Oznaka: top

Više rožajskih sela prethodnih dana bilo je zahvaćeno brojnim požarima, koji su u pojedinim situacijama, zahvaljujući pojačanom vjetru, prijetili da naprave ogromnu štetu, da čak i ugroze ljudske živote.

Zahvaljujući efikasnom odgovoru nadležnih službi opštine Rožaje, požari su lokalizovani.

Predsjednik opštine Rožaje i funkcioner Bošnjačke stranke Rahman Husović, zajedno sa načelnikom Službe za zaštitu i spašavanje Nuradinom Agovićem, u kontinuitetu su bili u komunikaciji sa Direktoratom za vanredne situacije i Vojskom Crne Gore, kako bi sinhronizovanom akcijom pristupili gašenju požara koji su zahvatili ukupno 18 lokaliteta.

Rožajska Služba za zaštitu i spašavanje je u saradnji sa radnicima Komunalnog i Vodovoda, kao i određenim brojem volontera, među kojima su bili i članovi Foruma mladih Bošnjačke stranke uspjela da efikasno i u rekordno kratkom roku udalji požare od naseljenih oblasti.

Predsjednik opštine Rahman Husović je prethodnih dana konstantno bio na terenu i preduzimao sve neophodne mjere kako bi se sačuvali životi i imovina građana. Prvi čovjek opštine pohvalio je požrtvovan angažman radnika koji su gasili požare i zahvalio im na nesebičnom pružanju pomoći građanima.

Područja zahvaćena požarima obišao je i predsjednik SO Rožaje i funkcioner Bošnjačke stranke Almir Avdić.

“Operativci Službe zaštite i spašavanja učinili su veliki napor i mislim da su oni današnji heroji. Molim sve građane da budu obazrivi i društveno odgovorni, jer svaka mala nepažnja može izazvati katastrofalne posljedice”, kazao je Avdić.

Kroz četiri programa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore “Stop sivoj ekonomiji”, “Osposobljavanje za samostalan rad”, “Osposobljavanje za rad kod poslodavca” kao i “Direktno otvaranje radnih mjesta – Javni rad“ biće angažovano ukupno 1.312 nezaposlenih sa evidencije, najavio je direktor Zavoda za zapošljavanje i politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić.

“Kroz program “Stop sivoj ekonomiji” posao će, na sedam mjeseci, dobiti 210 nezaposlenih mlađih od 30 godina. Ta posebno dizajnirana mjera Zavoda, za čiju realizaciju je odobreno 750.000 eura, je namijenjena nezaposlenim visokoškolcima sa radnim iskustvom najmanje devet mjeseci. Oni će, uz mjesečnu zaradu od 300 eura, kao i prethodnih godina, biti angažovani posredstvom agencija za ustupanje zaposlenih. Nosilac programa je Ministarstvo rada i socijalnog staranja a realizovaće ga Zavod za zapošljavanje u saradnji sa Poreskom upravom, Upravom za inspekcijske poslove, Upravom policije, Upravom carina kao i sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva”, naveo je Mustafić.

Kako je istakao, aktivnosti će biti usmjerene na osposobljavnje i zapošljavanje mladih na poslovima pružanja tehničke podrške i pomoći službenim licima, u dijelu aktivnosti suzbijanja sive ekonomije.

Takođe, Zavod je jutros objavio dva konkursa za izbor izvođača koji su voljni da u narednom periodu nezaposlenima sa evidencije omoguće učenje i usavršavanje kroz rad.

“Kroz programe “Osposobljavanje za rad kod poslodavca” i “Osposobljavanje za samostalan rad” biće angažovano 500 nezaposlenih. Prvi program je namijenjennezaposlenima kojima je nedostatak praktičnih znanja i vještina identifikovan kao prepreka uzapošljavanju. Drugi se odnosi na nezaposlene sa stečenim srednjim obrazovanjem, bez radnog iskustva u nivou obrazovanja. Za njihovo finansiranje opredijeljeno je ukupno 819.000 eura a Zavod će učesnicima finansirati zaradu u bruto iznosu od 364 eura”, kazao je direktor ZZZ.

Šansu za zapošljavanje, na privremenim netržišnim poslovima od javnog interesa, dobiće i 602 lica sa evidencije kroz program Zavoda “Direktno otvaranje radnih mjesta – Javni rad“.

Posrijedi je program koji je namijenjen posebno osjetljivoj grupi nezaposlenih: licima bez školske spreme ili sa završenom osnovnom školom, starijim od 50 godina ili mlađim od 30, ženama, licima koja su na evidenciji Zavoda duže od 12 mjeseci, ženama i pripadnicima Romske i Egipćanske populacije.

Za finansiranje tog programa odobreno je 760.000 eura a ugovori sa 127 izvođača programa biće potpisani u utorak 19.maja.

Zavod planira da u saradnji sa Vladom Crne Gore, preusmjeri dio sredstava koja su budžetom za 2020.godinu bila namijenjena za realizaciju programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih, a koja je nemoguća zbog novonastale situacije.

“Na taj način daćemo doprinos prvenstveno u očuvanju zaposlenosti i vjerujemo da će ti programi pomoći poslodavcima da se lakše izbore sa izazovima koji dolaze. Posredovanje u zapošljavanju je osnovna uloga Zavoda zbog čega i želimo pokušati pomoći poslodavcima, budući da su negativne posljedice uzrokovane virusom Covid 19 – prvo osjetili oni”, istakao je Mustafić.

“Takođe vjerujem da ćemo kao dominantno turistička destinacija, u granicama realnog, ove godine znati da iskoristimo šansu. Uzimajući u obzir sve izazove koji će pratiti ovu sezonu, među kojima je i sve manja mogućnost angažovanja stranih radnika, i ovom prilikom pozivam poslodavce da se okrenu zapošljavanju domaće radne snage. Upravo je sezonsko zapošljavanje prilika da se poveća zaposlenost, u svim opštinama u državi. Svaki euro koji uložimo u domaćeg radnika doprinijeće očuvanju zaposlenosti i stvori pretpostavke za brži oporavak ekonomije i životnog standarda svakog građanina”, poručio je Mustafić.

Rukovodstvo opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Plavu je, uz pomoć donatora, obezbjedilo sjemenski materijal za 60 domaćinstava u plavskoj opštini.

Kako je saopšteno iz OO BS Plav, cilj ove akcije je da se u periodu krize prouzrokovane aktuelnom pandemijom virusa Covid-a 19, podstaknu građani Plava da obrade neiskorišćeno zemljište, ulože sopstveni rad, kako bi uzgajali zdravu hranu za sebe i svoje porodice.

“Na taj način obezbijediće održivost domaćinstva na duži period u situaciji gdje su redovna primanja neizvesna, a ponuda životnih namirnica na tržištu ograničena.

Želimo da na ovaj način olakšamo život sugrađana da se u ovim izazovnim vremenima prilagode novonastalim uslovima, obezbjeđivanjem preduslova za proizvodnju hrane na duži rok, što je mnogo bolje rješenje od jednokratnih pomoći”, navodi se u saopštenju Odbora BS.

Oni su se zahvalili donatorima koji su prepoznali proaktivnost ideje, i podržali inicijativu Odbora BS i dali početnu vrijednost ovom projektu, koji će kroz rad pojedinaca  biti  održiv, a istovremeno obezbjeđuje dostojanstvo i nezavisnost poštenih i vrijednih porodica.

“Ovo je samo početak jednog značajnog ciklusa koji će u budućnosti imati za cilj podsticajne mjere u oblasti poljoprivredne proizvodnje za domaće i inostrano tržiste, otvaranje novih radnih mjesta, obezbjeđenje bespovratnih sredstava Evropske unije za unaprijeđenje proizvodnje i nabavku mehanizacije i formiranje Garantnog fonda za poljoprivrednike iz opštine Plav.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane, kojima je u interesu razvoj Plava i koji smatraju da na bilo koji način mogu da doprinesu našem cilju, da se pridruže našoj inicijativi i da daju svoj doprinos.  Bošnjačka stranka će, kao i do sada, kao najzainteresovaniji subjekt za budućnost Plava, uložiti svoje kapacitete da unaprijedi ekonomski ambijent za sve građane opštine Plav.

Nečije malo je nekome puno”.

Predsjednici političkih stranaka koje su članice Evropske narodne partije (EPP), te šefovi vlada i država zemalja regiona učestvovali su danas na video konferenciji o Zapadnom Balkanu čiji je organizator bio predsjednik EPP Donald Tusk.

Bošnjačku stranku, koja je jedina partija iz Crne Gore članica Evropske narodne partije (EPP) predstavljao je predsjednik Rafet Husović. 

Predsjednik EPP Tusk je u svom uvodnom izlaganju kazao da je prioritetno važna naša zajednička borba protiv virusa, uz izražen duh solidarnosti, naglašavajući važnost istinitosti informacija tokom krize.

Predsjedavanje Republike Hrvatske Vijećem Evropske unije u prvoj polovini ove godine, uprkos pandemiji izazvanoj novim korona virusom, biće obilježeno nastojanjima da politika proširenja EU ostane jedan od prioriteta- kazao je u svom izlaganju predsjednik Vlade te zemlje Andrej Plenković.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je da EU nije kompletna bez zemalja Zapadnog Balkana, te da je EU uputila snažan paket pomoći kojim će se ublažiti ekonomske posljedice izazvane pojavom korona virusa.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović iskazao je zahvalnost EU za podršku Crnoj Gori u najtežim trenucima borbe protiv virusa COVID19, naglasivši da je evropska solidarnost pokazana na djelu.

„Već sredinom marta, kada je kriza uzimala svoj danak, pomoć EU od tri miliona eura namijenja zdravstvenom sistemu u borbi protiv koronavirusa je bila više nego dragocjena. Istovremeno, Vlada Crne Gore već radi na definisanju modela za dodatnih 50 miliona pomoći od Evropske unije za prevazilaženje dugoročnih socio-ekonomskih problema izazvanih krizom“, naveo je Husović.

On je kazao da je uvjeren da EU prepoznaje zrelost koju je Crna Gora pokazala, angažujući sve svoje kapacitete u doba jednog teškog i po mnogo čemu nepoznatog izazova.

„Naši zdrastveni radnici, ali i vojska, policija, komunalne službe, socijalni radnici i kompletna administracija je bila na visini zadatka i danas već možemo reći da smo krizu stavili pod kontrolom“ – kazao je predsjednik BS.

Posebno je naglasio nekoliko dobrih vijesti iz regiona kada je u pitanju evroatlanska perspektiva Zapadnog Balkana, a koje su se dogodile upravo u posljednja dva mjeseca.

„Pristupanje Sjeverne Makedonije NATO savezu znači dodatnu stabilnost i sigurnost u našem regionu. Ova zemlja je pristupila i pregovorima sa EU, što je takođe pozitivan signal i rekao bih, ispravljena greška EU iz oktobra 2019. godine. Dodatno, zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora sa Evropskom Unijom dobila je i naš susjed Albanija“- istakao je Husović.

Sve ovo nas u Crnoj Gori raduje, dodao je Husović, dajući nam uvjerenje da je i naš spoljno-politički kurs svih ovih godina bio ispravan.

On je izrazio uvjerenje da će nakon stabilizacije zdravstvene situacije kako u našem regionu, tako i u EU svjedočiti pozitivnoj dinamici proširenja evropske porodice naroda, uz ocjenu da će Crna Gora uskoro postati naredna članica Evropske unije.

Predsjednik Husović je zaključio da Bošnjačka stranka, kao članica vladajuće koalicije, reformskim procesima daje punu podršku, aktivno sudjelujući u njihovom sprovođenju.

Na video konferenciji učestvovali su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjedavajući predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, premijeri  Slovenije i Bugarske Janez Janša i Bojko Borisov, kao i poslanici Evropskog parlamenta iz grupacije EPP.

Crna Gora dočekuje 1. maj 2020. bez radnika na radnim mjestima. Pandemija COVID 19 učinila je položaj radničke klaser još težim. Epidemija je bitno promijenila dosadašnje obrasce ponašanja i generalno način života građana u svim oblastima, pa dakle i u svijetu rada. To je razlog što se Međunarodni praznik rada u mnogim državama svijeta obilježava u atmosferi straha od zaraze, gubitka radnog mjesta, smanjenja zarada i generalno brige za socijalnu egzistenciju. S druge strane, poslodavci su zabrinuti i za svoje kompanije i perspektivu biznisa. Ministar rada i socijalnog staranja i potpredsjednik Bošnjačke stranke Kemal Purišić je u razgovoru za Standard rekao da ne smijemo izgubiti iz vida razloge zbog kojih su mnogi radnici u svojim domovima, a ne na radnim mjestima.

Koliko i na koji način Ministarstvo može pomoći u ovoj situaciji?

“Pandemija je svijet rada natjerala da bira između brige o zdravlju i brige o biznisu i sredstvima za egzistenciju. Logično je da se u tim okolnostima i naša država opredijelila da najprije zaštiti zdravlje i živote građana, ograničavajući kretanje stanovništva i poslovanje nekih privrednih subjekata, a nakon toga da pomogne privredi i građanima da smanje posljedice nastale krize.

Dakle, ja mislim da se ispravno postupilo, da smo se kao društvo dobro nosili sa ovim izazovom,  da su brojne institucije opravdale očekivanje, a neke i više od toga. 

Vlada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja su i prije pojave zaraze u Crnoj Gori preduzeli brojne aktivnosti  da se olakša funkcionisanje privrede i umanje posljedice epidemije s jedne strane i očuva elementarni nivo životnog standarda radnika i socijalno ugroženih građana s druge strane.

U okviru Socijalnog savjeta, sa socijalnim partnerima smo postigli dogovor da zajedno apelujemo na poslodavce da očuvaju svako radno mjesto, prije svega da produže sve ugovore o radu na određeno vrijeme koji ističu u periodu trajanja mjera Vlade za suzbijanje pandemije.  

Vlada Crne Gore je blagovremeno pripremila dva paketa ekonomskih mjera, kako bi na adekvatan nacin pomogla privredi da se izbori sa novim okolnostima na tržištu zbog smanjene aktivnosti, prekinutih lanaca snabdijevanja i drugih izazova, a samim tim pomogla da se očuvaju postojeća radna mjesta i postojeći nivo životnog standarda zaposlenih i građana.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja je izdalo više stotina tumačenja i preporuka koja su bila u toj funkciji i aktivno učestvovalo u koncipiranju oba paketa mjera pomoći privredi i građanima”.

Kako zaštiti radnike od otpuštanja, a evidentno je da će ih biti, jer je pandemija zaustavila sve i ugrozila likvidnost preduzeća?

“U ovim okolnostima najvažniji su međusobno razumijevanje i solidarnost  između socijalnih partnera, posebno poslodavaca i zaposlenih. Oni zavise jedni od drugih i trebaju u ovoj situaciji razumjeti potrebe i poteškoće onih drugih, kako bi zajednički umanjili štete od pandemije COVID 19.

Već sam kazao da su Vlada i Socijalni savjet apelovali na poslodavce da  sačuvaju svako radno mjesto i svoje zaposlene. To je u najboljem interesu poslodavaca, s obzirom na to da našem tržištu rada nedostaje veliki broj adekvatne radne snage, koja u ovim okolnostima neće moći da se uveze iz okolnih država. Sa svoje strane, Vlada je pripremila drugi paket pomoći privredi kroz subvencije zarada za oko 100.000 radnika, koji rade u kompanijama kojima je odlukom državnog organa zabranjen rad ili su zbog ograničene tražnje imali bitno smanjen promet. Država će za te namjene angažovati značajni dio budžetskih sredstava, a poslodavcima su obezbijeđene i brojne druge povoljnosti u poslovanju, kako bi se izborili sa nelikvidnošću, zadržali postojeće radnike i sačuvali svoj biznis.

Nadamo se da će poslodavci iskoristiti sve svoje unutrašnje rezerve da očuvaju radna mjesta i dosadašnji nivo zarada, a da će zaposleni u vremenima koja slijede, nadoknaditi to svojim poslodavcima.

Institucije države treba da zaštite zaposlene od samovolje onih drugačijih poslodavaca, za šta imaju brojne pravne institute i mogućnosti na raspolaganju”.

Da li je Crna Gora dovoljno uradila na zakonskim rješenjima koja štite prava radnika?

“U prethodnih nekoliko godina, u cilju harmonizacije našeg sa evropskim  zakonodavstvom, usvojili smo set zakona koji obezbjeđuju najviše standarde u zastiti prava zaposlenih. Svi oni su pripremljeni uz pomoć domaće i strane pameti i u strpljivom socijalnom dijalogu, dakle uz saglasnost reprezentativnih sindikata, poslodavaca i Vlade. Ove godine ćemo usvojiti još  četiri važna zakona iz oblasti radnog zakonodavstva i tako potpuno usaglasiti naše zakonodavstvo iz ove oblasti sa evropskim i stvoriti uslove za zatvaranje poglavlja 19- Zapošljavanje i socijalna politika u dijalogu sa EU. Krajem prošle godine je pripremljen i usvojen i Zakon o radu, najvažniji zakon iz oblasti radnih odnosa. On je i primjeren našim potrebama, s obzirom na to da je rezultat saglasnosti sva tri socijalna partnera i na nivou je evropskih standarda, jer je usaglašen sa svim relevantnim direktivama EU i konvencijama MOR-a”.

Da li je Zakon o radu postigao ono što je bila intencija – zaštita prava radnika na većem nivou?

“Jedan od značajnih dometa novog Zakona o radu je bolja zaštita prava zaposlenih, kroz aktivniju ulogu Uprave za inspekcijske poslove – Inspekciju rada, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, kao i nadležnih sudova.

Zaposleni koji smatra da su mu povrijeđena prava iz radnog odnosa ima pravo da se obrati poslodavcu, s tim što nezavisno od toga može se obratiti i Inspekciji rada u cilju dodatne zaštite prava zaposlenih. Novim zakonom ojačana je uloga Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, na način da zaposleni prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom, dužan je pokrene postupak pred agencijom u kom slučaju je i poslodavac dužan prihvati postupak mirnog rješavanja radnog spora. Navedeno sve iz razloga što su postupci pred agencijom brži, efikasni i ekonomični.

Dodatna zaštita prava zaposlenih postignuta je i kroz rad sudova, kojima je data posebna uloga kroz novi zakon, kojim je predviđena mogućnost donošenja privremene mjere odlaganje od izvršenja odluke o prestanku radnog odnosa do pravosnažnosti sudske odluke u slučaju da je očigledno povrijeđen zakon. Ovo je vrlo značajna novina Zakona o radu, jer omogućava sudovima da ako ocijene da je očigledno povrijeđen zakon, odnosno da je otkaz zaposlenom nezakonit, mogu da donesu privremenu mjeru – da zaposlenog vrate na posao, do pravosnažnosti sudske odluke.

Smatramo da će novi  Zakon o radu odgovoriti svim aktuelnim izazovima i da će na adekvatan način zaštiti prava zaposlenih”.

Kritičari kažu da je Zakon o radu po ukusu poslodavaca, budući da oni sada puno lakše mogu otpustiti zaposlenog? Da li će zbog ovog zakona doći do još većeg odliva radne snage?

Naravno, čuo sam takve ocjene i mislim da ne stoje. Takođe, mislim da ovaj zakon neće podsticati veći odliv radne snage. Važno je napomenuti da, u principu, fleksibilniji odnosi na tržištu rada povećavaju mobilnost i zapošljivost radne snage, što je suštinski interes upravo zaposlenih. To opet omogućava brže prilagođavanje kompanija promjenljivim odnosima na tržištu i time omogućava njihov rast i razvoj, što vodi otvaranju više i bolje plaćenih radnih mjesta, što je opet zajednički interes poslodavaca i zaposlenih. Dakle, ovaj zakon bi trebao da podstakne zapošljavanje i tako smanji odliv domaće radne snage iz države. I konačno, da je ovaj zakon štetan za zaposlene, zašto bi ga preporučila EU, MOR i podržali oba reprezentativna sindikata.

S druge strane, neki poslodavci smatraju da zakon nije dovoljno fleksibilan i da im to stvara probleme u poslovanju.

Međutim, dominantno je mišljenje da je zakon primjeren aktuelnim potrebama i odnosima u našoj ekonomiji, upravo jer je našao održivu ravnotežu različitih  interesa socijalnih partnera, ali i otvorio dodatni prostor za razvoj ekonomije, novo zapošljavanje i obezbijedio bolje mehanizme suzbijanja sivog tržišta i efikasniju kontrolu primjene zakona.

Podsjećam da je jedan od osnovnih ciljeva Zakona o radu bio da obezbijedi više fleksibilnosti na tržistu rada u postupku zasnivanja, trajanja i prekida radnog odnosa, ali i u omogućavanju novih oblika rada, fleksibilnijeg uređenja pitanja zarada i nizu drugih pitanja važnih za razvoj biznisa. Instituti rada od kuće, raspoređivanja na drugo radno mjesto, obračun i isplata zarada i brojni drugi instituti su  pokazali korisnost u vremenu ove krize.

Isto tako, u pogledu prekida radnog odnosa zakon propisuje kada poslodavac može zaposlenom dati otkaz ugovora o radu, bez obaveze vođenja postupka za utvrđivanje odgovornosti. U slučaju spora oko prestanka radnog odnosa, teret dokazivanja opravdanosti razloga za otkaz je na poslodavcu, što je povoljnost za zaposlenog.

Bitno je napomenuti da u svim drugim slučajevima poslodavac ne može dati otkaz ugovora o radu zaposlenom, bez zakonom propisane procedure.

Dakle, Zakon o radu podržava interese dobrih radnika i odgovornih poslodavaca”, zaključuje Purišić.