Kategorija: Saopštenja

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović sastao se danas sa ambasadorkom Evropske unije u Crnoj Gori Oanom Kristinom Popom.

Predsjednik Ibrahimović razgovarao je sa ambasadorkom Popom o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i izazovima koji stoje pred Crnom Gorom na putu pridruživanja EU. Sagovornici su se saglasili da je budućnost Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji kao i da je interes i država regije i EU integracija u EU.

“Crna Gora, kao država koja je najviše napredovala u procesu pristupanja EU, treba da zadrži lidersku poziciju u procesu, ali i da učini dodatni napor kako bi reformama u najznačajnijim oblastima ispunila prelazna mjerila i ušla u novu fazu pregovaračkog procesa. Bošnjačka stranka, zajednički je zaključak sagovornika, imala je i ima važnu ulogu kada je u pitanju put Crne Gore u EU, a položaj manjina i stanje u oblasti manjinskih prava predstavljaju dio fundamentalnih obaveza kroz poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava”.

Ambasadorka Popa je saopštila da manjine igraju ključnu demokratsku ulogu u izgradnji nacionalnog konsenzusa o procesu pristupanja EU. Ponovila je da Evropska unija očekuje od svih crnogorskih političkih aktera da iskoriste trenutni zamah politike proširenja.

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amer Smailović sastao se u Skupštini Crne Gore sa ambasadorom Slovačke u Crnoj Gori Borisom Gandelom.

Na sastanku je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, kao i odnosima Crna Gore i Slovačke.

Sagovornici su saglasni da je dijalog među svim političkim subjektima ključan za dalje napredovanje u pregovaračkom procesu sa EU i ispunjavanje mjerila iz najvažnijih poglavlja.

Smailović se zahvalio na snažnoj podršci koju Slovačka pruža Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji i naglasio da prijateljske odnose treba unaprijediti kroz ekonomsku saradnju i jačanje poslovne saradnje dvije države.

Ambasador Gandel je kazao da će Slovačka nastaviti da pruža punu podršku Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Poslanici Bošnjačke stranke, Amer Smailović i Admir Adrović, sastali su se u Skupštini Crne Gore sa Slavicom Biljarska Mirčeski, direktoricom kancelarije Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) u Crnoj Gori, kako bi razgovarali o reformi izbornog zakonodavstva.

Adrović, koji je član novoformiranog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, naglasio je važnost ove reforme za jačanje demokratskih institucija i procesa u zemlji. On je istakao da će jedan od ključnih prioriteta Bošnjačke stranke biti dalje unapređenje afirmativne akcije za partije manje brojnih naroda u Crnoj Gori.

Smailović i Adrović su izrazili posvećenost Bošnjačke stranke reformi izbornog zakonodavstva i naglasili suštinski značaj saradnje sa međunarodnim partnerima, poput NDI-a, kao i partnerima iz nevladinog sektora.

Smailović je izrazio interesovanje za uspostavljanje glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore, kako bi se omogućilo državljanima sa pravom glasa koji su na privremenom radu u tim državama da iskoriste to pravo.

Direktorica Biljarska Mirčeski je istakla da NDI, kao organizacija koja deluje u više država već duži niz godina ima bogatu ekspertizu vezano za izborni integritet i pružanje tehničke podrške u sličnim procesima. Ona je izrazila spremnost da NDI kao organizacija pruži ekspertsku podršku Odboru u cilju postizanja transpartentnosti, sveobuhvatnosti i inkluzivnosti cjelokupnog procesa izborne reforme.

Sagovornici su se saglasili da će u narednom periodu nastaviti intenzivnu komunikaciju i saradnju kako bi zajedno došli do prihvatljivih rešenja.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ima za cilj da do kraja naredne godine definiše predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i zakona o registrima prebivališta i boravišta. Sastanku je prisustvovala i Jelena Kilibarda, službenik za programe u kancelariji NDI-a u Crnoj Gori.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović, zajedno sa saradnicima, u okviru radne posjete Bosni i Hercegovini, sastao se u Sarajevu sa predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.

Na sastanku, kojem su prisustvovali i potpredsjednik Bošnjačke stranke Damir Gutić, poslanica BS Kenana Strujić–Harbić i šef kabineta predsjednika Bošnjačke stranke Izet Ćorović, razgovarano je o daljem jačanju veza i inteziviranju saradnje predstavnika bošnjačkog naroda iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

U tom kontekstu je inicirano kreiranje strategije kao zajedničkog sveobuhvatnog odgovora i pristupa izazovima sa kojima se bošnjački narod suočava u regionu.

Predsjednik Ibrahimović je istakao važnost dobre saradnje Bošnjačke stranke i SDA, uz poruku da ga raduju dobri bilateralni odnosi između Crne Gore i BiH.

Na sastanku je naglašena važnost snažnijeg uvezivanja organizacija Stranke demokratske akcije i Bošnjačke stranke koje okupljaju mlade i žene kroz realizaciju zajedničkih projekata.

Sagovornici su se saglasili da je budućnost regiona u EU i da je važno da sve bošnjačke partije u državama regije visoko u svojim prioritetima imaju taj cilj.

Osim Izetbegovića, sastanku su ispred SDA prisustvovali i potpredsjednik Haris Zahiragić i predsjednik Glavnog odbora Safet Softić.

Tokom radne posjete Bosni i Hercegovini predsjednik Ibrahimović imao je niz susreta sa istaknutim pojedinacima iz političkog, akademskog, kulturnog i poslovnog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine porijeklom iz Crne Gore.

Izjava ministra energetike i rudarstva Saše Mujovića da nije realno obezbijediti subvenciju struje za građane Bijelog Polja, iako građani ove opštine po svim mjerenjima udišu zagađen vazduh, diskriminatorska je, poručio je Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

On je reagovao na današnju izjavu ministra Mujovića, koji je kazao da nije realno da građani Bijelog Polja dobiju subvencije na struju.

“Da stvar bude još gora, opravdanje toj izjavi ministar Mujović nalazi u činjenici da su subvencije za stanovnike Pljevalja obezbijeđene iz razloga jer se u Pljevljima nalaze termoelektrana i Rudnik uglja. Dakle, bez obzira na rezultate zagađenja iz mjernih stanica koje pokazuju slično zagađenje u različitim gradovima, za ministra Mujovića tretman u pogledu subvencija ne može biti isti, pa prednost imaju one opštine koje daju veći doprinos elektroprivredi.

Podsjećam ministra kao i ukupnu crnogorsku javnost da shodno članu 23 Ustava Crne Gore, svako ima pravo na zdravu životnu sredinu, a da je posebno država obavezna da čuva životnu sredinu, ali i zdravlje svih ljudi jednako, dakle, bez obzira na benefite koje daje određeno preduzeće ili opština”, kazao je Ćorović.

Ističe da bi ministar Mujović morao poštovati Ustav ako neće da poštuje zdravlje građana Bijelog Polja.

“Ne sporim činjenicu da Pljevljaci udišu nezdrav vazduh, posebno u zimskom periodu, i da podrška države ne smije da izostane, ali isto tako, i građani Bijelog Polja, kao i drugi koji udišu ništa manje zagađen vazduh od građana Pljevalja, treba da imaju apsolutno isti tretman od države, a samim tim i iste benifite i subvencije kao Pljevljaci. Na žalost, to nije slučaj. Aktuelna vlast se postavila krajnje diskriminatorski, podvajajući građane na one koji imaju privilegiju da u cilju smanjenja zagađenja životne sredine plaćaju manju cijenu električne energije i one koji tu privilegiju nemaju. Ako je indeks zagađujućih PM 2,5 i PM 10 čestica sličan ili isti u različitim gradovima, onda nejednak tretman vidim isključivo u političkom revanšizmu i pritisku.

Bjelopoljci ne bi smjeli da budu građani drugog reda samo zato što je na vlasti u ovoj opštini možda drugačija politička struktura u odnosu na državnu i onu koju prestavlja ministar Mujović”, navodi se u reagovanju Ćorovića.

Put Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU nema alternativu i svako usvajanje zakona koje nije usklađeno sa EU tekovinom, ne doprinosi našim integracijama, saopštio je Amer Smailović, šef kluba poslanika Bošnjačke stranke.

Smailović, koji je član Odbora za evropske integracije, pozvao je predlagača izmjene zakona o elektronskim komunikacijama, da povuče navedeni zakon iz skupštinske procedure.

“Čuli smo jasne poruke naših EU partnera, danas je to još jednom i ponovila ambasadorka Evropske unije (EU) u Podgorici Oana Kristina Popa. Mi naše zakonodavstvo moramo usaglašavati sa EU legislativom”, istakao je Smailović.

Precrtavanje putokaza za džamiju u Beranama, na tabli koja se nalazi praktično u centru grada, još jedan je u nizu ataka na multietnički sklad u Beranama i Crnoj Gori, poručila je Sabina Muratović, predsjednica Foruma žena Bošnjačke stranke.

“Zaista je nerazumljivo kome i zašto odgovara ovakvo podizanje tenzija i raspirivanje mržnje, ali je sigurno da ne odgovara građanima Berana i Crne Gore.

Pozivam nadležne organe da hitno sprovedu istragu i utvrde ko je precrtao putokaz za džamiju na saobraćajnom znaku u Beranama i da se te osobe najstrožije kazne za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje kako bi se, koančno, poslala poruka da za ovakve izlive mržnje nema niti smije biti mjesta ni u Beranama ni u Crnoj Gori”, poručila je Muratović.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović uputio je čestitku povodom 13. januara, Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, Zvonimiru Dekoviću, predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, vijećnicima HNV u Crnoj Gori i svim pripadnicima hrvatskog naroda.

“Uvaženi prijatelji, čestitam vam Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori i koristim priliku da podsjetim sve nas da je kulturno istorijsko nasljeđe hrvatskog naroda u Crnoj Gori dalo snažan i prepoznatljiv pečat mozaiku naše kulture i njenom bogatstvu raznolikosti, a da je hrvatski narod kroz bogatu istoriju uvijek bio u srži pozitivnih društvenih i kulturoloških procesa ovih krajeva.

Obaveza svih nas je da učestvujemo u očuvanju i afirmaciji tog naslijeđa, čuvajući i afirmišući na taj način našu zajedničku prošlost, ali i učvršćujući naše međusobne odnose i savezništvo kako bismo zajedno, ujedinjeni u bogatstvu različitosti, gradili bolju budućnost našim potomcima u Crnoj Gori.

U to ime još jednom vam čestitam Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori i podsjećam vas da u Bošnjacima, Bošnjačkoj stranci i meni imate iskrene saveznike i pouzdane prijatelje”, navodi se u čestitki Ibrahimovića.

Povodom informacije koja se pojavila u medijima, da određene policijske strukture stoje iza ispisivanja grafita uvredljive sadržine prema bošnjačkom stanovništvu u Pljevljima 2020.godine, jasno poručujemo da je nedopustiv svaki atak na multietnički sklad i suživot u Crnoj Gori, bez obzira na ime, prezime, motiv ili političku pripadnost inspiratora, naručilaca i izvršilaca takvih nedjela.

Napadima na te vrijednosti podrivaju se temelji moderne, evropske i građanske Crne Gore, jedine vrijednosti na kojima je u Crnoj Gori moguće graditi prosperitetniju budućnost.

Tužilaštvo treba da skupi hrabrosti da stvari, konačno, počne nazivati pravim imenom, da istraži i procesuira svaki slučaj izazivanja rasne, vjerske i nacionalne mržnje, a sud da adekvatno kazni počinioce kako bi se poslala poruka da je takvo ponašanje neprihvatljivo i sa se neće tolerisati u Crnoj Gori.

Izborni dan i dani nakon izbora 2020. g. za Bošnjake u Crnoj Gori, naročito u Pljevljima, predstavljaju težak period u kojem je od neprimjerenog ponašanja prema Bošnjacima koji su ostvarivali biračko pravo, preko poruka i grafita na ulicama gradova u Crnoj Gori do inicijativa za davanje imena ulicama po ratnim zločincima i svojevrsnog etničkog čišćenja institucija od Bošnjaka za vrijeme 42. Vlade – kontinuirano stvarano antibošnjačko raspoloženje.

Bošnjaci u Crnoj Gori kao narod politički sazrijevaju, što je pokazao rezultat poslednjih parlamentarnih izbora na kojima je Bošnjačka stranka ostvarila značajan rast i osvojila 6 mandata ili 7, 08 % (po popisu iz 2011. g. u CG živi 8, 65% Bošnjaka) a rezultat nacionalnog sazrijevanja pokazaće rezultati prije nekoliko dana završenog popisa.
Trend rasta političke podrške Bošnjačkoj stranci pokazuju i najnovija istraživanja radjena za druge političke partije u Crnoj Gori.

To je poruka svima da ni kao narod ni kao stranka ne pristajemo da budemo moneta za politička potkusurivanja, trgovine, nadgornjavanja i ostvarivanja tudjih političkih interesa nekompatibilnih sa interesima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

Press služba BS

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, kojim sve civilne žrtve rata nijesu bile obuhvaćene, povučen je danas iz skupštinske procedure.

Podsjećamo, klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je osam amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji za cilj imaju jednako tretiranje civilnih žrtava rata, kao i pravo porodice civilnih žrtava rata na pomoć od strane države.

Poslanik BS Damir Gutić, kazao je da se prvi put uvodi status civilne žrtve rata u neki zakon, međutim, to se, kako je rekao, radi na jedan diskriminatorski način.

“Moram da naglasim da Bošnjačka stranka u potpunosti podržava potrebu da žrtve NATO bombardovanja budu obeštećene na neki način, ali da se to ne radi diskriminatorski i ne na način da se bilo koja druga grupa isključuje. Nadam se da će poslanici većine imati sluha i da ćemo ili usvojiti zakon na način da sve grupacije budu uključene ili da ga nećemo usvojiti u ovakvom diskriminatorskom obliku”, kazao je Gutić tokom današnjeg protesta ispred Skupštine pod nazivom “Za sve civilne žrtve rata”.

On je pozvao Skupštinu Crne Gore, kao najveći zakonodavni dom u državi da pokaže da su joj sve žrtve jednako bitne i da nema mjesta njihovom neopravdanom razdvajanju po bilo kojem osnovu.

“Zato i apelujemo da izmjenama navedenog zakona, osim žrtava u Murinu, obuhvatimo i sve ostale žrtve – Deportacije Bošnjaka iz Herceg Novog, Štrpci i Bukovica”, kazao je Gutić.