Oznaka: top

Poslanici u Skupštini Crne Gore nastavili su raspravu o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu i Godišnjem Izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2023. godinu.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović je kazao da i ovaj godišnji Izvještaj tužilačke organizacije “nažalost” predstavlja kontinuitet i da nisu srećni zbog toga.

“Dovodite nas u situaciju da imamo dilemu da li da bojkotujemo ovu tačku dnevnog reda, jer je to naš odnos prema radu tužilačke organizacije. Ono što nam govori da smo na dobrom putu kada ukazujemo na nedostatke tužilačke organizacije, ukazuje i Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore. Ali, BS uvijek daje prednost dijalogu i mi ćemo uvijek raditi na jačanju institucionalnog uređenja države. Ne možemo reći da smo institucionalno uređena država ukoliko nemamo profesionalnu i proaktivnu tužilačku organizaciju”.

Ibrahimović je kazao da Bošnjačka stranka ne može dati pozitivnu ocjenu za ovakav izvještaj.

“Tužilaštvo mora pokazati da je na strani pravde, mora pokazati da je na strani nevinih žrtava i njihovih porodica. To će dokazati proaktivnošću i time da napokon ratni zločinci dođu pred pravdu. Takođe, potrebna je i nacionalna izbalansiranost u tužilačkoj organizaciji. Dakle, u Vrhovnom državnom tužilaštvu nemamo Bošnjaka, u Višem državnom tužilaštvu samo jedan. Kakvu sliku to daje manje brojnim narodima? Da je njima zatvoren prolaz i da su nepoželjnji u tužilačkoj organizaciji i to kod manje brojnih naroda stvara nesigurnost, nepovjerenje u pravdu i institucije Crne Gore”.

Ibrahimović je pomenuo i IBAR zakone, i istakao da nije srećan kada treba da glasa negativno za izvještaj.

“Preko IBAR zakona ćemo ojačati borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ojačaćemo vladavinu prava. Namjerno pominjem ove zakone jer ćemo napokon kvalitetnije i proaktivnije istražiti ratne zločine. Nisam srećan kada treba da glasam negativno za izvještaj. Da je drugačije, onda bi BS ostvarila svoj program, jer kada bismo glasali za ovaj izvještaj to bi značilo da je tužilaštvo i država u punom smislu spremna da bude punopravna članica EU, ali sada to nije. I Crna Gora nije spremna da se suoči sa prošlošću”.

Poslanički klub Bošnjačke stranke uputio je danas dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, sa pitanjem na koji će način Skupština Crne Gore obilježiti 11. jul, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Imajući u vidu da je Skupština Crne Gore dana 17. juna 2021. godine, usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u kojoj je, između ostalog, 11. jul proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kao i nedavnu Rezoluciju UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a za koju je Crna Gora glasala na sjednici Generalne skupštine UN, ova Skupština ima obavezu da na primjeren način obilježi 11. jul – Dan sjećanja na genocid u Srebrenici’, navodi se u dopisu koji potpisuje šef kluba poslanika Amer Smailović.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović predvodio je Delegaciju Skupštine Crne Gore na godišnjem zasijedanju Parlamentarne Skupštine OEBS-a, od 29. juna do 3. jula u Bukureštu.

Na marginama godišnjeg zasijedanja Smailović je imao niz bilaterarnih i neformalnih susreta.

U svojstvu šefa delegacije, sastao se sa predsjednicom PS OEBS-a, gospođom Pia Kuamom, koja je reizabrana na tu poziciju.

Predsjednica Kauma je među prioritetima svog budućeg mandata istakla poseban značaj Zapadnog Balkana kao regije kojoj je potrebna posebna pozornost OEBS-a.

Poslanik Smailović informisao je sagovornicu o značajnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, ali i o izazovima koji se nalaze pred Crnom Gorom i zemljama Zapadnog Balkana na tom putu.

Sastanak je takođe bio prilika da delegacija potvrdi snažno partnerstvo sa Parlamentarnom skupštinom OEBS-a, uz akcenat na ključnu ulogu ove saradnje u očuvanju stabilnosti i bezbjednosti u regionu.

Na poziv Delegacije SAD-a, poslanik Smailović učestvovao je na prvom Molitvenom doručku Parlamentarne skupštine OEBS-a, na kome je posebno istaknuto prisustvo delegacije Skupštine Crne Gore. Na sastanku je dogovoreno da ova vrsta susreta postane stalni format okupljanja parlamentaraca OEBS-a na godišnjim zasijedanjima.

Smailović je učestvovao i na sastanku koji je organizovao specijalni predstavnik PS OEBS-a Kirijakos Hađijani, na temu „Odliv mozgova u regionu Jugoistočne Evrope“.

Govoreći o ovoj problematici, poslanik Smailović je predstavio mjere koje Crna Gora sprovodi po pitanju koje zabrinjava cijeli region, uključujući i Strategiju za mlade do 2027.

„Intervencije u pogledu javnih politika treba da imaju za cilj stvaranje uslova koji će mlade ljude motivisati da ostanu u zemlji ili ih podstaći da doprinesu njenom razvoju iz inostranstva, ali i omogućiti povratak i doprinos napretku zemlje putem razmjene iskustava i znanja koje su stekli van granica“, zaključio je tom prilikom Smailović.

Na kraju sastanka, poslanik Smailović predstavio je planove Delegacije u PS OEBS-u u pogledu organizacije Drugog međuparlamentarnog foruma delegacija zemalja Jugoistočne Evrope, koji će se u septembru održati u Crnoj Gori, u saradnji našeg Parlamenta i Parlamentarne skupštine OEBS-a.

Tokom neformalnog susreta sa kiparskim poslanikom Hađijanijem, Smailović se osvrnuo na značaj saradnje malih evropskih zemalja u okviru međunarodnih organizacija, a posebna pažnja bila je posvećena organizacionim pitanjima predstojećeg međunarodnog foruma u Crnoj Gori.

Smailović se, pored ostalih, sastao i sa generalnim sekretarom PS OEBS-a Robertom Montelom, delegacijama Azerbejdžana, Hrvatske, Kipra i učestvovao na sastancima poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP).

Poslanici iz 57 država su tokom pet dana zasijedanja raspravljali o značajnim temama kao što su rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, bezbjednosni izazovi vještačke inteligencije, klimatske promjene, migracije, trgovina ljudima, antisemitizam, dezinformacije i propaganda. Zasijedanje je takođe uključilo specijalnu debatu o situaciji na Bliskom istoku i njenim implikacijama na region OEBS-a.

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su započeli raspravu o izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, koji se mijenja zbog ispunjenja svih zahtjeva kako bi se dobilo pozitivno mišljenja Evropskog savjeta za plaćanja za proširenje SEPA geografskog područja na Crnu Goru.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je kazao da je ovaj zakon skrenuo pažnju na kaznene odredbe, i da se gro promjena desio vezano za samo usaglašavanje ili pojašnjavanje određenih zakonskih normi koje su u osnovnom aktu zakona definisane.

“Ono što je skrenulo pažnju i mislim da treba donekle da povedemo računa o tome jesu kaznene odredbe, pa se tako kaže da će se kazna odrediti onome ko bude kršio proceduru, odnosno ko bude ostvario određenu dobit suprotno onome što su izmjene I dopune ovog zakona, do dva puta one dobiti koje je neko pravno ili fizičko lice ostvarilo. Ukoliko se to ne može precizno odrediti, dakle million eura je propisana kazna u jednom slučaju, a u drugom slučaju kada su pravna lica u pitanju, prije svega finansijski sektor, ta kazna može biti do 5 miliona eura ili 10 odsto od ukupnog prihoda relevantne organizacije koja je predmet kontrole”.

Poslanik Nurković je u ime kluba Bošnjačke stranke najavio podršku izmjenama I dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

“Kao što znate, mi smo u našim proklamovanim politikama unaprijed dali zeleno svjetlo za sve ono što je usaglašeno sa Evropskom unijom i njenim tekovinama i standardima, a cijenim da ove izmjene zaista to jesu”.

Takođe, Nurković je pitao ministra unutrašnjih poslova Šaranovića da li smatra da će se usvajanjem ovih prijedloga, izvršiti i lakše stati na trag svemu onome što znači spriječavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

“Uzimajući u obzir to da ovdje postoji još jedna mogućnost da se radi o jednom plaćanju koje će biti omogućeno na jedan način malo liberalniji nego što je to bilo do sada. Da li smatrate da mi imamo kapaciteta da sami sprovodimo određene procedure i određene kontrole kada uđemo u SEPA sistem?”.

U okviru premijerskog sata i instituta poslaničkih pitanja, poslanici Bošnjačke stranke uputili su pitanje predsjedniku Vlade i 10 pitanja resornim ministrima.

Poslanik Damir Gutić pitao je premijera Milojka Spajića : “Šta Vlada Crne Gore u narednom periodu planira da uradi kako bi region Plava i Gusinja dobio neophodne pretpostavke za razvoj i valorizaciju potencijala sa kojim raspolaže?”.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović pitao je ministarku prosvjete, nauke i kulture, Anđelu Jakšić- Stojanović: “U kojoj su fazi projekti izgradnje treće osnovne škole u Rožajama i osnovne škole u naselju Karabuško Polje, opština Tuzi i možete li nas upoznati sa dinamičkim planom realizacije tih projekata?”.

Poslanici Admir Adrović i Damir Gutić uputili su pitanje ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimiru Jokoviću.

Poslanik Admir Adrović je ministru Jokoviću postavio 2 pitanja: “Zašto se kancelarije Savjetodavne službe za poljoprivredu još uvijek nisu otvorile u Andrijevici, Rožaju i Plavu, iako su se više puta čula obećanja u prethodnom periodu da će biti otvorene i služiti poljoprivrednim proizvođačima? Poljoprivrednici iz ovih opština još uvijek nemaju pristup direktnoj savjetodavnoj pomoći na lokalnom nivou. Možete li objasniti razloge kašnjenja i da li uopšte postoje planovi za otvaranje ovih kancelarija?

Takođe, on je ministra Jokovića pitao “Zašto se još uvijek čeka odgovor od Ministarstva poljoprivrede Crne Gore i još ništa ne preduzima u vezi sa odobravanjem i realizacijom pod javnim pozivom podrške za nabavku mehanizacije i priključnih mašina? Ovaj program treba da omogući poljoprivrednicima modernizaciju opreme, što bi značajno povećalo produktivnost i efikasnost rada. Međutim, mnogi poljoprivrednici još uvijek čekaju na odgovor i odobrenje svojih prijava. Možete li pojasniti razloge za kašnjenje i koje korake Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ubrzao ovaj proces?”.

Poslanik Damir Gutić je pitao ministra Jokovića: “ Šta Vlada Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao nadležno ministarstvo rade kako bi šume kao najbitniji segment očuvanja životne sredine sačuvali i unaprijedili njihovu ulogu?.

Takođe, poslanik Damir Gutić je uputio i pitanje ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janku Odoviću: “Šta je Crna Gora do sada uradila kako bi se u potpunosti digitalizovali katastarski podaci, a time bila omogućena njihova potpuna upotreba?”.

Poslanica Kenana Strujić Harbić postavila je pitanje ministru pravde, Andreju Miloviću i pitanje ministru saobraćaja i pomorstva, Filipu Raduloviću. Pitala je ministra Milovića : “Koliko je u ovom trenutku aktivnih sudskih postupaka pred crnogorskim sudovima iz radnih odnosa? Koji su najčešći osnovi odnosno razlozi za pokretanje sudskih postupaka? Koliko u prosjeku traju sudski postupci iz radnih odnosa imajući u vidu da je za njih propisana hitnost? Koliko je prosječno trajanje postupanja u ovim predmetima pred osnovnim, a koliko pred višim sudovima? Tražim da mi dostavite tabelarni pregled sa podacima o svim aktivnim predmetima iz radnih odnosa u Crnoj Gori po opštinama odnosno, sudovima pred kojima se nalaze sa podatkom kada su pokrenuti, da li su o njima donesene odluke u prvom ili drugom stepenu i ako jesu kada? Takođe, interesuje me koliko presuda prvostpenih sudova u ovoj oblasti je potvrđeno, a koliko preinačeno u poslednjih 5 godina? Takođe, koliko se trenutno predmeta nalazi pred Centrom za alternativno rješavanje sporova i koliko traje period od dostavljanja inicijative do okončanja postupka kod Centra u prosjeku?”.

Strujić Harbić je pitala ministra Radulovića : “ Šta će preduzeti Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i kada, da omogući građankama i građanima Pljevalja normalnu saobraćajnu komunikaciju sa drugim opštinama u Crnoj Gori, kao i sa najbližim gradovima u regionu?”.

Šef kluba poslanika BS Amer Smailović pitao je ministarku kulture i medija, Tamaru Vujović “ da li ministarstvo na čijem je čelu redovno radi na zaštiti kulturnih dobara koja dolaze sa sjevera Crne Gore, a koja pripadaju zaostavštini bošnjačko-islamske kulturne zajednice? Zašto više od 5 godina kako je prihvaćena inicijativa, Komisija Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nije izašla da procijeni kulturnu vrijednost Starog kamenog mosta na rijeci Bistrici kod Bijelog Polja i isti zaštiti? I kada Uprava planira realizovati svoju zakonaku obavezu?”.

Poslanik Mirsad Nurković postavio je pitanje ministru finansija, Novici Vukoviću i pitanje ministru unutrašnjih poslova, Danilu Šaranoviću.

Ministra Vukovića je pitao: “ Da li Vlada Crne Gore, odnosno, Ministartsvo finansija planira i za kada izmjene i/ili dopune Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. Godinu (Rebalans), imajući u vidu nedavnu izjavu predsjednika Vlade, g. Milojka Spajića, prilikom otvaranja rekonstruisane dionice puta Rožaje-Špiljani? U tom kontekstu, molim Vas za informaciju o tome da li će najavljeni Rebalans predvidjeti izmjene u dijelu Kapitalnog budžeta za 2024. godinu, posebno imajući u vidu dinamiku realizacije određenih projekata, a naročito onih na sjeveru Crne Gore, kao i da li ćete Rebalansom u Budžet uključiti nove projekte?”.

Poslanik Mirsad Nurković je ministra Šaranovića pitao: “Da li radite nešto i ako da šta, a vezano za efikasnost prolaza graničnih prelaza posebno u turističkoj sezoni kako bi se ubrzao protok ljudi i vozila na istima? Da li planirate da olakšate prolaz građanima kojižive u mjestima koja gravitiraju graničnim prelazima sa susjednim državama? (granični prelazi Dobrakovo, Dračenovac, Sukobin, Ranče, Debeli brijeg, Grnčar, Kula, Vuča). Da li imate u planu otvaranje novih graničnih prelaza u sjevernom regionu?”.

Administrativni odbor raspravljao je o izboru devet članova Državne izborne komisije, kao i imenovanju savjetnika potpredsjednika Skupštine. Odbor nije podržao predlog da jedan od članova Državne izborne komisije iz redova opozicije bude iz Bošnjačke stranke ili Građanskog pokreta URA.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić je kazao da BS treba da ima jednog člana kao manjinska, a drugog člana kao druga najjača opoziciona partija. Gutić je naglasio i da su dovedeni pred svršen čin i da se bira između člana URE i BS.

“Odnosno da se preko leđa Bošnjačke stranke podmiri URA, zato što ne može da postigne dogovor sa Demokratama. Meni stvarno nije jasno i prozivam određene članove Administrativnog odbora i člana iz DNP-a i iz Demokarta koji često kaže da i oni koji prođu pored Pravnog fakulteta znaju ove stvari, kako mogu da glasaju suprotno”.

Gutić je istakao i da ne vidi pravnu dilemu oko pitanja koje je danas postavljeno jer ta dilema ne stoji na strani URE i BS-a, već URE i Demokrata.

“Meni sad nije jasno kako će ova novo nastala situacija da se riješi. Nama iz BS se oduzima član na neki način i daje se nekoj drugoj partiji koja god to bila, mene ne interesuje je li to URA ili bilo ko drugi, to je pravno nasilje. Za mene je ovo neprihvatljivo”.