u tolikom broju ostaju bez poslova? Bošnjaci se danas u Crnoj Gori osjećaju ugroženo. Atmosfera počinje da podsjeća na onu s početka devedesetih godina. Svaku relativizaciju ove inicijative pod izgovorom nepotrebne u ovom momentu, jer navodno postoje prioritetnije teme u državi shvatićemo kao nedobronamjernu. Šta su očekivanja građana to svi manje više znamo, ali šta su očekivanja Bošnjaka u Crnoj Gori to mi u BS najbolje znamo i nećemo dozviti da se pitanja od visokog nacionalnog interesa relativizuju, izbjegavaju i obesmišljavaju politikanskim dosjetkama o prioritetnijim temama koje crnogorsko društvo ima. Ovo pitanje je za nas prioritet”, kaže Ćorović.

Poručuje i da ne bi bilo dobro da se na ovom testu padne.

“Rezulucijom želimo da baštinimo kulturu sjećanja. Zaboravom rizikujemo da nam se istorija stalno ponavlja. Dosta nam je ponavljača i ponavljačke istorije. Siguran sam da niko na ovim prostorima ne želi da nam se istorija iz devedesetih godina ponovi. Ova Rezolucija je akt protiv ponavljanja te i takve istorije”, zaključuje Ćorović.

Demokratski i ljudski bi bilo da lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, partije koja u svom nazivu govori da želi da ujedinjuje, a ne da dijeli Crnu Goru, da 25 godina od genocida u Srebrenici, poštujući odluke međunarodno priznatih sudova podrži Rezoluciju o priznanju genocida u Srebrenici.

Pošto je Ujedinjena Crna Gora članica vladajuće većine, red bi bio da ispoštuje Sporazum na koji su se obavezali, da će nastaviti prozapadni kurs i podržavati tekovine zapadanih demokratija. U tom smislu, vjerujemo da će slijediti odluku Senata SAD, koji je usvojio Rezoluciju o BiH, konstatujući da se u Srebrenici desio genocid.

Ako je nova Vlada sebe nazvala prvom demokratskom i evropskom Vladom u Crnoj Gori, evo im prilike da pokažu svoj demokratski kapacitet. Da daju doprinos pomirenju i potvrde ono što su odavno izrekli međunarodni sudovi pravde, a prije dva dana kroz rezoluciju usvojio i Senat SAD – da se u Srebrenici desio genocid. Ne zbog Bošnjačke stranke, već zbog pijeteta prema više od 8.000 nevino ubijenih Bošnjaka u Srebrenici.

Klub poslanika Bošnjačke stranke (BS) podnio je Skupštini inicijativu za usvajanje rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici.

Skupština Crne Gore 2009. godine usvojila je Deklaraciju o Srebrenici, ali se ne pominje da se tamo desio genocid.

Na temu genocida u Srebrenici na jednoj od prethodnih sjednica parlamenta vođena je žestoka polemika poslanika BS i Demokratskog fronta.

Senat Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je juče rezoluciju povodom 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma, gdje se konstatuje da se u Srebrenici desio genocid.

Poštovanje ljudskih prava ustavna je i zakonska obaveza i svaki građanin mora imati jednaka prava. Crna Gora kao demokratska država dužna je da omogući garantovanje istinske jednakosti, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, u znak sjećanja na 10. decembar 1950. godine, kada je usvojena Opšta deklaracija o ljudskim pravima koja se smatra jednim od najznačajnijih dostignuća UN-a.

“Građani treba da budu svjesni da su oni nosioci građanskih prava u demokratskim društvima i da kompletan sistem treba da bude u službi njima i ostvarivanju njihovih prava.

Svjesni smo da i u našem društvu, kao i u cijelom svijetu imamo slučajeva kršenja ljudskih prava od strane pojedinaca, grupa, institucija. Nasilje u porodici, nasilje nad ženama, govor mržnje, diskriminacija na vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi, samo su neke od pojava pred kojima ne smijemo zaćutati.

Bošnjačka stranka će nastaviti da podržava sve procese koji vode ka većem stepenu poštovanja ljudskih i manjinskih prava, zagarantovanih Ustavom i zakonima. Integracija svih manjinskih grupa u društvo, uz očuvanje njihovog identiteta, jedini je ispravan put ka demokratskom društvu”.

Novinarska profesija treba biti zasnovana na načelima objektivnosti, tačnosti, profesionalizmu i nepristrasnosti. Takav pristup koji smo svi dužni njegovati, a pogotovo Javni servis, nalaže da se sva saznanja, izvještaji i viđenja baziraju na činjenicama i argumenatima.

U tom smislu, smatramo neprofesionalnim i tendencioznim navode koji su od autorke emisije “Teleskopija” sa Javnog servisa upućene prema ambasadorki SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.

Plasiranje neprovjerenih informacija direktno se kosi sa načelima novinarske etike. Objektivno i istinito prenošenje informacija doprinosi i većem stepenu povjerenja u medije.

Pozdravljamo i odluku Savjeta RTCG koji je ocijenio da je u emisiji” Teleskopija” došlo do kršenja principa i programskih standarda.

Riječ je i o neprimjerenom odnosu prema najvišem diplomatskom predstavniku Ambasade partnerske i prijateljske države. Smatramo i da Javni servis treba da se izvini ambasdorki SAD Džudi Rajzing Ranke.

Poštovanje ličnosti, tačno prezentovanje informacija zasnovanih na činjenicama i argumentima, postulati su na kojima se mora graditi povjerenje u medijsku profesiju. U tom smislu, odgovornost Javnog servisa mora biti veća.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom prilika je da pokažemo svoju posvećenost i odlučnost da se bavimo unaprijeđenjem zakonskih rješenja i ekonomskim osnaživanjem OSI, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

“Mjera humanosti društva jeste stepen njegove brige prema licima sa invaliditetom. Bošnjačka stranka je svojim djelovanjem kroz institucije pokazala brigu o osobama sa invaliditetom. Važno je nastaviti u pravcu napretka u ovoj oblasti, kroz donošenje adekvatne zakonske regulative i njenu punu implementaciju, kako bi se stvorili preduslovi da se ova populacija aktivnije uključuje u društvo.

Obaveza je društva da radi na jačanju svijesti o tome da je OSI potrebna kontinuirana društvena briga i pažnja, koja treba da se ogleda u većim mogućnostima njihovog školovanja, liječenja, zapošljavanja, informisanja i pune socijalne inkluzije”, saopšteno je iz BS.

Izjave visokih evropskih zvaničnika oko bilateralnih odnosa između Crne Gore i Srbije moraju biti plod sveukupne analize i dobrog poznavanja svih pitanja koja su od istorijske, političke i državotvorne važnosti za svaku državu pojedinačno, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

„Crna Gora se iskreno zalaže za dobrosusjedske odnose i nastavak započetih EU integracija. U tom kontekstu, očekujemo da naši evropski partneri temeljno proprate sve one procese koji su važni za dobre odnose između država u regionu.

U pravcu jačanja bilateralnih odnosa dviju država, mora se poštovati suverenitet svake države. S toga, smatramo da evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji nije na adekvatan način upoznat sa posljednjim izjavama odlazaćeg ambasadora Srbije u Crnoj Gori, koji se suprotno diplomatskoj praksi, miješao u unutrašnja pitanja Crne Gore, dovodeći čak u pitanje crnogorsku samostalnost i nezavisnost.

Pozivamo zvaničnike EU da se sa posebnim senzibilitetom odnose prema svim pitanjima unutar regiona Zapadnog Balkana, posebno na pitanja koja se tiču suvereniteta država i pokušaja negiranja samostalnosti i nezavisnosti bilo koje države”.

Odlučno prijavljivanje i efikasno procesuiranje ključni su koraci za uspješan odgovor društva prema nasilju u porodici i nad ženama, koji su prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuće prisutni u Crnoj Gori, poručila je Amela Kovačević Kalender, članica IO Bošnjačke stranke Rožaje.

„Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 2020. godine, dočekali smo u saznanju da više od trećine žena svijeta tokom života doživi neki od oblika nasilja na rodnoj osnovi, bilo da je aktivno nasilje kao što su fizičko, emocionalno/psihičko, ekonomsko i seksualno, bilo neki od pasivnih oblika nasilja: zanemarivanje, ignorisanje, izolacija, odbacivanje, uskraćivanje ljubavi, zanemarivanje zdravstvene njege.

Statistika MUP-a, MMLJP, Kancelarije ombudsmana, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog sektora u Crnoj Gori je zastrašujuća. Tokom pandemije Covid-19 je procenat rodno zasnovanog nasilja porastao za oko 30 odsto, što predstavlja alarmantnu realnost svih nas“, kazala je Kovačević Kalender.

Ona je istakla da patrijarhalan i konzervativan karakter crnogorskog društva je maltene onemogućavao sistemsku i djelotvornu podršku i zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja, do nedavno. Međutim, kako ocjenjuje, dugogodišnja borba, najprije aktivistkinja civilnog sektora, surova realnost rodno zasnovanog nasilja polako izlazi na vidjelo i obraz svih nas, koji činimo nasilje, skrećemo pogled, praveći se da to nije naš problem, čime ustvari učestvujemo u porastu problema.

„Podizanje svijesti o različitim oblicima nasilja nad ženama i nasilja u porodici predstavlja važan element u sprječavanju nasilja nad ženama zato što je pojačana svijest prvi korak u mijenjanju stavova i ustaljenog ponašanja koje odobrava različite oblike nasilja nad ženama. U tom cilju, Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) nalaže državama potpisnicama, među kojima je i Crna Gora, da pokreću obimne inicijative za podizanje svijesti u sklopu niza mjera koje su usmjerene ka sprečavanju nasilja nad ženama (član 13)“, kaže Kovačević Kalender.

Bošnjačka stranka snažno podržava sve pravne ljekove za ovu društvenu bolest, poštovanje implementacije CEDAW-a, Istanbulske konvencije, Rezolucije 1325, Krivičnog zakonika Crne Gore, Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o rodnoj ravnopravnosti i svih drugih zakonskih i podzakonskih akata.

„Nadamo se da ćemo naredni Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama dočekati s boljom statistikom u našoj zemlji“, zaključuje Kovačević Kalender.

Povodom informacije Građanskog pokreta URA, da su lideru ove partije i poslaniku Dritanu Abazoviću upućene prijetnje, Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje takav čin i poziva nadležne organe da provjere istinitost ovih informacija i obezbjede fizičku sigurnost poslanika Abazovića.

„Uvažavajući demokratske procese, smatramo da je neprihvatljivo da bilo koji poslanik trpi pritiske i prijetnje zbog svog političkog djelovanja. Crna Gora i sve institucije, posebno one koje se bave sektorom bezbjednosti moraju garantovati slobodu i sva ostala prava svakom građaninu.

Prijetnje poslaniku Abazoviću moraju biti sankcionisane u što hitnijem roku. Kao društvo, moramo pokazati da smo dovoljno sazreli da ne prihvatamo bilo koje ugrožavanje sigurnosti svakog građanina, a posebno nosioca poslaničke funkcije“, navodi se u saopštenju BS.

Bošnjačka stranka danas je podržala izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, koje će omogućiti poslanicima glasanje na daljinu. Na ovaj način, BS je još jednom pokazala da želi da doprinese funkcionisanju institucija sistema, bez obzira bila dio vlasti ili opozicije, poručio je šef kluba poslanika BS Ervin Ibrahimović.

On je istakao da će Bošnjačka stranka i iz opozicionih klupa podržavati sve prijedloge koji idu u prilog jačanju demokratskih procesa, nastavku reformi i vladavine prava.

“Kao ozbiljan politički subjekt, mi imamo obavezu prema građanima Crne Gore, a posebno prema glasačima Bošnjačke stranke, da se prema svakom predloženom rješenju, odnosimo na odgovoran način. S toga, i prijedlog da se omogući glasanje na daljinu, zbog pandemije koronavirusa, sasvim je opravdan”, rekao je Ibrahimović.

Poručio je da će BS biti konstruktivna opozicija i podržavati sve one inicijative koje pozitivno utiču na kvalitet života naših građana.

“Bez obzira na to što smatramo da je nova većina ušla u jedan eksperiment, za koji se može reći da je upitan, mi ćemo i u nastavku Skupštine podržavati sve proevropske i građanske prijedloge, čiji je cilj između ostalog i ostvarivanje i zaštita manjinskih prava. Nova Vlada će brzo biti na ispitu, posebno u dijelu zastupljenosti manjinskih naroda. Srazmjerna zastupljenost manjinskih naroda u institucije sistema mora biti prioritet svake Vlade, koja ima za cilj članstvo u EU. Upravo je po tome Crna Gora do sada bila prepoznata, ne samo u regionu, već i šire”, rekao je šef poslaničkog kluba BS.