Povodom izjave bivšeg visokog funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova Milana Paunovića na sjednici Anketnog odbora, u kojoj je istakao da je MUP tokom 1992. godine podijelio više od 10.000 komada oružja, Bošnjačka stranka zahtijeva hitno institucionalo reagovanje, poručio je potpredsjednik BS i poslanik Jasmin Ćorović.
“Podsjećamo crnogorsku i širu javnost da je 1992. godina bila prelomna u raspadu bivše Jugoslavije – vrijeme oružanih sukoba, ratnih zločina, progona, logora i etničkog čišćenja, a da su pripadnici bošnjačkog naroda u više sredina bili izloženi neselektivnom nasilju, deportacijama i sistemskoj diskriminaciji.
Distribucija tolikog broja komada oružja od strane državnog organa mora biti temeljno istražena – kome je oružje dijeljeno, na osnovu čijih naredbi, i s kojom političkom ili bezbjednosnom svrhom? Zahtijevamo odgovor ko je bio meta? Zašto tadašnje institucije nijesu reagovale u skladu s ustavnim obavezama da štite sve građane?”, upitao je Ćorović.
On je istakao da bošnjački narod u Crnoj Gori posebno zabrinjava mogućnost da su ovakve aktivnosti bile koordinisane u okviru šire regionalne politike destabilizacije i etničkih pritisaka, čije posljedice osjećamo i danas, kroz nedovoljno procesuirane zločine i otvorene rane među narodima.
“Bošnjačka stranka zahtijeva hitnu i javnu reakciju Ministarstva unutrašnjih poslova i Specijalnog državnog tužilaštva povodom ovih navoda, kao i
formiranje nezavisnog istražnog tijela ili komisije koja bi imala pristup arhivama iz tog perioda”, istakao je Ćorović.
Paunović je u svom iskazu istakao da su tadašnji MUP Crne Gore, MUP Srbije i Vojska SRJ naoružavale i stranačke grupe, pa se postavlja pitanje ko je sve to naredio, šta im je bio zadatak i ko konkretno stoji iza njih, upitao je Ćorović.
“Koliko lica iz tadašnjih paravojnih formacija koja su bila naoružana, se danas slobodno šetaju Crnom Gorom i Srbijom? U kojoj mjeri je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Pavle Bulatović bio involviran i odgovoran za naoružavanje paravojnih formacija, i kolika je zapravo njegova odgovornost i ostalih predstavnika tadašnjih vlasti u svemu tome? Šta je sa oružjem bilo nakon svega?
Da li se to oružje kasnije iskoristilo za razna ubistva i zločine kojih je ne mali broj bio u Crnoj Gori nakon 1992. godine? Sve su ovo pitanja na koja očekujemo odgovore”, rekao je Ćorović.
On je zaključio da priča o pomirenju ne može biti potpuna, a Crna Gora neće biti demokratska država sve dok se budu zatvale oči pred mračnim djelovima prošlosti.
